Potutusi
Lesona 41: Mareko 10


Lesona 41

Mareko 10

Folasaga

Ina ua lata i le faaiuga o Lana galuega i le olaga nei, sa auauna atu le Faaola ia i latou i Perea. A o i ai o Ia iina, sa Ia aoao atu le aoaoga faavae o le faaipoipoga, ma sa valaaulia tamaiti laiti e o mai ia te Ia. Sa apoapoai atu foi le Faaola i le taulealea mauoa e faatau atu ana mea uma ae mulimuli atu ia te Ia. Ina ua tuua e le Faaola ia Perea ae agai atu i Ierusalema mo le toe taimi i le olaga nei, sa Ia muai ta’u atu Lona maliu ma le Toetu ma fautuaina Ana Aposetolo e auauna atu i isi. Sa Ia faamaloloina foi se tagata tauaso i Ieriko.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mareko 10:1–16

Ua aoao atu e Iesu le aoaoga faavae o le faaipoipoga ma valaaulia tamaiti laiti e o atu ia te Ia

Faaali i le vasega ni ata o tamaiti laiti.

  • O a uiga auaumama po o ni uiga e te faamemelo i ai i ou tuagane po o uso po o tuafafine laiti po o isi tamaiti laiti e te iloa? (Lisi tali a tamaiti aoga i le laupapa.)

Valaaulia le vasega e vaavaai mo se upumoni a o latou suesueina le Mareko 10:1–16o aoao mai ai i tatou pe aisea e tatau ai ona tatou avea e faapei o tamaiti laiti.

Faamatala ina ua lata i le iuga o le galuega a le Faaola, sa Ia tuua Kalilaia ae maliu atu i se itu e igoa o Perea. (Atonu e te manao e valaaulia le vasega e sue Perea i luga o le tufaaga “Mortal Life of Jesus Christ at a Glance” [tagai lesona 5] po o Faafanua o le Tusi Paia, nu. 11, “The Holy Land in New Testament Times.”) Otooto le Mareko 10:1–12i le faamatala atu a o i ai i Perea, sa aoao atu e le Faaola ia tagata e uiga i le taua o le faaipoipoga.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mareko 10:13–14. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na tutupu a o i ai le Faaola i Perea.

  • Na faapefea ona tali atu le au soo ina ua aumai e tagata tamaiti i le Faaola? (Faamatala o le upu vavao i le fuaiupu 13ua ta’u mai ai na ta’u atu e le au soo i tagata e sese i latou i le aumaia o a latou fanau i le Faaola.)

  • Na faapefea ona tali atu le Faaola i le au soo?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mareko 10:15–16, ma fai i le vasega e vaavaai po o a mea na aoao atu e le Faaola i Ona soo a o omai tamaiti ia te Ia. Faamatala o le fasifuaitau “talia le malo o le Atua” i le fuaiupu 15 e faasino i le taliaina o le talalelei.

  • O le a sou manatu i le uiga o le taliaina o le talalelei “faapei o se tamaitiiti”? (fuaiupu 15). (Tusi tali a le vasega i luga o le laupapa, ma faatusatusa i mea ua uma ona lisi i luga o le laupapa.)

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu e uiga i mea o le a tutupu pe a tatou taliaina le talalelei e faapei o tamaiti? (E ono faailoa mai e le vasega ni upumoni se tele, ae ia mautinoa e manino a tatou taliaina le talalelei e faapei o tamaiti, o le a tatou saunia e ulu atu i le malo o le Atua.)

  • E faapefea e le taliaina o le talalelei e faapei o tamaiti ona saunia ai i tatou e ulu atu i le malo o le Atua? (Ina ia fesoasoani i le vasega e tali lenei fesili, atonu e te manao e faasino i latou i le Mosaea 3:19.)

Mareko 10:17–34

Ua apoapoai atu le Faaola i se taulealea mauoa e faatau atu ana oa ae mulimuli atu ia te Ia

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mareko 10:17–20, ma fai i le vasega e vaavaai pe o le a le mea na tupu ina ua uma ona faamanuia e le Faaola tamaiti laiti.

  • E faapefea ona e faamatalaina le tagata na sau ia Iesu? Aisea?

  • O le a le mea na fesili atu ai le taulealea i le Faaola? Na faapefea ona tali atu Iesu?

Faamatala o leMataio 19o loo i ai le tala i lenei tagata na sau i le Faaola. Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 19:20}, ma fai i le vasega e faalogologo pe na faapefea ona tali atu le tagata ina ua uma ona lisi atu e le Faaola ni nai poloaiga.

  • Ina ua uma ona faailoa atu ua ia tausia poloaiga uma, o le a le fesili na fesili atu ai le taulealea i le Faaola? Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e maka le fesili a le taulealea.)

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: Se a se mea o toe ou te lei faia?

Valaaulia le vasega e faitau filemu leMareko 10:21, ma vaavai pe na faapefea ona tali atu le Faaola i le taulealea.

  • O le a le mea na ta’u atu e le Faaola e lei faia e le taulealea?

Ta’u i ai o le fasifuaitau “Ua silasila atu Iesu ia te ia ua alofa ia te ia” i lefuaiupu 21. (Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga lenei fasifuaitau i a latou tusi paia.)

  • Aisea e te manatu ai e taua le iloa e alofa Iesu i lenei taulealea a o lei tauina atu e Ia ia te ia le mea na te le i faia?

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai i lenei tala? (E ono faailoa mai e le vasega ni mataupu faavae se tele, e aofia ai ma lea: Talu ai e alofa o Ia ia te i tatou, o lea o le a fesoasoani ai le Alii ia tatou iloa le mea tatou te le o faia i a tatou taumafaiga e mulimuli atu ia te Ia. Afai tatou te ole atu i le Alii, ole a Ia aoaoina i tatou i mea e tatau ona tatou faia ia maua ai le ola e faavavau.

Valaaulia le vasega e faitau filemu leMareko 10:22, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le taulealea ina ua fautuaina o ia e le Faaola e faatau atu ana mea uma sa i ai.

  • O le a se tali a le taulealea?

  • E tusa ai ma lefuaiupu 22, aisea na tali atu ai o ia faapena?

Ta’u i ai e ui atonu e le faatonuina i tatou e lafoai ni a tatou oa se tele ina ia mulimuli i le Alii, ae ua Ia poloaiina i tatou e faia isi osigataulaga e auauna atu ai ia te Ia ma usitai i Ana poloaiga.

  • O a ni nai osigataulaga ua poloaiina i tatou e le Alii tatou te faia atonu e faigata ona fai?

  • O a faamanuiaga atonu tatou te le mauaina pe afai tatou te filifili e le mulimuli i le Alii i mea uma?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mareko 10:23–27. Fai i le tagata e sui le vaega talafeagai o le fuaiupu 27 i le vaega o loo maua i le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo maua i le Mareko 10:27, vaefaamatalaga a. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na aoao atu e Iesu e uiga i le tuua o mea uma ona o Ia.

  • Aisea e te manatu ai e matua faigata mo i latou o e faalagolago i oa po o isi mea o le lalolagi ona ulu atu i le malo o le Atua?

  • O le a sou manatu o le a le uiga e mafai mea uma e i latou o e faalagolago i le Atua?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mareko 10:28–31. Fai i le tagata e sui lefuaiupu 31 i le vaega o le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo maua i le Mareko 10:31, vaefaamatalaga a.Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o le a le mea na fai atu ai Peteru ina ua uma ona aoao mai e le Faaola e tatau ona tatou naunau e lafoai soo se mea e Na te manaomia mai ia i tatou.

  • E tusa ai ma lefuaiupu 28, o le a le tala a Peteru?

  • O le a le mea na folafola mai e le Faaola ia i latou o e naunau e lafoai mea uma ae mulimuli atu ia te Ia?

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i aoaoga a le Faaola e uiga i mea e tatau ona tatou faia ina ia maua le ola e faavavau? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa maia le mataupu faavae lenei: Ina ia maua le ola e faavavau, e tatau ona tatou naunau e lafoai soo se mea e manaomia mai e le Alii ia i tatou. Tusi lenei mataupu faavae i le laupapa.)

  • Aisea e taua ai soo se osigataulaga e poloaiina i tatou e fai i le lalolagi mo le ola e faavavau? (Atonu e te manao e faamanatu i le vasega o le ola e faavavau e aofia ai le ola e faavavau i le afioaga o le Atua faatasi ma tagata amiotonu o lo tatou aiga.)

Otooto leMareko 10:32–34i le faamatala atu na ta’u atu e le Alii i Ona soo a latou taunuu i Ierusalema, o le a tauemuina o Ia, faatigaina, tuufeanu i ai, ma fasiotia ma o le a toetu mai o Ia i le aso tolu.

  • E faapefea ona avea le Faaola ma faataitaiga atoatoa o le naunautai e avatu soo se mea e manaomia mai e le Atua?

Molimau atu i upumoni sa aoaoina i le lesona lenei. Fautuaina le vasega e mafaufau ma le agaga tatalo i le fesili “Se a se mea o toe ou te lei faia?” ma usitai i soo se uunaiga latou te mauaina e faatatau i osigataulaga o le a finagalo le Alii latou te faia.

Mareko 10:35–52

Ua muai ta’u atu e le Faaola Lona maliu ma le Toetu ma fautuaina Ana Aposetolo e auauna atu i isi.

Vaevae le vasega i ni vaega toalaiti. Tuu atu i vaega taitasi se kopi o le tufaagalea, ma valaaulia i latou e faamaea:

Ata
tufaaga, O Ai Le Sili

O Ai Le Sili?

Tusi lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Fou—Lesona 41

Faamaea le tufaaga lea i vaega, ma talanoaina a tou tali i fesili.

Tusi ni gaoioiga e te fiafia i ai:

  • Tusi igoa o ni tagata e matuai lelei moni i le faatinoina o gaoioiga na e lisiina i luga. O le a le mea e lelei tele ai i latou?

A o faaauau pea ona e suesueina ia upu a le Faaola i le Mareko 10, vaavaai po o a mea na Ia aoao mai e uiga i mea e matuai lelei ai le tagata.

Faitau leMareko 10:35–37, ma vaavaai po o a mea na fesili atu ai Iakopo ma Ioane i le Faaola a o latou malaga agai atu i Ierusalema.

O le talosaga a Iakopo ma Ioane e nonofo i le itu taumatau o le Faaola na ta’u mai ai sa mananao i la’ua ia maua nisi mamalu ma viiga i le malo o le Atua nai lo mea e maua e isi Aposetolo. O loo tusia i leMareko 10:38–40na faamalamalama atu e le Faaola ia Iakopo ma Ioane o lena faamanuiaga o le a tuu atu ia i latou o e ua saunia e talia.

Faitau leMareko 10:41, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu isi soo i le talosaga a Iakopo ma Ioane.

  • E te manatu aisea na le fiafia ai isi soo i a Iakopo ma Ioane?

Faitau leMareko 10:42–45, ma vaavaai pe o le a le mea na aoao atu e le Faaola i Ona soo e uiga i le sili.

Faauma le faamatalaga lea e fua i le mea na aoao atu e le Faaola e uiga i le sili:

Ina ia sili moni lava, e tatau ona tatou .

I le fuaiupu 45, o le upu auaunao lona uiga e tuuina atu le tausiga, faamafanafanaga, fesoasoaniga, ma le lagolago mo isi.

  • Aisea o le a manatu ai e sili moni lava se tagata e tautua ma auauna atu i isi (faapei o le Faaola)?

  • O anafea na auauna atu ai se tasi ma tausia oe po o lou aiga? Aisea e te ono mafaufau ai e moni lava e sili lena tagata?

A uma ona faamaea e le vasega le tufaaga, valaaulia nisi e lipoti mai pe na faapefea ona latou faamaeaina le faamatalaga e fua i le Mareko 10:42–45. E ono faaaoga e le vasega nisi upu, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Ina ia sili moni lava, e tatau ona tatou, mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e ala i le auauna atu i isi.

Otooto le Mareko 10:46–52ile faamatala atu a o tuua e le Faaola ma Ana Aposetolo ia Ieriko e malaga atu i Ierusalema, sa alaga atu se tagata tauaso e igoa ia Patimaio i le Faaola e faamalolo ia te ia. Na ta’u atu e le motu o tagata ia Patimaio e filemu, ae sa alaga leotele atu o ia. Sa faafofogaina e le Faaola lana alaga, ma sa mutimuti alofa o Ia ia te ia, ma faamaloloina ai. (Manatua: O le tala i le faamalologa o Patimaio o le a aoaoina auiliili i le lesona mo le Luka 18.)

  • Ua avea faapefea le Faaola ma faataitaiga atoatoa o le mataupu faavae na Ia aoao mai e uiga i le auauna atu i isi?

Faasoa atu lau molimau o le Faaola e sili moni lava ona o le auala ua Ia auauna atu ai i fanau a le Tama Faalelagi. Valaaulia le vasega e mafaufau pe o a mea e mafai ona latou fai e auauna atu ai ma tausia i latou o siomia ai i latou. Fautuaina i latou e faatutu ni sini o le a fesoasoani latou te tautua ai ma auauna atu i isi.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mareko 10:17–22. O le taulealea mauoa

Na aoao mai e Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e tatau ona tatou toaaga e fai mea lelei nai lo le na ona aloese mai le agasala ina ia avea ai o ni soo totoa o le Faaola.

“E tele naua taimi o le agasala o le le faia e taofia ai i tatou mai le atoatoa faaleagaga aua tatou te le o faia lava ni mea patino. Manatua le taulealea amiotonu mauoa, o le na sau ia Iesu ma fesili ’Le Alii Lelei e, o a ni mea lelei e tatau ona ou faia, ina ia ou maua ai le ola e faavavau?’ …

“O lea na oo mai ai se poloaiga ua suia mo lena alii [tagai Mataio 19:21–22]. O se mea sa manaomia ona ia faia, ae le o se mea sa manaomia ona tuu lona faia, lea na taofia ai o ia mai le atoatoa”(“The Pathway of Discipleship” [Brigham Young University fireside, Jan. 4, 1998], 4; speeches.byu.edu).

Na aoao mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le taulealea mauoa na lei mauaina faamanuiaga e le laumaua aua sa lei naunau o ia e mulimuli i le Alii i mea uma.

“Atonu tatou te fesili, ’Ua le lava ea le tausia o poloaiga? O le a se isi mea ua faamoemoe mai ia i tatou nai lo le faamaoni ma faatuatua i mea uma ua tuuina mai? Pe i ai ea nisi mea nai lo le tulafono o le usiusitai?’

“I le tulaga o la tatou uo taulealea mauoa e i ai isi mea. Na tatau ona ia ola i le tulafono o le faapaiaga, e taulagaina ana oa o le lalolagi. …

“E pei ona outou silafia, sa alu ese le taulealea ma le faanoanoa tele. … Ma ua tuua i tatou e tau mafaufau po o a ni tulaga vavalalata [felata’i] atonu na ia faasoa atu i le Alo o le Atua, pe o le a le faaaumeaga atonu na ia fiafia ai faatasi ma aposetolo, pe o a faaaliga ma vaaiga atonu na ia mauaina, pe afai na mafai e ia ona ola ai i le tulafono o se malo selesitila” (“Usitai, Faapaiaga, ma Taulaga,” Ensign, May 1975, 51).

Mareko 10:25. “E faigofie i le kamela ona ofi atu i le pu o le au”

“E i ai nisi ua i ai se talitonuga faapea o le mata o le nila o se faitotoa laitiiti lea i le pa o le aai o Ierusalema, e manaomia ai ona aveese le avega a se kamela ina ia mafai ai ona ulu atu ai. E leai se faamaoniga faapea na i ai se faitotoa faapena. Fai mai isi o le fesuia’i o se mataitusi se tasi i le tusiga faa-Eleni, o le a suia ai le mau o lona uiga o se maea, ae le o se kamela, e tatau ona ui atu i le mata o se nila. Peitai, ina ua faasino atu e Iesu Keriso le ui atu o se kamela i le mata o se nila, sa o se faataitaiga o le faatalauula, o se faatelega ua faamoemoeina e aoao atu ”e faigata [ma faafaigata] ona sao atu o le mauoa i le malo o le lagi“(Mataio 19:23). Ua faaopoopo mai le Faaliliuga a Iosefa Samita, “O tagata e faatuatua i oa, e le mafai; ae e le o se mea e le mafaia e tagata o e faatuatua i le Atua ma tuua mea uma ona o au, aua o i latou faapena o mea uma nei e mafai ona fai” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 10:26 [i le Mareko 10:27, vaefaamatalaga a])” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 63).

Mareko 10:38–39. ”Lua te inu ea i le ipu ou te inu ai?“

Na faamatala e “Elder Bruce R. McConkie e faapea o le fasifuaitau ’inu i le ipu’ o se ’faaupuga faavaliata o lona uiga, ”Ia faia mea e manaomia mai ia te au i le olaga.“ Sa ia faamatala mai faapea o le fasifuaitau ’ia papatisoina i le papatisoga e papatisoina ai au’ o lona uiga ’ia mulimuli i lo’u ala, onosaia sauaga, e teena e tagata, ma iu ina fasiotia ona o le upumoni’ (Doctrinal New Testament Commentary, 1:566). O le fai atu o le fesili, ’Lua te inu ea i le ipu ou te inu ai? ma papatisoina i le papatisoga e papatisoina ai au?’ (Mareko 10:38), na toe faataulai ai e le Faaola le gauai a Iakopo ma Ioane i le faatinoina o le finagalo o le Tama, ae le o le mauaina o le mamalu ma viiga” (Tusi lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 126).

Mareko 10: 45. “Na sau le Atalii o le Tagata … e auauna atu“

Sa molimau mai Peresitene Ezra Taft Benson o Iesu Keriso o le faataitaiga atoatoa o le silisili:

“O lena alii [po o se tamaitai] e maoae ma sili ona faamanuiaina ma fiafia, o lona soifuaga e sili ona talafeauga ma le mamanu a le Keriso. E leai se faiā o lea tulaga ma oa o le lalolagi, ma le malosi, po o le lauiloa. Na o le pau le suega moni o lo tatou maoae, manuia, ma le olioli, o le tele lea e mafai ona tatou ola latalata atu ai e faapei o le Matai, o Iesu Keriso. Meaalofa ma Faamoemoega,” Ensign, Ape. 1977, 2).