Potutusi
Lesona 75: Ioane 15


Lesona 75

Ioane 15

Folasaga

I le toe afiafi o Lana galuega i le olaga nei, ina ua maea le Talisuaga Mulimuli, sa aoao atu ai e le Faaola Ana Aposetolo e faapea o Ia o le Vine Moni, ma o Ona soo o lala ia. Na Ia poloaiina Ona soo ia fealofani ma lapataia i latou e uiga i sauaga o le a latou feagai ona o lo latou mafuta atu ia te Ia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 15:1–11

Ua faamatala e Iesu o Ia o le Vine Moni

A o lei amataina le vasega, tusi i le laupapa ia upufaamanuiaina, le fiafia, olioli, mamate, aoga, e le fua, fua tele, fua mai, fua mai atili, ma le le famanuiaina.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau ia i latou lava o toe tilotilo i tua i o latou olaga i le 60 tausaga mai le taimi nei.

  • O le fea o nei upu e te fia faamatalaina ai lou olaga? Aisea?

Ata
togavine

Tusi se ata o se togavine i luga o le laupapa. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e kopi le ata i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Faamatala atu, na faaaoga e Iesu se upu valiata o se vine e fesoasoani ai i Ona soo ia malamalama i le ala e maua ai se olaga e fua, aoga, ma saga fua tele mai.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 15:1–5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a mea o faatusa i ai elemene o lenei upu valiata.

  • O le a le mea ua faatusa i ai le vine? (Faaigoa le vine o i le laupapa ia Iesu Keriso.

  • O a mea o faatusa i ai lala? (Faaigoa ia lala o Soo o Iesu Keriso.)

  • Afai o Iesu Keriso o le vine ao tatou o la, o le a le mea e ono faatusa i ai le fua? (O le fua e mafai ona faatusa i galuega lelei ma faatinoga e tatau ona faia e soo o Iesu Keriso. Faaigoa le fua o Galuega amiotonu.)

Faasino i le upu o le galue vine i le fuaiupu 1.

  • O le a le galue vine? (O se tasi e tausia se tovine.)

  • E tusa ai ma fuaiupu 1–2, e faapefea ona faapei le Tama Faalelagi o le e galue vine? (Faamatala atu, o le Atua le Tama na totoina le vine moni [o Iesu Keriso] lea o le a fafagaina uma ai isi.)

Faaali i le vasega se tamai lala laau na e tipi mai i se laau ma faamatala lou fiafia tele i se taimi o le a e tauina mai ai ni fua mai lenei lala ma ’ai ai. Fai i le vasega po o le a le taimi ua latou manatu o le a mafai ona e ’ai ai se fua mai lena lala.

  • Aisea o le a le fua mai ai se fua i lenei lala? (Aua na tipi ese mai le laau, e le o mafai ona ia maua le meaai e fua mai ai.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 15:4–5. Valaaulia tamaiti aoga e mulimuli ai ma vaavaai mo le fetalaiga a le Faaola i le mea e tatau ai mo le fua ina ia ola i luga o se lala.

  • O le a le mea na fetalai Iesu e tatau ai mo le fua ona ola i luga o se lala? (E tatau i le lala ona ”mau” i le vine.)

  • E faapefea ona faatusa lenei lala i se tasi ua vavaeese mai pe momotu ese mai le Faaola?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau e maka mea taitasi e i ai le upumau po o le tumau i fuaiupu 4–5. Faamatala o le upu mau e pei ona faaaogaina ai i nei fuaiupu o lona uiga o le tumau mausali ona pipii ia Iesu Keriso ma Lana Ekalesia (tagai Jeffrey R. Holland, “Abide in Me,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 32).

  • E tusa ai ma le fuaiupu 5, o le a le taunuuga o le tumau ai, po o le pipii ma le mausali i le, Faaola? (O le a aumai e soo o Iesu Keriso ni fua e tele.)

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te tausia poloaiga o le a tatou talia le alofa o le Faaola ma …

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega o se tasi ala e fesoasoani ai Iesu Keriso ia i tatou e tausia poloaiga ma tumau ai i Lona alofa, valaaulia se tagata e faitau leotele le faamatalaga lea:

”E … ala i le alofa tunoa o le Alii, e maua ai e tagata taitoatasi, e ala i le faatuatua i le Togiola o Iesu Keriso ma le salamo i a latou agasala, le malosi ma le fesoasoani e fai ai galuega lelei, ia semanu e le mafai ona latou tausisia pe ana tuu e fai i a latou lava ala. O lenei alofa tunoa, o se mana gafatia lea e mafai ai e alii ma tamaitai ona maua le ola e faavavau ma le faaeaga pe a uma ona latou faia le mea sili latou te mafaia” (Bible Dictionary, “Grace”;

  • O a ni nai auala e faamalolosia ai i tatou e Iesu Keriso e tausia poloaiga?

Otooto le Ioane 15:6–8 e ala i le faamatala atu faapea, na aoao mai le Faaola o i latou o e le tumau ia te Ia ua faapei o le lala lea na tipi ese mai. E mamae ma pe, ae o tagata o e tumau ia Iesu Keriso e fua mai ai galuega amiotonu ia e viia ai le Atua.

  • O le a se mea e mafai ona tatou fai e tumau ai, pe fesootai mausali ai i le Faaola?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 15:9–11. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na aoao atu e Iesu Ona soo e fai ma pe o a faamanuiaga o le a latou mauaina.

  • O le a le mea na aoao e Iesu Ona soo e fai?

  • E mafai faapefea e le tausiga o poloaiga ona faatagaina i tatou e tumau i le alofa o le Faaola? (Faamatala atu, a o alolofa le Tama ma le Alo ia i tatou i se alofa e atoatoa ma faavavau, o le tausiga o poloaiga e mafai ai e i tatou ona maua se atoaga o faamanuiaga ua finagalo i La’ua ma le alolofa e tuu mai ia i tatou [tagai 1 Nifae 17:35; MF&F 95:12; 130:20–21].)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 11, aisea na aoao atu ai e Iesu Ona soo ia tumau ia te Ia ma aumaia galuega o le amiotonu?

Fesili i tamaiti aoga pe faapefea ona latou faamaeaina le faamatalaga e lei maea o i le laupapa e avea o se mataupu faavae e fua i mea sa latou faitauina i le fuaiupu 11. (O le faaaogaina o upu a tamaiti aoga, faamaea le faamatalaga o i le laupapa e faailoa atu ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te tausia poloaiga o le a tatou talia le alofa o le Faaola ma maua le atoatoaga o le olioli.)

  • Aisea e te manatu ai o le tumau i le Faaola e mafai ai ona tatou maua se atoaga o le olioli?

Fai atu i tamaiti aoga e mfaufau i se tasi latou te iloa ua maua le olioli ona ua tumau o ia i le Faaola. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai e uiga i le tagata sa latou mafaufau i ai, ma faamatala mai pe aisea e avea ai lena tagata o se faataitaiga lelei o lenei mataupu faavae. E mafai foi ona e mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai pe faapefea ona maua e i latou le olioli ona o le tumau i le Faaola.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i auala e mafai ona latou tumau mausali ai i lo latou fesootai i le Faaola ma maua ai le olioli e sili atu.

Ioane 15:12–17

Ua poloaiina e Iesu Ona soo ia fealofani

Tusi i le laupapa le saunoaga lenei a Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: (O loo maua lenei saunoaga i le “The Mission and Ministry of Jesus Christ,” Ensign, Apr. 2013, 38.)

”E mautinoa lava o le faamaoniga sili o lo tatou faamemelo ia Iesu o lo tatou faaaoao ia te Ia” (Peresitene Russell M. Nelson).

Vase ia upu faamemelo ma le faaaoao o i le saunoaga i le laupapa. Valaaulia tamaiti aoga e faamatala pe o a uiga o upu o loo vase. (Faamemeloo le alofa tele ma le faaaloalo, ma le faaaoao o lona uiga ia faataitai pe kopi.)

  • Aisea e te manatu ai o le faaaoao ia Iesu o le ala sili lea e faaalia ai tatou te alolofa ma faaaloalo ia te Ia?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 5:12. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe o faapefea ona poloaiina i tatou e le Faaola e faaaoao ia te Ia.

  • O le a le mea ua poloaiina i tatou e Iesu e fai? (E mafai ona faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese ae e tatau ona faailoa mai le upumoni lenei: Ua poloaiina i tatou e le Faaola ia alofa le tasi i le isi e pei ona Ia alofa mai ia i tatou. Fautuaina tamaiti aoga e mafaufau e maka ia le upumoni lea i le fuaiupu 12.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le alofa atu i se tasi e faapei ona alofa mai Iesu Keriso ia te oe?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Ioane 15:13–17, ma vaavaai mo le ala na alofa mai ai le Faaola ia i tatou. A uma ua lava se taimi, vaevae le vasega i ni paga ma fai i ai e talanoa ma a latou paga mea sa latou mauaina. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • E tusa ai ma le fuaiupu 13, o le a le fetalaiga a le Faaola faapea, o le faaaliga tele o le alofa?

  • Na faapefea ona Ia faatinoina lea ituaiga o alofa?

Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama atili i le uiga o le ofoina atu o o tatou ola, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saungoa lea a Elder Claudio R. M. Costa o le Fitugafulu:

Ata
Elder Claudio R. M. Costa

Na tuuina mai e ”[Iesu Keriso] ia i tatou le faaaoaoga maoae o le alofa ina ua Ia tautino mai, ”E le sili lava le alofa o se tasi i lenei alofa, ia tuuina atu e se tasi lona ola e sui a’i ana uo’ [Ioane 15:13]. Na Ia togiolaina mulimuli ane mo a tatou agasala uma ma i’u ai ina ofoina atu Lona soifua mo i tatou uma.

“E mafai ona tatou ofoina atu o tatou ola mo i latou o e tatou te alolofa i ai e le faapea o le a tatou feoti mo i latou ae ia ola mo i latou—ia faaavanoa i ai lo tatou taimi; Ia i ai pea i o latou olaga; tautuaina i latou; ia faaaloalo, agalofa, ma faaali atu le alofa moni mo i latou o o tatou aiga ma tagata uma—e pei ona aoao mai e le Faaola” (“Aua le Faatalia mo Taeao le Mea e Mafai Ona E Faia i le Aso,” Ensign poo le Liahona, Nov. 2007, 74).

  • E tusa ai ma Elder Costa, o a ni nai auala e mafai ona tatou ofo atu ai o tatou ola mo isi?

  • O le a se taimi na ofo mai ai e se tasi lona ola i se tasi o ia auala mo oe?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i le poloaiga a le Faaola e fealofani e pei ona Ia alofa mai mo i tatou. Tuu atu i ai ni nai minute e tusi i a latou api o le vasega po o api o talaaga o le suesueina o tusitusiga paia e uiga i se tasi latou te manatu e manao le Faaola ia i latou e faaali atu i ai lo latou alofa ma se fuafuaga pe faapefea ona latou faia.

Ioane 15:18–27

Ua lapataia e Iesu Ona soo e uiga i sauaga o le a latou oo i ai ona o lo latou molimau atu ia te Ia.

Faamatala atu, ina ua uma ona aoao atu e le Faaola Ona soo e uiga i le tumau ia te Ia ma faaalia le fealofani, sa Ia aoo atu i latou i le mea o le a tupu ia i latou ona o a latou molimau faapitoa ia te ia ma le tiutetauave e faasoa atu ai.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 15:18–20, ma fai i le vasega e vaavaai po o a mea na aoao atu e Iesu e uiga i le ala o le a faia ai e le lalolagi Ona soo. (Faamatala atu, o fuaiupu nei, ”o le lalolagi” e faasino i tagata o e agasala ma tetee i le Atua.)

  • O le a le mea na aoao atu e Iesu e uiga i le ala o le a faia ai e le lalolagi Ona soo?

Atonu e te manao e ta’u atu i tamaiti aoga talu ai e ”inoino mai le lalolagi” i soo o le Faaola, e ono fetaiai tagata o le vasega ma ni aneti-Mamona ma ala o fesootaiga ma uepisaite e tumu i le inoino mai. O le a feagai nisi tagata ma le faaesea, tauemuga, ma le faamaasiasia e ala i le ita, e aofia ai faamatalaga taufaaleaga i luga o peau lagi.

Afai e tatau ai, e mafai ona e fuafua e faatonu le vasega pe faapefea ma pe o fea foi e maua ai tali mo tuuaiga e tumu i le inoino i le Ekalesia. E le gata i le sailia o le fesoasoani mai tagata matutua faatuatuaina, e mafai foi e tamaiti aoga ona maua punaoa i le initoneti i le , lds.org/topics, ma le seektruth.lds.org.

Otooto le Ioane 15:21–25 e ala i le faamatala atu na faamautu mai e Iesu Keriso e faapea, o i latou o e inoino ia te Ia ua inoino foi i le Tama ma o le a latou tali atu mo a latou lava filifiliga.

Faamatala atu, e ui i le inosia ma le sauaina o soo o le Faaola, sa saunia e Iesu Keriso ia ala mo le lalolagi e maua ai se molimau ia te Ia. Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Ioane 15:26–27, ma vaavaai mo molimau o e molimau atu ia Iesu Keriso i le lalolagi.

  • O ai na fetalai le Faaola o le a molimau atu i Lona paia? (O le Agaga Paia ma soo o le Faaola.)

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i mataupu faavae ma upumoni i lenei lesona. Fautuaina i latou e toe iloilo mea sa uunaia ai i latou e fai ma mulimuli i uunaiga atonu latou te mauaina mai le Agaga Paia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ioane 15:4–5. Afai tatou te tumau i le Faaola, o le a tatou fua mai galuega amiotonu.

Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i le uiga o le tumau i le Faaola:

“‘[O le] Tumau ia te a’u’ [Ioane 15:4] o se manatu malamalama ma lava le matagofie i le Igilisi faaaloalo o le Tusi Paia King James, ae o le ‘tumau’ e le o se upu ua tatou toe te faaaogaina soo. O lea na ou talasapaia atili ai lenei apoapoaiga mai le Alii ina ua ou iloa le faaliliuga o lenei fuaitau i se isi gagana. I le faaSipaniolo o lena fuaitau masani e faaaogaina ‘permaneced en mi.’ E pei o le veape Igilisi ‘tumau,’ permanecer o lona uiga ‘ia tumau, ia nofomau,’ ae e oo foi i [tagata e tautatala Igilisi] e pei o a’u, e mafai ona faalogoina iina le aa o le afuaga o le ‘permanence.’ O le uiga o lenei mea o le ‘tumau—ae ia tumau efaavavau.’ O le valaau lena a le savali o le talalelei i [tagata uma] i le lalolagi. Ia o mai, ae o mai ma tumau ai. O mai ma le talitonuga ma le mausali. O mai e tumau ai, mo lo outou lelei ma le lelei o augatupulaga uma o e e tatau ona mulimuli atu ia te outou. …

“… Keriso o mea uma ia i tatou ma e ao ona tatou ‘tumau’ ia te Ia e faavavau, ia mausali, e le liliu, faavavau. Ina ia fua mai o fua o le talalelei ma faamanuiaina ai o tatou olaga, e tatau ona tatou pipii atu ia te Ia, le Faaola o i tatou uma, faapea ma lana Ekalesia lea o loo tauaveina ai Lona suafa paia. O ia o le vine o lo tatou punaoa moni lea o le malosi ma e na o le pau lea o le punaoa o le ola faavavau” (“Tumau ia te A’u,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 32).

Na aoao mai Elder James M. Paramore o le Fitugafulu, e uiga i le ala e faasopo mai ai e le Atua Lona alofa ma le mana ia i latou o e tausia poloaiga:

”Afai tatou te saili atu ma le lotomaualalo i lo tatou Tama o i le Lagi i le tatalo, ma suesue ma tausia Ana poloaiga, Na te tuuina mai ia te i tatou Lona alofa mo isi tagata atoa ma se vaega tele o Lona mana. E afe ma afe i latou ua molimauina Ana afioga nei e moni, ’Afai tou te tausia au poloaiga, o le a tumau outou i lou alofa’ (Ioane 15:10). Ona mafai ai lea e i tatou, e pei ona fetalai mai le Faaola, ona amata ona faapipiina i tatou lava e pei o ni lala i le ’vine moni’ ma tatou maua ai le malosi tutusa ma le mana, ma tatou faamoemoeina le maua mai o fua tutusa. (Tagai Ioane 15:1–6.)” (“Ia Outou Fealofani,” Ensign, May 1981, 54).

Ioane 15:8-l14. ”O le a outou fua tele mai”

Na aoao mai e Peresitene Ioane Teila e faapea, e manaomia ona tatou lotomaualalo, faamaoni, filiga, ma usiusitai pe afai tatou te mananao ia avea o ni lala e fua tele.

”I le avea ai o se tagata Paia e te faapea mai, ’Ou te manatu ua ou malamalama i lo’u tiute ma o lea e lelei.’ Atonu e sao lena. E te iloa le tamai lala; e lanumeamata, e olaola ma o le ata tonu lea o le olaga, e fua mai lana vaega i le laau, ma o loo fesootai ma le la ’au, lala ma a’a; ae mata e ola le laau e aunoa ma ia? “Ioe, e mafai. E le mafai ona gugutu o ia lava ma faagaeetia, ma faapea ’faauta i lo’u lanumeamata ma lo’u lauolaola, ma e maeu le maloloina o le tulaga o loo ou i ai, e maeu le lelei o la’u mea o fai nei ma o loo ou i ai i le tulaga e tatau ai ma o loo tonu foi la’u mea o fai.’ Ae mata e mafai ona e ola e aunoa ma a’a? E leai; e tonu lau vaega ma lou tulaga i le laau. E faapena foi tagata. Pe a latou faia la latou vaega; pe a latou faalauteleina o latou valaauga, ola i la latou tapuaiga ma savavali i le usiusitai i le Agaga o le Alii, ua ia i latou se vaega o le Agaga ua tuuina atu ia te i latou e manuia ai. Ma a o latou lotomaualalo, faamaoni, filiga, ma tausia tulafono ma poloaiga a le Atua ua latou tutu i o latou tulaga e tatau ai i luga o le laau; latou te olaola, e fotu mai, ma fuga, o lau ma mea uma e uiga ia i latou e tonu, ma avea ai i latou o se vaega o le laau” (Deseret News, Tes. 16, 1857, 323).

Ioane 15:13. ”E le sili lava le alofa o se tasi i lenei alofa”

Na faasoa mai e Peresitene Gordon B. Hinckley ona lagona e uiga i le Ioane 15:13:

O Iesu Keriso o la’u uo. E leai se tasi ua ia tuuina mai ia te au ni mea ua tele naua. ‘E le sili lava le alofa o se tasi i lenei alofa, ia tuuina atu e se tasi lona ola e sui a’i ana uo” (Ioane 15:13). Na Ia tuuina mai Lona soifua mo au. Na Ia tatalaina le ala i le ola faavavau. E na o se Atua lava e mafai ona faia lea mea. Ou te faamoemoe ou te agavaa e avea o se uo ia te Ia” (“O La’u Molimau,” Ensign, May 2000, 71).