Potutusi
Lesona 36: Mareko 4–5


Lesona 36

Mareko 4–5

Folasaga

I apitagalu o le Sami o Kalilaia, sa aoao atu ai e Iesu Ona soo e faaaoga ai faataoto. A o i ai i le sami, sa faatoafilemuina e le Faaola le sami. Na faaalia e Iesu Lona pule aoao i temoni e ala i le tutulieseina mai i se tagata. A o galue ai o Ia i Kapanaumi, sa Ia faamaloloina se fafine sa maua i le puna toto ma faatuina mai le afafine o Iairo mai le oti.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mareko 4

Ua faaaoga e Iesu ia faataoto e aoao atu ai e uiga i le malo o le Atua ona faatoafilemuina lea o se matagi

Valaaulia le vasega e mafaufau i se afa matautia sa latou feagai. Fai i ni nai tagata e faamatala puupuu mai o latou aafiaga.

  • E faapefea ona pei ia luitau o le olaga o se afa?

Tusi upu nei i le laupapa (tuu se avanoa i lalo o upu taitasi): Faaletino, Faaleagaga, Faalemafaufau, Faaleagafesootai. Fai atu le fesili lea e faatatau i upu taitasi o i le laupapa:

  • O a ni nai faataitaiga o afa faaletino (pe faaleagaga, faalemafaufau, pe faaleagafesootai) e feagai ma le autalavou? (Tusi tali a le vasega i lalo o upu talafeagai i le laupapa.)

Valaaulia le vasega a o latou suesueina le Mareko 4–5e vaavaai mo mataupu faavae ia e mafai ona fesoasoani i ai latou pe a latou fetaiai ma afa o le olaga.

Otooto le Mareko 4:1–34i le faamatala a o i ai i apitagalu o le Sami o Kalilaia, sa aoao atu e le Faaola ni faataoto i se motu o tagata.

Valaaulia ni nai tamaiti e feauauai i le faitauina leotele mai o le Mareko 4:35–38. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le lu’itauina o feagai ma le au soo a o latou laasia le Sami o Kalilaia.

  • O le a le faafitauli na tulai mai ao laasia e le Faaola ma Ona soo le Sami o Kalilaia?

Faamatala o le Sami o Kalilaiae 700 futu i lalo o le maualuga o le sami ma e siomia itu e tolu e atumauga. E i ai taimi, e agi mai ai matagi mai mauga ma feto’ai ma le ea mafanafana, susu i le Sami o Kalilaia, ma afua ai ona tulai mai ni matagi ogaoga faafuasei—o nisi taimi i nai minute—faatasi ai ma galu fafati tetele i si nei ogasami laitiiti.

Ata
Sami o Kalilaia ma le Mauga o Arapela

O Le Sami o Kalilaia ma le Mauga o Arapela

  • O le a se aafiaga o le vaa ona o le afa?

  • Pe ana fai e te i ai i se vaa i nei tulaga, mata o a ni ou mafaufauga ma ni ou lagona?

  • O ai na sailia e le au soo mo se fesoasoani i lenei taimi taufaafefe? O le a le mea na latou ole atu ai i le Faaola?

  • O a ni mea e ono tofotofoina ai i tatou e tali atu e pei ona tali atu ai soo o Iesu i le taimi o afa o o tatou olaga?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mareko 4:39. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le Faaola i le aioiga a le au soo mo se fesoasoani. Fai atu i ai latou e lipoti mai mea ua latou mauaina. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga fuaitau “Faalologo ia, ina malu ia“ ma le ”ua matua malu” (fuaiupu 39).

  • Afai tatou te sailia le fesoasoani a le Alii i taimi o faigata po o le fefe, o le a se mea e mafai ona Ia faia mo i tatou? A maea ona tali mai tamaiti, tusi le matapu faavae lea i le laupapa: Afai tatou te saili i le fesoasoani a le Alii i taimi o faigata po o le fefe, e mafai e Ia ona aumaia le filemu i ai tatou.

  • E mafai faapefea ona tatou saili atu i le fesoasoani a le Alii i taimi o faigata po o le fefe? (E mafai ona tatou tatalo atu i le Tama Faalelagi i le suafa o Iesu Keriso. Atonu e le taliaina a tatou tatalo i auala tatou te faamoemoe i ai. Peitai, o le a faamanuiaina i tatou i le filemu a o tatou sailia le fesoasoani a le Alii.)

Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Mareko 4:40–41. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na fesili ai le au soo e uiga ia Iesu.

  • Ana faapea na outou i ai ma le au soo, mata e faapefea ona e tali i la latou fesili o i le fuaiupu 41?

  • E mafai faapefea e le malamalama “po o ai lava lenei” fuaiupu 41Iesu i le faamalolosia ai o lo tatou faatuatua ma uunaia ai i tatou e saili atu i Lana fesoasoani i taimi o faigata po o le fefe?

Afai e mafai, valaaulia le vasega e faitau ia upu o le viiga “Matai e, Ua Sou Le Vasa” (Viiga, no. 58). Faamamafa atu o Iesu Keriso ua i ai le mana e faatoafilemu ai e le gata i afa faaletino ae faapea foi afa faaletagata i o tatou loto.

Valaaulia le vasega e faasoa mai se taimi sa latou sailia ai le filemu o le Alii i le taimi o se afa o le olaga ma sa Ia faaitiitia ai lo latou fefe ma faamafanafanaina i latou.

Fuafua e valaaulia le vasega e tusi i a latou api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia mea e mafai ona latou faia e saili atu ai i le fesoasoaniga a le Alii i taimi o o latou luitau.

Mareko 5:1–20

Ua faamalolo e Iesu se tagata e ala i le tutulieseina o temoni mai ia te ia

Otooto le Mareko 5:1–18i le faamatala atu na faamaloloina e Iesu se tagata sa tumu ai agaga “leaga,” po o temoni. Ina ua uma ona tutulieseina nei agaga leaga mai le tagata, sa latou ulu atu i se lafu puaa, lea na latou feosofi ifo ai i le tofe i le sami. Ona saili lea o le tagata e ulu atu i le vaa sa i ai Iesu.

Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Mareko 5:19–20. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faatonu e le Faaola le tagata lea e fai.

  • O le a le mea sa faatonuina e le Faaola lenei tagata e fai?

  • Na faapefea ona tali mai le tagata?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le tala lea i mea e mafai ona tatou faia pe a tatou iloaina le mana o le Faaola i o tatou olaga? (Fesoasoani i le vasega e faailoa mai le mataupu faavae lea: A tatou iloa le mana o le Faaola i o tatou olaga, e mafai ona tatou molimau atu i isi i Ana faamanuiaga ma le mutimuti alofa.

Valaaulia le vasega e mafaufau i ni auala e mafai ona latou fesoasoani ai i isi e ala i le molimau atu i faamanuiga ma le mutimuti alofa o le Faaola.

Mareko 5:21–43

Ua faamalolo e Iesu se fafine na maua i le puna toto ma faatuina mai le afafine o Iairo mai le oti

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le tala lenei na faamatala e Elder Shayne M. Bowen o le Fitugafulu:

Ata
Elder Shayne M. Bowen

“I le aso 4 o Fepuari o le 1990, sa fanau ai le ma tama tama lona tolu ma o le lona ono lea o le ma fanau. Sa ma faaigoaina o ia ia Tyson. …

“Ina ua valu masina le matua o Tyson, sa ia foloina se fasi penisina na ia mauaina i luga o le kapeta. Na mau le penisina i le faai o Tyson, ma sa le manava. Na sii mai e lona uso matua ia Tyson i le falealuga, ma le gatete ma tauvalaau mai, ’Ua le manava pepe. Ua le manava pepe.’ Na amata ona ma faatinoina le CPR ma vili le 911.

“Na taunuu ia fomai fesoasoani ma ave faatopetope ia Tyson i le falemai. I totonu o le potu faatalitali, sa faaauau ai le ma tatalo faatauanau ma aioi atu i le Atua mo se vavega. Ina ua mavae se taimi umi lava, sa sau le fomai i totonu o le potu ma fai mai, ’Ou te faamalie atu. Ua leai se isi mea matou te mafaia. Faaaoga uma le taimi tou te manaomia.’ Ona alu ai lea o ia.“Shayne M. Bowen, “Talu ai o loo Ola A’u, O Le a Ola foi Outou,Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 1516

  • Pe ana faapea o lou uso Tyson, mata o le a sou mafaufau i lena taimi?

  • E mafai faapefea e se aafiaga faapea ona tofotofo ai le faatuatua o se tagata?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Mareko 5:21–24. Valaaulia le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea e se luitau faapea na feagai ma se taitai e igoa ia Iairo ona tofotofoina ai lona faatuatua.

  • Aisea na saili atu ai Iairo i se fesoasoani a le Faaola?

Valaaulia se tagata e faitau leotele leMareko 5:25–26ma fai i le vasega e vaavaai pe o ai isi na manaomia le fesoasoani a le Faaola.

Faamatala e ui e le o maioio mai i tala o le Feagaiga Fou le natura o le “puna toto” o le fafine fuaiupu 25, ae ua tatou iloa na mafatia ai lava ia. E le gata i lea, i lalo o le tulafono a Mose, o se tasi e maua i le puna toto sa faitaulia e le mama (tagai Levitiko 15:19–33). O lona uiga o lenei fafine sa faaaunuua ma faaesea i le 12 tausaga o lona ma’i. O lona naunautaiga i lona tulaga ua faamaonia i le mea moni faapea ”ua uma ai ana oloa” (Mareko 5:26)i le sailiga o se vaifofo mai fomai.

Valaaulia ni nai tamaiti e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Mareko 5:27–34. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe o le a le mea na fai e lenei fafine ina ia maua ai le fesoasoani a le Faaola.

  • O le a le mea na faia e le fafine na faaali ai lona faatuatua ia Iesu Keriso? (E mafai ona e faamatala atu o le fasifuaitau “ona alu ane lea i ona tua” [fuaiupu 27]e faasino i lona tauivi e faaofiofi ane i le motu o tagata o loo tumutumu a i le Faaola.)

  • O le a se mea o mafai ona tatou aoao mai i lenei tala e uiga i le mea e tatau ona tatou fai pe afai tatou te mananao ia faaatoatoaina? (Fesoasoani ia faailoa mai e le vasega le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faaalia lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso e ala i a tatou taumafaiga e o mai ia te ia, e mafai e Ia ona faatoatoaina i tatou.

Ta’u i ai o le faaatoatoaina mai soo se vaivaiga e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso e faalagolago e le gata i a tatou taumafaiga e o mai ia te Ia ae faapea foi i le taimi ma le finagalo o le Atua.

Valaaulia le vasega e faitau lemu le Mareko 5:35 ma vaavaai mo le savali na aumaia e Iairo a o tu le Faaola e fesoasoani i lenei fafine.

  • O le a le tala na aumaia e Iairo?

  • Ana fai e te i ai i le tulaga na i ai Iairo, o a ni ou mafaufauga po o ni lagona i lena taimi?

Fai i se tagata e faitau leotele le Mareko 5:36, ma valaaulia le vasega e vaavaai mo mea na fetalai atu ai le Faaola ia Iairo.

  • O le a le fetalaiga a le Faaola atonu na faatumauina ai le faatuatua o Iairo?

Ina ia faamamafa atu mea na tatou aoaoina e uiga i le faatuatua mai i lenei tala, tusi le upumoni lea i luga o le laupapa: O le faaaogaina o le faatuatua ia Iesu Keriso e manaomia ai le talitonu pea lava ia te Ia e oo lava i taimi e le mautonu ai.

  • O a ni auala e mafai ona faaaoga ai lenei mataupu faavae i o tatou olaga?

Valaaulia ni nai tamaiti e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Mareko 5:37–43. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai poo le a le mea na tupu i le afafine o Iairo.

  • O le a le vavega na faia e le Faaola?

Atonu e te manao e molimau atu i le mana o le Faaola e faamanuia ai ma faamalolo i tatou. Ta’u i ai o nisi taimi e faatoafilemu ai e le Faaola ia afa i o tatou olaga e ala i le aveesea o faigata po o le fefe tatou te fetaiai. O isi taimi, atonu Na te le aveesea ai o tatou tofotofoga, e pei ona faapupula mai i le tala a Elder Bowen i le maliu o lona atalii. Peitai, a o tatou faaalia lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso, o le a Ia tuu mai le filemu i ai tatou i le taimi o o tatou luitau.

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega pe mafai faapefea ona tatou faatumauina lo tatou faatuatua tusa lava po o a taunuuga o o tatou afa patino, faitau le molimau lea a Elder Bowen. Valaaulia le vasega e faalogologo pe na mafai faapefea ona ia faatumauina lona faatuatua ina ua maliu lona atalii.

Ata
Elder Shayne M. Bowen

“A o lagonaina le lofituina o au i le tausalaina, ita, ma le alofa faapito ia te au lava ia, sa ou tatalo ai ina ia i ai se suiga i lou loto. Na aumai e le Alii se loto fou mo au, e ala mai i ni aafiaga patino ma le paia, ma e tusa lava pe o tuuatoatasi ma tiga pea lava, ae ua suia lau vaaiga atoa. Sa tuuina mai ina ia ou iloa e lei toesea mai ia te au, ae o loo i ai se faamanuiaga sili o loo faatalitali mai mo au pe afai e faamaonia lou faamaoni. …

“Ou te molimau atu e faapea, … “a o tatou faalagolago atu i le Togiola a Iesu Keriso, e mafai ona Ia fesoasoani ia i tatou ina ia tatou onosaia o tatou faigata, ma’i, ma tiga. E mafai ona faatumulia i tatou i le olioli, filemu, ma le mafanafana. “O mea uma lava e le talafeauga e uiga i le olaga, e mafai ona faasa’o e ala i le Togiola a Iesu Keriso’ [Talai La’u Talalelei: O Se Taiala i le Galuega Faafaifeautalai (2004), 52]” (“Because I Live,” 17).

  • E faapei o Iairo, o anafea na e faatumauina ai po o le faatumauina e se tagata e te iloaina le faatuatua ia Iesu Keriso i taimi o le le mautonu? O a faamanuiaga na maua e avea o se taunuuga?

Fuafua e valaaulia ni tagata e molimau atu i upumoni na aoao mai i lenei lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mareko 4:35–41. Ua faatoafilemuina e Iesu Keriso se afa

Sa talanoaina e Peresitene Howard W. Hunter upumoni taua e uiga i le tala a Mareko e uiga i le faatoafilemuina e le Faaola o le afa i le Sami o Kalilaia:

“E tofu i tatou uma ma ni afa faafuasei i o tatou olaga. O nisi, e ui ina na o sina taimi e pei o ia sa i le Sami o Kalilaia, ae e mafai ona matautia le malolosi ma taufaafefe ma faataumaoia. I le avea ai ma ni tagata taitoatasi, ni aiga, ni nuu, ni malo, e oo lava i se ekalesia, ua tatou feagai ma ni afa fulifao faafuasei e tulai mai, ma afua ai ona tatou tuufesili, ’Le Matai e, e te le manatu mai ea ia te i matou a fano?’ Tatou te faalogoina lava i taimi uma i le toafimalie pe a mavae se afa, ’Se a le mea tou te fefefe ai? Se a le mea tou te le faatuatua ai?’

“E leai se tasi o i tatou e fia manatu ua leaise faatuatua, ae ou te manatu ua talafeauga lelei lava le aoaiga filemu lea a le Alii. O Ieova silisili, lea tatou te faapea ua tatou talitonu i ai, ma o lona suafa foi lea ua tatou tauaveina i o tatou luga, na fetalai, ’Ia i le va o vai le vanimonimo, e va a’i isi vai ma isi vai.’ (Ken. 1:6.) O Ia foi lea na fetalai, ’Ia potopoto i le mea e tasi o vai i lalo o le lagi, ia iloa foi le eleele matutu.’ (Ken. 1:9.) E le gata i lea, o ia foi lea na vaeluaina le Sami Ulaula, na mafai ai e Isaraelu ona savavali i le alititai matutu. (Tagai Eso. 14:21–22.) E moni lava, e le o se mea e ofo ai i lona mafai ona poloaiina ni nai elemene e gaoioi i le Sami o Kalilaia. Ma e ao ona faamanatu mai e lo tatou faatuatua ia i tatou e mafai e ia ona faatoafilemuina le sami sousou i o tatou olaga”(“Master, the Tempest Is Raging,” Ensign, Nov. 1984, 33).

Mareko 5:30. “Ua alu atu le mana nai ia te Ia”

O nisi faaliliuga o le Mareko 5:30ua ta’u mai ai faapea o le “mana” na alu ese stu ma Iesu Keriso ina ua faamaloloina le fafine. I le anotusi muamua faa-Eleni o le Feagaiga Fou, o le upu e ogatusa ma le virtue o le dynamis,o lona uiga o le “mana” po o le “malosi.”

Mareko 5:36. “Aua e te matau, tau lava ina e faatuatua”

O le upumoni e tasi o loo aoao mai i le Mareko 4–5o le faatuatua ma le fefe e le o faatasi. I leMareko 4:40 ma le Mareko 5:36, o loo apoapoai ai le Faaola ia i latou o e sa ia aoaoina e suia lo latou fefe i le faatuatua ia te Ia. O nei tala ua tuua ai i tatou ma se lesona mamana ia faatuatua ia Iesu Keriso ae ia le faaaogaina se fautuaga mai lo tatou fefefe.

I se lauga i taitai faalelotu o le Ofisa o Aoga a le Ekalesia, na talosagaina ai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia tagata aoao ma faiaoga ia “aua nei fefefe, ae na o le talitonu.” Sa ia fautuaina i tatou ia matua talitonu atoatoa i le Atua ma tautala atu ma le talitonuga maumaututu o le talalelei a Iesu Keriso o “le upumoni aupito mautinoa, sili ona malupuipuia, sili ona faatuatuaina, ma sili ona tauia i le fogaeleele ma i le lagi, i le olaga nei ma i le faavavau.” Na ia molimau mai o le fefe, masalosalo, ma le atuatuvale e mafai ona faatoilaloina pe a tatou taulai atu i “upumoni malualii, faavavau, tulaga muamua [ia e] totonugalemu i le silisiliese o le savali atoao le talalelei”—e pei o le ata lea o le faaolataga, le Togiola a Iesu Keriso, le Uluai Faaaliga Vaaia, o le toefuataiga mai o le perisitua, ma le Tusi a Mamona—ae aua nei tuueseina pe faagaloina le upumoni atoatoa e ala i le “uluitinoina i le silia na o le vaega lona lua-pe tolu-pe fa foi o fasimea o lena upumoni atoatoa.” (Tagai “Be Not Afraid, Only Believe” [o se afiafi faatasi ma Elder Jeffrey R. Holland, Feb. 6, 2015], lds.org/broadcasts.)

Na aoao mai foi e Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le faatoilaloina o lo tatou fefe e ala i le faatuatua i le Alii:

“O luitau, faigata, fesili, masalosaloga—o vaega nei o lo tatou olaga i le tino. Ae e le o tuua na o tatou. I le avea ai ma soo o le Alii o Iesu Keriso, ua i ai ni a tatou faatanoa tetele faaleagaga o le malamalama ma le upumoni ua faaavanoaina mo i tatou. E le mafai ona o mai faatasi le matau ma le faatuatua i le taimi lava e tasi i totonu o o tatou loto. I o tatou taimi o faigata, tatou te filifili ai le auala o le faatuatua. Na fetalai Iesu, ’Aua e te mata’u, tau lava ina e faatuatua,’ [Mareko 5:36]” (“Ua Lava Mea Ua E Iloa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 14).