Potutusi
Lesona 71: Ioane 11


Lesona 71

Ioane 11

Folasaga

Sa auina atu e Maria ma Mareta se feau ia Iesu o loo ma’i lo la tuagane o Lasalo. Sa faatuai e Iesu Lana malaga atu ma sa taunuu atu ua fa aso talu ona maliu Lasalo. Faatasi ai ma le alofa ma le agalelei, sa faatuina ai e Iesu ia Lasalo mai le oti. O le faaalia maoae o le mana paia na faamamafa atu ai o Iesu o le Mesia na filifilia ma e i ai le mana e pule ai i le oti. Ina ua uma ona iloa o lenei vavega, sa taupulepule le au faitaulaga sili ma le au Faresaio e fasioti Iesu ma Lasalo.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 11:1–46

Ua faatuina e Iesu ia Lasalo mai le oti

Tuu atu i tamaiti aoga taitasi se fasi pepa laitiiti. Valaaulia tamaiti aoga e tusi i le fasipepa se tofotofoga sa latou oo i ai po o se tasi latou te iloa. A o tusitusi tamaiti aoga, ta’u i ai o mea o loo tusia o le a fefaasoaai i le vasega e aunoa ma le faailoa o igoa, o lea la e le tatau ai ona tusia o latou igoa i a latou pepa. Ao mai pepa, ma faitau leotele nisi o tofotofoga. (Ina ia taumamao mai se avanoa e ono iloa ai tagata ma ni tofotofoga patino, afai e toalaiti ni tamaiti aoga, fai i ai e lisi ni tofotofoga sa latou vaai o feagai ma nisi tagata.)

  • O a ni auala e ono aafia ai le faatuatua o tagata ia Iesu Keriso a o latou feagai ma tofotofoga?

Valaaulia le vasega e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le Ioane 11 ia e mafai ona fesoasoani e faateleina ai lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso a o tatou feagai ma tofotofoga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 11:1–3. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo se tofotofoga sa feagai ma nisi o uo a Iesu.

  • E tusa ai ma le fuaiupu hyt1, o le a le tofotofoga na feagai ma Lasalo? Na faapefea foi ona ono avea lea ma se tofotofoga ia Maria ma Mareta?

  • O le a le mea na fai e Maria ma Mareta ona o le ma’i o Lasalo? O le a se mea o ta’u mai e lenei tali e uiga ia i la’ua?

Ta’u i ai sa i ai Iesu i Petapara o Pera, (tagai Ioane 1:28; 10:40), pe tusa e tasi le aso e malaga mai ai i Petania. O lea, a itiiti e tasi le aso e sau ai se tagata e aumai le feau ia Iesu ma le isi aso e malaga ai Iesu i Petania.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 11:4–7. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le auala na tali atu ai Iesu ina ua faalogo i le ma’i o Lasalo.

  • O le iloaina e alofa Iesu ia Mareta, Maria, ma Lasalo, mata o le a se mea sa faamoemoe le au soo e fai e Iesu i le taimi na faalogo ai o Ia ua ma’i Lasalo? (Malaga loa lava i Petania ma faamalolo ia Lasalo; pe atonu foi e fetalai atu ma faamalolo o ia mai se mea mamao, pei ona sa faia ai e Iesu mo se atalii o se alii [tagai Ioane 4:46–53].)

  • Ae o le a le mea na fai e Iesu nai lo lena?

  • E tusa ai ma lefuaiupu 4, o le a le mea na fetalai Iesu o le a faataunuuina e ala i le ma’i o Lasalo?

Faamanatu i le vasega o Petania e i lalo ifo ma le lua maila mai Ierusalema i le laueleele o Iutaia (tagai Ioane 11:18). Otooto le Ioane 11:8–10 i le faamatala atu faapea na fautuaina e nisi o le au soo a Iesu e aua nei foi atu i Iutaia aua sa saili ia taitai Iutaia i lena itulagi e fasioti ia te ia (tagai Ioane 10:31–39 ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 11:16 [i le Ioane 11:16, vaefaamatalaga a]). Na tali atu Iesu i le faapea atu o le a Ia faaaogaina le taimi o totoe o Lona soifua e fai ai Lana galuega e aunoa ma le faatuai.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Ioane 11:11–15. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le fetalaiga a Keriso e uiga i le tulaga ua i ai Lasalo.

  • O le a le mea na talitonu sese ai le au soo i le fetalaiga a Iesu e uiga i le tulaga ua i ai Lasalo?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 15, aisea na fiafia ai Iesu ona sa le’i i ai o Ia iina e faamalolo Lasalo mai lona ma’i? (Valaaulia le vasega e maka le fuaitau ”ina ia outou talitonu mai” i a latou tusi paia.)

Ta’u i ai na faailoa mai e le Faaola o le mea o le a Ia faia i Petania, o le a fesoasoani i Ona soo e faateleina ai lo latou faatuatua ia te Ia.

Otooto le Ioane 11:16 i le faamatala atu sa fautuaina e le Aposetolo o Toma ona uso a soo latou te o atu ma ia ma Iesu i Iutaia tusa lava pe oti faatasi ai ma Ia.

Valaaulia le vasega e faitau filemu le Ioane 11:17, ma vaavaai pe o le a le umi na oti ai Lasalo i le taimi na taunuu atu ai Iesu i Petania. Fai atu i tagata e lipoti mai mea latou te mauaina.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai i le vasega e faalogologo mo le taua o le fa o aso talu ona oti Lasalo.

Ata
Elder Bruce R. McConkie

”Ua leva ona pala le tino; ua leva ona oti ma o se tulaga mautinoa lea. … O le faaupuga o le fa aso i tagata Iutaia, e i ai sona taua faapitoa; o lo latou talitonuga lauiloa faapea, e oo atu i le aso lona fa, ua tuua moni e le agaga e le toe toloa le nofoaga o i ai le tino maliu” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:533).

  • I tagata Iutaia, o le a le taua o se tagata e fa aso talu ona oti?

  • Afai o oe o Mareta po o Maria, mata o a ni ou mafaufuaga po o se lagona ina ua le taunuu atu Iesu seia o’o ina ua fa aso talu ona oti Lasalo?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Ioane 11:18–27. Fai i le vasega e vaavaai mo mea na ta’u atu e Mareta ia Iesu e tusa ai ma lenei tofotofoga.

Nai lo le fai i le vasega e faitau, e mafai ona e faaalia le talanoaga i le va o le Faaola ma Mareta i le vitio “Lazarus Is Raised from the Dead” from The Life of Jesus Christ Bible Videos [time code 2:02–3:35]. O loo maua lenei vitio i le LDS.org.

  • O le fea faamatalaga i fuaiupu 21–27 o loo ta’u mai ai na filifili Mareta e faaalia le faatuatua ia Iesu Keriso i le taimi o lea tofotofoga? (Afai na e faaalia le vitio, atonu e te manao e tuu atu i le vasega se minute se tasi e toe iloilo ai nei fuaiupu.)

  • O le fea o faamatalaga a Mareta e sili ona faagaeetia ai oe? Aisea?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le faataitaiga a Mareta i le mea e mafai ona tatou faia i le taimi o tofotofoga tatou te feagai? (E mafai ona faailoa mai e tamaiti aoga se mataupu faavae e pei o lenei: E mafai ona tatou filifili e faatino le faatuatua ia Iesu Keriso i taimi o tatou tofotofoga.)

Faagauai atu tamaiti aoga i le Ioane 11:25–26. Faamatala o le fasifuaitau ”e le oti lava” (Ioane 11:26) e faasino i le oti faaleagaga lona lua, po o le tuueseega mai le afioaga ma le malo o le Atua.

  • O a upumoni ua tatou aoao mai i le fetalaiga a le Faaola ia Mareta? (E mafai ona faailoa mai e tamaiti aoga ia upumoni e pei o lenei: O Iesu Keriso o le Toetu ma le Ola. Afai tatou te talitonu ia Iesu Keriso, e mafai ona tatou maua le ola e faavavau.)

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Ioane 11:28–36. Fai i le vasega e vaavaai po o a mea na fai atu ai Maria ia Iesu ma pe na faapefea ona Ia tali atu. Atonu e manaomia ona e faamatala atu o le ”atu” i fuaiupu nei o lona uiga o le lotomafatia po o le faavauvau.

Nai lo le faitau o tamaiti aoga, e mafai ona e faaalia le ata o nei fuaiupu i le vitio“Lazarus Is Raised from the Dead” [time code 3:36–4:50].

  • E faapefea ona atagia mai i le faamatalaga a Maria i le fuaiupu 32 lona faatuatua i le Faaola?

  • Na faapefea ona tali atu Iesu ina ua Ia vaai atu i le fetagisi o Maria ma isi sa latou faatasi?

  • I sou manatu aisea na tagi ai Iesu?

Valaaulia le vasega e faitau filemu le Ioane 11:37, ma vaavaai mo mea atonu na manatu ai nisi tagata i le mea sa mafai ona fai e Iesu mo Lasalo. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou maua.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Ioane 11:38–46. Fai i le vasega e vaavaai po’o le a le isi mea na faia e le Faaola.

Nai lo le faitau o le vasega, e mafai ona e faaali le ata o nei fuaiupu i le vitio “Lazarus Is Raised from the Dead” [time code 4:51–7:51]

  • I le fuaiupu 40, o le a le mea na faamanatu atu e Iesu ia Mareta ina ua uma ona ia fesiligia le aveeseina o le maa o loo ufitia ai le tuugamau o Lasalo?

  • Na faapefea ona faataunuuina le folafolaga? (Atonu e manaomia ona e faamatala atu e lei toetu Lasalo mai le oti ma e lei maua le tino ola pea; o lona agaga na toe aumai i lona tino faaletino, ae o lona tino faaletino sa tumau pea i le tino.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le saunoaga lea mai ia Elder Bruce R. McConkie. Fai i le vasega e faalogologo mo se faamoemoega taua na faataunuu e le Faaola e ala i le faatuina mai o Lasalo mai le oti.

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“Sa Ia setiina le tulaga, ina ia faatino mo taimi uma, se tasi o aoaoga sili ona maoae: O Ia o le toetu ma le ola, o le tino ola pea ma le ola e faavavau na maua e ala ia te ia, ma o i latou o e talitonu ma usitai i ana upu o le a le oti lava faaleagaga” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:531).

  • Na faapefea ona muaifaamalumalu mai i lenei vavega le Toetu o le Faaola?

  • Na faaalia faapefea e lenei vavega Lona mana e aumaia ai le tino ola pea ma le ola e faavavau?

  • E mafai faapefea ona faamanuiaina i tatou i le malamalama o le mana o le Faaola e aumaia ai le tino ola pea ma le ola e faavavau?

Faamanatu i le vasega o Mareta ma Maria na muai faaalia le faatuatua ia Iesu Keriso e ala i le aami atu o Ia ina ua ma’i Lasalo ma talitonu ai pea lava ma faatuatuaina o Ia e oo lava ina ua maliu Lasalo. Tusi le faamatalaga le maea lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te filifili e faatino le faatuatua ia Iesu Keriso i le taimi o tatou tofotofoga, ona …

  • E faapefea ona e faamaeaina lenei mataupu faavae e fua i mea sa tatou aoaoina mai le Ioane 11? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, faamaea le faamatalaga o i luga o le laupapa ina ia faitauina faapenei: Afai tatou te filifili e faatino le faatuatua ia Iesu Keriso i le taimi o tatou tofotofoga, o le a mausali ma loloto lo tatou faatuatua ia te Ia.)

Faamanatu i le vasega sa taumanatunatu nisi tagata pe mafai e Iesu ona taofia Lasalo mai le oti (tagai fuaiupu 37), ae sa faatalitali Iesu sei taunuu i Petania seia fa aso talu ona maliu Lasalo (tagai fuaiupu 17).

  • Na mafai faapefea i le toe faaola mai o Lasalo talu ona atoa le fa o aso o maliu, ona faamautu ai ma faalolotoina le faatuatua o soo o Iesu ma Mareta ma Maria i le Faaola? (I le faatuina mai o Lasalo mai le oti ina ua mavae aso e fa, sa faaali atu e Iesu o loo ia te Ia le mana i se ala e le mafai ai e Iutaia ona faafitia pe faaliliu seseina.)

  • O le a se taimi na e filifili e faaali ai le faatuatua ia Iesu Keriso i se taimi o se tofotofoga ma faamautuina ma faalolotoina ai lou faatuatua ia te Ia?

Valaaulia tamaiti aoga e tusi ia latou api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia mea o le a latou faia e fesoasoani ai ia i latou e filifili e faaalia le faatuatua ia Iesu Keriso i taimi o tofotofoga o latou feagai pe o le a latou feagai.

Ioane 11:47–57

Sa fefautuaai faatasi ia faitaulaga sili ma le au Faresaio e fasioti Iesu

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 11:47–48. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le au faitaulaga sili ma le au Faresaio i lipoti e uiga i le faatuina mai e Iesu o Lasalo mai le oti. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.

Otooto le Ioane 11:49–57 i le faamatala atu faapea, o Kaiafa, le faitaulaga sili, sa fautuaina e tatau ona fasiotia Iesu e puipuia ai le faatafunaga o le malo e Roma. Na ia valoia foi ma le le mailoa ia aafiaga o le a i ai le maliu o Iesu i le fanau a le Atua. Na tonu i taitai o Iutaia o le a fasiotia Iesu ma poloaiina ai i latou e iloa le mea o i ai o Ia, ua tatau ona logo i latou ina ia mafai ona pueina o Ia.

Faaiu i le moilmau atu e uiga i upumoni na talanoaina i lenei lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ioane 11:11. ”O loo moe Lasalo”

Sa ta’ua e le Faaola le oti o Lasalo o se moe. O le moe o se upu valiata e fetaui i le oti aua e tatau i tagata uma ona momoe, o le moe o se tulaga le tumau lea tatou te ala mai ai, ma a uma ona moe ona faafouina lea o le tino. E faapena foi, e tatau ona oti tagata uma, o le oti o se tulaga e le tumau lea e muta pe a tatou toetutu, ma i le Toetu o le a toe faafou ai o tatou tino.

E foliga mai ua oti lava Lasalo i le taimi na ta’u atu ai ia Iesu faapea o loo ma’i Lasalo. Sa tusa o le malaga i le aso e tasi mai Petania i le mea sa i ai Iesu i Perea (tagai Ioane 10:40). O le filifili e faatali mo aso e lua a o lei tuua ona malaga atu ai lea mo le aso e tasi, sa taunuu Iesu i Petania ina ua mavae aso e fa talu ona maliu Lasalo.

Ioane 11:43–44. O faamoemoega taua na faataunuuina i le faatuina mai o Lasalo mai le oti

”O le faatuina mai o Lasalo mai le oti o se tasi o vavega aupito ofoofogia i le talafaasolopito. A o lei tulai mai lenei vavega, e toalua tagata na toe faaola mai e le Faaola: o le afafine o Iairo (tagai Luka 8:41–42, 49–56) ma le tama a le fafine Naina ua oti lana tane (tagai Luka 7:11–17). Peitai, o le faatuina mai o Lasalo e ese mai na vavega ma sa i ai ni faamoemoega taua, e pei ona faamatala mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

”’O la ”tatou uo o Lasalo” e ese. … E lua ni mafuaga faapitoa e tulaga ese ai. (1) Ao latalata atu lo tatou Alii i le taunuuga o lana galuega i la le tino, sa ia toe tuuina atu lana molimau, i se auala e le mafai ona teenaina, e uiga i Lona tulaga faaMesia, e uiga i Lona tulaga o le avea ma Alo paia, e uiga i le mea moni o ia o le Alo moni lava o le Atua; ma (2) Sa ia setiina le tulaga, ina ia faatino mo taimi uma, se tasi o aoaoga sili ona maoae: O Ia o le toetu ma le ola, o Ia na mafua ai le ola pea ma le ola e faavavau, ma o i latou o e talitonu ma usiusitai i ana upu o le a le oti lava faaleagaga’ (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:530–31)” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 236).

O le faatuina mai o Lasalo mai le oti o se faamaoniga lea o Iesu o le Alo moni lava o le Atua, o se faalaniga e o faatasi i le faa-Iutaia o le Mesia (tagai Salamo 2:7; Ioane 11:41–42).

Ioane 11:25. ”O au o le toetu, ma le ola”

Ina ua fetalai le Faaola, ”O au o le toetu, ma le ola,” sa Ia faia se tautinoga e uiga i Lona faasinomaga paia ma le mana. O lenei fetalaiga, sa aoao mai ai e Iesu o le toetu ma le ola e faavavau ua i ai i Lona tagata. O Ia o le punavai o le toetu ma le ola e faavavau ma le mafuaaga ua mafai ai nei mea mo fanau a le Tama Faalelagi. E pei ona faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ”o ki o le Toetu o loo lagomau i lo tatou Alii ma le Matai” (“Ola Pe A Mavae le Ola,” Ensign, May 1987, 10).

Na faamatala e Peresitene Ezra Taft Benson le mafuaaga ua nofo ai le mana o le toetu i le Faaola:

”O Ia o le Toetu ma le Ola. (Tagai Ioane 11:25.)

”O lenei mana e toe faafoi mai ai Lona lava ola sa mafai ona o Iesu Keriso o le Atua---o le Alo o le Atua. Ona sa ia te ia le mana e faatoilalo ai le oti, o lea o le a toetutu ai tagata uma. ”Ou te ola au, o le mea foi lea e ola ai outou” (Ioane 14:19.)” “Iesu Keriso: O Lo Tatou Faaola ma le Togiola,” Liahona, Tes. 1990, 7).

Ua aumaia e Iesu Keriso le ola e ala i le tatalaina mai o le toefanauina faaleagaga (tagai Ioane 3:3–5) ma le faamanuiaina o isi ia ola i Ona ala o le ola, o le ala lea i le ola e faavavau (tagai Ioane 14:6). O i latou e toefanauina faaleagaga ma mulimuli faamaoni i le Faaola ma maua le faamagaloga o a latou agasala, ma faasolosolo ina faamamaina o latou loto mai a latou agasala. Afai e tumau pea lo latou faamaoni e oo i le iuga o o latou olaga, o le a latou toe tulai mai i le ”toetutu i le ola”(Ioane 5:29), o lona uiga o le a latou maua le ola e faavavau. Ua mafai nei mea uma ona o le Togiola a Iesu Keriso.