Potutusi
Lesona 40: Mareko 9:30–50


Lesona 40

Mareko 9:30–50

Folasaga

Sa ta’u atu e Iesu i Ona soo Lona maliu o le a oo mai ma le Toetu ma sa aoao atu i latou pe o ai le e sili i le malo o le Atua. Sa Ia lapatai atu i le taunuuga o le taitai atu o isi ia fai le agasala ma sa faatonuina Ona soo e tuuese mai i latou mai faatosinaga o le lalolagi ia o le a taitai atu ai i latou e fai le agasala.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mareko 9:30–37

Ua muai ta’u atu e Iesu Lona maliu ma le Toetu ma aoao atu pe o ai le e sili i le malo o le Atua

Aumai i le vasega se mea e malosi lona manogi o le a iloa e le vasega (pei o se moli fou faatoa tipi po o se aniani, po o se falaoa vevela). A o lei amataina le vasega, tuu le mea lena i totonu o le potu ia le iloa e tagata.

Amata le lesona i le fesili pe o latou matauina se manogi fou ina ua latou ulu atu i le potu.

  • O le a, pe afai e i ai se mea, na tosinaina outou e lenei manogi e mafaufau i ai pe faia foi ina ua e iloaina?

Ta’u i ai e faapei ona tosinaina e se manogi i tatou, e mafai foi ona tatou tosinaina mafaufauga ma amioga a isi. Valaaulia le vasega e vaavaai mo upumoni i le Mareko 9:30–50 ia e mafai ona fesoasoani e mafaufau i a latou faatosinaga i taumafaiga a isi e mulimuli i le Faaola faapea foi faatosinaga a isi i ai latou.

Faamatala ina ua uma ona tulieseina se agaga leaga mai se alii talavou, (tagai Mareko 9:17–29), sa maliu atu le Faaola i Kalilaia ma Ona soo. Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mareko 9:31–32. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaavaai mo mea na valoia e le Faaola.

  • O a mea na valoia e le Faaola?

Otooto leMareko 9:33–37i le faamatala atu ina ua afio mai Iesu i Kapanaumi, sa ia aoao atu i Ona soo e uiga i le e sili i le malo o le Atua. Sa Ia faatonuina foi i latou ia taliaina tagata i le Ekalesia o e lotomaualalo e faapei o tamaiti ma e e taliaina o Ia (tagai Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 9:34–35 [i le Mareko 9:37, vaefaamatalaga a]). (Manatua: O nei aoaoga o le a talanoaina auiliili i le lesona mo le Mareko 10.)

Mareko 9:38–50

Ua lapatai atu Iesu ia taumamao mai le tosinaina o isi e fai le agasala ma aua nei le ’auese se tasi mai faatosinaga faatiapolo.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mareko 9:38. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le tulaga na ta’u atu e le Aposetolo o Ioane i le Faaola.

  • O le a le mea na talatala atu e Ioane i le Faaola?

Faamatala na vaoia e Aposetolo lenei tagata mai le tutulieseina o temoni aua e le o ia o se tasi o malaga ma Aposetolo e Toasefululua. Peitai, na ta’u atu e le Faaola ia i latou e aua nei vaoia le tagata ( e ta’u mai ai o ia o se tagata amiotonu ua i ai le pule) ma aoao atu ai faapea o tagata o e fesoasoani i Ona sui o le a tauia (tagai Mareko 9:39–41).

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mareko 9:42. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo lapataiga a le Faaola. Faamatala i le matalalaga o le upufaatausuaio lona uiga o le tosinaina o isi ia tautevateva, ia taitaiseseina, pe tosinaina se tasi ia fai le agasala pe lafoai lo latou faatuatua.

  • O ai le vaega o tagata na lapataia e le Faaola mai le faatosinaina e fai le agasala? (Atonu e te manaomia ona faamatala atu o “tamaiti e talitonu ia [Iesu]” e aofia ai i latou o e tamatama le faatuatua, e pei o le autalavou ma tagata faatoa liliu mai, faapea foi Ona soo faatauvaa, soo faatuatuaina o soo se matua.)

  • O le a le lapataiga a Iesu mai le faatosinaina o Ona soo e fai le agasala? (Sa Ia ta’u mai ai e sili ona oti nai lo le oo i le puapuaga ogaoga ma le vavaeeseina mai le Atua o le a tatou oo i ai pe afai tatou te faatosinaina isi e fai le agasala.)

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou aoao mai i le lapataiga a le Faaola i le fuaiupu e 42? (E ono faaaoga e le vasega ni upu esese ae e tatau ona faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faatosinaina tagata o e taltonu ia Iesu Keriso e fai le agasala, o le a faamasinoina i tatou i luma o le Atua.

  • O a ni auala e ono faatosinaina ai e se tasi ia tagata ua talitonu ia Iesu Keriso e fai le agasala?

Faamanatu i le vasega le manogi i le potuaoga ma le meamoni e faapei o se manogi sasala, e faapena ona i ai a tatou faatosinaga lelei ma leaga i isi. Fai i le vasega e mafaufau i a latou faatosinaga i tagata o e talitonu ia Iesu Keriso.

Ina ia saunia le vasega e faailoa mai se isi mataupu faavae na aoao atu e le Faaola, fesili mo se volenitia o loo fai ni seevae e fai nonoa e sau i luma o le vasega. Faatonu le tagata e tatala ma toe fai e nonoa o ona seevae e faaaoga ai na o le lima e tasi. A o taumafai le tagata e fai le mea lea, fesili i le vasega:

  • O a ni luitau o le a e oo i ai pe afai ua leai le isi ou lima?

  • O le a, pe afai e i ai se mea, e aoga pe afai ua mafua ai ona leai lou lima?

Faamatala o le aveesea o se vaega o le tino ma le loto i ai ua ta’ua o le tipimutu, ma e mafai ona faatino pe afai ua matuai matuia le manu’a o se vaega o le tino, afaina, pe faama’ia. E ui o le tipimutu ma le toe faaolatia e mafai ona tiga ma matautia, ae e mafai e lenei faiga ona puipuia se salalau o se aafiaga i le vaega o totoe o le tino ma afua ai se isi faatamaiaga po o le oti.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mareko 9:43. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Faaola i le taimi e sili ai pe a leai se lima e tasi nai lo le i ai o lima uma e lua.

  • O le a le taimi e sili ai ona leai le lima e tasi nai lo le i ai o lima uma e lua?

  • Pe e te manatu e tatau ona tatou faaaogaina moni lenei aoaoga ma tipi ese se lima e “faatausuai” ai i tatou, po o le tosina ai o i tatou e fai le agasala? (Atonu e te manao e faamatala e lei faapea mai le Faaola e tatau i tagata ona tatipi moni o latou lima. Ae, sa Ia faaaogaina se gagana faavaliata e faamamafa mai ai le taua o le mea sa Ia aoao mai.)

Valaaulia se tagata o le vasega e tusi se ata o se tagata i luga o le laupapa. A o tusi le ata e le tagata lea, faamatala o le Faaliliuga a Iosefa Samita o leMareko 9:43–48 e mafai ona faateleina ai lo tatou malamalama i aoaoga a le Faaola i lenei fuaitau. I fuaiupu nei, ua tatou aoao ai sa faaaoga e le Faaola le lima, vae, ma le mata e faatusa ai faatosinaga i o tatou olaga e mafai ona taitai atu ai i tatou i le agasala. Faatonu le tagata o loo tusi ata i le laupapa, e li’o se lima, se vae, ma se mata i luga o le ata sa ia tusia. Ona valaaulia lea o le tagata e nofo i lalo.

Valaaulia ni tagata e feauauai i le faitauina leotele mai leFaaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 9:40–48 (i le faaopoopoga i le Tusi Paia). Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o a mea na faatatau i ai e le Faaola le lima, le vae, ma le mata e “faatausuai” ai i se tasi, pe faatosina ai se tasi e agasala. Atonu e manaomia ona e faamatalaina le upuola i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 9:40–41, 43e faasino i le ola e faavavau.

  • E tusa ai ma lenei faaliliuga, o le a le mea o faatusa i ai le lima, le vae, ma le mata, ua faatausuai? (O le lima e faatusa i tagata o o tatou aiga ma uo, o le vae e faatusa i tagata tatou te vaai atu i ai o se faataitaiga pe faapefea ona mafaufau ma gaoioia, ma le mata e faatusa i o tatou taitai.)

Faaigoa vaega nei i o latou faaliliuga i luga o le ata na tusi e le tagata i le laupapa.

  • O le a le mea na aoao mai e le Faaola ia i tatou e fai i faatosinaga amioletonu, po o faatosinaga e taitai atu ai i tatou i le agasala?

  • E faapefea ona tutusa le aveeseina o i tatou lava mai faatosinaga amioletonu i le tipimutu o se lima po o se vae?

  • O le a se mea e mafai ona tupu pe a tatou le aveesea i tatou lava mai faatosinaga amioletonu? Aisea?

  • O a upumoni e mafai ona tatou aoao mai aoaoga a le Faaola i nei fuaiupu? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese ae e tatau ona latou faailoa mai se upumoni e pei o lenei: E sili ona aveese mai i tatou lava mai faatosinaga amioletonu nai lo le i’u ane ua aveesea mai le Atua. I le faaaogaina o upu a tagata aoga, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

Valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Walter F. González Fai i le vasega e faalogologo mo isi faatosinaga e tatau ona tatou aveese mai ai i tatou lava.

Ata
Elder Walter F. González

“O lena foi vavaeese ua le na o uo o loo faasino i ai ae o faatosinaga leaga uma lava, e pei o ata le talafeagai i televise, o saite i le initoneti, ata tifaga, tusitusiga, taaloga poo musika. O le tusia i o tatou loto o lenei mataupu faavae, o le a fesoasoani ia i tatou e teenaina le faaosoosoga e gauai atu i soo se uunaiga leaga” (“O le Taimi Lenei,” Ensign or Liahona, Nov. 2007, 55).

  • O a luitau tatou te ono feagai i le aveesea o i tatou lava mai faatosinaga amioletonu?

  • E mafai faapefea ona tatou iloaina le ala talafeagai e aveesea ai i tatou lava mai faatosinaga amioletonu?

Faamatala o le aveesea o i tatou lava mai faatosinaga amioletonu e le faapea o le a tatou soona faia ai isi, tausalaina isi, pe mumusu foi e mafuta ma isi tagata e le o ni tagata faamaoni o le Ekalesia. Ae, e tatau ona tatou aveesea mai i tatou, pe taumama mai le fegalegaleaiga vavalalata, ma tagata o le a taitaia i tatou e fai le agasala. E ui atonu tatou te le mafai ona aveesea pe aloese mai faatosinaga uma e mafai ona taitai ai i tatou e fai le agasala, ae o le a faamanuiaina i tatou ele Alii a o tatou taumafai e aveesea mai i tatou lava mai faatosinaga leaga tatou te mafaia, ma a o tatou taumafai e atiinae le amio pulea e aloese ai mai faatosinaga e le mafai ona tatou aveesea uma.

Ina ia fesoasoani ia malamalama atili le vasega i lenei upumoni, valaaulia ni tagata se toalua e o mai i luma o le vasega. Faatonu tagata taitasi e faitau leotele se tasi o tulaga nei ma fai atu fesili talafeagai i le vasega. Valaaulia le vasega e tali i fesili e fua i le upumoni o loo faailoa mai i le Mareko 9:43–48.

Tulaga 1: E i ai a’u uo e tele ina fautuaina au e auai i gaoioiga e soli ai poloaiga a le Atua. Peitai, ou te manatu e mafai ona avea au ma se faatosinaga lelei ia i latou pe a faaauau pea ona faaalu so’u taimi ma i latou.

  • Mata o le a ou le maua ai le avanoa e faatosina mai ai nei uo mo le lelei pe afai ou te aveesea mai au lava ia mai ia i latou? O le a le ituaiga sootaga e tatau ona ou faia ma i latou?

  • O le a sa’u tala ma se mea e fai ina ia aveesea lelei mai ai a’u lava mai nei uo?

Tulaga 2: Sa avea au o se paaga a se faaili lauiloa mo le tele o tausaga. I nisi o a latou musika ma faatalatalanoaga talu ai nei, sa latou fautuaina mai ai amio ma manatu e feteenai ma tulaga faatonuina ma aoaoga a le Alii.

  • Ua na o ni musika lava ma upu, e sa’o? O le a la le tulaga matautia o i ai i le faaauau pea ona faalogologo i a latou musika ma mulimuli ia i latou i faasalalauga faaagafesootai?

Faafetai atu i le au volenitia mo la latou fesoasoani, ae fai i ai e nonofo i lalo. Fesili atu i le vasega:

  • E ui o le vavaeeseina mai o i tatou lava mai faatosinaga e taitai atu ai i tatou i le agasala e mafai i nisi taimi ona faigata, o le a se mea e mafai ona tatou maua e ala i le ositaulaga? (Faamanuiaga e tele, e aofia ai le ola e faavavau.) Aisea e taua ai soo se osigataulaga mo lenei taui?

  • O le a se taimi na e filifili ai pe filifili ai foi se tasi e te iloa e aveesea mai faatosinaga amioletonu? (Faamanatu i le vasega e aua nei faasoa mai se mea e patino tele pe faalilolilo.) O le a se mea sa faigata i le aveesea mai lena faatosinaga? O a faamanuiaga na maua i le faia o lena mea?

Fai i le vasega e mafaufau pe i ai nisi faatosinaga i o latou olaga e ono taitai atu ai i latou i le agasala. Valaaulia i latou e tusi i a latou api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia pe faapefea ona latou aveeseina mai i latou lava mai nei faatosinaga.

Otooto leMareko 9:49–50i le faamatala sa faatonuina e le Faaola Ona soo ia filemu a latou sootaga ma le tasi ma le isi.

Faaiu i le fautuaina o le vasega e faatino soo se uunaiga latou te maua i le taimi o le lesona lenei.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mareko 9:31. “O le Atalii o le tagata”

O le “Atalii o le tagata” o “se faalaniga na faaaoga e Iesu Keriso ina ua fetalai e uiga ia te Ia lava (Luka 9:22; 21:36). O lona uiga o le Atalii o le Tagata o Le Paia. O le Tagata o Le paia o se tasi o suafa o le Atua le Tama. Ina ua faaigoa e Iesu Ia lava o le Atalii o le Tagata, o se tautinoga tatala o Lana sootaga paia ma le Tama. E faatele ona maua lenei faalaniga i Evagelia. O faaaliga o aso e gata ai ua faamautu ai le uiga faapitoa ma le paia o lenei suafa o le Faaola (MF&F 45:39; 49:6, 22; 58:65; Mose 6:57)” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Atalii o le Tagata,” scriptures.lds.org).

Mareko 9:38–40. O le tagata na tulieseina temoni i le suafa o le Faaola

Na faamatala e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea sa popole le Aposetolo o Ioane i le tagata na tuliesea temoni i le suafa o le Faaola atonu ai ona o le tagata ”e le o se tasi o le li’o i le lotoifale o soo o e sa femalagaai, aai, momoe, ma talanoa pea lava pea ma le Matai. Na tusia e Luka: ’Ua ia le mulimuli mai mai tatou’; e le o ia o se tasi o a tatou soa faimalaga. Ae mai le tali a le Alii ua manino mai ai o ia o se tagata o le malo, o se taitai faaletulafono sa galue i le pule o le perisitua ma le mana o le faatuatua. Pe sa le i iloa e Ioane o lea na manatu sese ai faapea e le o ia te ia se pule pe ua manatu sese faapea o le mana e tutuliese ai temoni sa na o le Toasefululua ma e lei tuuina atu i e umia faamaoni le perisitua. E tali foliga mai o le na tutulieseina E leai se faamaumauga i le Feagaiga Fou o le valaauina o le korama muamua a fitugafulu, ae ina ua valaauina e Iesu (i aso e gata ai) se korama lua a fitugafulu e galulue, sa tuuina atu foi ia i latou le mana e tutuliese ai temoni. ( Luka 10:1–20.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:417).

“O le tali a le Faaola ia Ioane, o loo tusia i le Mareko 9:40, na faamautinoa atu ai ia Ioane ma le Toasefululua o lea tagata o se soo ua i ai le pule, e ui e le o se Aposetolo” (Tusi lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 125).

Mareko 9:42. “E lelei ia te ia pe ana noatia se maaolo i lona ua”

Na aoao mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le lapataiga a le Faaola i le Mareko 9:42:

“E itiiti ni nai solitulafono e mataga ma leaga nai lo le aoao atu o mataupu pepelo ma taitai ese atu ai agaga mai le Atua ma le faaolataga. … Afai o le olioli e faavavau o le taui lea e tuuina atu ia i latou o e faiaoga i le upumoni ma aumaia agaga i le faaolataga, pe le tatau ea foi ona maua e i latou o e faiaoga i mataupu pepelo ma taitai atu ai agaga i le malaia e fai ma o latou taui le faanoanoa e faavavau? MF&F 18:10–16

“ … E sili atu le oti ma le faafitia o faamanuiaga o le ola ai pea i le olaga nei nai lo le ola ma taitai ese atu agaga mai le upumoni, ma maua ai le malaia e faavavau o le tagata”(Doctrinal New Testament Commentary, 1:420).

Mareko 9:43–48. O le aveesea mai o i tatou lava mai faatosinaga e taitai atu ai i tatou i le agasala

Na aoao mai e Peresitene Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taimi e talafeagai ai ona aveesea mai i tatou lava mai ia i latou o le a taitaia i tatou i le agasala:

“O ai o le a e filifilia lua te fegalegaleai?

“O le a outou miōmiō faatasi ma le toatele o tagata lelei o e talitonu foi i le Atua. Pe o i latou o ni tagata Iutaia, Katoliko, Porotesano pe Mosalemi, ua silafia e tagata faatuatua e moni lava o loo i ai upumoni a’ia’i. …

A o e soifua i lou olaga, o le a e masani foi i tagata o e e le talitonu i le Atua. O le toatele o i latou e le’i oo i le taimi latou te maua ai upumoni paia ma e le o iloa po o fea e su’e i ai. Ae o outou o le autalavou o le tofi tau tupu ua o mai e laveai i latou. …

“A o outou femiōmiōa’i ma tagata le talitonu, ia nofouta atonu e i ai ni nai tagata e le popole moni mo lou manuia (tagai i le MFF 1:16; 89: 4). O le taimi lava e te iloatino ai lena mea, sola ese vave mai ai i latou ma aua nei toe foi atu i ai, (tagai 1 Timoteo 6:5-6, 11))” (“O Le a le mea o le a e Filifilia?” Ensign, Jan. 2015, 33, po o le Liahona, Jan. 2015, 21).

Mareko 9:43-48. O le alu “i Kena … i le afi e le matineia, o i ai e le mamate o latou ilo”

O le upuKena i le Mareko 9:43, 45, 47 o se faaliliuga o le upugehenna, o se upu Eleni mai upu Eperu o le ge hinnom, o lona uiga o le “vanu o Hinoma.” I le vanu loloto lea i le itu i saute o Ierusalema, “e ofo atu ai e Iutaia faapaupau a latou fanau [e ositaualga ai] i [le atua faapaupau] o Moloka (2 Nofoaiga a Tupu. 28:3; 33:6; Iere. 7:31; 19:2–6)” (Bible Dictionary, “Hell”). Ina ua uma ona faamuta e le tupu o Iosia lenei faiga, sa “faaaogaina le [vanu] o se nofoaga e susunu ai otaota o le aai (2 Tupu. 23:10) ma o lena la ua avea ai ma faatusa o le nofoaga o mafatiaga (Mata. 5:22, 29–30; 10:28; 18:9; 23:15, 33; Mareko 9:43, 45, 47; Luka 12:5; Iakopo 3:6). O tala e uiga i le ’afi-Kena’ e peiseai e fua i ata e i mafaufauga o tagata i le vaaiga i lenei mumu e le uma ma e faatusa i le faasalaga o i latou e le usiusitai ma le loto i le Atua” (Bible Dictionary, “Hell”).

Mareko 9:44, 46e faasino i le fouvale e i ai ilo “e le mamate.” O ni ituaiga o anufe e aai i otaota. O anufe ’ati e ’atia tino ola, ma afua ai ma’i eseese ma le tiga ogaoga. O lea, o le ilo e “le mate” e faatusa i manatua ma manatu fuatiaifo faanoanoa i le fouvale o le a ’ati’ati pea lava ma mafatia ai i le isi olaga.