Potutusi
Lesona mo Suesuega i le Aiga: Faaaliga 1–11 (Iunite 31)


Lesona mo Suesuega i le Aiga

Faaaliga 1–11 (Iunite 31)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga o Suesuega i le Aiga

Aotelega o Lesona Suesueina i le Aiga i Aso Taitasi

O le aotelega o loo i lalo o mea na tutupu, aoaoga faavae ma mataupu faavae e aoaoina e tamaiti aoga a o latou suesueina le Faaaliga 1–11 (iunite 31) e lei fuafuaina o se vaega e aoao atu o lau lesona. O le lesona e te aoao atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tagata aoao.

Aso 1 (Faaaliga 1–3)

A o suesueina e tamaiti aoga le faaaliga a le Aposetolo o Ioane, na latou aoaoina ai, a tatou faitau, saili ia malamalama, ma usitai i afioga a le Alii, o le a faamanuiaina i tatou. Na aoao e Ioane tagata o le Ekalesia e puipuia ma tausia e Iesu Keriso Ona soo faamaoni ma o Ia o se tagata toetu faamamaluina o loo i ai le mana i le oti ma seoli. Na aoaoina foi e tamaiti aoga, afai tatou te tatalaina le faitotoa i le Faaola, o le a afio mai o Ia i totonu ia i tatou ma talisua faatasi ma i tatou.

Aso 2 (Faaaliga 4–5)

I le lesona lenei, na faitau ai tamaiti aoga e uiga i le faaaliga vaaia a Ioane i le Tamai Mamoe a le Atua ma aoaoina ai upumoni nei: A o tatou iloa le maoae o le Tama Faalelagi, tatou te mananao ai e tapuai atu ma viia o Ia. O Iesu Keriso ua na o ia lea ua agavaa ma mafai ona togiola i tatou. A o tatou iloa ma lagona le agaga faafetai mo le mea na faia e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo i tatou, ona tatou mananao lea e tapuai ma viia i Laua.

Aso 3 (Faaaliga 6–7)

A o aoao tamaiti aoga e uiga i faamaufaailoga e fitu, na latou iloa ai, afai tatou te onosai ma le faamaoni i tofotofoga ma faamamaina e ala i le Togiola a Iesu Keriso, o le a tatou olioli i le mamalu selesitila faatasi ma le Atua.

Aso 4 (Faaaliga 8–11)

Na toe faamanatu e tamaiti aoga le mataupu faavae na faailoa mai i le lesona o le aso 3 a o latou aoao e uiga i le faaaliga a Ioane i le tatalaina o faamaufaailoga lona fitu.

Folasaga

O le lesona lenei e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalmaa i le mea o le a fai e le Alii mo i tatou ona o loo Ia silafia ma alofa ia i tatou. E le gata i lea, e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa ai le mea e tatau ona latou faia e maua ai le ola e faavavau.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Faaaliga 2–3

Ua tusi atu e Ioane afioga a Iesu Keriso i taitai o ekalesia e fitu

Manatua: Mo faamatalaga atili e uiga i faatonuga a le Alii i aulotu e fitu o le Ekalesia, atonu e te manao e tagai atu i le New Testament Student Manual (Church Educational System manual, 2014), 531–32.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Sister Sydney S. Reynolds, le fesoasoani talu ai i le au peresitene aoao o le Peraimeri. Fai atu i le vasega e faalogologo mo mea e mafai ona latou aoao i ai e faatatau i le uiga o le salamo.

Ata
Sydney S. Reynolds

“O Tuafafine Gayle Clegg, o le au peresitene aoao o le Peraimeri na nonofo ma lona toalua i le tele o tausaga i Pasila. Talu ai nei sa malaga ai Sister Gayle Clegg i Iapani ona o se tofiga o le Peraimeri. Ina ua malaga atu o ia i le falelotu i le Aso Sa, sa ia maitauina se aiga Pasila sa lotolotoi ai i le Au Paia o tagata Iapani. … Sa na o sina minute sa ia faafeiloai atu ai ia te i latou ma ia iloa ai le sagisagi fiafia o le tina ma tamaiti, ae e fai lava si filemu o le tama. ‘O le a maua so’u avanoa matou te talanoa ai pe a uma le sauniga,’ o lona mafaufau lea a o faafeao atu o ia i luga o le tulaga. Sa tuuina atu lana savali i le faa-Peretania, lea sa faaliliuina i le faa-Iapani, ona uunaia ai lea o ia e tuuina atu lana molimau i le faa-Potukale. Sa faatuatuai o ia aua e leai ni faamatalaupu faa-Potukale ma o le 98 pasene o tagata o le a le malamalama i ana tala.

“Ina ua maea le sauniga, sa savali atu i luga le tama Pasila lea ma faapea atu ia te ia, ‘Tuafafine, e ese lava tu ma agaifanua iinei, ma e ese lo’u le fiafia. E faigata ona ou sau i le lotu ae le malamalama i se mea. E i ai nisi taimi ou te mafaufau ai pei e sili ai ona ou nofo i le fale ma faitau ai a’u tusitusiga paia. Sa ou fai i lo’u toalua, “Toe tasi lava le avanoa lenei ou te alu ai i le lotu,’ ma na ou sau lava i le aso ma lo’u mafaufau o le aso mulimuli lenei ou te toe sau ai i le lotu. Ina ua fai lau molimau i le gagana Potukale, sa pa’i mai le Agaga i lo’u loto, ma sa ou iloa ai, o i e tatau ona ou i ai. Ua silafia e le Atua o loo ou i ai iinei, ma o le a Ia fesoasoani mai ia te au’” (“Na Te Silafia i Tatou; E Alofa Foi o Ia ia Te I Tatou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2003, 76).

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao e uiga i le Alii mai lenei aafiaga?

Tusi le fuaitau e le uma lenei i luga o le laupapa: Ona ua silafia i tatou taitoatasi e le Alii … Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo ni upumoni a o latou suesue i le Faaaliga 2–3 e fesoasoani ia latou malamalama ai i mea e mafai ona faia e le Alii mo i latou ona o loo Ia silafia i latou.

Faamalamalama atu, o le Faaaliga 2–3 o loo i ai le faamaumauga a le Aposetolo o Ioane o afioga a Iesu Keriso i aulotu e fitu o le Ekalesia i Asia Minor (po o Take i onaponei).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 2:1–3, 6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na silafia e le Alii e uiga i le Au Paia i Efeso.

  • O le a le mea na silafia e le Alii e uiga i le Au Paia i Efeso? (Faamalamalama atu o le upu Nikalaitai i le fuaiupu 6 e mafai ona faatatau i se vaega o o latou tagata na faapea mai e mafai ona latou solia agasala o feusuaiga e aunoa ma le faasalaina, ona o le a faasaoina i latou i le alofa tunoa o le Atua [tagai Bible Dictionary, “Nicolaitans”].)

Faailoa atu o nei fuaiupu o loo tusia ai, na faafetaia ma viia e le Alii le Au Paia mo a latou galuega lelei. Faaopoopo atu i le faamatalaga o loo i luga o le laupapa ina ia faitauina faapenei: Ona ua silafia e le Alii i tatou uma taitoatasi, o lea e mafai ai ona Ia tuuina mai ia i tatou se faafetai patino …

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 2:4–5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le isi mea na silafia e le Alii e uiga i le Au Paia i Efeso.

  • O le a le isi mea na silafia e le Alii e uiga i le Au Paia i Efeso?

Faailoa atu na tuuina atu e le Alii i le Au Paia le aoaiga ona o a latou agasala. Faauma le faamatalaga o loo i le laupapa ina ia faailoa mai ai le upumoni lenei: E mafai e le Alii ona tuuina mai ia i tatou le faafetai ma le aoaiga patino ona ua Ia silafia i tatou taitoatasi.

  • O a nisi o auala e mafai ona tatou maua ai le faafetai ma le aoaiga patino mai le Alii? (E ala i a tatou tatalo faaletagata lava ia, suesuega o tusitusiga paia, fautuaga mai taitai o le Ekalesia ma matua, ma faamanuiaga faapeteriaka.)

  • E mafai faapefea e le iloa e mafai e le Alii ona tuu mai ia i tatou le faafetai ma le aoaiga patino ona aafia ai le ala tatou te faia ai a tatou suesuega o tusitusiga paia ma tatalo faaletagata lava ia? E mafai faapefea ona aafia ai le ala tatou te tali atu ai i le fautuaga a o tatou taitai o le Ekalesia ma matua?

  • Aisea e tatau ai ona tatou faia se taumafaiga e saili atu le faafetai ma le aoaiga patino mai le Alii?

  • O le a se taimi na e maua ai se aafiaga o le tuuina mai e le Alii ia te oe o se faafetai po o se aoaiga patino? Na faapefea ona fesoasoani lenei aafiaga e te iloa ai e silafia lelei oe e le Alii? (Ia lapatai atu i tamaiti aoga e aua le faasoaina mai ni aafiaga e paia pe faalilolilo tele. E mafai foi ona faasoa atu sou aafiaga.)

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto po o a ni faatinoga latou te manatu e ono faafetaia ai i latou e le Alii, ae po o a foi ni manatu po o ni amioga e ono aoai ai i latou e le Alii. Uunai tamaiti aoga e faatu se sini ia salamo pe a aoai i latou e le Alii.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 2:7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na folafola mai e le Alii ia i latou o e manumalo, po o e tumau faamaoni e oo i le iuga.

  • O le a le mea na folafola mai e le Alii ia i latou o e manumalo, po o e tumau i le amiotonu e oo i le uiga?

  • O le a lou manatu i le uiga o le “ai i le laau o le ola”? (fuaiupu 7).

  • Mata na faapefea ona aoga i le Au Paia i Efeso le faalogoina o lenei faamanuiaga folafolaina ina ua uma ona maua le aoaiga patino?

Faamanatu atu i tamaiti aoga, e faaopoopo atu i le fetalai atu i le aulotu a le Ekalesia i Efeso, na fetalai atu foi le Alii i isi aulotu i Asia Minor.

Vaevae le vasega i ni vaega se lima, ma tuu atu i vaega taitasi se tasi o mau fuaitau nei.

  1. Faaaliga 2:8–11

  2. Faaaliga 2:12–17

  3. Faaaliga 2:18–29; Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 2:26–27 (i le Taiala i Tusitusiga Paia)

  4. Faaaliga 3:1–6; Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 3:1 (i le Faaaliga 3:1, vaefaamatalaga a); Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 3:2 (i le Faaaliga 3:2, vaefaamatalaga a)

  5. Faaaliga 3:7–13

Valaaulia tamaiti aoga e faitau o se vaega a latou fuaiupu atofaina, ma vaavaai mo le mea na fautuaina e le Alii le Au Paia e fai ma faamanuiaga na Ia folafolaina atu o le a latou maua pe afai latou te faia o lea. Faamalamalama atu, na aoao mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, “o le manai lilo” i le Faaaliga 2:17 o “le areto o le ola, o le afioga lelei a le Atua, o aoaoga faavae a ia o le o le Areto o le Ola—o ia mea uma o loo natia mai le mafaufau faaletino [po o le faalelalolagi]. O i latou o e aai ai o le a le toe fiaaai lava; o le ola e faavavau o le a iu ina avea ma o latou tofi” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:451).

A ua lava loa le taimi, valaaulia se tagata se toatasi o vaega taitasi e lipoti mai mea na maua e lana vaega. Valaaulia se tamaitiiti aoga e tusi i le laupapa (i lalo ane o le faamanuiaga folafolaina mai le Faaaliga 2:7) le faamanuiaga folafolaina e faailoa mai e vaega taitasi (tagai Faaaliga 2:11, 17, 26; 3:5, 12). A ua uma loa le lisi, faailoa atu o nei folafolaga taitasi e faalagolago lea i lo tatou tumau faamaoni e oo i le iuga.

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai i nei fuaiupu, e uiga i mea e tatau ona tatou faia e maua ai faamanuiaga o le faaeaga? (Fesoasoani i tamaiti aoga ia faailoa mai se mataupu faavae e talitutusa ma lenei: Afai tatou te manumalo, e mafai ona tatou maua faamanuiaga o le faaeaga.)

Faamalamalama atu, o i latou o e maua faamanuiaga o le faaeaga o i latou ia o e, e ala i le alofa tunoa o le Atua, ua manumalo ai i faafitauli uma e mafai ona taofia ai i latou mai le toe foi atu ia te Ia. O nei faafitauli e aofia ai mea faalelalolagi, tofotofoga, agasala ma le oti.

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau po o le a se mea e tatau ona latou manumalo ai i o latou olaga. Valaaulia i latou e tatalo ma ole atu i le Tama Faalelagi mo le fesoasoani e manumalo ai i faafitauli ia e ono taofia ai i latou mai le toe foi atu ia te Ia. Molimau atu e uiga i le mana o le Tama Faalelagi e fesoasoani ai ia i latou ia manumalo i soo se faafitauli.

Iunite e Sosoo ai (Faaaliga 12–22)

Fai atu i tamaiti aoga pe na i ai se taimi na latou mafaufau ai e uiga i le Faamasinoga Mulimuli ma mea na tutupu i le muai olaga. O a mea na tusia e le Aposetolo o Ioane e uiga i le Taua i le Lagi? E toafia na tutuliese i fafo faatasi ma Satani? Mata o le a faapei le Faamasinoga Mulimuli? O a mea o le a faamasinoina ai i tatou pe a tatou tutu i luma o le Atua? Na faapefea ona faamatala e Ioane le mataina o selesitila? Faamalamalama atu, a o latou suesue i le Faaaliga 12–22 i le vaiaso a sau, o le a latou iloa ai tali o nei fesili.