Potutusi
Lesona 152: Faaaliga 2–3


Lesona 152

Faaaliga 2–3

Folasaga

Sa tusi atu Ioane i agelu e fitu, po o auauna, o aulotu o le Ekalesia i Asia Minor ma momoli atu fetalaiga faamalo, aoaiga, ma lapataiga a le Alii i le Au Paia. Sa faaaofia ai foi e Ioane folafolaga o le faaeaga ia i latou o e manumalo [i le lalolagi].

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Faaaliga 2–3

Ua tusi atu e Ioane fetalaiga a Iesu Keriso i taitai o ekalesia e fitu

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Sister Sydney S. Reynolds, o le sa avea talu ai o se fesoasoani i le au peresitene aoao o le Peraimeri. Fai atu i le vasega e faalogologo mo mea e mafai ona latou aoao i ai e faatatau i le Alii mai i lenei tala.

Ata
Sydney S. Reynolds

“O Tuafafine Gayle Clegg, o le au peresitene aoao o le Peraimeri na nonofo ma lona toalua i le tele o tausaga i Pasila. Talu ai nei sa malaga ai Sister Gayle Clegg i Iapani ona o se tofiga o le Peraimeri. Ina ua malaga atu o ia i le falelotu i le Aso Sa, sa ia maitauina se aiga Pasila sa lotolotoi ai i le Au Paia o tagata Iapani. … Sa na o sina minute sa ia faafeiloai atu ai ia te i latou ma ia iloa ai le sagisagi fiafia o le tina ma tamaiti, ae e fai lava si filemu o le tama. ‘O le a maua so’u avanoa matou te talanoa ai pe a uma le sauniga,” o lona mafaufau lea a o faafeao atu o ia i luga o le tulaga. Sa tuuina atu lana savali i le faa-Peretania, lea sa faaliliuina i le faa-Iapani, ona uunaia ai lea o ia e tuuina atu lana molimau i le faa-Potukale. Sa faatuatuai o ia aua e leai ni faamatalaupu faa-Potukale ma o le 98 pasene o tagata o le a le malamalama i ana tala.

“Ina ua maea le sauniga, sa savali atu i luga le tama Pasila lea ma faapea atu ia te ia, ‘Tuafafine, e ese lava tu ma agaifanua iinei, ma e ese lo’u le fiafia. E faigata ona ou sau i le lotu ae le malamalama i se mea. E i ai nisi taimi ou te mafaufau ai pei e sili ai ona ou nofo i le fale ma faitau ai a’u tusitusiga paia. Sa ou fai i lo’u toalua, “Toe tasi lava le avanoa lenei ou te alu ai i le lotu,” ma na ou sau lava i le aso ma lo’u mafaufau o le aso mulimuli lenei ou te toe sau ai i le lotu. Ina ua fai lau molimau i le gagana Potukale, sa pa’i mai le Agaga i lo’u loto, ma sa ou iloa ai, o i e tatau ona ou i ai. Ua silafia e le Atua o loo ou i ai iinei, ma o le a Ia fesoasoani mai ia te au’” (“Na Te Silafia i Tatou; E Alofa Foi o Ia ia Te I Tatou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2003, 76).

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao e uiga i le Alii mai lenei aafiaga?

Tusi le fuaitau e le’i uma lenei i luga o le laupapa: Ona e silafia e le Alii i tatou taitoatasi … Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo ni upumoni a o latou suesue i le Faaaliga 2–3 e fesoasoani latou te malamalama ai i le mea e mafai ona faia e le Alii mo i latou ona o loo Ia silafia i latou.

Faamalamalama atu o le Faaaliga 2–3 o loo i ai le faamaumauga a le Aposetolo o Ioane o fetalaiga a Iesu Keriso i aulotu e fitu o le Ekalesia i Asia Minor (o Take i aso nei).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Faaaliga 2:1–3, 6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na silafia e le Alii e uiga i le Au Paia i Efeso.

  • O le a le mea na silafia e le Alii e uiga i le Au Paia i Efeso? (Faamalamalama atu o le upu Nikalaitai [fuaiupu 6] e mafai ona faatatau i se vaega o ona tagata sa faapea mai, e mafai ona latou solia agasala o feusuaiga e aunoa ma le faasalaina, ona o le a laveai i latou e le alofa tunoa o le Atua [tagai Bible Dictionary, “Nicolaitans”].)

Faailoa atu o loo tusia i nei fuaiupu na faamalo pe na viia, le Au Paia mo a latou galuega lelei. Faaopoopo atu i le faamatalaga o loo i le laupapa ina ia faitauina faapenei: Ona e silafia e le Alii i tatou taitoatasi, o lea e mafai ai ona Ia tuuina patino mai ia i tatou le faamalo …

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 2:4–5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a se isi mea na silafia e le Alii e uiga i le Au Paia i Efeso.

  • O le a se isi mea na silafia e le Alii e uiga i le Au Paia i Efeso?

Faailoa atu na tuuina atu e le Alii i le Au Paia le aoaiga ona o a latou agasala. Faauma le faamatalaga o loo i luga o le laupapa ina ia faailoa mai ai le upumoni lenei: Ona e silafia e le Alii i tatou taitoatasi, o lea e mafai ai ona Ia tuuina patino mai ia i tatou le faamalo ma le aoaiga.

  • O a ni auala e mafai ona tatou maua patino ai le faamalo ma le aoaiga mai le Alii?

  • E mafai faapefea e le iloa e mafai e le Alii ona tuuina patino mai ia i tatou le faamalo ma le aoaiga, ona aafia ai le ala tatou te faia ai a tatou suesuega patino i tusitusiga paia ma tatalo? E mafai faapefea ona aafia ai le ala tatou te tali atu ai i le fautuaga a taitai o le Ekalesia ma matua?

  • Aisea e tatau ai ona tatou faia se taumafaiga e saili le faamalo ma le aoaiga patino mai i le Alii?

  • O le a se taimi na oo ai ia te oe le tuuina mai e le Alii o se faamalo po o se aoaiga patino? Na faapefea ona fesoasoani lenei aafiaga e te iloa ai e silafia lelei oe e le Alii? (Ia lapatai tamaiti aoga e aua le faasoaina mai ni aafiaga e paia pe patino naua.)

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto po o ni faatinoga latou te manatu e ono faamalo mai ai le Alii, ae poo a foi ni manatu po o ni amioga e ono aoai ai i latou e le Alii. Uunai tamaiti aoga e faatu se sini ia salamo pe a aoai i latou e le Alii.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 2:7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na folafola mai e le Alii ia i latou o e manumalo, pe tumau faamaoni e oo i le iuga.

  • O le a le mea na folafola mai e le Alii ia i latou o e manumalo, po o e tumau i le amiotonu e oo i le iuga?

  • O le a lou manatu i le uiga o le “ai i le laau o le ola”? (fuaiupu 7).

  • Pe na fesoasoani faapefea i le Au Paia i Efeso le faalogoina o lenei faamanuiaga folafolaina ina ua uma ona maua le aoaiga patino?

Faamanatu atu i tamaiti aoga, e faaopoopo atu i le fetalai atu i le aulotu o le Ekalesia i Efeso, sa fetalai atu foi le Alii i isi aulotu o le Ekalesia i Asia Minor.

Vaevae le vasega i ni vaega se lima, ma tuu atu i vaega taitasi se tasi o mau fuaitau nei.

  1. Faaaliga 2:8–11

  2. Faaaliga 2:12–17

  3. Faaaliga 2:18–29; Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 2:26–27 (i le faaiuga o le Tusi Paia)

  4. Faaaliga 3:1–6; Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 3:1 (i le Faaaliga 3:1, vaefaamatalaga a); Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 3:2 (i le Faaaliga 3:2, vaefaamatalaga a)

  5. Faaaliga 3:7–13

Valaaulia tamaiti aoga e faitau a latou fuaiupu atofaina o se vaega, ma vaavaai mo le mea na fautuaina e le Alii le Au Paia e fai, ma faamanuiaga sa Ia folafola atu o le a latou maua pe afai latou te faia na mea.

A maea le taimi, valaaulia se tagata se toatasi o vaega taitasi e lipoti mai mea na maua e le latou vaega. Valaaulia se tamaitiiti aoga e tusi i luga o le laupapa (i lalo ifo o faamanuiaga folafolaina mai le Faaaliga 2:7) o faamanuiaga folafolaina e faailoa mai e vaega taitasi (tagai Faaaliga 2:11, 17, 26; 3:5, 12). A maea loa le lisi, faailoa atu o nei folafolaga taitasi e faatatau atu i le mauaina o faamanuiaga o le faaeaga, lea e mafai ona maua pe afai tatou te tumau faamaoni e oo i le iuga.

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i nei fuaiupu e uiga i le mea e tatau ona tatou faia e maua ai faamanuiaga o le faaeaga? (Fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai se mataupu faavae e tutusa ma lenei: Afai tatou te manumalo, ona mafai lea ona tatou maua faamanuiaga o le faaeaga.)

  • O le a le mea tou te manatu e tatau ona tatou manumalo ai ina ia maua ai faamanuiaga o le faaeaga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 3:14–17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se tulaga na tatau ona manumalo ai tagata o le Ekalesia i Laotikaia ina ia mafai ona maua le faaeaga.

  • O le a le tulaga na tatau ona manumalo ai tagata o le Ekalesia i Laotikaia?

  • O le a lou manatu i le uiga e faapea, o tagata nei o le Ekalesia sa o ni soo e le maalili e le vevela foi o Iesu Keriso? (fuaiupu 15). (O le upu vevela atonu na faaaoga e faamatala ai se tagata o le sa tuuto atoa atu i le talalelei, ae o le maalili atonu na faaaoga e faamatala ai se tasi o le sa matuai le ano i aoaoga ma feagaiga o le talalelei. O se soo e le maalili e le vevela foi, atonu o se tasi e talitonu e moni le talalelei ae e le tuuto atoa i le ola ai.)

  • I lou manatu, o a ni mea e le maalili e le vevela e ono fai ma e le faia foi e soo o Iesu Keriso?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i ni mea na latou faia e mulimuli ai ia Iesu Keriso i nai tausaga ua mavae, ma pe o i latou o ni soo vevela, maalili, pe e le maalili e le vevela o Iesu Keriso.

Valaaulia se tamaiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 3:19. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le pogai na fetalai mai ai le Alii sa Ia aoaiina le Au Paia i Laotikaia.

  • E faavae i mea na ta’u atu e le Alii i le Au Paia i Laotiakaia, aisea e aoai ai e Ia i tatou? (Fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai se upumoni e tutusa ma lenei: Ona e alofa le Alii ia i tatou, o lea e aoai ai e Ia i tatou ina ia tatou salamo ai.)

Ata
O Iesu i le Faitotoa

Faaali atu le ata O Iesu i le Faitotoa (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 65; tagai foi LDS.org).

  • O le a le mea o loo fai e le Faaola i le ata lenei?

Faitau leotele ia fesili nei, ma valaaulia tamaiti aoga e mafaufau leleoa i a latou tali:

  • O a ni ou lagona e i ai pe afai e te faalogoina se tu’itu’i i le faitotoa o lou fale ma iloa ai o le Faaola?

  • Mata e te tatalaina le faitotoa?

Faailoa atu o le ata lenei o loo faaalia ai fetalaiga a le Alii na fetalai atu ai i le Ekalesia i Laotikaia. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 3:20. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le faamanuiaga na ofoina atu e le Alii i le Au Paia i Laotikaia ma le mea na tatau ona latou faia e maua ai.

  • O le a le faamanuiaga na ofoina atu e le Alii i le Au Paia i Laotikaia?

  • O le a le mea na tatau ona latou faia e maua ai lena faamanuiaga?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le fuaiupu e 20? (Atonu e faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai le mataupu faavae lenei. Afai tatou te tatalaina le faitotoa i le Faaola, o le a afio mai o Ia ia i tatou ma talisua faatasi ma i tatou.)

Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata aoga i le uiga o la talisua faatasi ma le Faaola, faamalamalama atu, i aganuu a Near Eastern [Asia i Sisifo] anamua, o le tausasami faatasi i se taumafataga ma se tagata o se faailoga lea o le faauoga. E ta’u mai ai na i ai fusi o le faauoga ma le filemu pe na ofoina atu foi.

  • O le a lou manatu i le mea ua faatusa i ai le tatalaina o le faitotoa lea o loo ta’ua i le fuaiupu 20?

Faamalamalama atu, o tagata e tatalaina le faitotoa i le Faaola ma talisua faatasi ma Ia, o tagata taitasi ia ua salamo i a latou agasala ma ulu atu i se faauoga ma Ia ma lo tatou Tama Faalelagi.

Ina ia fesoasoani ia malamalama tamaiti aoga i le mea e ono faatusa i ai le tatalaina o le faitotoa, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le tala lenei mai ia Peresitene Spencer W. Kimball:

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

“I se tasi aso na faaali atu ai e [se tusiata na igoa ia Holman Hunt] lana ata o ‘Keriso o loo Tu’itu’i i le Faitotoa’ i se uo ae na faafuasei ona fai mai lea uo: ‘E tasi le mea sese o lau ata.’

“‘O le a?’ na fesili ai le tusi ata.

“‘O le faitotoa o loo tu’itu’i e Iesu Keriso e leai sona au,’ na tali mai ai lana uo.

“‘Oi,’ na tali atu ai Mr. Hunt, ‘e le o se mea sese lena mea. Vaai oe, o le faitotoa lenei i le loto o le tagata. E na’o totonu lava e mafai ona tatala mai ai.’

“Ma ua faapena lava. E mafai e Iesu ona tu ma tu’itu’i, ae o i tatou taitoatasi e faia le faaiuga pe tatala” (O Le Vavega O Le Faamagalo Atu [1969],212).

  • O le a sou manatu, e mafai faapefea ona tatala o tatou loto i le Faaola?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Faaaliga 3:21–22, ma vaavaai mo le folafolaga ma le fautuaga a le Alii i le Au Paia i Laotikaia.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 22, o le a le fautuaga na tuuina atu e le Alii?

Valaaulia tamaiti aoga e “faalogo i le mea ua fetalai mai ai le Agaga” (fuaiupu 22) e ala i le manatunatu i mea ua latou aoaoina i le aso. Fautuaina i latou e faatino ia uunaiga latou te maua.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Faaaliga 2:1–3:22. O faatonuga a le Alii i ekalesia e fitu

Mo nisi faamatalaga e uiga i faatonuga a le Alii i aulotu o Ekalesia e fitu, tagai Tusi Lesona a le Tagata Aoga Feagaiga Fou (Church Educational System manual, 2014), 531–32.

Faaaliga 2:11. “O le oti faalua”

“Ua aoao mai le Faaaliga 2:11 i e faamaoni ‘e le afaina lava o ia i le oti faalua.’ Ae peitai, o le amioleaga, ‘e fai o latou tofi i le lepa e mu i le afi ma le teio: o le oti faalua lea’ (Faaaliga 21:8). A o auauna ai i le Au Peresitene o Fitugafulu, na faamalamalama mai Elder Earl C. Tingey e faapea ‘o le oti lona lua e faaleagaga. O le vavaeeseina lea mai le afioaga o le Atua’” (‘O Le Fuafuaga Sili o le Fiafia,’ Ensign po o le Liahona, Me 2006, 73).

“I se lagona e tasi, na tatou oo uma lava i se oti faaleagaga ina ua tatou tuua le afioaga o le Atua e o mai i le lalolagi. Peitai, o lenei vavaeeseina muamua, e le o le ‘oti faalua’ lea ua ta’ua i le Faaaliga 2:11. E ala i le Togiola a Iesu Keriso, o le a faatoilalo ai e fanau uma a le Atua lenei oti faaleagaga muamua ma toe aumaia ai i le afioaga o le Atua ina ia faamasinoina (tagai Helamana 14:16–17), a uma lea, o le toatele lava o tagata o le a mautofi i se malo o le mamalu. O le a fofogaina mai se oti faaleagaga lona lua i le Aso o le Faamasinoga i luga o i latou e mumusu e salamo i a latou agasala ma tetee ma le loto i ai e faasaga i le malamalama ma le upumoni o le talalelei, e pei ona sa faia e Satani [tagai MF&F 29:44–45; Taiala i Tusitusiga Paia, ‘oti, Faaleagaga,’ scriptures.lds.org]. O le a faavavau ona vavaeeseina i latou mai le Atua ma o le a avea ma atalii o le malaia (tagai MF&F 76:30–37, 44)” (Tusi Lesona a le Tagata Aoga Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 534).

Faaaliga 2:14. “O le mataupu a Palaamo”

“O Palaamo o se perofeta o le Feagaiga Tuai, o ana amioga o loo tusia i le Numera 22–24; 31:16. I le taimi muamua sa foliga mai o ia na faamaoni i le Alii ma Lona nuu, lea na faafia ona ia teena talosaga a Palako e fetuu Isaraelu. Ae ui i lea, na iu lava ina gauai atu Palaamo i oa na ofo atu e Palako ma aoao Palako i le auala e faavaivaia ai e le autau a Isaraelu i latou lava e ala i agasala o le feusuai ma le ifo i tupua (tagai Numera 25:1–5; 31:13–16). O le fuafuaga na aofia ai le tuu atu i fafine sa Moapi e faatosina i alii o Isaraelu ma tauanau i latou e fai atu taulaga i atua faapaupau, ma faapea ona faaleagaina ai i latou faaleagaga” (Tusi Lesona a le Tagata Aoga Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 534).

Faaaliga 2:17. “Manai lilo” ma “le maa sinasina”

“Sa tuuina mai e le Alii le manai e tausi ai le ola e aai ai le fanauga a Isaraelu i le taimi o le latou malaga e 40 tausaga i le vao (tagai Esoto 16:15, 35). E pei lava ona tausia e le manai le ola faaletino, o Iesu Keriso o le ‘areto o le ola’ e tausia le ola faaleagaga (Ioane 6:35, 48). O le ‘manai lilo’ o loo ta’ua i le Faaaliga 2:17 e faatatau ia Iesu Keriso. O Iesu ua ‘lilo’ mai e amioleaga. Ae peitai, e pei ona Ia aoao mai i le Ioane 6, o i latou o e aai faafaatusa i Lona tino o le a maua le ola e faavavau (tagai Ioane 6:47–58). …

“… Mo le malamalamaaga ua faaalia mai i le uiga o le maa sinasina, tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:8–11” (Tusi Lesona a le Tagata Aoga Fegaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 535).

Faaaliga 2:28. “Ou te avatu foi ia te ia le fetu ao”

“‘O le fetu ao’ o se faailoga o Iesu Keriso (Faaaliga 2:28; 22:16). O le folafolaga o ‘le fetu ao’ e tuuina atu ia te ia ‘o le manumalo foi, ma tausi i a’u galuega seia oo i le gataaga’ (Faaaliga 2:26)” (Tusi Lesona a le Tagata Aoga Fegaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 535).

Faaaliga 3:14. “Le Amene”

“I le faaEperu ma le faaEleni o le upu ‘amene’ o lona uiga, e moni lava, mautinoa, pe faamaoni. I le Faaaliga 3:14, O le faamaoni ma le moni o Keriso i le avea ai ma ‘Amene’ silisili ua tuuina mai o se eseesega tele i uiga e le maalili e le vevela o tagata Laotikaia (tagai foi Faaaliga 3:15–16). Pe a tautalagia i le faaiuga o se tatalo po o se aoaoga, o le ‘amene’ o se auala lea e faamautu faamaoni ai mea na tautalagia pe faailoa atu ai le ioe i ai. Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie, o le faalagiga ‘Amene‘ o le Faaola, ua faaalia ai foi ‘o ia ma e ala mai ia te ia ua tuu ai faamaufaailoga paia i luga o folafolaga uma a le Tama’ (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 32)” (Tusi Lesona a le Tagata Aoga Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 536).