Aoaoga a Peresitene
Faaopoopoga: O Punaoa o loo Faaaoga i lenei Tusi


Faaopoopoga

O Punaoa o loo Faaaoga i lenei Tusi

O loo i ai punaoa eseese na aumaia ai aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita, e aofia ai le History of the Church. O vaega ia e fesoasoani ia te oe e te malamalama ai i punaoa nei.

Punaoa o Aoaoga a le Perofeta

O aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita o loo aofia i lenei tusi o loo aumaia mai ituaiga o punaoa ia.

Lauga. O lenei tusi e tele lava ina aumai upusii mai lauga na tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita. O le auala ua faamaumauina ai nei lauga e ese lava mai le auala na faamaumauina ai lauga a Peresitene o le Ekalesia mulimuli ane. O Peresitene o le Ekalesia o e na mulimuli mai ia Iosefa Samita na faaaogaina ni tusiupu e faamaumauina i le faafonokarafi a latou lauga i tagata o le Ekalesia. Ina ua maua masini faaeletonika, e pei o lipine pueleo ma ata faasolo, ona faaaogaina ai lea o ia mea e faamaumau ai upu tonu lava na laugaina e taitai o le Ekalesia.

Ae peitai, i le taimi o le soifuaga o Iosefa Samita, e lei taatele le faaaogaina o le faafonokarafi. O le mea lea, o lauga na ia tuuina mai e lei atoatoa lelei le faamaumauina i le tusilima, sa tele lava ina faia e tusiupu, taitai o le Ekalesia, ma isi tagata o le Ekalesia. Toeitiiti lava o lauga uma a Iosefa Samita na saunoa i ai e aunoa ma ni sauniuniga tusitusia, o le mea lea o tusitusiga na faia e i latou o e na faalogo ia te ia ua na o le pau ia o faamaumauga o na lauga. E ui o loo i ai ni lipoti uumi o ana lauga, ae o le tele lava o otootoga o savali na tuuina mai e le Perofeta. Paga lea, e leai ni faamaumauga o le tele o lauga na tuuina mai e Iosefa Samita. Mai le silia ma le 250 lauga na iloa na ia tuuina mai, e tusa na o le 50 o lauga na i ai ni lipoti na tusitusia e tusiupu po o isi.

Tala Tusitusia. O nisi o aoaoga a le Perofeta i lenei tusi na aumaia mai tala tusitusia na saunia e Iosefa Samita mo lomiga i nusipepa ma mekasini a le Ekalesia, e i ai le Evening and Morning Star, Latter Day Saints’ Messenger and Advocate, Elders’ Journal, ma le Times and Seasons.1 Na tusia e Iosefa Samita pe na faalau ae tusitusia nisi o mea mo le lolomiina. Sa faapea foi ona masani ona ia faatonuina se tusiupu, o se isi uso o le Au Peresitene Sili, po o se isi tagata faatuatuaina e tusia se tala tusitusia e tusa ai ma mataupu faapitoa na ia naunau e laugaina. Ona faamaonia lea e le Perofeta le tusitusiga, ma taliaina ai o loo faailoa maia le mea o loo mafaufau i ai, ma lomia ai i lalo o lona igoa. Mo se faataitaiga, o lenei tusi o loo aumaia upusii mai nai tusi i le faatonu na lomia i le Times and Seasons i le 1842. I se taimi e valu masina o lena tausaga, mai ia Fepuari ia Oketopa, na auauna ai Iosefa Samita o le faatonu o lenei nusipepa ma masani ona lomiaina tala tusitusia ma sainia “Ed.” E ui na fesoasoani isi e tusia le tele o nei tala tusitusia, ae na taliaina e le Perofeta ma lomia i lona igoa.

Tusi. O lenei tusi o loo i ai upusii mai le tele o tusi na tusia pe faalauina e Iosefa Samita. O lenei tusi o loo i ai foi upusii mai tusi na taliaina ma sainia e Iosefa Samita ia na saunia i vaega po o le atoatoa e isi i lalo o lana taitaiga.

Tusi Faamaumau. O tusi faamaumau a le Perofeta o ni punaoa mauoa o ana aoaoga. E ui o ana tusi faamaumau e lauaitele, na te lei tusitusi ai foi i aso uma. Ae, na ia faatonuina ia tausia ana tusi faamaumau e tusiupu, i lalo o lana vaavaaiga, ma faaavanoaina ai o ia e vaai totoa i tiutetauave taua o lona valaauga. I le toetoe lava oo i lona maliu faamaturo na ia faapea ai, “Mo le tolu tausaga ua mavae ua i ai se faamaumauga o a’u gaoioiga uma lava ma mea na fai, aua na i ai i taimi uma ia te a’u ni failautusi lelei, faamaoni, ma agavaa na ou faafaigaluegaina: na latou o faatasi ma a’u i soo se mea, ma sa faaeteete ona tausia lo’u talafaasolopito, ma ua latou tusia i lalo mea ua ou faia, o mea na ou i ai, ma mea na ou tautalagia.”2 O tusiupu po o failautusi a le Perofeta na tusitusia faamaumauga mai lo latou lava tulaga o loo latou vaavaai atu ai ia te ia, ma le tulaga faapei o i latou o Iosefa Samita lava ia o loo tusiaina.

Faamanatuina o isi. O lenei tusi o loo i ai upusii mai i mea na manatuaina e i latou o e na faalogo o saunoa le Perofeta ma mulimuli ane faamaumauina ana saunoaga i a latou tusi faamaumau ma isi tusitusiga. Ina ua mavae le maliu o le Perofeta, na faia ai se taumafaiga tele lava a taitai ma le au tusitala faasolopito a le Ekalesia e aoina ma faasaoina ia ituaiga o tusitusiga ma ia faamaumauina mea na manatuaina ae lei tusia muamua e uiga i le Perofeta. O ia ituaiga o punaoa e faatoa faaaogaina lava pe afai na faalogo tonu lava le tagata lea i saunoaga na ia faamaumauina.

Tusitusiga Paia. O lenei tusi e i ai upusii mai aoaoga ma tusitusiga a Iosefa Samita ia na mulimuli ane avea aloaia ma tusitusiga paia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma le Penina Tau Tele. O nei tusitusiga aloaia na aofia ai aoaoga na ia tuuina mai e uiga i mataupu faavae, o faaaliga na ia faamaumauina, ma tusi ma isi pepa na ia tusia. O lenei tusi e i ai upusii mai nei aoaoga aloaia ma tusitusiga ua avea ma tusitusiga paia pe a maua mai ai ni vaaiga loloto i mataupu faavae o loo talanoaina i totonu o lenei tusi.

Talafaasolopito o le Ekalesia

O le tele o lauga ma tusitusiga a le Perofeta o Iosefa Samita ua aofia i lenei tusi o loo sii mai i le History of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, lea o loo taua i totonu o lenei tusi o le History of the Church.3 O le uluai voluma e ono o le History of the Church o loo faaalia mai ai le talafaasolopito O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma lona amataga seia oo atu i le maliu o Iosefa Samita. O lenei talafaasolopito e tele lava ina faamatalaina mea na tutupu ma aafiaga e fesootai ma le soifuaga ma le galuega a Iosefa Samita. O se tasi lea o punaoa sili ona taua o loo i ai faamatalaga tau le talafaasolopito e uiga i le soifuaga ma aoaoga a le Perofeta, ma faatatau i le atiina ae o le Ekalesia i ona popofou.

Na amata ona saunia e Iosefa Samita le talafaasolopito lea na iu ina avea o le History of the Church i le tautotogo o le 1838 ina ia tetee atu ai i lipoti sese na lomiaina i nusipepa ma isi mea. O le faamaeaina o lenei talafaasolopito o se mataupu sa sili ona popole i ai o ia. I le 1843 na ia faapea mai ai, “E le tele ni mataupu na ou lagonaina ai le popolega tele nai lo lo’u talafaasolopito, lea ua avea ma se galuega faigata tele.”4

O le History of the Church e faavae lea i luga o manatunatuga, tusi faamaumau, ma isi faamaumauga patino lava ia a le Perofeta. O loo aumaia ai se faamatalaga o aso taitasi o gaoioiga a le Perofeta ma mea taua na tutupu i le talafaasolopito o le Ekalesia. O loo aofia ai foi lipoti o lauga a le Perofeta, kopi o faaaliga na maua, tala tusitusia mai nusipepa ma mekasini a le Ekalesia, o minute o konafesi, ma isi tusitusiga.

Na faaauau pea ona aofia Iosefa Samita i le sauniuniga ma le iloiloina o lona talafaasolopito seia oo i lona maliu. Ae peitai, na ia faatonuina ina ia faataunuuina le vaega tele o le galuega ia faia e isi, i lalo o lana vaavaaiga. O mafuaaga mo lenei tulaga e aofia ai lona manao i lona olaga atoa e saunoa pe faalau atu mo le tusitusia e isi ona manatu, nai lo le tusitusia o i latou i lalo, ma le tulaga manaomia i taimi uma o lana galuega. O le talafaasolopito o le Perofeta mo le aso 5 o Iulai 1839, na ia faamaumau ai, “Na ou faalauina mo le tusitusia le talafaasolopito, ou te faalauina, aua e seasea lava o’u faaaogaina e a’u lava ia se peni.”5

E oo mai ia Iuni 1844 ua tusia le talafaasolopito e oo atu i le aso 5 o Aokuso, 1838. I le Falepuipui i Karefasi, i se taimi puupuu lava a o lei maliu, na tofia ai e le Perofeta ia Elder Uiliata Risati, lana tusiupu sinia i lena taimi, e faaauau le fuafuaga o le tuufaatasia o le talafaasolopito.6 Na faaauauina e Elder Risati ma isi alii o e na latalata i le Perofeta le talafaasolopito e pei ona faatonuina seia oo i le maliu o Elder Risati i le 1854. Ona, faamaeaina lea o le galuega o le tuufaatasia o le talafaasolopito po o le tele lava ina taitaia e Elder Siaosi A. Samita, o se tausoga ma se uo mamae a le Perofeta, o le na faauuina o se Aposetolo i le 1839 ma avea o le Tusitala Faasolopito a le Ekalesia i le 1854. O le toatele o isi o e na galulue i le Ofisa o le Tusitala Faasolopito a le Ekalesia na faapea foi ona fesoasoani i le tuufaatasiga.

O se tasi o galuega taua a e na tuufaatasia le History of the Church o le faitauina ma faasa’oina ma le sauniaina o uluai tusitusiga mo le faaaofiaina i le talafaasolopito. O la latou galuega na aofia ai le faia o nai iloiloga mo faasaoga mama, toetoe o uluai tusitusiga uma lava o loo aofia i totonu o le History of the Church. Na faasa’oina e e na tuufaatasia [le tusi] ia upu e sese le sipelaga ma faailoga, mataitusi tetele, ma le kalama. Faaopoopo atu i ai, i nisi tulaga, na faia e e na tuufaatasia le talafaasolopito nisi suiga i uluai tusitusiga. O nei suiga e mafai ona vaevaeina i vaega e tolu:

  1. Tuufaatasia o tala: O le tele o lauga a Iosefa Samita na faamaumauina e sili atu i le tasi le tagata na faalogo i ai. I nisi tulaga, na tuufaatasia e e na tuufaatasia le History of the Church ia ni tala se lua pe sili atu foi o le lauga e tasi i se faamatalaga e tasi.

  2. Suia o le tala mai le faamatalaina e isi i le faamatalaina [e le Perofeta lava ia]. O le tele o tala o aoaoga ma gaoioiga a le Perofeta na tusia i faamatalaga a isi. O nei tala na tele lava ina tusia e ana tusiupu, ae o nisi tala na aumaia i tusitusiga a isi o e na iloa le Perofeta ma tala tusitusia i nusipepa. A o galulue e na tuufaatasia le History of the Church, na latou tusia le talafaasolopito i le tulaga o loo faamatalaina e ia lava, faapei o loo tusia e le Perofeta lava ia. O le tulaga lea na manaomia ai tala tusia e isi, ia suia i tala e tusia e ia lava.

  3. Faaopoopoina po o le suia o upu ma fasifuaitau. O le tele o uluai faamatalaga tusitusia o lauga a le Perofeta, e pupuu, e le atoatoa, ma motumotu. I nisi tulaga, na toefausia e tusitala faasolopito o le Ekalesia lauga a le Perofeta e faavae i luga o faamaumauga na i ai, ma aumaia foi mai o latou lava tomanatunatuga ma aafiaga faatasi ma le Perofeta. O lenei galuega na aofia ai i nisi taimi le faaopoopoina po o le suia o upu ma faaupuga ina ia faatutumu ai mea na misi ma faamaninoina ai uiga o mea.

O tuufaatasiga uma lava ma tusitusiga o le History of the Church na faia i lalo o le vaavaaiga ma le iloiloga faaaposetolo. O le talafaasolopito na faitauina i uso o le Au Peresitene Sili, e aofia ai Peresitene Polika Iaga, ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o nisi o e na pele a latou masaniga ma le Perofeta ma na faalogo i ana lauga. O nei taitai na taliaina le tusi mo le lomiaina o le talafaasolopito o le Ekalesia mo le vaitaimi atoa o loo aofia ai.

Ia Aokuso 1856 na faamaeaina le talafaasolopito e aofia ai ma le maliu o Iosefa Samita. Na lomiaina le talafaasolopito i vaega i totonu o mekasini a le Ekalesia i le seneturi 19 o le “Talafaasolopito o Iosefa Samita.”7 I se taimi mulimuli ane, na faasa’oina ai e Elder B. H. Roberts, o se uso o le Au Peresitene o le au Fitugafulu, ma na lomiaina i le va o le 1902 ma le 1912 i voluma e ono. Sa faaulutalaina o le History of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints.

O alii na tuufaatasia le talafaasolopito na molimau i le sa’o atoatoa o le galuega. Na saunoa mai Elder Siaosi A. Samita: “Ua faaaogaina le faaeteete e silisili ona maoae e avatu ai manatu ina ia matua latalata lava i le auala a le Perofeta; ma e leai lava se tulaga i lo’u iloa o suia ai se lagona, e pei ona ou faalogo i ai a’u lava ia i le tele o ana lauga, ma na sili foi ona pele a’u fegalegaleaiga ma ia, ua faatumauina se manatuaina matua manino o ana aoaoga, ma matua iloa lelei ana mataupu faavae ma ona faamoemoega.”8

O Elder Siaosi A. Samita ma Elder Uilifoti Uitilafi na folafola mai: “O le Talafaasolopito o Iosefa Samita ua i ai nei i luma o le lalolagi, ma ua faamalieina i ma’ua ona o se talafaasolopito e sili atu ona sa’o i ona auiliiliga nai lo lenei, e lei lomiaina. Ina ia matua sa’o lava, ua matua silisili ona maoae galuega faaeteete na faia e le au tusitala faasolopito ma failautusi o e na punouai i le galuega. O i latou o molimau na vaai ma faalogo toetoe lava i mea uma ua faamaumauina i lenei talafaasolopito, o le tele na lipotia lava e pei ona tutupu, ma, i taimi na latou le i ai i latou lava, ua latou maua i latou o e na i ai. Ma le isi, talu ona maliu le Perofeta o Iosefa Samita, ua matua faaeteete ona toe iloiloina le Talafaasolopito i lalo o le vaavaaiga manino ma le sa’o a Peresitene Polika Iaga, ma taliaina e ia.

“O le mea lea, ma te tuuina atu ai i i la maua molimau i le lalolagi atoa, i e o le a oo atu i ai nei upu, faapea o le Talafaasolopito o Iosefa Samita e moni, ma o se tasi o talafaasolopito e aupito silisili ona sa’o ua tusia.”9

I lenei tusi, o loo sii mai lauga ma tusitusiga a le Perofeta o Iosefa Samita mai le History of the Church vagana ai e le aofia ai le lauga po o le tusitusiga patino lava. A aumaia e lenei tusi upusii mai le History of the Church, o loo aofia ai i le faamatalaga faaiu faamatalaga e faatatau i le lauga po o tusitusiga patino, aofia ai ma suafa o e na faamaumauina lauga a le Perofeta. O faamatalaga faaiu o loo faailoa mai ai foi taimi na faaaogaina ai e e na tuufaatasia le History of the Church mai o latou lava tomanatunatuga ma aafiaga faatasi ma Iosefa Samita e suia ai upu pe faaopoopoina ai upu ma faaupuga i le uluai lipoti. O nei faaopoopoga ma suiga e faatoa faamatalaina lava pe afai e aafia ai le uiga o le upusii. E le o faamatalaina atu ni suiga mai ni faasa’oga laiti.

O le tusi e ulutala Talafaasolopito o—Iosefa Samita, e pei ona tusia ai i le Penina Tau Tele, o se vaega mai uluai mataupu e lima o le uluai voluma o le History of the Church.

Faamatalaga

  1. O le Evening and Morning Star na lomia i Independence, Misuri, mai le 1832 i le 1833, ma i Katelani, Ohio, mai le 1833 i le 1834. The Latter Day Saints’ Messenger and Advocate na lomia i Katelani mai le 1834 i le 1834. O le Elders’ Journal na lomia i Katelani i le 1837, ma i le Far West, Misuri, i le 1838. O le Times and Seasons na lomia i Navu, Ilinoi, mai le 1839 i le 1846.

  2. History of the Church, 6:409; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 26, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock.

  3. O Le Talafaasolopito o le Ekalesia sa ta’ua o le Documentary History of the Church.

  4. History of the Church, 6:66; mai le “History of the Church” (manuscript), book E-1, i. 1768, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  5. History of the Church, 4:1; mai le “History of the Church” (manuscript), book C-1, i. 963, Church Archives.

  6. Tagai i le tusi mai ia Siaosi A. Samita ia Uilifoti Uitilafi, Ape. 21, 1856, Aai i Sate Leki, Iuta; i le Historical Record Book, 1843–74, i. 219, Church Archives.

  7. O le “History of Joseph Smith” na lolomiina i le Times and Seasons, mai ia Mat. 15, 1842, ia Fep. 15, 1846. Sa faaauau i le Deseret News mai ia Nov. 15, 1851, ia Ian. 20, 1858. Sa toe lolomiina i le Millennial Star mai ia Iuni 1842 ia Me 1845; ma mai ia Ape. 15, 1852, ia Me 2, 1863.

  8. Tusi mai ia Siaosi A. Samita ia Uilifoti Uitilafi, Ape. 21, 1856, Aai o Sate Leki, Iuta; i le Historical Record Book, ai 43–74,

  9. Siaosi A. Samita ma Uilifoti Uitilafi, Deseret News, Ian. 20, 1858, i. 363; ua suia le vavaega o parakalafa.