Aoaoga a Peresitene
Mataupu 26: Elia ma le Toefuataiga Mai o Ki o Faamauga


Mataupu 26

Elia ma le Toefuataiga Mai o Ki o Faamauga

“E faapefea ona afio mai le Atua e laveaiina lenei tupulaga? O le a ia auina mai Elia le perofeta.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

I le tautotogo o le 1836, ina ua mavae tausaga e tolu o galuega ma taulaga, na iu ina vaai atu le Au Paia o Katelani i lo latou malumalu matagofie ua faamaeaina, o le uluai malumalu o lenei augatupulaga. I le Aso Sa, 27 o Mati, e sili atu i le 900 tagata na faapotopoto i le falesa o le malumalu ma le faapaologa mo le sauniga o le faapaiaga. O le toatele o isi na faatasi i se sauniga faaopoopo i le potuaoga lata ane, a o loo faalogologo mai pea isi i fafo o faamalama sa matalatala o le malumalu. Na fesoasoani foi le Perofeta lava ia e faanonofo le au faatuatua.

Na faalogologo le au paia i se lauga mai ia Sidney Rigdon, o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili, ona pepese faatasi ai lea i le usuina o le “Ia Fiafia Tatou” ma le “Adam-ondi-Ahman,” na tusia e William W. Phelps. Ona tulai ai lea o Iosefa Samita ma fofogaina le tatalo o le faapaiaga, lea na ia mauaina e ala mai i le faaaliga. I le tatalo, na ia faamatalaina ai le tele o faamanuiaga ofoofogia ia o loo tuuina mai pea i luga o i latou o e o mai ma le agavaa i le malumalu o le Atua (tagai MFF 109). Na usuina e le aufaipese “Le Agaga Paia,” ona tutulai ai lea o le au paia ma tuuina atu le Alaga Osana “faatasi ai ma le mana sa foliga e mafai ona sii a’e ai le taualuga mai le fale.”1

“Ia faatumuina foi lou fale,” na faapea atu ai le Perofeta i le tatalo o le faapaiaga, “i lou mamalu peiseai o se matagi matua malosi ua agi tele mai” (MFF 109:37). O lenei mea sa faataunuuina tonu lava, aua e toatele le Au Paia na molimauina le auai mai o tagata faalelagi i le taimi o le sauniga o le faapaiaga. Na manatuaina e Eliza R. Snow: “O sauniga o lena faapaiaga e mafai ona toe faatinoina, ae e leai se gagana faaletino e mafai ona faamatalaina faaaliga faalelagi o lena aso e le mafaagaloina. Na faaali mai agelu i nisi, a o le lagona o le faatasi mai o au o le lagi na lagonaina e tagata uma na auai, ma na faatumuina loto taitasi uma i le ‘olioli ai ma fiafia e le matalatalaina, e silisili ese lava’ [tagai 1 Peteru 1:8].”2

I le afiafi lena, ao faapotopoto le Perofeta faatasi ma le tusa e 400 i latou e umia le perisitua i le malumalu, “na faalogoina se leo e peiseai o se leo o se agi o se matagi malosi, o loo uunaiina e se mana e le mavaaia.” E tusa ai ma le saunoaga a le Perofeta, “e toatele na amata ona tautalatala i gagana eseese ma vavalo; o nisi na vaaia ni faaaliga mamalu; ma sa ou vaaia le Malumalu ua faatumulia i agelu, o se mea moni na ou tautino atu i le potopotoga.”3

I se fonotaga na faia i le malumalu i le vaiaso na sosoo ai, i le aso Sa, 3 o Aperila, na oo mai ai ni faaaliga uigaese le matua taua tele. Ina ua maea ona fesoasoani le Perofeta i isi taitai o le Ekalesia i le faapaiaina ma le tufatufaina o le faamanatuga, na o atu i laua ma Oliva Kaotui i le pulelaa ma tuuina i lalo pupuni ma tootutuli ai i le tatalo paia. A o tulai mai i laua ina ua maea le la tatalo, na faaali mai ai le Faaola Lava Ia ia i laua ma folafola mai Lona taliaina o le malumalu: “Aua faauta, ua ou talia lenei fale, o lo’u igoa foi o le a iinei; ma o le a ou faaali a’u lava i lo’u nuu i le alofa mutimutivale i lenei fale” (MFF 110:7).

Ina ua tapunia lenei faaaliga, na vaaia ai e Iosefa ma Oliva ni faaaliga eseese se tolu ia na faaali mai ai perofeta anamua ia i laua e toefuatai mai ki o le perisitua ia na manaomia mo le galuega o aso e gata ai a le Alii. Na faaali atu le perofeta o Mose ma tuuina atu ia i la’ua “ki o le faapotopotoina o Isaraelu mai i itu e fa o le lalolagi,” na sau foi Elaia ma “tuuina mai ki o le augatupulaga o le tala lelei a Aperaamo” (Tagai MFF 110:11–12).

Ona, i ai lea o se isi faaaliga mamalu, na “vaai ai Iosefa ma Oliva i le perofeta o Elia (tagai MFF 110:13–16). O le sau o Elia sa matua taua tele, lea na valoia ai e le perofeta anamua o Malaki lona sau i seneturi na muamua, ma na toe ta’u atu foi e le Faaola le valoaga i tagata sa Nifae (tagai Malaki 4:5–6; 3 Nifae 25:5–6; 26:1–2). Na sau Elia e tuuina atu ia Iosefa ma Oliva ki o le faamauga—o le mana e fusifusia ai ma faamautu i le lagi sauniga uma e faia i le lalolagi. O le toefuatai mai o le mana o le faamauga na manaomia e saunia ai le lalolagi mo le Toe Afio Mai Faalua o le Faaola, aua aunoa ma lena, “o le a matua faaumatia lava le lalolagi atoa i lona afio mai” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:39).

Aoaoga a Iosefa Samita

Na valoia e le perofeta anamua o Malaki le oo mai o Elia.

O saunoaga ia a le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i le asiasiga a Moronae ia te ia i le afiafi o le aso 21 o Setema, 1823, e pei ona tusi faamaumauina i le Iosefa Samita 2:36–39: “Sa muamua ona faamatala mai e [Moronae] se vaega o le mataupu lona tolu o le Tusi a Malaki; ma sa ia faamatala mai foi le mataupu lona fa po o le mataupu mulimuli o lea lava valoaga, ae sa i ai sina eseesega itiiti mai le faitauga o loo ia tatou Tusi Paia. Sa ia le faamatala mai le fuaiupu muamua e pei ona tusia ia tatou Tusi Paia, ae sa faamatala mai e ia faapea:

Aua faauta, e oo mai le aso e mu ai e pei se umu, ona fai ai lea ma tagutugutu o saito o e uma e faamaualuluga, ioe, atoa ma e uma e fai amioleaga; aua o le a susunuina i latou e i latou o le a o mai, ua fetalai mai ai Ieova o Au, e le faatoeina ai mo i latou se aa po o se la laau.

“I le ma lenei, sa ia faamatala mai foi le fuaiupu lona lima e faapea: Faauta, o le a ou faaali atu ia te outou le Perisitua, e ala atu i lima o Elia le perofeta, a o lei oo mai le aso sili ma le matautia o le Alii.

“Na ese foi ona ia faamatala mai le fuaiupu mulimuli, e faapea: Ma o le a ia totoina foi i loto o fanau folafolaga na faia i tama, ma o le a liliu foi loto o fanau i o latou tama. A le faapea ona faia, o le a matua faaumatia lava le lalolagi atoa i lona afio mai.4

Na faaali Elia ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Malumalu i Katelani.

Na faamatalaina e Iosefa Samita le oo mai o le perofeta anamua o Elia ia te i laua ma Oliva Kaotui i le aso 3 o Aperila, 1836, i le Malumalu i Katelani i le aso 3 o Aperila, 1836, o loo tusi faamaumauina mulimuli ane i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13–16: “O se tasi faaaliga vaaia sili ma le matagofie na faafuasei ona oo mai ia i maua; aua o Elia le Perofeta, o le na aveina i le lagi a e lei tofo i le oti, na tu mai i o ma’ua luma, ma faapea mai:

“Faauta, ua oo mai lava le aso na tauina e le fofoga o Malaki—ua molimau mai o le a auina mai o ia (o Elia), a o lei oo mai le aso tele ma le matautia o le Alii—e faaliliuina ai loto o tama i fanau, ma fanau i tama, ina nei taia le lalolagi atoa i le fetuu—o lea, o ki o lenei augatupulaga ua tuuina atu ia te oulua; o le mea foi lenei, lua te iloa ai ua latalata mai le aso tele ma le matautia o le Alii, ua i faitotoa lava.”5

Ua toefuataiina e Elia ki o faamauga—le mana ma le pule e fusifusia ai i le lagi sauniga uma e faatinoina i le lalolagi.

“Faauta, ou te auina atu ia te outou o Elia le perofeta, a o lei oo mai le aso o Ieova e sili, ma le matautia,’ ma isi, ma isi. [tagai Malaki 4:5]. Aisea e auina mai ai Elia? Aua o ia e umiaina ki o le pule e faia ai sauniga uma lava o le Perisitua; ma [vagana ai] ua tuuina mai le pule, e le mafai ona faatinoina sauniga i le amiotonu.” 6

Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita i se tusi i le Au Paia, na mulimuli ane tusi faamaumau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:8–11: “O le natura o lenei sauniga [papatisoga mo e ua oti] e i le mana o le perisitua, i le faaaliga a Iesu Keriso, e tuuina mai ai ia fusifusia i le lagi soo se mea lava tou te fusifusia i le lalolagi, ma soo se mea tou te tala i le lalolagi ia tatalaina i le lagi. …

“E peiseai o se mea mamafa i nisi lenei mataupu faavae ua tatou tautala ai—o le mana e tusi faamau ai pe fusifusia ai i le lalolagi ma fusifusia ai i le lagi. A e ui i lea, o tupulaga uma lava o le lalolagi, ina ua tuuina mai e le Alii, se augatupulaga o le perisitua i soo se tagata i le faaaliga a’ia’i, po o soo se vaega o tagata, e tuuina mai faatasi ai lava ma lenei mana. O lea, soo se mea lava na faia e ia tagata i le pule, ma le suafa o le Alii, ma faia ma le tonu ma le faamaoni, ma tausia se tala tusi faamauina lelei ma le faamaoni o lea sauniga, e avea lea ma tulafono i le lalolagi ma le lagi, e le mafai ona tineia, e tusa ma tulafono a Ieova le sili. O le upu faamaoni lenei. O ai ea e mafai ona faalogo i ai?

“O lenei foi, o se faataitaiga, Mataio 16:18, 19: Ou te fai atu nei a’u ia te oe, O Peteru oe, ou te ati a’e foi la’u ekalesia i luga o lenei papa, e le mafaia foi e faitotoa o seoli ona manumalo i ai. Ou te avatu foi ia te oe ki o le malo o le lagi; o se mea foi e te fusifusia i le lalolagi, e fusifusia foi lea i le lagi; o se mea foi e te tala i le lalolagi, e tatalaina foi lea i le lagi.

“O lenei o le itu lilo sili ma le taua o le mataupu atoa ma le mea sili ona aoga o le mataupu atoa ua taatia nei i o tatou luma, o le maua lea o le mana o le Perisitua Paia. Aua e leai se faigata i le ua tuuina atu i ai ia ki ona maua le malamalama i mea moni e uiga i le faaolataga o le fanau a tagata, i e ua oti faapea ma e o ola.”7

E ala i le mana o faamauga, e mafai ona faamauina ai aiga mo le taimi nei ma le faavavau atoa, ma mafai ona faatinoina ai sauniga paia mo e ua oti.

“O le agaga, mana, ma le valaauga o Elia o le i ai ia te oe o le mana e umia ai ki o faaaliga, sauniga, afioga, mana ma faaeega paia o le atoatoaga o le Perisitua Mekisateko ma le malo o le Atua i le lalolagi; ma ia talia, maua, ma faatinoina sauniga uma lava o le malo o le Atua, e oo lava i le faaliliuina o loto o tama i fanau, ma loto o fanau i tama, e oo lava ia i latou o e o loo i le lagi.

“Ua faapea mai Malaki, ‘Ou te auina atu ia te outou o Elia le perofeta, a o lei oo mai le aso o Ieova e sili ma le matautia: ma na te faaliliuina loto o matua i fanau, ma loto o fanau i o latou matua; nei ou alu atu, ma ou taia le nuu i le faafanoga.’ [Malaki 4:5–6.]

“O lenei, o le mea o loo ou naunautai i ai o le poto o le Atua, ma ou te ui i la’u lava auala e maua ai. O le a so tatou malamalamaaga mai lenei mea i aso e gata ai?

“I aso o Noa, na faaumatia e le Atua le lalolagi i le lolo, ma Ia folafola mai o le a faaumatia i le afi i aso gataaga: ae peitai a o le i faataunuuina lena tulaga, o le a muamua ona oo mai Elia ma faaliliu loto o tama ia latou fanau, ma isi.

“Ona oo mai ai lea o le manatu autu. O le a lenei tofi ma le galuega a Elia? O se tasi lea o mataupu silisili ma maoae lona taua ua faaalia mai e le Atua. O le a ia auina mai Elia e faamauina fanau i tama, faapea foi tama i fanau.

“E gata ea lenei tulaga mo e o loo ola, ina ia faaleleia tulaga faigata i totonu o aiga i le lalolagi? E leai lava. O se galuega e matua silisili atu lona maoae. Elia! O le a le mea e te fai pe ana faapea o loo e iinei? E gata ea lau galuega mo na o e o loo ola? E leai: Ou te faasinoina outou i Tusitusiga Paia, ia o loo faaalia mai ai le mataupu: e faapenei, a aunoa ma i tatou, e le mafai ona faaatoatoaina i latou, pe faaatoatoaina foi i tatou e aunoa ma i latou; o tama e aunoa ma fanau, po o fanau e aunoa ma tama [tagai Eperu 11:40].

“Ou te faamoemoe tou te malamalama i lenei mataupu, aua e taua; ma afai tou te taliaina, o le agaga lea o Elia, ina ia tatou faaolaina o tatou tagata ua oti, ma faafesootai i tatou lava ma o tatou tama o loo i le lagi, ma faamauina o tatou tagata ua oti ina ia toe tutu mai i le uluai toe tutu; ma o i lea tatou te mananao ai i le mana o Elia e faamauina i latou o e o loo ola i le lalolagi i e o loo ola i le lagi. O le mana lea o Elia ma ki o le malo o Ieova. …

“Ou te toe faapea atu: O le mataupu faavae ma le mana o faamauga o Elia e faapea:—Afai e ia te outou le mana e faamau ai le lalolagi ma le lagi, ona tatau ai lea ona tatou faautauta. O le mea muamua lava tou te faia, o le o atu ma faamauina i le lalolagi ou atalii ma afafine ia te oe lava, ma oe lava i ou tama i le mamalu faavavau.”8

O le oo mai o Elia o se tulaga na manaomia e saunia ai mo le Toe Afio Mai Faalua o le Faaola.

“O le a tatau ona liliuina loto o le fanauga a tagata i tama, ma tama i fanau, o loo ola ma e ua oti, e saunia ai i latou mo le toe afio mai o le Atalii o le Tagata. Ana faapea e le i oo mai Elia, o le a taia le lalolagi atoa i le faafanoga.”9

“O Elaia o se teuteuala e saunia le ala, ae o le agaga ma le mana o Elia e tatau ona mulimuli mai, o loo umiaina ki o le mana, le fausiaina o le Malumalu e oo i le maa‘au’au, le faatulagaina o faamaufaailoga o le Perisitua Mekisateko i luga o le aiga o Isaraelu, ma le sauniaina o mea uma lava; ona afio mai lea o le Mesia i Lona Malumalu, lea e mulimuli lava ona faia. … Na tatau ona oo mai Elia ma saunia le ala ma faatupuina le malo a o lei oo mai le aso tele o le Alii.”10

“O loo fuafuaina e susunuina le lalolagi i le aso gataaga. Ae o le a Ia auina mai Elia le perofeta, ma faaali mai feagaiga a tama e faatatau i fanau, ma feagaiga a fanau e faatatau i tama.”11

“E faapefea ona afio mai le Atua e laveaiina lenei tupulaga? O le a ia auina mai Elia le perofeta. … O le a faaalia mai e Elia feagaiga e faamauina ai loto o tama i fanau, ma le fanau i tama.”12

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau vii–xii.

  • Ina ua faaali mai le Faaola i le Malumalu i Katelani, na Ia ta’u atu ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, “O le a ou faaali a’u lava i lo’u nuu i le alofa mutimutivale i lenei fale” (itulau 328). Na faapefea ona avea le toefuataiina mai o ki o faamauga o se faaaliga o le alofa mutimutivale o le Alii? O a nisi auala o loo Ia faaali mai ai Ia lava i le malumalu?

  • Suesue parakalafa e tolu ma le fa i le itulau 329. O a ni mea o loo aoaoina mai e parakalafa ia e lua e faatatau i le misiona a Elia ia tatou te le i aoaoina mai le Malaki 4:5–6? O le a le taua o nei eseesega?

  • Suesue le faamatalaina o le mana o le faamauga o loo i itulau 330–31. O le a le mana o le faamauga? Aisea e taua ai lenei mana ia te oe ma lou aiga?

  • Faitau le faamatalaga a le Perofeta o Iosefa Samita o le galuega a Elia (331–32). O le a le Agaga o Elia? Aisea na matua taua ai le oo mai o Elia ma faataunuuina lana galuega i aso nei e gata ai?

  • O a ni aafiaga ua e maua ua liliuina ai lou loto i tagata o lou aiga ua oti? O a ni mea e mafai ona faia e matua e fesoasoani ai ia latou fanau e liliu o latou loto i o latou tuaa?

  • Faitau le parakalafa o loo amata i le pito i lalo o le itulau 329 ma le parakalafa muamua o le itulau 332. Aisea e te manatu ai na semanu e “taia le lalolagi atoa i le fetuu” pe ana le i ai le mana o le faamauga?

Mau E Faatatau I Ai: Helamana 10:4–10; MFF 132:45–46; 138:47–48; Bible Dictionary, “Elijah,” i. 664

Faamatalaga

  1. Eliza R. Snow, upusii i le Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom (1877), i. 94.

  2. Eliza R. Snow, upusii i le The Women of Mormondom, i. 95.

  3. History of the Church, 2:428; mai le “History of the Church” (manuscript), book B-1, faaopoopoga, i. 3–4, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  4. Iosefa Samita 2:36–39.

  5. Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13–16; upu faapuipui i lona uluai tusiaina; faaaliga vaaia na tuuina mai ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ia Ape. 3, 1836, i le malumalu i Katelani, Ohio

  6. History of the Church, 4:211; mai se lauga na saunia e Iosefa Samita ma faitauina i le konafesi a le Ekalesia ia Oke. 5, 1840, i Navu, Ilinoi.

  7. Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:8–11; o se tusi mai ia Iosefa Samita i le Au Paia, Set. 6, 1842, Navu, Ilinoi.

  8. History of the Church, 6:251–53; ua faaonaponei le sipelaga; mai se lauga na tuuina mai e Iosefa Samita ia Mati 10, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  9. History of the Church, 3:390; mai se lauga na tuuina atu e Iosefa Samita e faatatau ia Iulai 1839 i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  10. History of the Church, 6:254; ua faaonaponei le sipelaga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se lauga na tuuina mai e Iosefa Samita ia Mati 10, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  11. History of the Church, 5:530; mai se lauga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 13, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  12. History of the Church, 5:555; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 27, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati ma William Clayton.

Ata
Elijah appearing to Joseph and Oliver

“O se tasi faaaliga vaaia sili ma le matagofie na faafuasei ona oo mai ia i maua; aua o Elia le Perofeta, o le na aveina i le lagi a e lei tofo i le oti, na tu mai i o ma’ua luma.”

Ata
family at temple

“E tatau ona tatou atamamai. O le mea muamua lava e te faia, o lou alu lea e faamau i le lalolagi ou atalii ma afafine ia te oe lava, ma oe lava foi i ou tamã i le mamalu e faavavau.”