Aoaoga a Peresitene
Mataupu 12: Folafola Atu le Tala Fiafia i le Lalolagi Uma


Mataupu 12

Folafola Atu le Tala Fiafia i le Lalolagi Uma

“O Agaga e taua i le silafaga a le Atua e pei lava ona i ai pea lava; ma o Toeaina [latou]. … te faatauanau ma valaaulia tagata uma i soo se mea ia salamo, ina ia avea ai i latou ma suli o le faaolataga.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Ina ua mavae ona faatuina le Ekalesia i le aso 6 o Aperila, 1830, sa faaauau ona folafola atu e Iosefa Samita le tala fiafia o le talalelei. I le masina o Aperila, sa malaga ai o ia i Colesville, Niu Ioka, e asiasi i lana uo o Joseph Knight Matua, o le sa amata ona fiafia ma lona aiga i le talalelei. Sa faia ni sauniga e le Perofeta i ia tuaoi, ma sa toatele e sa tatalo ma le faatauanau i le Atua Silisiliese, ina ia tuuina atu e Ia ia te i latou le atamai e malamalama ai i le mea moni.”1 Pe tusa ma le lua masina mulimuli ane, i lana asiasiga lona lua i Colesville, sa iloa ai e le Perofeta le toatele o tagata sa faalogo i le talalelei ua i ai nei le manao e fia papatisoina. Mo nei tagata fou faatoa liliu mai, o le talia o le talalelei e manaomia ai le faatuatua ma le lototele, e pei ona tusia ai e le Perofeta:

“Sa matou faatulagaina se sauniga mo le Sapati, ma i le aoauli o le Aso Toonai sa matou fausia ai se faatanoa faalava i se vaitafe, lea sa faigofie mo le faamoemoega o lo latou auai atu i le sauniga o le papatisoga; ae peitai, ina ua oo i le po sa faatasitasi se au fouvale ma faaleagaina la matou faatanoa, lea na faasalaveia ai lo matou auai atu i le papatisoga i le Aso Sa. … I le taeao po lava o le Aso Gafua sa matou mataala, ma a o lei iloa e o matou fili a matou gaoioiga, sa matou toe faaleleia le faatanoa, ma [sa] papatisoina ai le toasefulutolu o i latou nei e Oliva Kaotui, e pei ona taua: Ema Samita; Hezekiah Peck ma lona toalua; Joseph Knight Matua ma lona toalua; Wiliam Stringham ma lona toalua; Joseph Knight laitiiti; Aaron Culver ma lona toalua; Levi [Hall]; Polly Knight; ma Julia Stringham.”2

I lena tautoulu, sa faaali atu ai e le Alii ia Iosefa Samita e uiga ia Oliva Kaotui, Peteru Uitimera le itiiti, Parley P. Pratt, Ziba Peterson ina ia “o atu i sa Lamana ma folafola atu lau talalelei ia i latou” (MFF 28:8; 30:5–6; 32:1–3). O nei faifeautalai sa malaga atu mo le 1,500 maila ma talai atu i ituaiga eseese o tagata Initia, e aofia ai le au Senecas i Niu Ioka, le au Wyandots i Ohio, ma le au Delaware ma le au Shawnee i teritori o le au Initia. Peitai, o le faamanuiaga sili o faifeautalai sa o latou maua ina ua latou i ai i le eria o Katelani, Ohio. O iina sa latou papatisoina ai le tusa ma le 130 tagata liliu mai, e toatele lava e mai le faapotopotoga a le Papatiso Toe Faatulaga (Reformed Baptists) a Sidney Rigdon, ma ua faapea ona tatalaina ai se vaega o le a avea ma nofoaga e faatasitasi i ai le selau ma selau o tagata o le Ekalesia i le tausaga na sosoo ai. Sa mauaina foi e faifeautalai nisi tagata liliu mai i e sa nofoia Jackson County, i Misuri, o le nofoaga o le a faapea ona faatuina ai i se taimi mulimuli le aai o Siona.

Pe sa ia lauga atu ia i latou o loo latou faatasi po o le auina atu o faifeautalai i le lalolagi, o le Perofeta o Iosefa Samita e fiafia tele i le galuega talai. Sa faamauina e Elder Parley P. Pratt lenei mea sa tupu i le 1839: “Ao ma asiasi ai ma Uso Iosefa i Filatelefia, [Penisilevania,] o se falesa tele sa tatalaina mo ia e lauga ai ma e tusa ma le tolu afe tagata sa faatasi ai e faalogologo ia te ia. Sa saunoa muamua Uso Rigdon, ma sa talanoa i le Talalelei, ma faalauteleina ana mataupu faavae i le Tusi Paia. Ina ua maea lana saunoaga, sa tulai Uso Iosefa e pei o se leona o le a tagi; ma i le tumu ai i le Agaga Paia sa saunoa atu ma le mana tele, tuuina atu le molimau i faaaliga sa ia vaaia, le asiasiga a agelu sa ia olioli ai; ma le auala sa ia maua ai papatusi o le Tusi a Mamona, ma faaliliuina e ala i le mea foaifuaina ma le mana o le Atua. Sa ia amata i lona faapea mai: ‘Afai e leai se tasi e i ai se lototele e molimau atu i lenei savali paia mai le Lagi, ma le mauaina o nei faamaumauga paia, sa ia lagona na te faia i le faamasinoga tonu i tagata, ae tuu i le Atua le tulaga na maua ai lana molimau.’

“Sa maofa le faapotopotoga atoa: ua faagaeetia ai i lea mea, ma ua faatumuina i le talafeagai o le moni ma le mana ua ia saunoa i ai, ma mea ofoofogia sa ia faamatalaina. Sa faatupuina se lagona tumau; sa toatele agaga ua faapotopotoina mai i le lafu. Ma ou te tuuina atu le molimau, o ia, i lona faatuatua ma le malosi o lana molimau, ua faamamaina ona ofu mai o latou toto. Sa toatele tagata na papatisoina i Filatelefia faapea foi nuu taulalata ane.”3

Aoaoga a Iosefa Samita

Ona o le lalolagi o loo i ai i se tulaga pogisa faaleagaga, o lea e tatau ai ona tatou filiga i le folafolaina o le talalelei.

I le 1834, sa auina ai e le Perofeta o Iosefa Samita faatasi ai ma isi toeaina o le Ekalesia i Katelani se tusi i nisi uso i isi eria. “E ui o loo o matou fesootai atu pea ia te outou i se tulaga faifai pea, ae matou te talitonu o le a outou talia pea ma le lagona faaleuso; ma e mai ia tei matou o outou uso lē aoga, o le a faatagaina ai se upu faamalosiau ia oo atu i o outou loto, ao outou vaai atu i le malosi tele o le mana ma le pule a le aloalii o le pouliuli, ma iloa ai le tele o i latou o e o loo lolofi atu i le ala o le oti e aunoa ma se avanoa e faalogo atu ai i le leo o loo alaga mai o le Talalelei a lo tatou Alii o Iesu Keriso.

“Sei tatou toe manatunatu mo sina minute, uso e, i le faataunuuina o saunoaga a le perofeta, aua faauta, e ufitia le lalolagi i le pouliuli e ufitia foi nuu i le pogisa [tagai Isaia 60:2], o solitulafono o soo se ituaiga ua faateleina i tagata, o amioga leaga matua tetele ua faia; o le augatupulaga fai ae ua ola ae ma ua tumu i le femitai ma le le popoi; o e matutua ua leai se talitonuga maumaututu, ma ua foliga mai ua leai se manatu i se aso o le taui ma sui; lē taofiofia, ola le mama, ola soona fai, faamaualuga, tauaso o le loto, ifo i tupua, leai se lotoaiga, fiafia i mea o le lalolagi, lē ano i mea o le faavavau ua faateleina ia i latou ua folafola mai se talitonuga i lotu o le lagi, ma le le talitonu ua sosolo atu ona o ia uiga; o tagata ua faatagaina i latou e faia uiga sili ona inosia ma amioga sili ona leaga, faatauemu, pule fua i mea a isi, faaleagaina o le tauleleia o tuaoi, gaoi, faomea, fasioti tagata, lagolagoina o le mea sese ma tetee i le mea moni, lafoa’ia o feagaiga a le lagi, ma faafitia le faatuatua ia Iesu— ma i le totonugalemu o nei mea uma, o le aso o le Alii ua vave lava ona oo mai ma e leai se tasi sei vagana i latou e oofu i ofu o le tausamaaga e faatagaina e aai ma feinu faatasi ma le Faatoafaiava, o le Alii o le Filemu!

“I le faagaeetia ai i le moni o nei mea, po o le a se lagona o i latou o e ua tofo i le mea foaifuaina mai le lagi ma tofo i le upu lelei a le Atua ma le mana o le ola atali? [Tagai Eperu 6:4–5.] Ao ai, o i latou e mafai ona vaai atu i le tulaga pagatia o loo tutu ai tagata o le lalolagi i nei augatupulaga, o e e mafai ona galulue i le tovine a le Alii e aunoa ma se lagona o le tulaga faaleagaina ua i ai le lalolagi? O ai se isi ua na o e ua iloiloina lelei uiga maualalo o lo tatou Tama o o tatou agaga i le saunia o se osigataulaga mo Ana fanau—se fuafuaga o le toe faaolaina, le mana o le togiola, se fuafuaga o le faaolataga, o lona faamoemoega autu o le toe aumaia o tagata i le afioaga o le Tupu o le lagi, faapaleina i latou i le mamalu selesitila, ma avea ai i latou ma suli faatasi ma le Alo e maua le tofi e le pala, e leai se leaga o i ai, e le mamae lava [tagai 1 Peteru 1:4]— ao ai se isi ua na o i latou na, e iloa le taua o le amio e lelei atoatoa i luma o tagata, ma le naunautai i le valaauina o tagata uma ia maua nei faamanuiaga? E maeu le le mafaamatalaina o le mamalu o nei mea i tagata! O se mea moni e mafai ona latou mafaufauina le talalelei e olioli ai tagata uma; ma le talalelei foi e tatau ona faatumuina ai le lalolagi ma faafiafiaina ai loto o tagata uma pe a faalogoina i o latou taliga.”4

“O le agelu o le faafanoga o le a amata ona fasiotia tagata o le lalolagi ao lei o atu auauna a le Atua e folafola atu le leo o le lapataiga i atunuu uma o Nuuese, e pei ona fetalai mai ai le perofeta, ‘Na o tala e matua atuatuvale ai.’ [Tagai Isaia 28:19.] O lea ou te talanoa atu ai i lenei mea ona ou te manatu mo ou uso a tagata; ou te faia i le suafa o le Alii, i le musuia ai e le Agaga Paia. O lea, a na mafai ona ou faasaoina mai ai i latou mai le taaviliga o puapuaga, o lea ua ou vaai atu ua pauu atu i ai i latou, ia latou agasala; ina ia mafai ona ou lapataia i latou i lou leo, ina ia avea ai o se mea faigaluega i le aumaia o i latou i le salamo faamaoni, ina ia latou maua le faatuatua e tetee atu ai i aso vale!”5

“Ia faamanuia le Atua ia i tatou i le faataunuuina o a tatou tautoga ma feagaiga a le tasi i le isi i le faatuatua atoatoa ma le amiotonu i Ona luma, ina ia lagonaina e atunuu uma o le lalolagi lo tatou aafiaga, i le mana malosi, e oo lava ina faaleagaina malo pogisa, ma manumalo mai faiga faataulaitu ma alii o le pouliuli i nofoaga maualuluga, ma faataapeape i vaega malo uma o loo tetee i le malo o Keriso, ma faasalalau atu le malamalama ma le mea moni o le Talalelei e faavavau mai vaitafe e oo atu i tuluiga o le lalolagi.”6

Na toe manatua e Uilifoti Uitilafi, le Peresitene lona fa o le Ekalesia, upu nei a le Perofeta, o Iosefa Samita: “O le lalolagi ua tumu i le pogisa. O le agasala ma le amioleaga ua lofituina ai le lalolagi e pei ona ufitia e le vai o le alititai. Ua pule le tiapolo i le lalolagi i se tulaga malosi. O le a faasagatau le lalolagi ia te outou; o le a faasagatau ia te oe le tiapolo, o le lalolagi, faapea foi ma seoli. Ae peitai … e tatau ona e folafola atu le Talalelei, faia lou tiute, ma o le Alii o le a lagolago ia te oe. O le a le manumalo lava le lalolagi ma faitotoa o seoli ia te oe.”7

O lo tatou tiute o le valaaulia o tagata uma ia salamo, ma papatisoina, maua le Agaga Paia, ma avea ma suli e maua le faaolataga

“Matou te talitonu o lo matou tiute lenei—ia aoao atu i tagata uma le sauniga o le salamo, lea matou te taumafai e faailoa atu mai upusii o le a taua:

“‘Ona tatalaina lea e ia o latou loto ina ia latou lagona ai Tusi. Ua fetalai atu foi o ia ia te i latou, Ua faapea ona tusia, e faapea foi ona tatau ina tiga o le Keriso, ma toe tu nai e ua oti i le aso tolu; ina ia talaiina foi le salamo ma le faamagaloina o agasala i nuu uma i lona igoa, e amata mai i Ierusalema’ [Luka 24:45–47].

“E ala i lenei mea ua tatou aoao ai le manaomia o Keriso ina ia tigaina, ma faasatauroina, ma toe tu mai i le aso tolu, mo le faamoemoe faapitoa o le salamo ma le faamagaloina o agasala e tatau ona folafola atu i atunuu uma.

“‘Ona fai atu lea o Peteru ia te i latou, Ina salamo ia, ma ia taitasi ma papatisoina outou uma i le suafa o Iesu Keriso, mo le faamagaloina o agasala; ona maua lea e outou o le mea foaifua mai, o le Agaga Paia lea. Aua o ia te outou ma a outou fanau le mea ua folafolaina mai, atoa ma e o mamao uma lava, o i latou uma e valaauina e le Alii lo tatou Atua’ [Galuega 2:38–39].

“E ala i lenei mea ua tatou aoao ai o le folafolaga a le Agaga Paia ua faia i le toatele o i latou o e sa tatau ona talai atu i ai le mataupu faavae o le salamo, o i latou ia i atunuu uma. … O le mea lea matou te talitonu ai i le talai atu o le mataupu faavae o le salamo i le lalolagi uma, i e uma e matutua ma talavou, ia i latou o e mauoa pe matitiva, o e ua pologa pe saoloto.”8

“O agaga e taua i le silafaga a le Atua e pei lava ona i ai pea; ma e lei valaauina lava Toeaina ina ia aveina atu se tasi i lalo i seoli, ae ia faatauanau ma valaaulia tagata uma i soo se mea ina ia salamo, ina ia avea ai i latou ma e nofotupu i le faaolataga. E talai le tausaga e talileleia mai ai e Ieova: e talai ai le saolotoga i le tafeaga ina ia latou pepese ai osana [tagai Isaia 61:1–2].”9

“E tatau ona avea ma tiute o Toeaina i le tutu ai i luga ma le toa mo le savali a Keriso, ma ia lapatai atu [i] tagata ma le lotogatasi ina ia salamo ma papatisoina mo le faamagaloina o agasala, ma le Agaga Paia.”10

“O le a ou amata ona tau atu ia te outou le mea e manaomia e le Alii mai tagata uma, maualuluga ma e maualalalo, mauoa ma e matitiva, alii ma le tamaitai, o faifeau ma tagata, o e faapea mai o le lotu ma e e le iloa ni lotu, ina ia mafai ai ona o latou fiafia i le Agaga Paia o le Atua i le atoatoaga ma sosola ese mai ai i le faamasinoga a le Atua, o loo ua latalata ona oo faavave atu i atunuu uma o le fogaeleele. Salamo i au agasala uma, ma papatisoina i le vai mo le faamagaloina o a outou agasala i le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paia, ma mauaina le sauniga o le faaee atu o lima o ia o le ua faauuina ma faamauina i lea mana, ina ia maua le Agaga Paia o le Atua; e tusa ai lea ma Tusitusiga Paia, ma le Tusi a Mamona; ma ona pau lea o le auala e ulu atu ai le tagata i le malo selesitila. O mea ia o loo manaomia mo le feagaiga fou, po o uluai mataupu faavae o le Talalelei a Keriso.”11

“O loo manaomia mai tagata uma, ina ia i ai le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, ina ia salamo mai a latou agasala uma ma papatisoina (e se tasi ua i ai le pule) i le suafa o Iesu Keriso mo le faamagaloina o agasala, ma tuuina mai ai ni lima i o latou luga mo le meaalofa o le Agaga Paia ma avea ai i latou o se tasi o tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”12

O auauna a le Alii e o atu i le lalolagi ina ia maua i latou o e ua naunau e talia le talalelei a Iesu Keriso.

“Auina atu se tasi i Amerika Ogatotonu ma Amerika Sipaniolo uma; ma ia aua nei i ai se tulimanu o le fogaeleele e le i ai se misiona.”13

“Tatou te le fai atu i se tagata ia tuuese se mea lelei ua latou maua; ua na ona tatou fai atu ia i latou e o mai ina ia toe faateleina. E faapefea pe a taliaina e le lalolagi uma lenei Talalelei? O le a malamalama le tasi i le isi ma o le a liligi mai faamanuiaga a le Atua i luga o tagata, o lo’u manao atoa lena”14

“E afe ma afe i latou ua faalogo i le Talalelei ma ua usitai nei i ai, ua faafiafiaina i ana meaalofa ma faamanuiaga. O le faailoga tagata, faatasi ai ma mea faatiapolo o loo aumaia ai, ua tuuitiitia e le malosi o le upumoni, lea ua amata ona lagonaina ona aafiaga lelei e atunuu mamao. … I ia taimi, sa vaai ai ia i tatou o ni tagata taufaasese ma o lena ‘Faa-Mamona’ o le a le pine ae mou ese atu, ua leai se mea, ma e le umi ae faagaloina. Ae ua alu atu le taimi sa vaai ai i ai o se mataupu e le tumau, po o se puta i luga o le galu, ma o lea ua mauaa nei ma le mausali i loto ma uiga alofa o i latou o e e i ai le manatu faatamalii e tuuese ai aoaoga taufaaleaga sa aoaoina ai i latou, ae suesue le mataupu ma le sa’o ma le faamaoni.”15

“Ua amata nisi o le Toasefululua ma isi i Europa [ia Setema 1839], ma o e o totoe o lena misiona ua faamoemoe e o atu i ni nai aso e le o toe mamao. … O le galuega a le Alii o loo taavale atu i se tulaga manaia, e le gata iinei ae faapea i le atunuu tuai. I Egelani o le toatele e faitau fiaselau o loo ua faaopoopo i le numera, e ui lava, e oo lava, e tatau lava, aua ‘o Efaraima ua numia o ia e ia faatasi ma le nuu.’ [Hosea 7:8.] Ma o le Faaola sa Ia fetalai mai, ‘O au mamoe e faalogo mai i latou i lou leo’ [Ioane 10:27; ma le, ‘O le e faalogo ia te outou, ua faalogo o ia ia te au’ [Luka 10:16]; ma le, ‘Faauta, ou te aumaia i latou ai le nuu i le itu i matu, ma ou faapotopoto ia te i latou ai tuluiga o le lalolagi.’ [Ieremia 31:8.] Ma e pei ona faalogoina e Ioane le leo o faapea mai, ‘Lou nuu e, ia outou o ese ia te ia’ [Faaaliga 18:4], e oo lava ina seia faataunuuina mea uma; ina ia soifua pea tagata o le Alii pe a oo ina ‘ua pau, ua pau Papelonia le aai tele.’ [Faaaliga 18:2.]”16

I se tusi sa tusia mai le Falepuipui i Liperate ia Mati 1839, sa tusia ai e le Perofeta o Iosefa Samita nei mea, sa mulimuli ane ona tusi faamauina lea i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:12: “Aua o i ai nei lava nisi e toatele i le lalolagi i ituaiga lotu uma, vasega, ma ekalesia, ua faatauasoina i togafiti faaoleole a tagata, o lea latou te lamalama e faaoleoleina ai, a e taofia mai le upu moni ona ua latou le iloa le mea e maua mai ai.”17

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau vii–xii.

  • Toe iloilo le parakalafa lua ma le tolu i le itulau 159. Aisea i nisi taimi e manaomia ai le lototele e faasoa atu ai a tatou molimau o le Toefuataiga ma le Tusi a Mamona? E faapefea ona tatou atiina ae lea lototele?

  • Sa faamatalaina e Iosefa Samita le pogisa faaleagaga o le lalolagi; ona ia molimau lea i le “tala lelei o le olioli tele” i le talalelei toefuataiina (itulau 160–62). E faapefea ona avea nei manatu e lua e musuia ai i tatou e tatala o tatou gutu ma fetufaai atu le talalelei?

  • Faitau le parakalafa muamua i le itulau e 163. O anafea na tu ai le Alii i ou tafatafa i le taimi o au taumafaiga faafaifeautalai?

  • Mafaufau loloto i mau sa tauina mai e Iosefa Samita e faamanatu mai ai ia i tatou lo tatou tiute o le aoao atu o le talalelei i tagata uma (itulau 162–64). Mafaufau i ai pe talanoaina pe o le a se mea e faia e oe ma lou aiga e faasoa atu ai le talalelei i isi.

  • Faitau le parakalafa lona fa i le itulau e 163, o loo saunoa mai ai le Perofeta e uiga i le galuega faafaifeautalai o se taumafaiga e faasaolotoina e o saisaitia. O a ni auala e ono ta’ua ai nisi tagata o tagata nofo saisaitia? (Mo ni faataitaiga, tagai itulau 161–63.) O a ni auala e mafai ai e uluai mataupu faavae ma sauniga o le talalelei ona faasaolotoina i latou?

  • Toe iloilo le parakalafa lona tolu i le itulau 164. E faapefea e le valaaulia ona faamalosia tagata e aoao e uiga i le talalelei toefuataiina? Toe iloilo le parakalafa atoa lona fa i le itulau 165 ma le parakalafa mulimuli o le mataupu. O le a se mea tatou te faia e fesoasoani ai i tagata e “tuu ese lo [latou] taufaaleaga” i le Ekalesia? E faapefea ona fesoasoani a tatou gaoioiga i tagata ia iloa po o fea e maua ai le upu moni?

  • O a ni faamanuiaga ua oo mai i lou olaga ona o au taumafaiga e folafola atu le talalelei?

Mau E Faatatau I Ai: Mareko 16:15–20; 2 Nifae 2:8; Alema 26:1–9, 26–37; MFF 42:6–9, 11–14; 88:77–83

Faamatalaga

  1. History of the Church, 1:81; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 39–40, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. History of the Church, 1:86–88; ua faaonaponei faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 42–43, Church Archives.

  3. Parley P. Pratt, Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. (1938), i. 298–99; ua faaonaponei mataitusi tetele.

  4. History of the Church, 2:5–6; ua faaonaponei faailoga; mai le “The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad,” Jan. 22, 1834, lomia i le Evening and Morning Star, Fep. 1834, i. 135.

  5. History of the Church, 2:263; mai se tusi mai ia Iosefa Samita i toeaiina o le Ekalesia, Nov. 1835, Katelani, Ohio, lomia i le Messenger and Advocate, Nov. 1835, i. 211.

  6. History of the Church, 2:375; mai minute o le fonotaga a le au fono a le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua faia ia Ian. 16,1836, i Katelani, Ohio; lipotia mai e Warren Parrish.

  7. Sii mai e Uilifoti Uitilafi, Deseret News, Iulai 30, 1884, i. 434.

  8. History of the Church, 2:255–56; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se tusi mai ia Iosefa Samita i toeaiina o le Ekalesia, ia Set. 1835, Katelani, Ohio, lomia i le Messenger and Advocate, Set. 1835, i. 180–81.

  9. History of the Church, 2:229, faailoga o mau; mai le “To the Saints Scattered Abroad,” Messenger and Advocate, Iuni1835, i. 138.

  10. History of the Church, 2:263; mai se tusi mai ia Iosefa Samita i toeaiina o le Ekalesia, Nov. 1835, Katelani, Ohio, lomia i le Messenger and Advocate, Nov. 1835, i. 211.

  11. History of the Church, 1:314–15; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ia N. C. Saxton, Ian. 4, 1833, Katelani, Ohio; o le igoa o Mr. Saxton o loo sese ona tuuina mai o “N. E. Seaton” i le History of the Church.

  12. O le tali atu a le Faatonu i se tusi mai ia Richard Savary, Times and Seasons, Mat. 15, 1842, i. 732; ua faaonaponei mataitusi tetele; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  13. History of the Church, 5:368; mai faatonuga sa tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 19, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  14. History of the Church, 5:259; mai se aoaoga sa tuuina atu e Iosefa Samita ia Ian. 22, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  15. History of the Church, 4:336–37; ua faaonaponei le sipelaga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se lipoti mai ia Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili, Ape. 7, 1841, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Ape. 5, 1841, i. 384.

  16. History of the Church, 4:8–9; ua faaonaponei faailoga; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ia Isaac Galland, Set. 11, 1839, Commerce, Ilinoi.

  17. Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:12; o se tusi mai ia Iosefa Samita ma isi ia Edward Partridge ma le Ekalesia, Mat. 20, 1839, Falepuipui i Liperate, Liperate, Misuri.

Ata
Joseph preaching

Pe sa ia talai atu ia i latou sa siomia o ia pe auina atu faifeautalai i le lalolagi, sa fiafia tele le Perofeta o Iosefa Samita i le galuega faamisiona.

Ata
missionaries teaching

Sa apoapoai atu le Perofeta o Iosefa Samita i le Au Paia ia valaau atu i tagata uma ina ia latou taumamafa i faamanuiaga o le talalelei. “E le mafaamatalaina le maoae o nei mea i tagata!”