Aoaoga a Peresitene
Mataupu 22: Mauaina o le Atamai o Mea Moni e Faavavau


Mataupu 22

Mauaina o le Atamai o Mea Moni e Faavavau

“O le tagata e faasaoina e le sili atu le saoasaoa i le atamai ua ia maua.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Ole Perofeta o Iosefa Samita e “fiafia i le aoaoina,” sa tusia ai e George Q. Cannon. “Sa fiafia o ia i le atamai e maua ai le mana e faaaogaina tatau. E ala i tofotofoga sa siomia ai o ia mai le aso na ia muai faailoa ai i le lalolagi masalosalo ana fesootaiga ma le lagi, sa ia agai pea i luma i le mauaina o le malamalama. Sa poloaiina o ia e le Alii e aoao, ma sa ia usitaia. … O lona mafaufau, na faaolaolaina e le Agaga Paia, sa pueina ai ma le mataalia mataupu faavae moni uma, ma sa auaua’i taitasi ona ia malamalama i nei vaega o le atamai ma avea ai ma faiaoga o lea atamai.”1

I le 1833, sa maua ai e le Perofeta ma se vaega o le Au Paia mai Katelani se avanoa faapitoa e aoao ai le talalelei. Ia Ianuari o lena tausaga, e tusa ai ma le poloaiga a le Alii (tagai MFF 88:127–41), sa faatulagaina ai e le Perofeta le Aoga a Perofeta e aoao ai i latou ua umia le perisitua mo la latou galuega i le talaiga ma saunia i latou e folafola atu le talalelei. O le aoga sa faia lea i le potu o le fogafalelua o le faleoloa o Newel K. Whitney, lea sa nofo ai le Perofeta. E tusa ma le 25 le usoga sa auai, o nisi sa malaga mai i le fia selau o maila mo le avanoa o le aoaoina o le talalelei i se potu na o le 11 i le 14 futu. O le toatele o nei alii sa mulimuli ane avea ma Aposetolo, Fitugafulu, ma isi taitai o le Ekalesia. E ui o le Perofeta ma nisi o le usoga sa faapea ona aoaoina soo ia gagana, ae sa ave pea le faamuamua i le aoaoina o mataupu faavae o le talalelei, naunautai e tulimataiina a latou aoaoga mai i le taeao po seia oo i le leva o le aoauli. O lenei aoga sa faia mo le fa masina, ma o nisi aoga faapea sa mulimuli ane faatuina i Katelani faapea foi ma Misuri, lea sa auai le selau ma selau o tagata.

I le fonotaga a le aoga sa faia i le aso 27 o Fepuari, 1833, sa maua ai e le Perofeta se faaaliga taua. I aso o le popofou o le Ekalesia, o le faaaogaina o le ava malosi, tapaa, kofe, ma le lauti sa avea o se tulaga masani i sosaiete ma tagata o le Ekalesia. I le gasologa o taimi ma le matau i ai a le Perofeta i le usoga ma le faaaogaina o le tapaa i le aoga, sa i ai lona popolega. Sa toe faamatala mai e Polika Iaga: “Pe a latou faapotopoto faatasi i totonu o lenei potu ina ua maea le taumafataga o le taeao, o le mea muamua sa latou faia o le tutuina lea o a latou paipa, ma, ao latou ulaula, e talanoa i mea sili ona taua o le malo. … E masani pe a oo atu i totonu le Perofeta e tuuina atu ni aoaoga e na te vaaia le tele o le asu o tapaa. O lenei mea, faatasi ai ma faitioga mai lona toalua i le faamamaina o le fola palapala [mai tapaa lamu], sa avea ma mea e mafaufau ai le Perofeta i le mataupu, ma sa ia fesili atu ai i le Alii e uiga i amio a toeaiina i le faaaogaina o le tapaa, ma o le faaaliga ua taua o le Upu o le Poto o se tali mai ai i lana fesili.”2

O le miliona o tagata ua mulimuli i le fautuaga i lenei faaaliga ma ua maua faamanuiaga faaletino ma le faaleagaga, e aofia ai “le poto ma oa sili o le malamalama,” na folafola mai ia i latou o e savavali i le usiusitai i poloaiga a le Atua (MFF 89:19).

O oa o le atamai faaleagaga sa sasaa atu i luga o le usoga sa auai i le Aoga a Perofeta, ma sa latou agai i luma ma le malamalama tele i le talalelei. I le fonotaga a le aoga sa faia i le aso 18 o Mati, 1833, sa vaetofia ai Sidney Rigdon ma Frederick G. Williams o fesoasoani i le Perofeta i le Au Peresitene Sili. Mulimuli ane, o le Perofeta sa “faamalosiau i le usoga i le faatuatua ma le faamaoni i le tausia o poloaiga a le Atua, ma tuuina atu le tele o aoaoga mo le manuia o le Au Paia, faatasi ma le folafolaga o e mama loto o le a vaai i se faaaliga faalelagi; ma i le tumau ai i se taimi puupuu i le tatalo le leoa, sa faamautuina le folafolaga; aua o le toatele o e sa auai sa tatalaina mata o lo latou malamalama e le Agaga o le Atua, ina ia latou iloa le tele o mea. … O le toatele o le au uso sa vaai i faaaliga faalelagi o le Faaola, ma le au agelu e le masino, ma le tele o isi mea.”3

Sa faamalamalama mai e le Perofeta, “O le fiafia sili ma le tulaga lelei faaauauina ua faaalia mai i foliga o le Aoga a Perofeta, ma le Au Paia, e tusa ai ma mea ua faaalia, ma lo tatou alualu i luma i le atamai o le Atua.”4

Aoaoga a Iosefa Samita

O le talalelei a Iesu Keriso e aofia ai mea moni uma; o le au faatuatua e talia mea moni ua faaalia e le Atua ma tuu ese tu ma aga sese.

“O le faa-Mamona o le mea moni; ma o tagata uma e taliaina, e faalogoina e i latou lava le saolotoga e talia ai mea moni uma: o le taunuuga o lea mea o filifili o le talitonu i mea e le moni, fia faaesea, valea, ma faitaulaga pepelo, o le a pauu ese mai i lona ua; ma o ona mata o le a matala e vaai i le mea moni, ma o le mea moni e manumalo i faitaulaga pepelo. …

“… O le faa-Mamona o le mea moni, i se isi faaupuga o le mataupu faavae o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le mea moni. … O le uluai mataupu faavae autu o lo tatou talitonuga paia o le, tatou te talitonu e i ai la tatou aia e talia ai mea uma, ma vaega uma o le mea moni, e aunoa ma se mutaaga po o le aunoa ma le taofia mai se talitonuga faavae po o le talitonu i ni mea e le moni o manatu o tagata, po o le pule malosi o se tasi, pe afai o lena mea moni e faaalia manino i o tatou mafaufau, ma ua i ai ia i tatou le tulaga maualuga o ni faamaoniga o ia mea moni.”5

Ia Ianuari 1843, sa talanoa ai Iosefa Samita ma nisi o tagata e le o ni tagata o le Ekalesia: “Sa ou taua o le eseesega iloga sili i talitonuga i le va o le Au Paia ma isi talitonuga ona o isi talitonuga uma ua faagata ona o se talitonuga faavae, ua taofia ai ona tagata i le avanoa e talitonu ai i soo se mea e le o i ai i totonu, ae o le Au Paia o Aso e Gata Ai. … e saunia e talitonu i mataupu faavae moni uma o loo i ai, e pei o le a faaalia mai lea taimi i lea taimi.”6

“Ou te le talitonu i soo se talitonuga faavae o tapuaiga eseese, ona e i ai ia i latou uma i totonu nisi o mea e le mafai ona ou talitonu i ai, e ui o i latou uma o loo i ai nai nisi mea moni. Ou te manao e alu atu i luma o le Atua, ma aoao i mea uma; ae o talitonuga faavae ua i ai le gataaga, ma faapea mai, ‘E te oo mai iinei, a e te le sopoia’ [Iopu 38:11]; lea e le mafai ona ou talitonu i ai.”7

“Ou te fai atu ia i latou uma ua aafia ia faatuina ni tuaoi mo le Silisili Ese, o le a le mafai ona e maua le mamalu o le Atua. I le avea ai ma suli soofaatasi ma suli foi o le Alo, e tatau i se tasi ona tuuese uma ana tu ma aga sese.”8

“O le mea sili mo i tatou ia iloa o le faaaogaina lea o le mea sa faatuina e le Atua ao le i faavaeina le lalolagi. O ai na te iloaina? O le tulaga faanatura o le tagata e faatuina ni mutaaga ma faatuina ni tuaoi i le galuega ma ala o le Silisili Ese. … O lena mea sa natia mai ao le i faavaeina le lalolagi ua faaalia i tama valevale ma tama fesusui i le atoatoaga o aso [tagai MFF 128:18].”9

“Pe a tautatala tagata e faasaga tau [i le mea moni] latou te le faatiga ia te au, ae ua faatiga ia i latou lava. … Pe afai o mea e sili ona taua ua tuuina atu e tagata e vaivai mafaufau e aunoa ma se manatu mamafa, ou te manao e vaai i le mea moni i ona vaega uma ma opoina i lou fatafata. Ou te talitonu i mea uma ua faaalia mai e le Atua, ma ou te lei faalogo lava i se tagata ua faasala i le tele o le talitonu; ae ua faasalaina mo le le talitonu.”10

“Pe a ofoina mai e le Atua se faamanuiaga po o se atamai i se tagata, ae ua ia musu e talia, o le a faasalaina o ia. O Isaraelu sa tatalo i le Atua ina ia talanoa ia Mose ae le o latou; ma o le taui lea sa Ia faamalaiaina ai i latou i le tulafono o le poloaiga faaletino.”11

“E i ai pea ia te au le fiafia i le vaai atu i le mea moni ua manumalo i le mea sese, ma le pouliuli ua toilalo i le malamalama.”12

O le mauaina o le atamai o mea moni faavavau e taua i le mauaina o le faaolataga.

“O le atamai e manaomia mo le olaga ma le faaleatua. Oi talofa ia te outou ositaulaga ma faitaulaga o loo talai e le manaomia le atamai mo le ola ma le faaolataga. A aveese Aposetolo, ma isi, aveese le atamai, o le a e iloa ai o oe ua e agavaa mo le faasalaga o seoli. O le atamai o le faaaliga. Faalogo, outou uma le au uso e, o lenei le ki atoatoa; o le atamai o le mana o le Atua i le faaolataga.”13

“O le atamai e aveeseina ai le pouliuli, le le mautonu ma le masalosalo; aua e le mafai ona i ai nei mea i le mea e i ai le atamai. … I le atamai o loo i ai le mana. O le Atua e tele atu lona malosi i lo isi uma lava, aua o loo ia te Ia le atamai tele, ma o lea, ua Ia silafia ai pe faapefea ona auauna atu isi tagata uma ia te Ia. O loo ia te Ia le malosi ia i latou uma.”14

“O le mamao lava tatou te o ese mai ai i le Atua, ua tatou agai atu i le tiapolo ma le iloa ai le atamai, ma a aunoa ma le atamai e le mafai ona faasaoina i tatou, ma ao faatumuina ai o tatou loto i le leaga, ua tatou aoaoina le leaga, o le a leai se avanoa i o tatou loto mo le lelei, po o le aoaoina o le lelei. Pe le o le Atua ea o le lelei? Ona e lelei lea; afai o Ia o le faamaoni, ona e faamaoni lea. Ia faaopoopo i lou faatuatua le amio lelei, ia faaopoopo i le amio lelei le atamai, ma saili i mea lelei uma [tagai 2 Peteru 1:5].

“… O le tagata e faasaoina e le sili atu lona saoasaoa i lo lona mauaina o le atamai, aua afai na te le mauaina le atamai, o le a aumaia o ia i le noanoataga e se isi malosi o le tiapolo i le isi lalolagi, ona o agaga leaga o le a tele atu le atamai, ma faapea foi ona tele le malosi i lo o le toatele o tagata o loo i ai i luga o le fogaeleele. O le mea lea e manaomia ai faaaliga e fesoasoani ia i tatou, ma aumai ia i tatou le atamai o mea a le Atua.”15

Sa aoao mai e Iosefa Samita lenei mea ia Aperila 1843, mulimuli ane tusi faamauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:18–19: “O soo se mataupu faavae o le malamalama tatou te maua i lenei olaga, o le a tutu mai faatasi ma i tatou i le toe tutu. Afai foi e maua e se tasi le malamalama ma le faautauta sili atu i lo se isi i lenei olaga ona o lona filiga ma le usiusitai o le a faapea ona sili atu ona avanoa i le olaga a sau.”16

Sa aoao mai foi Iosefa Samita i lenei mea ia Mati 1843, mulimuli ane tusi faamauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:6: “E le mafai lava ona faasaoina le tagata i le valea.”17

Tatou te maua le atamai o mea moni faavavau e ala i le naunautai e aoao ma tatalo.

O Siaosi A. Samita, ao auauna atu i le Au Pulega Sili, sa lipotia mai: “O Iosefa Samita sa aoao mai o alii ma tamaitai uma e tatau ona saili i le Alii mo le atamai, ina ia latou maua le poto mai ia te Ia o le punavai o le poto; ma folafolaga o le talalelei, e pei ona faaalia, ua i ai ina ia faatagaina ai i tatou e talitonu, ma i le faia ai o lenei auala e tatau ona tatou maua le faamoemoega o a tatou taumafaiga.”18

“O le Perofeta o Iosefa Samita sa tusi atu lenei mea i se tagata ua faatoa auai lava i le Ekalesia: “O e manatua le molimau sa ou tuuina atu i le suafa o le Alii o Iesu, e uiga i le galuega tele ua Ia aumaia i nei aso o le gataaga. Ua e silafia lau auala o fesootaiga, e ala i lena mea i vaivaiga ma le faigofie, sa ou faailoa atu ia te oe le mea ua tuuina mai e le Alii e ala i le talaiga a ana agelu paia ia te au mo lenei augatupulaga. Ou te tatalo i le Alii ina ia mafai ai e oe ona e faatauaina nei mea i lou mafaufau, aua ou te iloa o lona Agaga Paia o le a tuuina mai se molimau ia i latou uma ua saili ma le filiga le atamai mai ia te Ia.”19

O le Perofeta o Iosefa Samita sa ia tusia lenei mea i se tasi sa manao e aoao atili e uiga i le Ekalesia: “Suesue le Tusi Paia, ma le tele o a matou tusi e mafai ona e maua; tatalo i le Tama i le suafa o Iesu Keriso, ma ia i ai le faatuatua i folafolaga ua faia i le tama, ma o le a taitaiina lou mafaufau i le mea moni.”20

“O mea a le Atua e matuai taua tele; ma e na o le taimi, ma le poto masani, ma le faaeteete ma le mafaufau loloto ma mafaufauga paia, e mafai ai ona maua. O lou mafaufau, Le tagata e! pe a e taitaiina se agaga i le faaolataga, e tatau ona aapa atu e pei o le maualuga o le lagi, ma saili atu ma fefulisai le lualoto aupito pogisa, ma le lautele o le faavavau—e tatau ona fesootai ma le Atua. E le tele ea le mamalu ma le tamalii o mafaufauga o le Atua, i lo manatu faivavale o le loto o le tagata!. …

“… Ia avea le faamaoni, ma le filemu, ma le tautala sao, ma le amio mamalu, ma le amiotonu, ma le mama, ma le lotomaualalo, ma le faigofie e faapaleina o tatou ulu i nofoaga uma; ma i le lelei ai, avea ai ma ni tamaiti laiti e aunoa ma le manao e faaleaga, tau faasese po o le tau faasee. O le mea lea, le au uso e, pe a mavae ou tofotofoga, pe a e faia nei mea, ma faatinoina le tatalo ma le naunau ma le faatuatua i le silafaga faifai pea a le Atua, o le a Ia tuuina atu ia te oe le atamai e ala mai i lona Agaga Paia, e ala i le meaalofa e le faamatalatalaina o le Agaga Paia [tagai MFF 121:26].”21

Tatou te maua le atamai i mea moni faavavau e ala mai i si mea laitiiti mai lea taimi i lea taimi, e mafai ona tatou aoaoina mea uma pe afai e vave lo tatou gafatia e tauaveina ai.

“E le atamai lo tatou mauaina uma o le poto i le taimi e tasi e tuuina mai i o tatou luma; ae e tatau ona maua sina mea itiiti i lea taimi i lea taimi; ona tatou mafai lea ona malamalama i ai.”22

“Pe a e a’e i se apefai, e tatau ona e amata atu i le pito i lalo, ma alu atu i luga mai lea sitepu i lea sitepu, seia e taunuu i le tumutumu; ma e faapena i mataupu faavae o le talalelei—e tatau ona e amata i le muamua, ma alu atu ai seia e aoao i mataupu faavae uma o le faaeaga. Ae o le a i ai sina taimi pe a uma ona e pasi atu i le veli faatoa e aoaoina ia mea. E le o mea uma e mafai ona malamalama i ai i lenei lalolagi; o se galuega tele le aoao o lo tatou faaolataga ma le faaeaina e oo atu lava i tala atu o le tuugamau.”23

O Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili sa tuuina mai nei aoaoga i le Au Paia o e sa faapotopoto i Navu: “Ia i latou o e … e mafai ona fesoasoani i lenei galuega tele, matou te faapea atu, ia o mai i latou i lenei nofoaga; i le faia ai o lea mea o le a le gata i lo latou fesoasoani i le faataavaleina atu o le Malo, ae o le a i ai foi i se tulaga latou te maua ai le avanoa o aoaoga mai le Au Peresitene ma isi pulega o le Ekalesia, ma siitia ai pea i luga i le fua o le poto seia oo ina latou mafai ona ‘iloa lelei e outou atoa ma le au paia uma, o le uiga o le lautele, ma le umi, ma le loloto, ma le maualuga, ia iloa foi le alofa o Keriso ua silisili ese e le mailoa.’ [Efeso 3:18–19.]”24

“O le Atua e na te le faaalia se mea ia Iosefa, ae o mea o le a Ia faailoa atu i le Toasefululua, ma e oo lava i se aupito itiiti o le Au Paia e mafai ona ia iloa mea uma i le vave e na te mafai ai ona talia ia mea, aua o le a oo mai le aso e le manaomia ai e se tasi le faapea atu i lona tuaoi, Ia outou iloa le Alii aua e iloa au e i latou uma … e mai le itiiti e oo i le sili [tagai Ieremia 31:34].”25

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau vii–xii.

  • Faitau le parakalafa muamua i le itulau 282. Mafaufau e uiga i ni amio po o ni manatu e mafai ona “faatuina ai ni tuaoi i le galuega ma ala o le Silisili Ese” i o tatou olaga. O le a sou manatu i se mea e manaomia lo tatou faia ina ia talia atoatoa uma ai mea moni o le a tuuina mai e le Alii ia i tatou?

  • Toe iloilo le parakalafa atoa mulimuli i le itulau 282. O anafea sa uunaia ese ai e le atamai le pouliuli ma le masalosalo i lou olaga? Aisea e te manatu ai o le mauaina ole atamai o le mea moni e taua i le mauaina o le faaolataga? (Mo ni faataitaiga, tagai itulau 282–83.)

  • Mai aoaoaga a le Perofeta o Iosefa, ua mafai ona tatou iloa ai o Satani o loo manao ia i tatou ia leiloa le atamai (itulau 282–83) ma o le Alii o loo manao e tuuina mai ia i tatou le atamai (itulau 283–84). O le a se mea tatou te aoaoina mai i lenei eseesega?

  • O le a se mea tatou te faia e faateleina ai lo tatou atamai i le mea moni? (Mo ni faataitaiga, tagai itulau 279–81, 283–84.) Toe iloilo le parakalafa o loo amata i le faaiuga o le itulau 282. Filifili na o ni nai uiga o loo lisiina i lenei parakalafa. E faapefea ona avea nei uiga taitasi e saunia ai i tatou ia mauaina le atamai?

  • Faitau le parakalafa atoa lona lua i le itulau 285. O le a se mea tatou te aoao mai i le faatusatusaga o lo tatou aoaoina o mataupu faavae i le aeina o se apefai? O le a se mea o loo e faia e faaauau ai pea le faateleina o lou atamai i le talalelei?

  • O a ni ou mafaufauga po o lagona ao e mafaufau loloto i le parakalafa mulimuli o lenei mataupu?

Mau E Faatatau I Ai: Faataoto 1:7; 1 Timoteo 2:3–4; 2 Nifae 28:29–31; Alema 5:45–47; MFF 88:118

Faamatalaga

  1. George Q. Cannon, The Life of Joseph Smith, the Prophet (1888), i. 189.

  2. Polika Iaga, Deseret News: Semi- Weekly, Fei. 25, 1868, i. 2; ua faaonaponei mataitusi tetele.

  3. History of the Church, 1:334–35; Mai minute o se fonotaga a le Aoga a Perofeta faia ia Mat. 18, 1833, i Katelani, Ohio; lipotia mai e Frederick G. Williams.

  4. History of the Church, 1:334; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 281, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  5. Tusi mai ia Iosefa Samita ia Isaac Galland, Mat. 22, 1839, Falepuipui o Liperate, Liperate, Misuri, lomia i le Times and Seasons, Fei. 1840, i. 53–54; ua faaonaponei le sipelaga ma le kalama.

  6. History of the Church, 5:215; mai le “History of the Church” (manuscript), book D-1, i. 1433, Church Archives.

  7. History of the Church, 6:57; ua faaonaponei faailoga; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Oke. 15, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  8. History of the Church, 5:554; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 27, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati ma William Clayton.

  9. History of the Church, 5:529–30; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 13, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  10. History of the Church, 6:477; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 16, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562), vaega 3.

  11. History of the Church, 5:555; mai se aoaoga a Iosefa Samita na tuuina atu ia Aok. 27, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati ma William Clayton.

  12. Tusi mai ia Iosefa Samita ia Oliva Kaotui, Set. 24, 1834, Katelani, Ohio, lomia i le Evening and Morning Star, Set. 1834, i. 192.

  13. Sii mai e Martha Jane Knowlton Coray, lipotia mai o le aoaoga sa tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 21, 1843, i Navu, Ilinoi; Martha Jane Knowlton Coray, Notebook, Church Archives.

  14. History of the Church, 5:340; ua faaonaponei mataitusi tetele; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 8, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati ma William Clayton.

  15. History of the Church, 4:588; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 10, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  16. Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:18–19; aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 2, 1843, i Ramus, Ilinoi.

  17. Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:6; aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 16 ma 17, 1843, i Ramus, Ilinoi.

  18. Siaosi A. Samita, Deseret News: Semi- Weekly, Nov. 29, 1870, i. 2.

  19. History of the Church, 1:442; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ia Moses Nickerson, Nov. 19, 1833, Katelani, Ohio.

  20. History of the Church, 6:459; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ia Washington Tucker, Iuni 12, 1844, Navu, Ilinoi.

  21. History of the Church, 3:295–96; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ma isi ia Edward Partridge ma le Ekalesia, Mat. 20, 1839, Falepuipui o Liperate, Liperate, Misuri; vaega o lenei tusi na mulimuli ane tuuina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le vaega 121, 122, ma le 123.

  22. History of the Church, 5:387; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 14, 1843, i Yelrome, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  23. History of the Church, 6:306–7; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 7, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi, Uiliata Risati, Thomas Bullock, ma William Clayton; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562), vaega 3.

  24. History of the Church, 4:186; mai le tusi a Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili i le Au Paia, Set. 1840, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Oke. 1840, i. 179.

  25. History of the Church, 3:380; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 27, 1839, i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

Ata
School of Prophets

I se fonotaga a le Aoga a Perofeta i le aso 27 o Fepuari, 1833, sa mauaina ai e le Perofeta le faaaliga ua lauiloa o le Upu o le Poto, a o i ai le toatele o le usoga. Ona ia savali atu lea i le potu autu ma faitau atu le faaaliga i uso sa potopoto ai.

Ata
young woman

“Ou te iloa o le a tuuina atu e Lona Agaga le molimau ia i latou uma o e saili atu ma le maelega i le malamalama mai ia te Ia.”