Aoaoga a Peresitene
Mataupu 39: O Le Aualofa: Faalapotopotoga Paia o Tamaitai


Mataupu 39

O Le Aualofa: Faalapotopotoga Paia o Tamaitai

“Afai tou te ola ai e tusa ma o outou avanoa manaomia, o le a le mafai ona taofia agelu mai le avea ma a outou aumea mamae.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

I le tautotogo o le 1842, na pisi lava tagata o le Ekalesia i Navu i le galuega o le fausiaina o le Malumalu i Navu. O le toalua o ia tagata o le Ekalesia o Sarah Granger Kimball ma lana su’isu’i, o Margaret A. Cook, o e, a o talanoa i le tasi aso, na fuafua ai e tuufaatasia a la taumafaiga ina ia fesoasoani ai i alii faigaluega o le malumalu. Na faapea mai Tuafafine Kimball o le a ia aumaia le ie ina ia mafai ai e Tuafafine Cook ona suiina ni ofutino mo ia alii. Na fuafua nei tamaitai e toalua e valaaulia isi tuafafine e auai faatasi ma i laua i le faatulagaina o se sosaiete a tamaitai ina ia faaauauina ai a la taumafaiga alofa. Na manatuaina e Sarah Granger Kimball faapea: “Na feiloai uso tuaoi i lo’u fale ma fuafua e faatulagaina. Na tuuina mai ia te a’u le tiute o le valaauina o Uso Eliza R. Snow ma talosaga atu ia te ia e tusia mo i matou se Tusi Faavae ma ni Tulafono, ma tuuina atu ai ia Peresitene Iosefa Samita a o lei oo i le matou fonotaga i le aso Tofi e sosoo ai.”

Ina ua maea ona iloiloina le tusi faavae ma tulafono na fautuaina atu, na folafola mai e le Perofeta o ia vaega ua sili ona lelei ua ia tagai i ai ae na ia saunoa mai: “E le o le mea lea tou te mananao ai. Ta’u atu i tuafafine ua taliaina e le Alii la latou taulaga, ma ua ia te ia se mea sili atu mo i latou nai lo se Tusi Faave tusitusia. Ou te valaauina i latou uma e faatasi ma a’u ma nisi o le usoga … i le aso Tofi a sau i le aoauli.’ ”1

Na faapea lava, i le aso 17 o Mati, na faatasi ai le Perofeta, faatasi ai ma Elder Ioane Teila ma Uiliata Risati, ma tamaitai e to’a 20 o soo se tausaga i le potu pito i luga o le Faleoloa Piliki Mumu. Na faavaeina aloaia ai e le Perofeta le Aualofa a Tamaitai o Navu ma aoaoina i latou na i ai e faatatau i faamoemoega o le faalapotopotoga fou. Na tofia e tuafafine ia Ema Samita e avea ma peresitene o le Aualofa, ma sa filifilia e Ema ona fesoasoani e toalua. Ona faitauina lea e le Perofeta se faaaliga na mauaina i le 12 tausaga ua tuanai atu, lea na tofia ai e le Alii ia Ema e tuufaatasia viiga mo le lomiaina ma tofia o ia o se “tamaitai filifilia” (MFF 25:3). Na tulai Ema Samita e lauga, ma faamamafaina le matua tele o mea e mafai e le sosaiete: “O le a tatou faia se mea maoae. … Tatou te faamoemoe mo mea tutupu maoae ma valaauga e manaomia vave le faatinoina.”2

O Ema Samita, le uluai peresitene aoao o le Aualofa, na i ai sona naunautaiga i taimi uma e auauna atu i isi ma fausiaina le malo o le Atua, ma sa ia folafola mai i se tasi taimi e manao o ia e avea “ma faamanuiaga ia i latou uma o e i soo se taimi e manaomia soo se mea mai ona lima.”3 I Niu Ioka, na ia suiina lavalava mo faifeautalai e toafa o e na valaauina e talai atu le talalelei i sa Lamana. I Katelani, na galulue o ia ma isi tamaitai e tuufaatasia palanikeke, meaai, ma lavalava mo sui savavali o le Tolauapiga a Siona e avatu i le Au Paia mafatia i Misuri. Na fesoasoani o ia e saunia meaai ma faia totini, ofuvae, ma peleue mo alii na galulue i le fausiaina o le Malumalu o Katelani. Na ia taliaina le toatele o alii faigaluega e nonofo i lo la fale ma sa tatau ai ona momoe i laua ma Iosefa i le fola o le fale. I uluai aso i Navu, na ia tuuina atu le tele o lona taimi ma lona mafaufau i le tausiga o le toatele o e na mafatia i le mumu o e na tolauapi i fafo o lona fale i luga o augutu o le Vaitafe o le Misisipi. I nei auala ma isi foi, na ia faaalia ai le auaunaga na tuuina atu e le toatele o tuafafine i lona taimi. Na toe manatua e Polly Angell lena mea ina ua iloa atu e le Perofeta se vaega o tamaitai o pisi lava e suisui ia veli na faaaogaina e vavae ai eria i le Malumalu i Katelani, sa ia faapea atu, “E, tuafafine e, … o outou lava e tapa atu i ai. O tuafafine lava e muamua ma taulamua i galuega lelei uma.”4

Talu mai na uluai aso o le Aualofa, o loo tumau pea ona avea tamaitai o le Ekalesia o se malosiaga tele mo le lelei. I se fonotaga na faia i le vaiaso talu ona faavae le Aualofa, na tuuina atu ai e Lusi Maki Samita, le tina o le Perofeta, i tuafafine se fautuaga lea e oo atu i le faitau miliona o tamaitai i le Ekalesia i nei aso: “E tatau ona tatou faapelepeleina e le tasi le isi, tausia e le tasi le isi, faamafanafana e le tasi le isi ma maua ai aoaoga, ina ia mafai ona tatou nonofo faatasi i le lagi.”5

Aoaoga a Iosefa Samita

O le Aualofa, na faatulagaina e tusa ai ma le perisitua ma mulimuli i lona mamanu, o se vaega taua o le Ekalesia.

Na toe manatua e Sarah Granger Kimball e lei ata uma atu ona faatulaga e le Perofeta o Iosefa Samita le Aualofa, sa ia saunoa: “O le a ou faatulagaina tamaitai e ala i le perisitua e mulimuli i le mamanu o le perisitua. … E lei atoatoa lava ona faatulagaina le Ekalesia seia tusa ai ona faatulagaina tamaitai.”6

O loo tusia i le talafaasolopito o le Perofeta mo le 24 o Mati, 1842: “[O le] faatulagaga [o le Aualofa a Tamaitai] na faamaeaina i lenei aso. O le faletua o Ema Samita ua tauaveina le nofoa faaperesitene; o le faletua o Elizabeth Ann Whitney ma Sarah M. Cleveland o ona fesoasoani; o le Tamaitai o Elvira [Cowles] o le teutupe, ma o la tatou tusi solo tautaua ma le talenia o Eliza R. Snow, o le failautusi.”7

Na lipotia mai e Eliza R. Snow: “Na tulai Peresitene Iosefa Samita. Na saunoa e faatatau i le faatulagaga o le Aualofa a Tamaitai; ma faapea mai na matua loloto lona naunau ina ia mafai ona faatuina i le Silisili Ese i se auala e taliaina.”8

Na lipotia foi e Eliza R. Snow: “Na fautuaina e [Iosefa Samita] ia tuafafine ia ua’i atu lo latou faatuatua ma tatalo i taimi uma, ma tuuina le faatuatuaga … mo alii faatuatua o e ua tuuina e le Atua e taiulu i le Ekalesia e taitaia Ona tagata; ina ia tatou faaauupegaina ma lagolagoina i latou ia tatou tatalo. … Afai o le a faalogo lenei Sosaiete i fautuaga a le Silisili Ese, e ala i ulu o le Ekalesia, o le a maua e i latou le mana e faatonuina ai masiofo e lotolotoi ia i latou.”9

“O lenei Sosaiete o le a maua mai a latou faatonuga e ala i le faatulagaga ua faatuina e le Atua—e ala i le taitaiga a i latou o e ua tofia e taitai—ma o lenei ua ou tuuina atu le ki ia te outou i le suafa o le Atua, ma o le a olioli lenei Sosaiete, ma o le a tafe mai ai i lalo le poto ma le atamai mai lenei taimi—o le amataga lenei o aso sili atu ona lelei mo lenei Sosaiete.”10

O le Aualofa e mafai ai e tamaitai ona galulue e tusa ai ma o latou natura agalelei, o le tuuina atu o le tausiga alofa i e o loo manaomiaina.

“O se Saosaiete alofa lenei, ma e tusa ai ma o outou natura; o se natura mo tamaitai le i ai o lagona o le alofa mama ma le agalelei atu. Ua tuuina nei outou i se tulaga e mafai ai ona outou galulue e tusa ai ma na tigaalofa ua totoina e le Atua i o outou loto.”11

“Na fetalai mai Iesu, ‘O le a outou faia le galuega, ua outou vaavaai mai ai ia te au ua ou faia.’ [Tagai 2 Nifae 31:12.] O uputatala silisili nei mo le soasaiete e galulue ai.”12

Na lipotia mai e Uiliata Risati: “O le fonotaga a le [Aualofa a Tamaitai] na laugaina e Peresitene Iosefa Samita, ina ia faailoa atu ai le faamoemoega o le Sosaiete—faapea o le Sosaiete a Tuafafine e mafai ona musuia ai le usoga e faia galuega lelei e taulima ai manaoga o e matitiva—ma saili atu ai avanoa e fai ai galuega alofa, ma auauna atu i mea latou te manaomia—e fesoasoani i ai e ala i le faasaoina o tulaga o le ola mama ma le faamalolosia o uiga lelei o le nuu.”13

“Na ou auai e ala i se talosaga, i le Sosaiete a Tuafafine, o e ua avea ma o latou faamoemoega le fesoasoani i e matitiva, o e le tagolima, o le fafine ua oti lana tane ma le tamaitiiti ua matua oti, ma mo le faatinoina o fuafuaga agalelei uma. … Na matua toatele lava le auai i le faalapotopotoga a le sosaiete, faapena foi i fonotaga na sosoo ai, a nisi o o latou tamaitai sili ona atamamai, alolofa mutimutivale, alolofa le faatuaoia ma amio lelei; ma ua tatou matua mautinoa mai le iloa o na mataupu faavae mama o le agalelei lea e tafe fua mai mai lo latou loto alolofa mutimutivale ma le agalelei, ina ia faatasi ai ma risosi o le a maua e i latou, o le a latou felelei vave atu e laveai le tagata ese; o le a latou sasaa i totonu le suauu ma le uaina i le loto ua faamanualia o le ua mafatia; o le a latou soloia loimata o le tamaitiiti ua matuaoti ma faafiafia le loto o le fafine ua leai sana tane.

“O o tatou tamaitai i taimi uma lava ua aloaia mo a latou galuega o le agalelei ma le agaalofa; … i le lotolotoi o o latou sauaga, ina ua vavane ese mai e e pule saua le falaoa mai a latou fanau lima vaivai, ua latou saunia i taimi uma e tatala o latou faitotoa i le tagata malaga vaivai, e faasoa atu i le tagata fiaai a latou fasi meaai, ma mai o latou toega lavalava ua faoa ma ua utiuti, e faasoa atu i e ua sili atu lo latou manaomia ma lo latou matitiva; ma o lenei la ua latou nonofo ai i luga o se eleele sili atu le lelei, ma faatasi ai ma ni tagata e le amioleaga, ma i ai ia i latou ni meatotino latou te lei maua muamua, ua matou talitonu faatasi ai ma a latou taumafaiga faasagatonu, o le a faaleleia tulaga o e mafatia i le matitiva, o le tagata ese foi ma le tamaitiiti ua matuaoti.”14

E faamalosiauina e le Aualofa tamaitai ina ia ola i tulaga paia ma ia aoao e le tasi le isi.

“O Aualofa a Tamaitai e le gata ina laveaiina e matitiva, ae faaolaina foi o latou agaga.”15

“O lenei tuafafine pele, … matou te naunau ia outou faia la outou vaega, ma o le a matou faia la matou foi vaega, aua matou te naunau e tausia poloaiga a le Atua i mea uma lava, e pei ona tuu sa’o mai le lagi ia i tatou, ola ai i afioga uma e tulei mai i le fofoga o le Alii. Ia faaopoopoina e le Atua ana faamanuiaga i luga o outou ulu ma taitaiina outou i ala uma o le amiolelei, ola mama ma le alofa tunoa.”16

“Ua lelei tele taumafaiga a le Aualofa: o a latou mataupu faavae o le ola lea i tulaga paia. E alofa le Atua ia te outou, ma o a outou tatalo mo a’u o le a matua manuia: ia latou le mavae ona sii ae i le Atua i aso uma mo a’u.”17

“E tatau ona outou faatoilaloina agasala, ma e ala i a outou faataitaiga, ia uunaiina ai Toeaina i galuega lelei.”18

Na lipotia mai e Uiliata Risati: “Na faitauina e Peresitene Iosefa Samita le faaaliga ia Ema Samita, mai le Tusi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga [MFF 25]; ma faapea atu na te … faamalamalamaina ia mau ia i latou uma; ma aoao le itupa o tamaitai o le nuu; ma ia le na o ia, ae faapea foi isi, ona maua ia faamanuiaga lava e tasi.”19

Na lipotia mai e Eliza R. Snow: “A o i ai i [le Perofeta o Iosefa Samita] lenei avanoa, na sauni o ia e aoaoina tamaitai o lenei Sosaiete, ma faasino atu le ala mo i latou e taitaiina ai i latou lava, ina ia latou galulue e tusa ai ma le finagalo o le Atua. …

“Afai tou te ola agavaa ai i nei mataupu faavae, e maeu ma maoae lo outou taui i le malo selesitila! Afai tou te ola agavaa ai i o outou avanoa, e le mafai ona taofia agelu i le avea ai ma a outou paaga. O tamaitai, afai e mama i latou ma legavia; e mafai ona o mai i le afioaga o le Atua; aua o le a se mea e sili atu ona faafiafiaina ai le Atua nai lo le ola legavia; e tatau ona outou ola legavia, a leai e le mafai ona outou o mai i luma o le Atua: afai tou te o mai i luma o le Atua, e tatau ona tatou tausia i tatou lava ia mama, e pei ona mama o Ia.”20

O le Aualofa e faamalosiauina tamaitai e mulimuli i faataitaiga a le Faaola i le faaalia o le alofa tunoa ma le aloese i finauga.

“Afai tou te mananao ia i ai le alofa mutimutivale o le Atua i luga ia te outou, ia outou alolofa mutimutivale foi le tasi i le isi. … Ua tutumu i tatou i le manatu faapito; e faamimita i tatou e le tiapolo faapea ua tatou matua amiotonu, a o tatou matauina sese o isi. Faatoa mafai lava ona tatou ola i le tapuai atu i le Atua; e tatau ona faia e tagata uma mo i latou lava; e le mafai ona faia e se tasi mo se isi. E ese le filemu o le feutagaiga a le Faaola ma Peteru, i le faapea mai, ‘Pe a liua mai oe, ona e faamalosi ai lea i ou uso.’ [Luka 22:32.] I se isi taimi, na Ia fai atu ai ia te ia, ‘Pe e te alofa mai ea i a te a’u?’ ma ina ua maua le tali a Peteru, na Ia faapea atu ai, ‘Ia e fafaga i a’u mamoe.’ [Ioane 21:15–17.] Afai e [alolofa] tuafafine i le Alii, ia latou fafagaina mamoe, ae aua le faaumatiaina i latou. …

“Tuafafine e o le sosaiete, pe tatau ea ona i ai le femisaai i totonu ia te outou? Ou te le taliaina. E tatau ona outou salamo ma maua le alofa o le Atua. Tuu ese le faafia-amiotonu. O le fua sili po o le mataupu faavae e aumaia ai e matitiva i le salamo o le auauna lea i o latou manaoga.”21

Na lipotia mai e Eliza R. Snow upu ia a le Perofeta: “E ui lava o loo i ai i latou e le agavaa o i lo tatou lotolotoi, e le tatau i e ola mama ona, o lo latou lava manatu faamaualuga ia te i latou lava, ona faa-faanoanoaina ma pule sauaina faaletatau, na tagata ua le agavaa—e oo lava ia i latou ia e tatau lava ona faamalosiauina e amata atu nei lava ona ola ina ia faamamaluina e lenei sosaiete, o e o vaega sili ona lelei o le nuu. Sa faapea mai e lua ni mea na te fia fautuaina atu i tagata o lenei sosaiete, ia atulua le leoleoina o le laulaufaiva: e leai lava se faalapotopotoga maopoopo e mafai ona tu e aunoa ma lenei mea. … O le faamoemoega ina ia fesoasoani e faaleleia i latou o e e le o matua lelei ma faafoi atu i le ala o le amiotonu ina ia faitauina faatasi i latou ma e lelei. …

“… Sailiili outou lava—o le laulaufaiva o se vaega e le mataofia—taofi o outou laulaufaiva e uiga i mea le taua—o sina tala itiiti lava e mafai ona mu talali ai le lalolagi. ”22

“O alope iti e faamaumau i vine—o mea leaga laiti e sili atu ona tele ai le manu’a o le Ekalesia. Afai o i ai ni o outou lagona leaga, ma talanoa le tasi i le isi e uiga i na lagona leaga, e i ai lava le avanoa e tupu ai ni faafitauli.”23

“Aua nei faamanuaina le agaga o se tasi. Afai e faaletonu amioga a tagata o le Sosaiete, ia taulima faalelei, ma ia tausisia faalilolilo tau o outou lava, ma ia manatu i ai e paia tagata uma.”24

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau vii–xii.

  • Faitau le faamatalaga a Ema Samita i le pito i luga o le itulau 479. Aisea e te manatu ai na mafai i se a e tuafafine o le Aualofa ona faataunuuina ni mea uiga ese? O a ni auala ua faamanuiaina ai oe ma lou aiga e ala i taumafaiga a tuafafine o le Aualofa? Faitau le fautuaga mai ia Lusi Maki Samita i le pito i lalo o le itulau 480. O a ni auala e mulimuli ai tuafafine o le Aualofa i lenei fautuaga i nei aso?

  • Na faatulagaina e le Perofeta o Iosefa Samita le Aualofa “i lalo o le perisitua e mulimuli i le mamanu o le perisitua” (itulau 480). E faapefea e lenei tulaga ona ta vavaeese mai ai i latou mai isi faalapotopotoga fesoasoani i le lalolagi? (Mo nisi faataitaiga, tagai i le itulau 480–81). Aisea e te manatu ai o le Ekalesia na “lei atoatoa lelei ona faatulagaina” seia faatulagaina e Iosefa Samita le Aualofa?

  • E faapefea e tiutetauave o tuafafine o le Aualofa i le aso ona faatusatusa i tiutetauave na maua e tuafafine mai ia Iosefa Samita? (Mo nisi faataitaiga, tagai itulau 480–85. Faitau le parakalafa atoa muamua i le itulau 481. … O a ni auala e fesoasoani ai ia te i tatou ia avanoa e auauna atu, e faateleina ai ona avea faapei o le Faaola?

  • Faitau le uluai parakalafa atoa i le itulau 482. O le a sou manatu o le a le uiga o le faaolaina o se agaga? O a ni auala e mafai ai e sui o le Aualofa ona faataunuuina lenei tiutetauave, i le faaletino ma le faaleagaga?

  • Toe iloilo le parakalafa lona lua atoa i le itulau 481 ma le parakalafa lona fa i le itulau e 483. O a ni mea e mafai ona faia e le Aualofa e uunaia ai le faia o galuega lelei e i latou e umia le perisitua? O a ni mea e mafai ona faia e i latou e umia le perisitua e lagolago ai tuafafine o le Aualofa i la latou galuega?

  • Faitau le parakalafa o loo amata i le pito i lalo o le itulau 483. O a ni mea e mafai ona tatou aoaoina mai i lenei faamatalaga e uiga i tiutetauave ma avanoa o tuafafine taitoatasi?

  • Na lapatai mai le Perofeta e tetee i le “fafagaina o i tatou lava i sese o isi” (itulau 484). O le a sou manatu o le a le uiga o lenei mea? E faapefea e lenei manatu ona faalavelavea taumafaiga a le Aualofa—po o soo se isi lava korama po o se vaega i le Ekalesia? O a mea e mafai ona tatou faia e fafaga ai mamoe a le Alii nai lo le fafagaina o i tatou lava i o latou sese?

Mau E Faatatau I Ai: Faataoto 31:10–31; 1 Korinito 13:8; MFF 25:1–16; 88:125

Faamatalaga

  1. Sarah Granger Kimball, “Autobiography,” Woman’s Exponent, Set. 1, 1883, i. 51.

  2. Emma Smith, upusii i le Relief Society, Minute Book Mati 1842–Mati 1844, faamaumauga mo Mati 17, 1842, i. 12, lipotia mai e Uiliata Risati, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai i Sate Leki, Iuta.

  3. Emma Hale Smith, Blessing, 1844, typescript, Church Archives.

  4. Upusii mai e Polly Angell, i le Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom (1877), i. 76.

  5. Lusi Maki Samita, upusii i le Relief Society, Minute Book Mati 1842–Mati 1844, faamaumauga mo Mati 24, 1842, i. 18–19, lipotia mai e Eliza R. Snow, Church Archives.

  6. Upusii i le Sarah Granger Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent, Set. 1, 1883, i. 51.

  7. History of the Church, 4:567; mai le “Ladies’ Relief Society,” o se tusiga mai le faatonu lomia i le Times and Seasons, Ape. 1, 1842, i. 743; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  8. History of the Church, 4:570; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mati 30, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow.

  9. History of the Church, 4:604–5; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 28, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  10. Lauga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 28, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow, i le Relief Society, Minute Book Mati 1842–Mati 1844, i. 40, Church Archives

  11. History of the Church, 4:605; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 28, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow.

  12. History of the Church, 5:20; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 26, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow.

  13. Lauga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mati 17, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati, i le Relief Society, Minute Book Mati 1842–Mar. 1844, i. 7, Church Archives.

  14. History of the Church, 4:567–68; mai le “Ladies’ Relief Society,” o se tusiga mai le faatonu lomia i le Times and Seasons, Ape. 1, 1842, i. 743; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  15. History of the Church, 5:25; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 9, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow.

  16. Tusi mai ia Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia i le Aualofa i Navu, 1842, Navu, Ilinoi; i le Relief Society, Minute Book Mati 1842–Mati 1844, i. 88, Church Archives.

  17. History of the Church, 5:141; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 31, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow.

  18. History of the Church, 4:605; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 28, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow.

  19. Aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mati 17, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati, i le Relief Society, Minute Book Mati 1842–Mati 1844, i. 8, Church Archives.

  20. History of the Church, 4:604–5; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 28, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  21. History of the Church, 5:24–25; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 9, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow.

  22. History of the Church, 5:20; mai se lauga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 26, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  23. History of the Church, 5:140; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 31, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow.

  24. Aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mati 17, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati, i le Relief Society, Minute Book Mati 1842–Mati 1844, i. 10, Church Archives.

Ata
organizing of Relief Society

I le aso 17 o Mati, 1842, sa faatulagaina ai e le Perofeta o Iosefa Samita le Sosaiete a le Aualofa i Navu. “E lei atoatoa lava ona faatulagaina le Ekalesia seia tusa ai ona faatulagaina tamaitai.” na tautino mai ai e le Perofeta.

Ata
women

“O se Sosaiete agaalofa lenei. … O lea ua tuuina nei outou i se tulaga e mafai ai ona outou galulue e tusa ai ma na tigaalofa ua totoina e le Atua i o outou loto.”