Aoaoga a Peresitene
Mataupu 30: Lototoa i Fuafuaga Faatuina a Keriso


Mataupu 30

Lototoa i Fuafuaga Faatuina a Keriso

“O a’u o så e alofa i le fuafuaga faatuina a Keriso.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Ia Oketopa 1838, na tulai mai ai le feteenaiga i le va o le Au Paia na nonofo i Misuri i matu ma tagata leaga o le nuu ma fitafita i se tulaga faigata tele. I le aso 27 o le masina lena, na tuuina mai ai e le kovana o Misuri o Lilburn W. Boggs se faatonuga tautaua i se taitai fitafita a le Setete: “O Mamona e tatau ona faia o ni fili ma e tatau ona faaumatia po o le tulieseina mai le Setete, pe afai ua tatau mo le lelei o le lautele. Ua le mafaamatalaina lo latou ita.”1 I le tolu aso mulimuli ane, na tolauapi ai se vaega tele lava o fitafita faaauupegaina e latalata i Sisifo Mamao, Misuri, i le mea o loo i ai ofisa tutotonu o le Ekalesia, ma sauni ai e osofaia le aai.

I le matua popole tele mo le saogalemu o le Au Paia o Aso e Gata Ai, na malilie ai Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia latou te feiloai ma sui o fitafita i le aso 31 o Oketopa, e feutagai ai mo le filemu. Ae peitai, a o latou ulufale mai i le tolauapiga a fitafita, na faafuasei ona pu’e faapagota le Perofeta ma ana soa. O lea na taitaiina atu ai i latou i totonu o le tolauapiga, ma na faamalosia ai e taooto i le po atoa i luga o le eleele malulu i se afa timuga matua malulu a o feei atu i ai ma upuleagaina i latou e leoleo. Ina ua filifili sui o fitafita e ave atu pagota i Independence, Misuri, na aioi atu i ai Iosefa ma ana soa ina ia faatagaina i latou e feiloai i o latou aiga.

“Na ou taunuu atu o fetagisi lo’u toalua ma la’u fanau,” na tusia ai e le Perofeta, “o e na matatau faapea ua tafanaina i matou e i latou o e ua tauto e faaumatia o matou ola, ma o le a latou le toe vaai ia te a’u. … O ai se na te malamalama i lagona na ia te a’u i le mea na tupu i lena taimi, o le vavaeeseina lea mai la’u soa, ae tuua o ia e siosiomia e manu feai e tino i tagata, faapea foi ma la’u fanau, e le iloa pe faapefea ona maua mea e tausia ai i latou; a o loo ave mamao atu a’u mai ia i latou ina ia faaumatia a’u e o’u fili ina ua latou manatu ua tonu le faia o lea mea. Na matua tagi la’u paaga, na taupeupe la’u fanau ia te a’u, seia oo ina tosoeseina faamalosi i latou i pelu a leoleo.”2

Ina ua maea se taofiga puupuu i Independence, na ave atu le Perofeta ma nisi o taitai o le Ekalesia i Richmond, Misuri, lea na lokaina ai i latou i se fale laau tuai, saisai faatasi i filifili, ma vaavaaia e ni leoleo e toatele. O le a falepuipuia ai le Perofeta i Richmond mo le tusa e tolu vaiaso a o le’i siitia atu i le falepuipui i Liperate, Misuri. E ui lava ina matua faaletonu ia tulaga, ae na tusi vave le Perofeta ia Ema ina ua taunuu i Richmond: “O i matou o ni pagota i filifili ma i lalo o le vaavaaiga malosi a le toatele o leoleo, e mo Keriso lava ae le o se isi lava mafuaaga. … O Uso [George W.] Robinson o loo saisai pito mai ia te a’u, sosoo mai ai ma Uso [Sidney] Rigdon, sosoo mai ai Ailama [Samita], sosoo mai ai Parley [P. Pratt], sosoo mai ai Amasa [Lyman], ma ua faapena ona saisai faatasi ai i matou i filifili faapea foi ma maea o le alofa e faavavau. O loo matou maua le agaga fiafia ma le olioli o loo faitaulia i matou e agavaa ina ia sauaina mo Keriso.”3

I se tasi o po malulu umi ma le faavaivai, na taooto nei tamalii i luga o le fola o le fale seia te’a le tuneva o le po, ua le mafai ona momoe aua na matua gugutu leoleo e uiga ia latou osofaiga lata mai o le Au Paia, e aofia ai le faomea, tosoteine, ma le fasioti tagata. Na faamatalaina e Elder Parley P. Pratt: “Na ou faalogologo seia oo ina ou matua inoino, faateia, segia, ma matua faatumulia i le agaga o le faamasinoga tiga ma ua matua le mafai ona taofia lo’u tu a’e i o’u vae ma vavao atu leoleo; ae ou te le’i fai atu se tala ia Iosefa, po o se isi lava, e ui lava na ou taoto i ona talaane ma ou iloa na ala o ia. Na faafuasei ona tu a’e o ia i ona vae, ma tautala atu i le leo o le faititili, pe pei o le leo o leona, ma fai atu, e latalata i lo’u manatuaina, upu nei:

“‘FILEMU. … I le suafa o Iesu Keriso ou te vavao ia te outou, ma faatonuina outou ina ia filemu; Ou te le ola i se isi minute ma faalogo i ia ituaiga gagana.Tuu na tala, po o le a oti se isi o outou po o a’u I LE TAIMI LAVA LENEI!

“Na faamuta ona tautala atu o ia. Na tu mai o ia i se mamalu matua maoae lava. Saisai i filifili, e aunoa ma se auupega; toafilemu, le gaoia ma mamalu e pei o se agelu, na ia vaavaai atu i leoleo ua gatete, ma tuuina i lalo a latou auupega pe faapauu i lalo; o o latou tulivae na taia faatasi, ma ua nē ai i le tulimanu, po o le ifoifo mai i ona vae, ma aioi mai mo lana faamagaloga, ma tumau ai i le filemu seia oo ina sui mai leoleo.”4

Aoaoga a Iosefa Samita

E faia ma le fiafia e e lotototoa mea uma latou te mafai, e oo lava i taimi o faigata.

Ia Setema 1839, ina ua amataina e le Au Paia le galuega faigata o le fausiaina o le aai o Navu, Ilinoi, na tusi le Perofeta i se tagata o le Ekalesia i Katelani, Ohio: “E tusa ai ma le tulaga o le Ekalesia iinei, o loo tulaga mea uma i se lelei e pei ona talafeagai ma se faamoemoe. … Ua toatele lava aiga ia ua faapotopoto mai iinei; ma matou te faamoemoe o le a faaauauina, aemaise lava ina ua suesueina ma iloa ai ua le sili atu le vaega o faamai iinei [nai lo le mea e masani ai], e ui lava i tofotofoga na matou feagai, ma faigata ua matou oo i ai. Ma le faalagolago e pei ona tatou faia pea, i le alofa tunoa ma le mana o le Atua mo i tatou, tatou te faamoemoe ai tatou te sogasoga i galuega lelei uma aoga, e oo lava i le iuga, aua a oo ina fuatia i tatou i luga o le fuafaatautau o le a leai se mea tatou te mativa ai.”5

Ia Setema 1842, na tusia e le Perofeta le tusi lea i le Ekalesia, lea na mulimuli ane tusi faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:19, 22: “O lenei, se a se mea ua tatou faalogo i ai i le tala lelei ua tatou maua? O le leo o le fiafia! O le leo o le alofa mutimutivale mai le lagi; ma le leo o le upu moni mai le eleele; o tala fiafia mo e ua oti; o le leo fiafia mo e ola ma e ua oti; o le tala fiafia o le olioli sili. … Uso e, o le a tatou le fai pea ea i lenei galuega sili? Ia agai i luma a e aua le solomuli. Ia lototoa, uso e; ma ia agai atu, agai atu pea i le manumalo! Ia olioli o outou loto ma ia sili ona fiafia.”6

Na saunoa le Perofeta e faatatau i le alualu i luma o le Ekalesia i le 1831: “Na matua manino ona faamaonia na tuuina mai e le Alii ia i tatou le mana e fuafua i le galuega e ao ona faia, ma le malosi e tusa ai ma le tausinioga ua taatia mai i o tatou luma, ma le alofa tunoa ma le fesoasoaniga e pei ona tatou manaomia.”7

O e e lotototoa e alolofa i fuafuaga faatuina a Keriso ma finafinau e faatupuina uiga faaKeriso.

“O a’u o sē e alofa i le fuafuaga faatuina a Keriso faapea ma le loto mama, ola mama, ma se ala tonu ma le sa’o o le amio, ma se savali e paia.”8

“Ou te talitonu i le ola i se olaga mama, amiotonu ma le paia i luma o le Atua ma lagona ai o lo’u tiute le tauanau o tagata uma i lo’u mana ina ia faia le mea lava lea e tasi, ina ia faamuta ai lo latou faia o le leaga ma aoao ai ia faia le lelei, ma lafoai a latou agasala e ala i le amiotonu.”9

“O le faamalosia o lo tatou faatuatua e ala i le faaopoopoina o uiga lelei uma ia e teuteuina le fanau a Iesu faamanuiaina, e mafai ona tatou tatalo i le taimi o tatalo; e tatau ona tatou alolofa i o tatou tuaoi ia pei ona tatou alolofa ia i tatou lava, ma faatuatua i taimi o tofotofoga, ma iloa o le taui o ia mea e silisili i le malo o le lagi. Faauta i se taui! Faauta i se olioli! Ia ou ola i le olaga o e amiotonu, ma ia faapenei lo’u taui!

“… O le amiotonu e tatau ona avea ma taulaiga o le Au Paia i mea uma, ma a lolomi le [Mataupu Faavae ma Feagaiga], o le a latou aoaoina o mea silisili e tatau ona faamoemoeina mai ia i latou. Faia le lelei ma galulue ma le amiotonu ma le manatu, o le a outou selesele lo outou taui pe a tauia e le Alii i tagata uma taitoatasi e tusa ai ma ana galuega. … I le suafa o Iesu Keriso, matou te aioi atu ia te outou ina ia ola agavaa mo faamanuiaga ia e tatau ona mulimuli mai pe a mavae le tele o tofotofoga, e faamalieina atoatoa ai agaga o i latou o e tumau i le faamaoni seia oo i le iuga.”10

“Mai le asō e agai atu i luma, ia manumalo le upu moni ma le amiotonu ma tumau i totonu ia te outou; ma i mea uma ia le gaoia; ‘alo ese mai le onā, ma le tauto, ma gagana faa’ole’ole, ma mai i mea uma e amioletonu ma lē paia; faapea foi mai le feitagai, ma le matau’a, ma le losilosivale, ma mai manaonaoga uma lava e le paia. Ia faamaoni le tasi i le isi, aua e foliga o nisi ua le atoatoa i nei mea, a o nisi ua le alolofa, ma ua faaalia lo latou matapeapea. … O ia ituaiga o uiga e toatamai i ai le Atua—ma o le a oo mai lo latou faanoanoa pe a oo mai le taavalega o le uili tele po o le fuafuaga a le Atua, aua e taavale mai e leai se e mafai ona taofia. O le a ola lava Siona, e ui e foliga mai o oti o ia.”11

“I le avea o se tasi e matua naunautai i le faaolataga o tagata, sei ou faamanatu atu ia te outou uma o e tauivi ma le finafinau faaleAtua mo le amio mama, paia, ma poloaiga a le Alii. Ia amiolelei, ia faautauta, ia amiosa’o, ia limafoai; ae silisili ai i na mea uma, ia agaalofa, ma ia fua mai pea i galuega lelei. Ia ia te outou uma le maloloina, filemu ma le alofa o le Atua lo tatou Tama, ma le alofa tunoa o Iesu Keriso lo tatou Alii ma ia mafuta ia te outou uma, o le tatalo faamaoni lea a lo outou uso ma uo tuuto i le Talalelei faavavau.”12

“Ia agamalu ma agamaualalo, amiotonu ma mama; ia faafoi atu le lelei mo le leaga. … Ia lotomaualalo ma onosai i laasaga uma o le olaga; ona sili atu ai lea ona mamalu lo tatou manumalo.”13

“Tatou te lagona e tatau ona apoapoai atu i o tatou uso ma le malosi tele, ina ia lotomaualalo ma lototatalo, ina ia savavali ai o fanau o le malamalama ma le ao, ina ia latou maua le alofa tunoa e tetee atu ai i soo se faaosoosoga, ma manumalo ai i mea leaga uma i le suafa lelei o le Alii o Iesu Keriso.”14

O e e lotototoa e finafinau e faaalualu i luma i latou lava a o i lenei olaga.

“O le manatu faapea o tagata taitoatasi uma lava e tauia e tusa ma lona lava filiga ma lona sogasoga a o i le tovine, e tatau ona musuia tagata uma o e ua valaauina e avea ma avefeau o nei tala lelei, ina ia matua faaalualu ai i luma lana taleni ina ia na maua ai isi taleni, a oo ina nofo ifo le Matai ma silasila i amio a Lana auauna, e mafai ona faapea, Ua lelei ia, le auauna lelei e, ma le faamaoni: ua e faamaoni i nai mea iti; Ou te tofia oe e pule i mea e tele: ina ulufale mai ia i le fiafia o lou Alii [Mataio 25:21]. …

“… E leai leai lava se mea e tatau ona faalavelavea i tatou mai le faailoa atu o i tatou lava ua agavaa i le silafaga a le Atua, e tusa ai ma Lona finagalo paia. E masani ona galo i tagata o i latou e faalagolago i le lagi mo faamanuiaga uma lava e mafai ona latou maua, ma e mo avanoa uma lava ua tuuina atu ia i latou e tatau ona latou tuuina atu se faamatalaga. Tou te iloa, uso e, ina ua valaauina e le Matai i le faataoto a le Faaola e faatatau i tausimea, ia ana auauna e o mai i ona luma na ia tuuina atu ia i latou ni nai taleni e galulue ai e faaleleia atili a o ia malaga i fafo mo sina taimi, ae ina ua foi mai o ia na ia valaauina i latou mo ni faamatalaga [tagai Mataio 25:14–30]. E faapena le taimi lenei. O lo tatou Matai o loo toesea mo sina taimi, ma i le faaiuga o le a Ia valaauina taitoatasi i tatou e tuuina atu se faamatalaga; ma o lē na tuuina mai i ai le lima taleni, e sefulu o loo manaomia; ma o le na te lei faia se faaleleiga atili o le a tuli i fafo o ia o se auauna le aogā, a o le auauna faamaoni o le a faafiafiaina i mamalu faavavau. O le mea lea matou te aioi ai ina ia i o outou luga le alofa tunoa o lo tatou Tama, e ala mai ia Iesu Keriso Lona Alo, ina ia outou le vaivai i le itula o faaosoosoga, pe faavaivaia foi i taimi o sauaga.”15

“Ina ua maea lenei faatonuga, o le a outou tali mo a outou lava agasala; o se mamalu manaomia lo outou savavali ai lea i luma o lo tatou Tama Faalelagi ina ia faaolaina ai outou lava; ua ia i tatou uma lava le tiutetauave i le Atua mo le auala tatou te faaleleia atili ai le malamalama ma le poto ua tuuina mai e lo tatou Alii ina ia mafai ai e i tatou ona faaolaina i tatou lava.”16

O e e lotototoa e tumau faamaoni seia oo i le iuga ma o le a mauaina se pale o le mamalu faaselesitila.

“O lo tatou faatuatuaga ua i le Atua, ma ua tatou naunautai, ma fesoasoani ia i tatou Lona alofa tunoa, ina ia faatumauina le fuafuaga faatuina ma tumau i le faamaoni seia oo atu i le iuga, ina ia faapaleina ai i tatou i o tatou pale o le mamalu faaselesitila, ma ulufale atu i le malologa ua saunia mo le fanau a le Atua.”17

“Ia outou tau le taua lelei i la le faatuatua ina ia outou maua ai le pale lea ua teuina mo i latou o e tumau i le faamaoni seia oo atu i le iuga o o latou faataitaiga [tagai 2 Timoteo 4:7–8]. O le mea lea ia outou faamaoni i mea e tele ua outou maua mai le aao o le Atua ina ia oo mai le taimi o le seleselega tou te le i galulue fua, ae o le a outou malolo mai a outou galuega uma ma maua le atoatoaga o le olioli i le malo o le Atua.”18

“E le mafai ona maoae tele lo outou lelei. O le onosai e faalelagi, o le usitai e tamalii, o le faamagalo atu e alofa mutimutivale, ma o le faaeaina e faaleatua; ma o le na te tumau i le faamaoni seia oo i le iuga e le maumauina lona taui. O se tagata lelei o le a manumalo i mea uma e faamamaluina ai Keriso, ma tuueseina foi le lalolagi atoa, ma mea uma o i ai, ina ia faaolaina lona agaga.”19

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau vii–xii.

  • Faitau le tala ia Iosefa Samita o loo vavaoina leoleo i itulau 373–75. E faapefea ona uunaiina e lenei tala ou lagona e faatatau ia Iosefa Samita?

  • Na saunoa mai Iosefa Samita, o le talalelei o se “leo o le fiafia” ma sa ia tautino mai, “Ia olioli o outou loto ma ia sili ona fiafia” (itulau 376). O a ni auala e mafai ai e lo tatou malamalama i le talalelei ona fesoasoani ia i tatou ia olioli ma “sili ona fiafia” e oo lava i taimi o faigata?

  • Faitau le parakalafa atoa lona tolu i le itulau 376–77. O le a sou manatu o le uiga o le maua o le “mana e faatatau i le galuega e tatau ona faataunuuina”? O a ni faataitaiga e mafai ona e manatua e faailoa mai ai lenei upu moni?

  • Toe iloilo le parakalafa lona fa i le itulau 377. O a nisi o uiga e te faamoemoe e i se tasi o le e faapea mai o ia “o sē e alofa i le fuafuaga faatuina a Keriso”? (Mo ni faataitaiga, tagai itulau 377–78).

  • A o e suesueina le fautuaga a le Perofeta o Iosefa i itulau 378–80, mafaufau i se mea i lou olaga e manaomia le faaleleia atili. Filifili po o le a le mea e te faia e faatinoina ai ou tiutetauave mo lena faaleleiga atili.

  • Toe iloilo parakalafa mulimuli e lua o le mataupu (itulau 380). O a nisi o taui mo i latou o e “tau le taua lelei i la le faatuatua”? E faapefea ona taumafai nisi tagata e uunaia i tatou e aua nei “maoae tele”? E faapefea ona tatou tali atu i ia uunaiga?

Mau E Faatatau I Ai: Teuteronome 31:6; 2 Timoteo 1:7–8; 2 Nifae 31:19–20; Mosaea 5:15; MFF 59:23

Faamatalaga

  1. Lilburn W. Boggs, upusii i le History of the Church, 3:175; mai faatonuga na tuuina atu ia John B. Clark, Oke. 27, 1838, Jefferson City, Misuri.

  2. History of the Church, 3:193; mai le “Extract, from the Private Journal of Joseph Smith Jr.,” Times and Seasons, Nov. 1839, i. 6.

  3. Tusi mai ia Iosefa Samita ia Ema Samita, Nov. 12, 1838, Richmond, Misuri; Community of Christ Archives, Independence, Misuri.

  4. Parley P. Pratt, Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. (1938), i. 210–11; ua aveese le faatusilima.

  5. History of the Church, 4:8–9; o upu o loo faapuipui i lona uluai tusiaina; ua faaonaponei le kalama; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ia Isaac Galland, Set. 11, 1839, Commerce, Ilinoi.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:19, 22; o se tusi mai ia Iosefa Samita i le Au Paia, Set. 6, 1842, Navu, Ilinoi.

  7. History of the Church, 1:176; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 118, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  8. Tusi mai ia Iosefa Samita ia William W. Phelps, Iulai 31, 1832, Hiram, Ohio; Joseph Smith, Collection, Church Archives.

  9. Tusi mai ia Iosefa Samita i le faatonu o le Chester County Register and Examiner, Ian. 22, 1840, Brandywine, Pennsylvania; uluai lomiga o loo umia patino; na lomia le tusi i le nusipepa ia Fep. 11, 1840.

  10. History of the Church, 2:229–30, faamatalaga lagolago; mai le “To the Saints Scattered Abroad,” Messenger and Advocate, Iuni 1835, i. 137–38.

  11. History of the Church, 3:233; mai se tusi mai ia Iosefa Samita i tagata o le Ekalesia i Caldwell County, Misuri, Tes. 16, 1838, Falepuipui o Liperate, Liperate, Misuri.

  12. History of the Church, 5:417; mai se tusi faamaoni na tusia e Iosefa Samita ia Polika Iaga, Iuni 1, 1843, Navu, Ilinoi.

  13. History of the Church, 6:411; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 26, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock.

  14. Tusi mai ia Iosefa Samita ma faitaulaga sili i le usoga i Geneseo, Niu Ioka, Nov. 23, 1833, Katelani, Ohio, Church Archives.

  15. History of the Church, 2:6, 23–24; mai le “The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad,” Ian. 22, 1834, lomia i le Evening and Morning Star, Fep. 1834, i 135; Ape. 1834, i. 152.

  16. History of the Church, 4:606; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 28, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 540, aitema 3.

  17. History of the Church, 1:450; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ia Edward Partridge ma isi, Tes. 5, 1833, Katelani, Ohio.

  18. Tusi mai ia Iosefa Samita ma John Whitmer i le Au Paia i Colesville, Niu Ioka, Aok. 20, 1830, Heremoni, Penisilevania; i le Newel Knight, Autobiography and Journal, tusa o le 1846–47, i. 129–30, Church Archives.

  19. History of the Church, 6:427; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ma Ailama Samita ia Abijah Tewksbury, Iuni 4, 1844, Navu, Ilinoi; O le faaiu o Abijah Tewksbury o loo sese le sipelaga “Tewkesbury” i le History of the Church.

Ata
Joseph rebuking guards

I Richmond, Misuri, sa tele ni itula o faalogologo se vaega o taitai o le Ekalesia sa i ai i le falepuipui, a o talagugutu leoleo ia latou osofaiga o le Au Paia. Na faafuasei ona tula’i ae Iosefa Samita ma faapea atu,”I le suafa o Iesu Keriso, ou te vavao ai outou, ma faatonuina outou ina ia filemu.”

Ata
servant burying talent

“O lē e leai se suiga alualu i luma, o le a lafoina i fafo o se auauna e le aoga, a o le auauna faamaoni o le a olioli i le mamalu e faavavau.”