Aoaoga a Peresitene
Mataupu 45: O Lagona o Iosefa Samita e Faatatau i Lana Misiona Faa-Perofeta


Mataupu 45

O Lagona o Iosefa Samita e Faatatau i Lana Misiona Faa-Perofeta

“E leai lava se isi o’u naunautaiga ae ia faia mea lelei mo tagata uma.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Mai le amataga o le galuega a le Perofeta o Iosefa Samita, na masani ona lamatia lona soifua. E ui ina laveaiina o ia e le Alii i le tele o taimi mai ona fili, ae na silafia lava e le Perofeta a oo loa ina maea lana misiona i le lalolagi, e ono maliu o ia. “Ua manatu nisi faapea o Uso Iosefa e le mafai ona oti,” na ia saunoa mai ai i se maliu i Navu i le 1842, “ae e sese lenei mea: e moni lava ua i ai taimi na folafola mai ai ia te a’u le faaumiumi o lo’u ola ina ia faataunuuina nisi o mea patino, ae peitai, talu ai o lenei ua maea ona faataunuuina na mea, ua leai nei ia te a’u se folafolaga o le a faaumiumi lo’u ola. E mafai lava ona ou oti e faapei lava o isi tagata.”1

Na silafia lelei lava e le Perofeta o ia ma le Au Paia uma lava na nonofo i Navu na faateteleina le le saogalemu o le tulaga o i latou. A o faasolo ina tupu tele Navu, na amata ona matatau nisi o tagata o e na nonofo i le eria, i malosiaga faaupufai ma faaletamaoaiga o le Au Paia, ma sa amata foi ona toe faalavelaveina i latou e tagata leaga. Na tulaga ese lava le lamatia o le Perofeta, aua na taumafai soo lava pule mai Misuri e saisaitia o ia, ma na matua faateleina le matamataita o le au liliuese mai le Ekalesia i a latou taumafaiga e faaumatia o ia. I le aso 6 o Aokuso, 1842, na folafola mai e le Perofeta o le a oo mai le taimi o le a faamalosia ai tagata o le Ekalesia e tuua Navu:

“Na ou vavalo o le a faaauau ona pagatia le Au Paia i le tele o mafatiaga ma o le a faamalosia e o atu i le Mauga Papa, e toatele o le a liliuese, o nisi o le a faaoo i ai le oti e o tatou tagata saua pe o le a aveesea foi o latou ola ona o le tau ma faamai, ma o nisi o outou o le a ola e o atu ma fesoasoani i le faamautuina o nofoaga ma le fausiaina o aai ma vaai atu i le Au Paia ua avea ma nuu malosi i le totonugalemu o Mauga Papa.”2

I lauga ma tusitusiga o toe tausaga faaiu o le soifuaga o le Perofeta, o loo i ai se lagona o le faanatinati i ana upu. I lona silafia ua puupuu lona taimi, na ia galue ai ma le maelega e aoao atu i le Au Paia mea na faaalia mai e le Atua ia te ia ma faamalosiauina i latou e saunia mo le mauaina o nei upumoni. Na ia faailoa atu lona alofa maoae mo le Au Paia, e oo lava i le folafola atu na naunau o ia e tuuina atu lona ola mo i latou: “Ua ou saunia e ofoina atu e avea o se taulaga i lena auala ina ia mafai ai ona faataunuuina mea aoga matua maoae ma le lelei.”3

E ofoofogia le tulaga a o onosaia e le Perofeta le tele naua o sauaga ma na mamafa ia te ia tulaga manaomia i aso uma o le tuputupu ae o le Ekalesia, na maua lava e ia le taimi e faaali atu ai lona alofa i tagata taitoatasi o le Ekalesia. O le toatele o le Au Paia i tausaga mulimuli ane na latou manatuaina le alofa ma le agalelei na faaalia e le Perofeta o Iosefa ia i latou.

Na manatuaina e Aroet L. Hale: “O le Perofeta … na masani lava ona sau soo i fafo o le Fale e taaalo ma i matou tama i le polo, o lona atalii o Iosefa na toetoe a ma tupulaga. [O le Perofeta] o Iosefa e usitaia lava e ia i taimi uma ia tulafono. E sapo lava e ia le polo seia oo i lona avanoa e ta ai, ona, talu ai o ia o se tagata malosi, e matua mamao lava le mea e na te taina i ai le polo lea e masani ona matou valaau ai i le tama e alu e aumai le polo e alu ma ave lana meaai o le afiafi [o le umi lena e alu ai e aumai le polo ona o le mamao tele]. O le mea lea e masani ona soisoi ai lava le Perofeta. E lelei tele le natura o Iosefa i taimi uma ma tumu i mea faafiafia.”4

Na manatuaina e Margarette McIntire Burgess se isi aafiaga ma le Perofeta i Navu: “O a’u ma lo’u tuagane matua na ma o i le aoga, e latalata i le fale na taua o le faleoloa piliki o Iosefa. Na timu lava le aso i luma atu, ma na palapala tele ai le fanua, aemaise lava le auala lena. Na ma magotogoto ma maumau ma lo’u tuagane o Wallace i le palapala, ma na le mafai ona ma o ese ai, ma talu ai o maua o tamaiti, na amata ona ma fetagisi, aua na ma manatu o le a ma mau ai lava iina. Ae ina ua ma vaai atu i luga, na ou iloa atu ai le uo lotoalofa a tamaiti, o le Perofeta o Iosefa, o loo sau agai mai ia i maua. Na vave ona ia aveina i maua i luga o le pa’u matū. Ona punou mai lea o ia ma faamama le palapala mai o ma tamai seevae ua tutumu i palapala; sa aumai i fafo lona solosolo mai lana taga ma solo ai o ma foliga ua susu i loimata. Na ia fai mai ia i maua ni tala agalelei ma le faafiafia loto, ma tuu loa ma’ua e o i le aoga ma le fiafia tele. Pe taumateina ea lo’u alofa i lena tagata maoae, lelei ma tamalii o le Atua?”5

Aoaoga a Iosefa Samita

E aoaoina e perofeta mea e faaalia mai e le Atua ia i latou; tatou te taumafai malosi ia malamalama ma usitaia a latou saunoaga.

“O lo’u manatunatuga loloto lea i le aso atoa, ma e sili atu nai lo la’u meaai ma le vai inu, o lo’u fia iloa lea pe faapefea ona ou fesoasoani i le Au Paia a le Atua ia malamalama i faaaliga ia e oo mai ma le mana malosi i taimi uma i lo’u mafaufau. E! maeu lo’u fiafia ia tuuina atu i o outou luma mea tou te lei mafaufau lava i ai! Ae o le mativa ma faafitauli o le lalolagi ua taofia. …

“Osana, osana, osana i le Atua Silisili Ese, ua amata ona susulu mai i o tatou luga le malamalama o le lagi e oo mai lava i le taimi lenei. E le mafai ona ou maua upu e faaali atu ai o’u lagona. O a’u e le aoaoina, ae ua ia te a’u ni lagona lelei e pei lava o se isi tagata. E, pe ana ia te a’u le gagana a agelu sili e faaali tasi atu ai o’u lagona i a’u uo! Ae peitai ou te iloa o le a le mafai lava i lenei olaga.”6

“Ua i ai se tulaga matua faigata tele i le tuuina atu lea o soo se mea i mafaufau o lenei tupulaga. Ua faapei o le tau vavaeina o se laau malo e faaaogaina ai se fasi falaoa mo se tofi, ma se maukeni mo se samala laau. E oo lava i le Au Paia o loo faatuai ona malamalama.

“Sa ou taumafai mo ni nai tausaga e saunia mafaufau o le Au Paia e talia mea o le Atua; ae e tele lava taimi tatou te vaaia ai nisi o i latou, pe a maea ona latou mafatia i mea uma mo le galuega a le Atua, ma a tuuina atu loa ia i latou se mea e feteenai ma a latou tu ma aga masani e vave lava ona nutililii e faapei o se tioata: e matua le mafai lava ona latou gafatiaina le afi. Pe toafia o le a mafai ona tumau i tulafono faaselesitila, ma oo atu ma mauaina lo latou faaeaga, e le mafai ona ou ta’uina atu, aua e toatele e ua valaauina ai, ae e toaitiiti e ua filifilia [tagai MFF 121:40].”7

“Ou te le faapei o isi tagata. O lo’u mafaufau e faatumulia i taimi uma i fuafuaga o le aso, ae ou te faamoemoe atoa lava i le Atua soifua mo mea uma lava ou te tautala atu ai i taimi e pei o lenei [o se maliu]. …

“Pe ana ia te a’u musumusuga, faaaliga, ma le malosi e faaali atu ai mea na manatunatu loloto i ai lo’u agaga i taimi ua tea, e leai lava se tagata i lenei faapotopotoga o le a le oo atu i o latou fale ma le tautala ai ae filemu e faavavau e uiga i mataupu faalelotu seiloga ua latou aoaoina se mea.

“Aisea e foliga mautinoa ai ua outou malamalama i mea a le Atua, pe afai o mea uma ia te outou e matua le mautinoa? E mafai ona outou iloa le poto ma le atamai uma e mafai ona ou tuuina atu ia te outou.”8

“E fai mai nisi tagata o a’u o se Perofeta ua pa’ū, aua ou te le o aumaia nisi afioga mai le Alii. Aisea ou te le faia ai? O mafai ea ona tatou taliaina? E leai! e leai lava se isi o i lenei potu.”9

“O le a ou faaali atu ia te outou mai lea taimi i lea taimi mataupu e faaalia mai e le Agaga Paia ia te a’u. O faamatalaga pepelo uma o loo ua fofoaina nei e tetee mai ai ia te a’u e mai le tiapolo, ma o le uunaiga a le tiapolo ma ana auauna o le a faaaogaina e tetee ai i le malo o le Atua. E leai se mea e aoao atu e auauna a le Atua ua na o mataupu faavae o le ola e faavavau, tou te iloa i latou i a latou galuega. E tautala mai se tagata lelei i mea lelei ma mataupu faavae paia, ae o le tagata leaga e tautala i mea leaga. Ou te lagona, i le suafa o le Alii, ina ia tetee ma aoaiina ia ituaiga o mataupu faavae leaga, tagata pepelo, ma isi, ma ou te lapataia outou uma ina ia outou faaeteete po o ai o loo outou tulimataia. Ou te apoapoai atu ia te outou ina ia outou usitaia mea lelei ma aoaoga uma ua ou tuuina atu ia te outou. …

“Ou te apoapoai atu ina ia outou mafaufau—e faaopoopoina le amiolelei i lo outou faatuatua, alofa, ma isi. Ou te faapea atu, i le suafa o le Alii, aua pe a maua e outou nei mea, o le a outou fua mai [tagai 2 Peteru 1:5–8]. Ou te molimau atu e leai se tagata e i ai se mana e faaalia atu ua na o a’u lava—mea o i le lagi, i le lalolagi ma le seoli. … Ou te tuuina atu outou uma i le Atua, ina ia fai ma o outou tofi mea uma lava; ma ia faaopoopo mai e le Atua Ana faamanuiaga.”10

E ui lava o perofeta o tagata e i ai o latou vaivaiga faaletagata, a ua valaauina i latou e le Atua e aoao ma taitai Ona tagata.

Ua faamaumauina i le tusi faamaumau a le Perofeta mo le aso 6 o Novema, 1835: “Na faafeiloai a’u i le taeao nei i se tagata mai sasae. Ina ua faalogo i lo’u igoa, na ia faapea mai o a’u lava ua na o se tagata, e faailoa mai ai i lana faaaliga, na ia manatu o se tagata ua finagalo i ai le Alii e agavaa e faaalia i ai Lona finagalo, e tatau ona avea o se mea e sili atu nai lo se tagata. Na foliga ua galo ia te ia le faamatalaga na pau mai i fofoga o Iakopo, faapea o [Elia] o se tagata e i ai ona lagona faapei lava o i tatou, ae peitai na maoae ia te ia le mana ma le Atua, o lea na Ia tapunia le lagi ma le toina mai ai ua mo le tolu tausaga ma le ono masina, o se tali i ana tatalo; ma na toe faapea foi, e tali ai i ana tatalo, na to ifo lea o le ua mai le lagi, ona fua mai ai lea o le eleele i ona lava fua [tagai Iakopo 5:17–18]. E moni lava, e faapena le pouliuli ma le le malamalama o lenei tupulaga, lea latou te manatu ai e le ono talitonuina le tatau ona i ai o se [fesootaiga] a se tagata ma Le na faia ia.”11

“O anafea ea na ou aoao atu ai se mea sese mai lenei tulaga? O anafea ea na ou le mautonu ai? Ou te manao ina ia ou manumalo i Isaraelu ae ou te le i alu ese atu ma faapena ai ona le toe vaaia a’u. Ou te le i tauina atu lava ia te outou ua atoatoa ona ou lelei; ae e leai lava se mea sese o i faaaliga na ou aoaoina atu ia te outou. Pe tatau ea, la, ona tiaina ese a’u o se mea e le aoga?”12

“E ui lava ou te faia ni mea sese, ae ou te le i faia lava sese ia ua molia ai a’u faapea na ou faia: o mea sese ou te faia e ala mai vaivaiga o le natura o le tagata, e pei foi o isi tagata. E leai lava se tagata e ola e aunoa ma ni sese. Tou te manatu ea e oo lava ia Iesu, pe ana faapea o iinei, o le a aunoa ma ni sese i la outou vaai? Na fai atu e ona fili ituaiga o leaga uma e tetee ai ia te Ia — na latou vaavaai uma lava mo ni agasala ia te Ia.”13

Na tusia i le tusi faamaumau a Iosefa Samita mo le aso 29 o Oketopa, 1842: “Na ou … alu atu i le faleoloa [i Navu, Ilinoi], lea na faapotopoto ai se vaega o uso ma tuafafine, o e na taunuu mai i le taeao nei mai nuu tuaoi o Niu Ioka. … Na ou fai atu ia i latou o a’u ua na o se tagata lava, ma e le tatau ona latou manatu o a’u e atoatoa ona lelei; afai na latou faamoemoe o a’u e atoatoa ona lelei, e tatau foi ona ou faamoemoe o latou foi e atoatoa; ae afai latou te onosaia ou vaivaiga ma vaivaiga o le au uso, e faapena foi ona ou onosaia o latou vaivaiga.”14

E ui lava i tulaga faafeagai, e faataunuuina lava e perofeta ia misiona ua tuuina atu e le Atua ia te i latou.

“Ou te fiafia ma faafetai mo le avanoa e auai i lenei fuafuaga. Ua maoae taumafaiga ua faia e o tatou fili ina ia auina atu a’u i Misuri e faaumatia ai lo’u ola; ae ua faalavelavea lo latou ala e le Atua, ma ua latou le i mafai lava ona faatunuuina lo latou faamoemoe. Ua fesoasoani mai le Atua ia te a’u ou te aloese mai o latou lima. Ua ou tau le taua lelei. …

“O le a ou manumalo i o’u fili: Ua amata ona ou manumalo ia i latou i le aiga, ma o le a ou manumalo i nuu i fafo. O i latou uma o e tulai e tetee mai ia te a’u o le a latou lagonaina lava le mamafa o a latou agasala i luga o o latou lava ulu.”15

“Ou te tautala ma le malosi ma le faatuatua ma le pule. … Ou te iloa mea ou te fai atu ai; ou te malamalama i la’u misiona ma lo’u tiute. O le Atua Silisili Ese o lo’u talita; ma o le a le mea e mafai ona fai e le tagata pe afai o le Atua o la’u uo? O le a le ositaulagaina a’u seia oo mai lo’u taimi; ona saoloto lava lea ona ou ofoina atu a’u lava. … Ou te faafetai i le Atua mo le faasaoina o a’u mai o’u fili; e leai ni o’u fili ae ona o le laveaiina o le upumoni. E leai lava se isi o’u naunautaiga ae ia faia mea lelei mo tagata uma. Ou te lagona ia ou tatalo mo tagata uma.”16

“Pe ana faapea e lei valaauina moni lava a’u i lenei galuega ma valaauina e le Atua, semanu ua ou alu ese. Ae peitai e le mafai ona ou alu ese: e leai so’u masalosalo i le upumoni.”17

“O a’u o se maa talatala. Ae e lei faalogoina lava le leo o le samala ma le tofi [sauaga] ia te a’u sei vagana ua auala mai le finagalo o le Alii ia te a’u. Ou te naunautai tau lava o le aoaoga ma le poto o le lagi.”18

“Ou te vavalo ma molimau atu i lenei taeao o mana uma lava o le lalolagi ma seoli o le a le mafai ona faatoilaloina pe faaumatia le tama lenei, aua ua i ai sa’u folafolaga mai le Atua e faavavau. Afai ua ou agasala, ua ou agasala i le vaaiga i fafo; ae e moni lava ua ou manatunatu loloto i mea a le Atua.”19

“A oo ina o mai tagata ma fausia i luga o faavae o isi tagata, e fai lava e i latou i a latou lava taumafaiga, e aunoa ma le pule mai le Atua; ma a oo mai tafega ma agi mai matagi, o e faavaeina o latou faavae i luga o le oneone, o a latou fausaga atoa lava o le a nutipalaina ma liu efuefu.

“Na ou fausia ea i luga o se faavae o se isi lava tagata? Ua ia te a’u le upumoni atoa lava na i ai i le lalolagi Kerisiano, faaopoopo i ai ma se faaaliga tutoatasi, ma o le a tauaveina a’u e le Atua i le manumalo.”20

E alolofa perofeta i e latou te auauna i ai ma naunautai e taitaiina lelei i latou, e ui lava e mo le faataunuuina e manaomia ai le aoaiina o i latou.

“E le sili lava le alofa o se tasi nai lo lenei alofa, ia tuuina atu e se tasi lona ola e sui a’i ana uo [tagai Ioane 15:13]. Ua ou iloaina le selau ma selau ma le afe ma afe o o’u uso o e ua sauni e ositaulagaina o latou ola mo a’u.

“O avega mamafa o loo taavavale mai i o’u luga e matua matautia. Ua le tuuina mai ia te a’u e tagata saua se malologa, ma ou te iloa i le lotolotoi o fuafuaga ma tiutetauave ua manao i ai le loto ae ua vaivai le tino. E ui lava ina sa valaauina a’u e lo’u Tama Faalelagi e faataatia le faavae o lenei galuega taua ma le malo i lenei augatupulaga, ma molimau ai i Lona finagalo faaalia ia Isaraelu o loo faataapeapeina, ae ua ia te a’u lava lagona e faapei foi o isi tagata, faapei o perofeta o anamua. …

“Ou te iloa e leai se sese o i le Ekalesia, ma o le mea lea ia ou toe tu faatasi ai ma le Au Paia, pe ou te alu ae i le lagi pe ou te alu ifo i seoli, pe alu foi i se isi lava nofoaga. Ma afai tatou te o atu i seoli, o le a tatou tulia i fafo le tiapolo a e faia seoli o se lagi. O le mea e i ai lenei nuu, o loo i ai foi se nuu lelei.”21

“E le tatau ona manatu le Au Paia talu ai ona ou te faamasani gofie ma i latou ma fiafia e taalo ma loto fiafia, ona faapea lea ou te le iloa mea o loo tutupu. O soo se ituaiga lava o agasala e le mafai ona lagolagoina i totonu o le Ekalesia, ma e le faigofie le tulaga lea ou te i ai; aua o loo ou finafinau a o ou taitaiina le Ekalesia, ina ia sa’o ona taitaiina.”22

“Pe afai ua faamanuiaina a’u e avea ma tagata e malamalama i le Atua, ma faamatalaina ma faailoaina atu mataupu faavae i o outou loto, ina ia faamaufaailogaina e le Agaga i o outou luga, ona nonofo lea i le filemu alii ma tamaitai uma, tuu ae o latou lima i o latou gutu, ma aua lava nei siiina ae i luga o latou lima po o o latou leo, pe toe faia foi se tala e tetee ai i le tagata o le Atua po o auauna a le Atua. … Afai o loo ou aumaia outou i se malamalamaaga ia te Ia, o sauaga uma lava ia te a’u ua tatau ona taofia loa. Ona outou iloa ai lea o a’u lava o Lana auauna; aua ua ou tautala atu o se tasi e i ai le pule. …

“… Ua mafai ona ou tofoina mataupu faavae o le olaga e faavavau, ma e mafai foi e outou. Ua tuuina mai ia te a’u e ala i faaaliga a Iesu Keriso; ma ou te iloa a oo ina ou ta’uina atu nei upu o le ola e faavavau e pei ona tuuina mai ia te a’u, e mafai foi ona outou tofoina, ma ou te iloa tou te talitonuina i latou. Tou te fai mai o le lagomeli e suamalie, ma ou te fai atu ai foi. E mafai foi ona ou tofoina le agaga o le ola e faavavau. Ou te iloa e lelei; ma a oo ina ou ta’uina atu ia te outou nei mea ia na tuuina mai ia te a’u e ala i musumusuga a le Agaga Paia, e moni o le a faapea foi ona outou mauaina i latou i le suamalie lava lena, ma faateleina lo outou olioli. …

“Na fuafuaina la’u lauga mo tagata uma, o e mauoa ma e matitiva, o e saoloto ma e pologa, o e maoae ma e faatauvaa. E leai so’u ita i soo se tagata. Ou te alofa ia te outou uma; ae ou te le fiafia i nisi o a outou galuega. O a’u o la outou uo sili, ma afai e le faataunuuina o latou faamoemoega, o lo latou lava faatamala. Afai ou te aoaiina se tagata, ma afai e ita o ia ia te a’u, o ia o le vale; aua ou te alofa i tagata uma, ae maise lava o’u uso ma tuafafine nei.

“… Tou te le iloaina a’u; tou te le i iloaina lava lo’u loto. E le iloa e se tagata lo’u talaaga. E le mafai ona ou ta’uina atu: e le mafai ona ou faia. Ou te le tuuaia se tasi ona o le le talitonu i lo’u talaaga. Pe ana ou le mauaina aafiaga ia na ou maua, semanu ou te le talitonuina foi e a’u lava ia. Ou te le’i faamanualia lava se tagata talu ona ou fanau mai i le lalolagi. O lo’u leo e mo le filemu i taimi uma lava.

“E le mafai ona ou taoto ifo i lalo seia faamaeaina a’u galuega uma lava. Ou te le mafaufau lava i se leaga, pe faia foi se mea e tasi e faamanua ai so’u uso a tagata. A oo ina valaauina a’u i le pu a le agelu sili ma fuatia a’u i le fuafaatautau, ona outou iloaina uma lava lea o a’u. Ou te le faaopoopoina atu se isi mea. Ia faamanuia outou uma e le Atua.”23

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau vii–xii.

  • I le itulau 551, faitau e uiga i le sauaga na feagai ma Iosefa Samita i Navu. Ona susue lea i le itulau 552 ma toe iloilo tala e faatatau ia te ia o loo auauna atu ma taaalo ma tamaiti i Navu. Aisea e te manatu ai na mafai ona ia faatumauina lea ituaiga o agaga fiafia ma le alofa? Mafaufau i mea e mafai ona e faia e tumau ai i le fiafia ma le alofa e oo lava i taimi o faigata.

  • Faitau parakalafa lona tolu ma le fa i le itulau 553 ma le parakalafa o loo mulimuli mai ai, ma matauina le le fiafia o le Perofeta o Iosefa ina ua le saunia le Au Paia e talia mea uma na ia manao e aoaoina atu ia i latou (tagai itulau 553–55). O a ni mea e ono faalavelave i o tatou tulaga agavaa e talia upumoni faaopoopo? O a ni mea e mafai ona tatou faia “e saunia ai e talia mea a le Atua”?

  • Toe iloilo le parakalafa lea e amata i le pito i lalo o le itulau 554 ma parakalafa e lua o loo mulimuli mai. O le a se fautuaga e te tuuina atu i se tasi ua musu e mulimuli i se taitai o le Ekalesia ona e i ai se vaivaiga o lena taitai? Faitau le parakalafa atoa lona tolu i le itulau 555–56, ma mafaufau pe faapefea ona aoga lenei faamatalaga i a tatou fesootaiga uma lava.

  • Na faaalia e Iosefa Samita lona faatuatua o le a puipuia o ia e le Atua ma faaagavaaina o ia e faataunuuina lana misiona i le olaga nei (itulau 556–57). O a ni aafiaga ua e maua na fesoasoani ai le Atua ia te oe e faataunuuina ou tiutetauave i lou aiga po o se valaauga i le Ekalesia?

  • Suesue parakalafa muamua e lua i le itulau 559. O anafea na e tofoina ai le suamalie o le upumoni? E faapefea ona tatou olioli i upu a perofeta po o isi taitai o le Ekalesia e oo lava i taimi na te aoaiina ai i tatou ona o a tatou mea sese?

  • Toe iloilo vave le mataupu atoa, ma saili ni faamatalaga se tasi pe lua e faapitoa lava ona fesoasoani ia te oe. O le a se mea e te talisapaia e uiga i na faamatalaga ua e filifilia? Ua faapefea ona uunaia e lenei mataupu lau molimau i le Perofeta o Iosefa Samita?

Mau E Faatatau I Ai: Tanielu 2:44–45; 2 Timoteo 4:6–8; Iakopo 1:17–19; Mosaea 2:9–11; Mamona 9:31

Faamatalaga

  1. History of the Church, 4:587; ua faaonaponei faailoga; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 9, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  2. History of the Church, 5:85; mai le “History of the Church” (manuscript), book D-1, i. 1362, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai i Sate Leki, Iuta.

  3. History of the Church, 5:159; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ia James Arlington Bennet, Set. 8, 1842, Navu, Ilinoi; o le faaiu o James Bennet o loo sese le sipelaga “Bennett“ i le History of the Church.

  4. Aroet L. Hale, “First Book or Journal of the Life and Travels of Aroet L. Hale,” i. 23–24; Aroet Lucius Hale, Reminiscences, tusa o le 1882, Church Archives.

  5. Margarette McIntire Burgess, i le “Recollections of the Prophet Iosefa Samita,” Juvenile Instructor, Ian. 15, 1892, i. 66–67.

  6. History of the Church, 5:362; ua faaonaponei le sipelaga ma faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 16, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi ma Uiliata Risati.

  7. History of the Church, 6:184–85; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ian. 21, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  8. History of the Church, 5:529–30; ua faaonaponei le sipelaga ma faailoga; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 13, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  9. History of the Church, 4:478; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Tes. 19, 1841, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  10. History of the Church, 6:366–67; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 12, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock.

  11. History of the Church, 2:302; mai se tusiga i le tusi faamaumau a Iosefa Samita, Nov. 6, 1835, Katelani, Ohio.

  12. History of the Church, 6:366; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 12, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock.

  13. History of the Church, 5:140; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 31, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow.

  14. History of the Church, 5:181; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se faamaumauga mai le tusi faamaumau a Iosefa Samita, Oke. 29, 1842, Navu, Ilinoi.

  15. History of the Church, 5:139–40; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 31, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  16. History of the Church, 5:257, 259; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ian. 22, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  17. History of the Church, 5:336; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 6, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  18. History of the Church, 5:423; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 11, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi ma Uiliata Risati; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  19. History of the Church, 5:554; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 27, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati ma William Clayton.

  20. History of the Church, 6:479; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 16, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  21. History of the Church, 5:516–17; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iulai 23, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  22. History of the Church, 5:411; mai faatonuga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 27, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  23. History of the Church, 6:304–5, 312, 317; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 7, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi, Uiliata Risati, Thomas Bullock, ma William Clayton; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 540, aitema 3.

Ata
Prophet Joseph with children

Na maua lava e Iosefa Samita le taimi e faaali atu ai e alofa o ia i le Au Paia taitoatasi. Sa manatua e Margarett McIntire Burgess le Perofeta, o le sa ia faaigoaina “o le uo agaalofa a tamaiti,” sa fesoasoani ia te ia ma lona tuagane ina ua magoto ma maumau i le palapala.

Ata
Prophet Joseph

“Na fuafuaina la’u lauga mo tagata uma, o e mauoa ma e matitiva, o e saoloto ma e pologa, o e maoae ma e faatauvaa. … Ou te alofa i tagata uma, ae maise lava o’u uso ma tuafafine nei.”