Aoaoga a Peresitene
Mataupu 18: I Tala Atu o le Veli: O Le Olaga i le Faavavau


Mataupu 18:

I Tala Atu o le Veli: O Le Olaga i le Faavavau

“[O e amiotonu ua maliliu] o le a toe tutu mai e nonofo i le mumu e faavavau i le tino ola pea mamalu, e le faanoanoa, tigaina, pe toe oti, ae o le a avea ma e suli ma le Atua ma suli faatasi ma Iesu Keriso.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Ole galuega a Iosefa Samita i le faaliliuga o le Tusi Paia sa taitaiina atu ai i se faaaliga o le olaga sa sili ona tulaga ese i le faavavau. I le aso 16 o Fepuari, 1832, sa galue le Perofeta i le fale o John Johnson i Hiram, Ohio, a o Sidney Rigdon sa fai ma failautusi. Sa ia faaliliuina le Evagelia a Ioane. “Mai faaaliga eseese sa faapea ona mauaina,” sa fai mai ai le Perofeta mulimuli ane, “sa iloa mai ai o le tele o vaega taua e uiga i le faaolataga o le tagata ua aveeseina mai le Tusi Paia, po ua leiloa ao lei tuufaatasia. Ua foliga mai o ni mea e iloa po o a ni mea moni o loo totoe, afai e tuuina atu e le Atua ni taui e faatatau i ni galuega sa faia i le tino, o le upu ‘Lagi,’ e pei ona faamoemoeina mo aiga e faavavau o le Au Paia, o lona uiga e tatau ona i ai ma nisi malo i lo le tasi.”1

Sa faaliliuina e le Perofeta le Ioane 5:29, o loo faamatala ai o tagata uma “e toe tutu” i le toetu—“o e na amiolelei, e toe tutu i le ola; a o e na amio leaga, e toe tutu i le faasala.” Ao la manatunatu loloto i ai ma Sidney Rigdon i lenei mau, sa tatalaina atu ia i laua se faaaliga matagofie. E pei ona tusi faamaumau ai e le Perofeta: “O le mana o le Agaga na tatalaina ai o ma’ua mata ma ua faapupulaina ai lo ma’ua malamalamaga, ina ia iloa ma malamalama ai i mea a le Atua— o mea lava e mai le amataga a o le’i i ai le lalolagi, ua faauuina e le Tama i Lona Alo na Fanaua e Toatasi, o le sa i ai i le fatafata o le Tama, e mai le amataga lava” (MFF 76:12–13).

I lea vaaiga mamalu, sa vaai ai le Perofeta ma Sidney Rigdon i le Alo o le Atua i le itu taumatau o le Tama ma “maua lona atoatoa” (MFF 76:20). Sa la vaai i malo e tolu o le mamalu ua saunia e le Atua mo Ana fanau I le taimi o i ai Iosefa ma Sidney i le agaga ma vaai i le lagi ua matala, sa i ai nisi alii i le potu, masalo e toasefululua, faatasi ma au lea o se tasi sa i ai mo se vaega o le taimi. … Sa ou vaai i le mamalu ma faalogoina le mana, ae ou te lei vaai i le faaaliga, ma sa la iloa ai i latou o le a fai mo latou tofi nei malo. Sa la vaai ai foi ia Satani o tuliesea mai le afioaga o le Atua ma le puapuaga o i latou ua faatagaina i latou lava e manumalo ai Satani.

O lenei faaaliga sa mulimuli ane ona avea lea ma vaega 76 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Sa faamalamalama e le Perofeta: “E leai se mea e sili ona lelei i le Au Paia i luga o le faatulagaga o le malo o le Alii, i lo le malamalama ua susulu i luga o le lalolagi e ala mai i lenei faaaliga. O tulafono uma, poloaiga uma, folafolaga uma, mea moni uma, ma mea uma e tau atu i le taunuuga o le tagata, mai le Kenese e oo i le Faaaliga, o le mea o loo tumau ai le mama o tusitusiga paia e lei faaleagaina mai le sese o tagata,… ua molimauina le moni o lena tusi o se faamatalaga mai faamaumauga o le lalolagi e faavavau. O le maoae o le taua o manatu; le mama o le gagana; o le auala mo le faatinoina; le faaauau pea ina ia oo atu i le faaiuga, ina ia maua e suli o le faaolataga le avanoa e faatoese ai i le Alii ma tootutuli tulivae; o le taui mo le faamaoni, ma le faasalaga mo agasala, ua sili atu ma le mafaufau itiiti o le tagata, o loo ua taumafai tagata faamaoni taitasi e folafolaina: ‘E mai le Atua.’”2

Aoaoga a Iosefa Samita

Ua saunia e le Atua malo e tolu o le mamalu mo Ana fanau.

“O lau mataupu o le toe tutu o e ua maliliu, o le a e maua i le mataupu e 14 a Ioane—‘E tele mea e nonofo ai i le maota o lou Tama.’ [Ioane 14:2.] E tatau ona faapenei—‘I le malo o lou Tama e tele malo,’ ina ia avea ai i tatou ma suli o le Atua ma suli faatasi ma au. … O loo i ai maota mo i latou e usitai i tulafono faaselesitila, ma e i ai foi isi maota mo i latou ua le lava le tausia o tulafono, o tagata taitoatasi i lona lava faatulagaga.”3

“ ‘Ae peitai,’ ua faapea mai ai se tasi, ‘Ou te talitonu i se lagi ma se seoli e tasi, e o uma i ai tagata, ma e tutusa uma, ma e tutusa i le faanoanoa po o le tutusa i le fiafia.’

“O le a! o le mea e faapotopoto faatasi uma ai— o e faaaloalogia, mama atoatoa, ma fasioti tagata, ma e faitaaga, ae ua tusia o le a faamasinoina i latou e tusa ai ma a latou galuega sa faia i la le tino? Ae ua faailoa mai e le Aposetolo o Paulo ia i tatou e uiga i mamalu e tolu ma lagi e tolu. Sa ia iloa se tagata ua i ai i le lagi lona tolu [tagai 1 Korinito 15:40–41; 2 Korinito 12:2–4]. … O Iesu sa fetalai i Ona soo, ‘E tele mea e nonofo ai i le maota o lou Tama; ana leai po ua ou fai atu ia te outou; ou te alu e sauni se mea e nonofo ai outou, ou te toe sau, ou te talia foi outou ia faatasi ma au; ina ia i ai outou i le mea ou te i ai au.’ [Tagai Ioane 14:2–3.]”4

“O atu ma faitau le faaaliga i le [Mataupu Faavae ma Feagaiga 76]. O iina o loo faaalia manino ai le mamalu i luga o le mamalu— o le tasi o le mamalu o le la, o le isi o le mamalu o le masina, ma le mamalu o fetu; ma e pei ona ese le tasi fetu mai le tasi fetu i le mamalu, e faapena foi i latou i le malo telesitila e ese i mamalu, ma o tagata uma o loo nofotupu i le selesitila o se Atua i lona malo. …

“Sa faapea mai Paulo, “E ese le pupula o le la, ese foi le pupula o le masina, ese foi le pupula o fetu; aua ua ese le pupula o le tasi fetu i lo le tasi fetu. E faapena foi le toe tutu mai o e ua oti.’ [1 Korinito 15:41–42.]”5

O i latou ua mauaina le molimau ia Iesu, mauaina sauniga o le talalelei, ma manumalo i le faatuatua o le a mauaina le malo selesitila.

O le Perofeta o Iosefa Samita sa vaai i lenei faaaliga, mulimuli ane faamauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50–59, 68–70: “O lenei ma te molitino atu— aua na ma vaai ma faalogo, ma o le molimau lenei o le tala lelei a Keriso e faasino ia i latou o le a oo mai i le toe tutu o e amiotonu— o i latou ia o i latou lava na talia le mau ia Iesu, ma talitonu i lona suafa ma papatisoina e pei ona tanumia o ia, ina ua tanumia i latou i le vai i lona suafa, ma o nei mea ua faia e tusa i le poloaiga na ia tuuina mai— ina ia fufuluina ma faamamaina i latou i a latou agasala uma i le tausia o poloaiga, ma maua le Agaga Paia i le faaee atu o lima o le ua faauuina ma faamaufaailogaina i lenei mana; atoa ma e ua manumalo i le faatuatua, ma faamaufaailogaina e le Agaga Paia o le folafolaga, e liligi atu e le Tama i luga o i latou uma o e amiotonu ma faamaoni.

“O i latou ia o i latou lava o le ekalesia a le Ulumatua. O i latou ia o i latou lava ua foaiina i ai e le Tama mea uma— o i latou ia o i latou lava o ositaulaga ma tupu, o e ua maua lona atoatoa, ma lona mamalu; o faitaulaga a Le Silisili, e uiga faatasi ma Mekisateko, e uiga faatasi ma Enoka, e uiga faatasi lea ma le Alo na Fanaua e Toatasi.

“O lea, e pei ona tusia, o atua i latou, o atalii lava o le Atua— o lea, o mea uma e a i latou ia, i le ola po o le oti, o mea o i ai nei, po o mea e oo mai, e a i latou lava ia ma e o Keriso i latou, ma e o le Atua Keriso. …

“O i latou ia o le a nonofo ai pea lava faatasi ma le Atua ma lona Keriso e faavavau faavavau lava. … O i latou ia o i latou lava ua tusia o latou igoa i le lagi, i le mea e faamasinoina ai tagata uma e le Atua ma Keriso. O i latou ia o tagata amiotonu ua faaatoatoaina ia Iesu le puluvaga o le feagaiga fou, o le na faia lenei togiola atoatoa i le faamaligiina o lona lava toto. O i latou ia o i ai o latou tino selesitila, o lo latou mamalu e tusa o le la, o le mamalu lava lea o le Atua, o le silisili i mea uma, o lo latou mamalu ua tusia e faatusa i ai le la o le vanimonimo.”6

O le Perofeta o Iosefa Samita sa aoao mai lenei mea ia Me 1843, sa mulimuli ane tusia faamauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4: “I le Mamalu Selesitila e i ai lagi po o tikeri e tolu; e ao foi i se tagata ina ulu i lenei faatulagaga o le perisitua (o lona uiga o le feagaiga fou faavavau o le faaipoipoga) ina ia na maua le tulaga aupito i luga; afai foi na te le faia faapea na te le mafai ona maua. E mafai ona ia ulu atu i le isi, ao le iuga lea o lona malo, e le mafai ona ia uluola.”7

“O iinei, la, le ola e faavavau—ia iloa le Atua poto ma le moni; ma ia e iloa ona aoao e avea oe lava ma atua, ma avea ma tupu ma faitaulaga i le Atua, … e ala i le amata mai i se tulaga laitiiti i le isi, ma amata mai i se vaega laitiiti i se vaega tele, mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa, mai lea faaeaina i lea faaeaina, seia e maua le toe tu mai le oti, ma mafai ona nofo i le afi mu tele faavavau, ma nofo i le mamalu, e pei o i latou o loo nonofo faapaleina i le mana e faavavau. …

“… [O e amiotonu ua maliliu] o le a toe tutu e nonofo i le afi mu tele e faavavau i le mamalu e ola pea, e le faanoanoa, tigaina, pe toe oti, ae o le a avea i latou ma suli o le Atua ma suli faatasi ma Iesu Keriso. O le a lena mea? Ia mauaina le mana e tasi, le mamalu e tasi, ma le faaeaina e tasi, seia e oo atu i se nofoaga o se atua, ma pulea se nofoalii o le mana e faavavau, e faapei o e ua muamua atu.”8

“O i latou ua mauaina le toe tu faamamaluina mai le oti, ua faaeaina e sili atu i palealii, mana, nofoalii, malo ma agelu, ma ua faailoa patino le avea ma suli o le Atua ma suli faatasi ma Iesu Keriso, i le mauaina uma lea o le mana e faavavau [tagai Roma 8:17].”9

O “tagata faaaloalogia o le lalolagi,” o i latou e le o loto tetele i le molimau ia Iesu, o le a mauaina le malo o le terasitila.

O le Perofeta o Iosefa Samita sa vaai i lenei mea i se faaaliga, mulimuli ane tusi faamauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:71–79: “O lenei foi, na ma vaai i le lalolagi terasitila ma faauta ma vaai ia, o i latou ia o i latou lava e o le terasitila, o lo latou mamalu e ese mai le mamalu o le ekalesia a le Ulumatua o e ua maua mai le atoatoa o le Tama, e pei lava ona ese le masina mai le la i le vanimonimo.

“Faauta, o i latou ia o e na oti e aunoa ma le tulafono; atoa foi ma agaga o tagata na taofia i le falepuipui, o e na asia e le Alo, ma talai atu le talalelei ia te i latou, ina ia faamasinoina i latou e tusa i tagata i le tino; o e na le talia le molimau a Keriso i le tino, a e mulimuli ona talia ai.

“O i latou ia o tagata amiotonu o le lalolagi, o e na faatauasoina i faiga faaoleole a tagata. O i latou ia e maua mai lona mamalu, ae le o lona atoatoa. O i latou ia e maua le mafutaga faatasi ma le Alo, a e le o le atoatoa o le Tama.

“O lea, o i latou ia o tino terasitila, a e le o tino selesitila, e eseese foi i mamalu e pei ona ese le masina mai le la. O i latou ia o i latou lava na le loto totoa i le molimau ia Iesu; o lea, latou te le maua ai le pale i le malo o lo tatou Atua.”10

O i latou o e amioleaga ma ua le mauaina le talalelei po o le molimau ia Iesu o le a mauaina le malo telesitila.

O le Perofeta o Iosefa Samita sa vaai i lenei mea i se faaaliga, mulimuli ane tusi faamauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:81–85, 100–106, 110–112: “O lenei foi, na ma vaaia le mamalu o le telesitila, o le mamalu maualalo lea, e faapea le mamalu o fetu e ese mai i le mamalu o le masina i le vanimonimo.

“O i latou ia o e na le talia le talalelei a Keriso, po o le molimau ia Iesu. O i latou ia o e lei faafitia le Agaga Paia. O i latou ia o i latou lava ua lafoina ifo i seoli. O i latou ia o e le toe laveaiina nai le tiapolo seia oo mai le toe tutu mulimuli, seia faaiuina e le Alii, o Keriso lava le Tamai Mamoe lana galuega. …

“O i latou ia o e faapea ane o i latou o so le tasi ao nisi o so se isi—o nisi o Keriso, ma nisi o Ioane, ma nisi o Mose, ma nisi o Elaia, ma nisi o Esaia, ma nisi o Isaia, ma nisi o Enoka; ae latou te lei talia le talalelei, po o le molimau ia Iesu, po o le au perofeta, po o le feagaiga faavavau.

“O le iuga lea o mea uma, o i latou uma nei o e o le a le faapotopotoina faatasi ma le au paia, e aveina ae i le ekalesia a le Ulumatua, ma talia i totonu o le ao.

“O i latou ia o tagata pepelo, ma e faataulaitu, ma e mulilulua, ma tane o e faitaaga soo i fafine talitane, ma e fiafia i le pepelo ma faia. O i latou ia o e puapuagatia i le toasa o le Atua i le lalolagi. O i latou ia o e tigaina i le taui ma sui o le afi faavavau. O i latou ia o i latou lava ua lafo ifo i seoli ma tigaina i le toasa o le Atua Mamana, seia oo i le faaatoatoaga o aso, pe a faatoilaloina e Keriso fili uma i lalo o ona aao, ma faaatoatoa lana galuega. …

“Na ma faalogoina foi le siufofoga o le Alii ua faapea mai: O i latou uma lava ia e tootuli le tulivae, e tautau atu e laulaufaiva uma lava i le tietie i le nofoalii e faavavau faavavau lava; aua e faamasinoina i latou e tusa ma a latou galuega, e maua foi e tagata taitoatasi uma le taui e tusa ma ana lava galuega, ma lona lava malo, i maota ua saunia; e avea foi i latou ma auauna a Le Silisili, a o le mea e afio ai le Atua ma Keriso e ui lava i le sologa le gata mai o lalolagi, latou te le mafai lava ona oo mai i ai.”11

O le tigaina o e amioleaga o le iloa lea ua latou le mauaina le mamalu sa ono tatau ona latou fiafia ai.

“Ua poloaiina e le Atua o i latou uma e le usitai i Lona siufofoga o le a le mafai ona sola mai le faasalaga a seoli. O le a le faasalaga a seoli? O le o atu lea i ai ma lena sosaiete ua le usitaia ana poloaiga. … Ou te iloa o tagata uma o le a faasalaina pe a le o mai i le ala ua Ia tatalaina, ma o le ala lea ua faailogaina i le upu a le Alii.”12

“O le tiga matautia o agaga ua o ese atu i le lalolagi o agaga, le mea lea latou te o atu i ai pe a mavae le oti, o le iloa lea ua latou le mauaina le mamalu ua fiafia ai isi ma sa ono mafai ona o latou fiafia ai foi, ma o i latou lava e tuua’ia.”13

“E leai se tiga e matua matautia e pei o le le mautonu. O le faasalaga lenei o e amioleaga; o o latou masalosaloga, popole ma le le mautonu e mafua ai le tagitui, tagiaue ma le lilivau o nifo.”14

“O le tagata o ia lava lona faapologa ma lona faasalaga. E pei o le faamatalaga, Latou te o atu i le lepa e mu ai le afi ma le teio [tagai Faaaliga 21:8]. O le tiga o le le fiafia i le mafaufau o le tagata, e manino e pei o se lepa ua mu i le afi ma le teio. Ou te faapea atu, e faapena le tiga o le tagata. …

“… O nisi o le a tutu i le mumu e faavavau o le Atua, aua o le Atua e i ai i le mumu e faavavau, ao nisi o le a tutu ae i le faasalaga o lo latou lava le mama, o se tiga e matautia e pei o le lepa o le afi ma le teio.”15

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau vii–xii.

  • Sa mafaufau loloto Iosefa Samita ma Sidney Rigdon e uiga i se fuaiupu o le tusitusiga paia ina ua la maua ai le faaaliga ua faamauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76 (itulau 231–33; toe tagai foi i le MFF 76: 15–19). O le a se aafiaga o oe lava ia ua fesoasoani ia te oe ia malamalama o le mafaufau loloto e mafai ona taitai atu ai i le faateleina o le malamalama? Ao e suesue ma talanoaina lenei mataupu, faapea foi ma isi mataupu, faaaoga se taimi e toe manatunatu loloto ai e uiga i le mea moni sa e faitaua ai.

  • Faitau le Ioane 14:2–3 ma le 1 Korinito 15:40–41. E faapefea ona avea aoaoga i lenei mataupu e fesoasoani ia te oe ia malamalama i nei fuaiupu?

  • I le faamatalaina o i latou o e o le a mauaina le mamalu o le selesitila, terasitila, ma le telesitila, sa faaaogaina e le Perofeta o Iosefa le fuaitau “o le molimau ia Iesu: e faalima ona faaaoga itulau 234–36? O a ni uiga o se tasi o le ua loto tele i le molimau ia Iesu? O a folafolaga e tuuina atu ia i latou e lototetele i le molimau ia Iesu?

  • Faitau le parakalafa mulimuli i le itulau 235, ia tuuina atu le gauai faapitoa i le fuaitau “ua faatoilalo i le faatuatua.” O a nisi o mea e manaomia le faatoilaloina? E faapefea e le faatuatua ia Iesu Keriso ona fesoasoani ia i tatou e faatoilaloina o tatou faafitauli i lenei olaga?

  • Faitau le parakalafa atoa mulimuli i le itulau 236. I lo tatou alualu i luma e faavavau, aisea e te manatu ai ua tatau ona tatou alualu i luma “mai se tasi faailoga laitiiti i le isi”? O a ni aafiaga sa e mauaina e faamatala ai le manaomia e aoao ma tupu ae ai i lenei auala?

  • Faitau le parakalafa lona lua atoa i le itulau 237, o loo faamatalaina ai nisi o tagata o le a mauaina le malo terasitila. E faapefea ona tatou alo ese mai le “faatauasoina i faiga faaoleole a tagata”? O le a se mea tatou te faia e fesoasoani ai i isi e alo ese mai le faatauasoina?

  • I le itulau 238–39, vaai mo ni upu ma fuaitau sa faaaogaina e Iosefa Samita e faamatalaina ai le tulaga o e amioleaga, i le isi olaga. O le a se uiga o nei upu ma fuaitau i le fesootai atu ai lea ia te outou? E faapefea ona avea le tagata ma “ona lava faapologa ma lona ia foi faasalaga”?

Mau E Faatatau I Ai: Alema 41:2–8; MFF 14:7; 76:20–49; 88:15–39

Faamatalaga

  1. History of the Church, 1:245; ua faaonaponei faailoga; “History of the Church“ (manuscript), book A-1, i. 183, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. History of the Church, 1:252–53; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 192, Church Archives.

  3. History of the Church, 6:365; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 12, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock.

  4. History of the Church, 5:425–26; ua faaonaponei faailoga; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 11, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi ma Uiliata Risati; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 540), vaega 3.

  5. History of the Church, 6:477–78; mai se aoaoga na tuuina e Iosefa Samita ia Iuni 16, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock; tagai foi itulau (562), vaega 3.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50–59, 62, 68–70; faaaliga na tuuina atu ia Iosefa Samita ma Sidney Rigdon ia Fep. 16, 1832, i Hiram, Ohio.

  7. Mataupu Faavae ma Feagaiga131:1–4; o upu o loo faapuipui i lona uluai tusiaina; faatonuga sa tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 16 ma le 17, 1843, i Ramus, Ilinoi.

  8. History of the Church, 6:306; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 7, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafu, Uiliata Risati, Thomas Bullock, ma William Clayton.

  9. History of the Church, 6:478; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 16, 1844, in Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562,) vaega 3.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:71–79; faaaliga sa tuuina atu ia Iosefa Samita ma Sidney Rigdon ia Fep. 16, 1832, i totonu o Hiram, Ohio.

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:81–85, 100–106, 110–12; faaaliga na tuuina atu ia Iosefa Samita ma Sidney Rigdon ia Fep. 16, 1832, i Hiram, Ohio.

  12. History of the Church, 4:554–55; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mati. 20, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafu; tagai foi i le, itulau 562), vaega 3.

  13. History of the Church, 5:425; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 11, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi ma Uiliata Risati; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562) vaega 3.

  14. History of the Church, 6:314; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 7, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati, and William Clayton.

  15. History of the Church, 6:313–14, 317; ua faaonaponei faailoga; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 7, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi, Uiliata Risati, Thomas Bullock, ma William Clayton.

Ata
John Johnson home

O le fale na toe faatu o John Johnson i Hiram, Ohio. I le fale o Johnson ia Fepurari 1832, na vaaia ai e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga vaaia o tikeri e tolu o le mamalu ua saunia e le Atua mo Ana fanau.

Ata
clouds

O i latou e fai mo latou le malo selesitila o “i latou ia o i ai o latou tino selesitila, o lo latou mamalu e tusa o le la, o le mamalu lava lea o le Atua, o le silisili i mea uma.”