Aoaoga a Peresitene
Mataupu 46: O Le Maliu Fasia: Ua Faamaufaailogaina e le Perofeta Lana Molimau i Lona Toto


Mataupu 46

O Le Maliu Fasia: Ua Faamaufaailogaina e le Perofeta Lana Molimau i Lona Toto

“Na ola maualuga o ia, ma na oti maualuga foi o ia i luma o fofoga o le Atua ma lona nuu.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Ole taumalulu ma le tautotogo o le 1843–44 o se taimi o popolega matautia i Navu, a o faateleina taumafaiga a fili o Iosefa Samita ina ia faaumatia o ia ma le Ekalesia. Ina ua iloa e ia ua lata ina maea lana galuega faaletino, na mafuta soo le Perofeta faatasi ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e aoaoina i latou ma tuuina atu ia i latou ia ki o le perisitua e tatau ona pulea ai le Ekalesia. O nei sauniuniga na taualugaina i se fonotaga faatasi ma Aposetolo ma ni uo mamae toaitiiti ia Mati 1844. I lenei aufono tulaga ese, na tofia ai e le Perofeta le Toasefululua e pulea le Ekalesia pe a mavae lona maliu, ma faamalamalama ai ua ia faaeeina atu i luga o i latou uma lava ia sauniga, le pule, ma ki o loo manaomia e faia ai. “Ou te faataavaleeseina atu ma o’u tauau le avega mamafa ma le tiutetauave o le taitaiga o lenei ekalesia i luga o o outou tauau,” na ia saunoa atu ai. “O lenei, ia faamalolosi o outou tauau ma tutu ai i lalo [o le avega] o ni alii malolosi; aua ua finagalo le Alii ou te malolo mo sina taimi.”1

I le aso 10 o Iuni, 1844, na poloaiina ai e Iosefa Samita, o le na avea ma pulenuu o Navu, ma le aufono a le aai o Navu le faatafunaina [o le nusipepa] o le Navu Expositor ma le laau lomitusi lea na lolomi ai. O le Navu Expositor o se nusipepa e faatuiese i Mamona lea na faaleagaina le Perofeta ma isi o le Au Paia ma valaau atu mo le faaleaogaina o le Laisene o Navu. Na matatau le au taitai o le Aai ne’i avea lenei nusipepa ma auala e matua’ia ai faiga a tagata leaga. O se faaiuga o le fuafuaga a le pulenuu ma le aufono a le aai, na oo mai ai se moliaga le faavaea a le pulega o Ilinoi e tetee ai i le Perofeta, o lona uso o Ailama, ma isi au taitai o le aai o Navu. Na faatonuina e le kovana o Ilinoi, o Thomas Ford, ia alii e tulai i le faamasinoga i Karefasi, Ilinoi, lea na i ai le nofoaga o le pulega faalemalo o le itumalo, ma sa folafola atu ia i latou lo latou puipuiga. Na iloa lava e Iosefa afai e alu o ia i Karefasi, o le a matua lamatia lona ola mai tagata leaga o e na taufaamata’u ia te ia.

I le talitonuga e na o i laua na mananao i ai tagata leaga, o lea na filifili ai Iosefa ma Ailama e malaga atu i Sisifo e faasaoina ai o la ola. I le aso 23 o Iuni, na la sopoia ai le Vaitafe o le Misisipi, ae peitai i se taimi mulimuli ane i lena aso, na maua e uso mai Navu le Perofeta ma sa ta’u atu ia te ia o le a osofaia le aai e vaegaau pe afai o le a ia le tuuina atu ia lava i le pulega i Karefasi. Na talia e le Perofeta lona faia o lenei mea, ma lona faamoemoe o le a faamalieina ai le au taitai o le malo ma tagata leaga. I le aso 24 o Iuni, na faamavae atu Iosefa ma Ailama i o la’ua aiga ma malaga atu ma isi taitai o le aai o Navu agai i Karefasi, ma ofo e tuuina atu i laua lava i au taitai o le itumalo i Karefasi i le aso e sosoo ai. Na maea ona tatalaina i tua ia uso i le totogiina o le tupe mo le uluai moliaga, ae na toe molia sese i laua i le taufaalata i le setete o Ilinoi, taofia, ma faafalepuipuiina i le Falepuipui i Karefasi e faatali ai se faamasinoga. O Elder Ioane Teila ma Uiliata Risati, pau ia o uso o le Toasefululua o e na le i o i ni misiona i le taimi lea, na ofo ane e faatasi ma i laua.

I le aoauli o le aso 27 o Iuni, 1844, na nofonofo filemu ma le faanoanoa le vaega toaitiiti o le usoga i totonu o le falepuipui. Na talosaga se tasi o ia tamalii ia Elder Teila, o le na i ai se leo usu maualuga, e pese mai ia i latou. Na lei umi ae sii ae lona leo: “Se Tagata Mativa, faanoanoa ma te fetaui i le ala, sa tagi mai mo se fesoasoani sa le mafai ona ou le talia.”2 Ma sa manatuaina e Elder Teila faapea o le viiga “na talafeagai lelei lava ma o matou lagona i le taimi lea aua na matua faanoanoa o matou agaga uma lava, na pogisa ma faamalumalu.”3

I le tea laitiiti lava o le lima i le afiafi, na osofaia ai le falepuipui e se vaega tele lava o tagata leaga, ma sa tafanaina mai a latou fana i tamalii o loo i totonu. I ni nai minute, ae maea ona faatinoina le galuega leaga. Na lavea muamua Ailama Samita ma maliu ai toetoe o le taimi lava lena. O Elder Risati na faavavega le laitiiti o lona manua; a o Elder Teila, e ui ina sa matua leaga tele ona manua, ae na faasaoina ma mulimuli ane avea ma Peresitene lona tolu o le Ekalesia. Na tamoe atu le Perofeta o Iosefa i le faamalama ae tuga ai lona lavea i le fana. O le Perofeta o le Toefuataiga ma lona uso o Ailama na faamaufaailogaina a laua molimau i o laua toto.

Aoaoga a Iosefa Samita

Na puipuia e le Atua Iosefa Samita seia faamaeaina lana misiona i le lalolagi.

Ia Aokuso 1842, na saunoa mai ai Iosefa Samita: “O o’u lagona i le taimi lenei e faapea, e pei ona faasaoina a’u e le Alii Silisili Ese seia oo mai i le aso, o le a Ia faaauau pea foi ona faasaoina a’u, e ala i le faatuatua faatasi ai ma tatalo a le Au Paia, seia oo ina matua atoatoa ona faataunuuina la’u misiona i lenei olaga, ma maumaututu ona faatuina le augatupulaga o le atoaga o le perisitua i aso e gata ai, ma e le mafaia lava e mana uma o le lalolagi ma seoli ona manumalo i ai.”4

Ia Oketopa 1843, na saunoa mai le Perofeta: “Ou te luiina le lalolagi atoa e faaumatia le galuega a le Atua; ma ou te vavalo atu latou te le maua lava le mana e faaumatia ai a’u sei vagana ua maea ona faataunuuina la’u galuega, ma ua ou sauni ai ou te oti.”5

Ia Me 1844, na saunoa mai le Perofeta: “O le a puipuia pea lava pea a’u e le Atua seia faataunuuina la’u misiona.”6

Ia Iuni 1844, na saunoa mai le Perofeta: “Ou te le faatauaina lo’u lava ola. Ua ou sauni e ofoina atu a’u lava e fai ma taulaga mo lenei nuu; aua o le a le mea e mafaia e o tatou fili? E na o le fasiotia o le tino, ona gata ai lea o lo latou mana. Tumau malosi, a’u uo e; aua nei outou matatau. Aua nei outou saili e laveai o outou ola, aua o le e fefe e oti mo le upumoni, o le a le maua e ia le ola e faavavau. Ia tutumau seia oo i le iuga, ma o le a tatou toetutu ai ma avea e pei o Atua, ma nofotupu i malo selesitila, itumalo, ma pulega sili e faavavau.”7

I le amataga o le aso 27 o Iuni, 1844, i le Falepuipui i Karefasi, na tusia ai e Iosefa Samita se tusi faanatinati ia Ema Samita: “Ua ou matua saunia lava mo lo’u taunuuga, ma lo’u iloa ua ta’uamiotonuina a’u ma ua ou faia le lelei silisili e mafai ona faia. Tau atu lo’u alofa i tamaiti ma a’u uo uma lava … ; ma e tusa ai ma tulaga taufaalata, ou te iloa ou te lei faia lava, ma e le mafai ona latou faamaonia se vaaiga lava e tasi o se mea faapena, o le mea lea e le tatau ai ona e matau faapea o le a i ai se afaina e oo mai ia i tatou e tusa ai ma lena taunuuga. Ia faamanuia outou uma e le Atua. Amene.”8

A o lumanai lona maliu, na faaeeina atu e Iosefa Samita i luga o Aposetolo e Toasefululua ki uma o le perisitua ma mana ia na faamaufaailogaina e le Alii i ona luga.

Na manatuaina e Peresitene Uilifoti Uitilafi, le Peresitene lona fa o le Ekalesia: “Na faaaluina e [Iosefa Samita] le taumalulu mulimuli o lona soifua, sina tolu pe fa masina, faatasi ma le korama a le Toasefululua ma aoaoina i latou. E le na o ni nai itula faatauvaa na tuuina atu ai ia i latou sauniga o le talalelei; ae na ia faaaluina ai mai lea aso i lea aso, mai lea vaiaso i lea vaiaso ma mai lea masina i lea masina, i le aoaoina o i latou ma le isi foi toaitiiti, mea o le malo o le Atua.”9

Na saunoa mai Uilifoti Uitilafi e uiga i le fonotaga a Iosefa Samita ma Aposetolo ia Mati, 1844: “Ou te manatuaina le tautalaga faaiu lava na tuuina mai e [Iosefa Samita] ia i matou a o lumanai lona maliu. … Na tu o ia mo se tolu itula. Na faatumuina le potu e pei o se afi mumu, o ona fofoga na manino e pei o le pulu manino samasama o le laau o le paina, ma na faaofuina o ia i le mana o le Atua. Na ia faamalamalamaina mai ia i matou o matou tiute. Na ia faataatia mai i o matou luma le atoatoaga o lenei galuega taua a le Atua; ma i lana saunoaga ia i matou na ia faapea mai ai: ‘Na faamauina i luga o lo’u ulu ki uma, o mana uma, ma aoaoga faavae uma o le ola ma le faaolataga ia na tuuina mai e le Atua i soo se tagata o e na ola i luga o le fogaeleele. Ma o nei mataupu faavae ma lenei Perisitua ma le mana e a lenei augatupulaga faaiu ma le maoae lea na finagalo le Atua o le Lagi e tuuina mai Lona aao e faatuina i le lalolagi. ‘O lenei,’ na ia saunoa mai ai, e faasino i le Toasefululua, ‘Ua ou faamauina i luga o o outou ulu ki uma, mana uma, ma mataupu faavae uma ia na faamauina i luga o lo’u ulu.’ Ma faaauau ai, na ia faapea mai, ‘Ua umi lava ona ou ola—e oo mai i le taimi lenei—na ou i ai i le lotolotoi o lenei nuu ma le galuega taua ma le galuega o le faaolataga. Na ou naunautai ia ou ola e vaai ua fausia lenei Malumalu. Ae peitai o le a ou le ola ou te vaai i ai ua faamaeaina; ae o outou—o le a outou [vaai i ai].’ …

“Ina ua maea ona laugaina i matou i lenei mea na ia saunoa mai: ‘Ou te tauina atu ia te outou, o avega mamafa o lenei malo ua taatia nei i luga o o outou tauau; ua matua tatau ona outou tauaveina i le lalolagi atoa, ma afai tou te le faia o le a fano outou.’ ”10

Na tusi faamaumauina e Uso o le Korama a le Toasefululua: “O i matou, le [Toasefululua], … na auai i le aufono i le vaega faaiu o le masina o Mati ua te’a [1844], na faia i le Aai o Navu. …

“I lenei aufono, na foliga Iosefa Samita e faanoanoa i le agaga, ma sa ia filifili ai e faaali mai ona manatu ma lagona sili ona loloto ia i matou … : ‘Uso e, ua finagalo le Alii ia te a’u ia faavave le galuega o loo tatou feagai ai. … O nisi o tulaga taua ua lata ona faataunuuina. Atonu o le a fasiotia a’u e o’u fili. Ma afai latou te faia, ae lei tuuina atu ia te outou ki ma mana o loo ia te a’u, o le a leiloloa i latou mai le lalolagi. Ae tau lava ina ia mafai ona ou manumalo i le tuuina atu i luga o o outou ulu, ona tuu atu lea o a’u i lima fasioti tagata pe afai ua finagalo i ai le Atua, ma e mafai ona ou alu ma le fiafia ma le lotomalie, i lo’u iloa ua maea la’u galuega, ma ua faataatiaina le faavae lea o le a faafaileleina atu ai le malo o le Atua i lenei augatupulaga o le atoaga o taimi.

“ ‘I luga o tauau o le Toasefululua ua tatau ona i ai le tiutetauave o le taitaiga o lenei ekalesia mai le taimi lenei ma agai atu ai i luma seia outou tofiaina isi e sui ia te outou. E le mafai e o outou fili ona fasiotia outou uma i le taimi e tasi, ma afai e fasiotia nisi o outou, e mafai ona tuuina atu o outou lima i luga o isi ma faaatoatoaina la outou korama. O le ala lea o le a mafai ai e lenei mana ma nei ki ona tumau ai ma le atoatoa i le lalolagi ‘ …

“O le a le mafai lava ona matou faagaloina ona lagona ma ana upu i lea taimi. Ina ua maea ona ia saunoa ai faapea, na faaauau ona ia fesavaliai i le fola, ma faapea mai: ‘Talu ona ou faataavaleeseina atu le avega mamafa mai o’u tauau, ua mama lava la’u faalogona faapei o se omomi. Ua ou faalogoina ua ou saoloto. Ou te faafetai i lo’u Atua mo lenei laveaiga.’ ”11

Na tusia e Parley P. Pratt, o se uso o le Korama a le Toasefululua: “O lenei tamalii lelei ma le maoae na taitaia, a o lumanai lona maliu, na te valaauina faatasi le Toasefululua, mai lea taimi i lea taimi, ma ia aoaoina i latou i mea uma lava e faatatau i le malo, o sauniga, ma pulega faalemalo a le Atua. Na masani ona ia saunoa mai o loo ia faataatiaina le faavae, ae o le a tumau lava i le Toasefululua ona faamaea le fausiaina. Na ia saunoa mai, ‘Ou te le o iloa pe aisea; ae e i ai lava se mafuaaga ua uunaia ai a’u e faavavevave a’u sauniuniga, ma ia faaee uma atu i luga o le Toasefululua ia sauniga, ki, feagaiga, faaeega paia, ma sauniga o faamauga o le perisitua, ma faapena ona faatulagaina ai i luma o i latou se mamanu i mea uma e faatatau i le malumalu ma le faaeega paia i totonu iina.’

“Ina ua ia faia lea, na matua olioli o ia; aua, na ia faapea mai ai, ua latalata ona faataatia atu e le Alii le avega mamafa i luga o o outou tauau ae ia ou malolo ai mo sina taimi; ma afai latou te fasioti ia te a’u, na faaauau ai ona ia saunoa mai, o le a taavale atu pea le malo o le Atua, talu ai o lenei ua maea ona ou faia le galuega lea na faataatia mai i o’u luga, e ala lea i le tuuina atu ia te outou o mea uma mo le fausiaina o le malo e tusa ai ma faaaliga faalelagi, ma le mamanu na faaalia mai ia te a’u mai le lagi.”12

Na aoao mai Polika Iaga, o le Peresitene lona lua o le Ekalesia: “Na faaee mai uma e Iosefa i luga o o matou ulu ki ma mana e o le Tofi Aposetolo lea na umia e ia ao le i aveeseina atu o ia, ma e leai se tagata po o se vaega o tagata e mafai ona ofi mai i le va o Iosefa ma le Toasefululua i lenei lalolagi po o le lalolagi a sau. Ua faafia ona saunoa mai Iosefa i le Toasefululua, ‘Ua ou faataatiaina le faavae ae e tatau ona outou fausiaina ai i luga, aua ua taoto i luga o o outou tauau le malo.’ ”13

O le Perofeta o Iosefa Samita ma lona uso o Ailama na soifua maoae ma maliliu maoae mo a laua molimau o le talalelei.

E pei ona tusi faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:1–6, na tusia ai e Ioane Teila a o auauna atu o se uso o le Korama a le Toasefululua: “Ina ia faamaufaailogaina le molimau o lenei tusi ma le Tusi a Mamona, matou te faasilasila atu ai le maliu fasia o Iosefa Samita le Perofeta, ma Ailama Samita le Peteriaka. Na tafanaina i laua i le falepuipui i Karefasi, i le aso 27 o Iuni, 1844, pe tusa o le itula e lima i le afiafi, e se faapotopotoga a tagata ua tago ‘au—ma vali uli—na auai le to’a 150 i le to’a 200 tagata. Na muai fanaina Ailama ma ua pau i lalo ma le filemu lava, ma alaga a’e: O a’u o se tagata oti! Na oso i fafo Iosefa i le faamalama, ma ua fana oti ai i lona taumafai, ma sa ia alaga atu: Le Alii e lo’u Atua! Ina ua maliliu i laua sa toe tafanaina i laua uma, ma maua i laua uma i pulufana ta’i fa, i se ala faasaua lava.

“E toalua o le Toasefulu ma le Toalua, o Ioane Teila ma Uiliata Risati, sa na o i laua lava na i le potu i lea ituaso; na manua Ioane Teila i se ala matautia i pulufana e fa, a ua toe malosi talu ai; a o le isi alii e tusa ma le tausiga a le Atua, na saogalemu ai; e aunoa ma se masae i ona ofu.

“O Iosefa Samita, le Perofeta ma le Tagatavaai o le Alii, e sili atu mea ua faia, vagana o Iesu lava, mo le faaolataga o tagata i lenei lalolagi, i lo soo se isi lava tagata ola na ola ai. Na ia aumaia i ni nai tausaga e tusa o le lua sefulu le Tusi a Mamona, na ia faaliliuina i le mea foai fua ma le mana o le Atua, ma o ia o le ala lea na lomia ai i konetineta e lua; na ia auina atu ai le atoatoa o le tala lelei faavavau, na i lea tusi, i itu e fa o le lalolagi; ua aumaia faaaliga ma poloaiga o loo faia ai lenei tusi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma isi tusi ma faatonuga poto e tele mo le aoga i le fanau a tagata; ua faapotopotoina afe e tele o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma faavae se aai taua, ma tuua ai le tauleleia ma le igoa e le mafai ona faaumatia. Na ola maualuga o ia, ma na oti maualuga foi o ia i luma o fofoga o le Atua ma lona nuu; e pei foi o le tele o auauna faauuina a le Alii i aso ua mavae, ua faamaufaailogaina lana misiona ma lana galuega i lona lava toto; ma e faapea foi lona uso o Ailama. Ina o ola i laua la te lei fevaevaeai, ma i le oti la te lei o eseese lava!

“Ina ua alu Iosefa i Karefasi e tuu atu ai o ia lava i manaoga faaoleole o le tulafono, e lua pe tolu aso a o lei fasiotia o ia, na ia faapea atu ai: “Ou te alu atu e pei o le tamai mamoe a fasia; ae ou te filemu e pei o le taeao i le tau vevela; o ia te au le loto fuatiaifo e mama i le Atua, ma tagata uma. O le a ou oti mama ma o le a faapea ane ia te au—na fasiotia o ia ma le loto i ai.’—O lea lava taeao, ina ua saunia Ailama e alu—pe faapea ea i le fasiga? ioe, aua na faapea lava—na ia faitau i le parakalafa mulimuli ane, e lata i le iuga i le mataupu e sefulu ma le lua o le tusi a Eteru, i le Tusi a Mamona, ma na liliu i lalo le itulau o i ai:

“Ua oo foi ina ou tatalo i le Alii na te foaiina mai i Nuu Ese le alofa tunoa, ina ia ia te i latou le alofa. Ua oo foi ina fetalai mai le Alii ia te au: Afai e leai so latou alofa e le afaina lea ia te oe, ua e faamaoni; o lea e faamamaina ai ou ofu. Ona ua e iloa lou vaivai e faamalosia ai oe, e iu ai ina e nofo i le mea ua ou saunia i maota o lo’u Tama. O lenei foi, o a’u … e faatofa atu i Nuu Ese; ioe, atoa ma o’u uso ou te alofa i ai, seia oo ina tatou feiloai i luma o le nofoa faamasino o Keriso, e iloa e tagata uma ua le pisia o’u ofu i lo outou toto. [Eteru 12:36–38.] Ua maliliu nei le au molimau, a ua faatumauina la laua molimau.

“O Ailama Samita na fa sefulu ma le fa tausaga o lona olaga ia Fepuari, 1844, a o Iosefa Samita na tolu sefulu ma le valu ona tausaga ia Tesema, 1843; e amata mai i lenei aso e oo i le lumanai ua faavasegaina o laua igoa faatasi ma maturo o le tala lelei; o le faitau tusi foi i atunuu uma o le a faamanatuina pea o le Tusi a Mamona, ma lenei tusi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga a le ekalesia, ua faatauina i le toto sili o le seneturi e sefulu ma le iva e aumaia ai mo le faaolataga o le lalolagi faaleagaina; afai foi e mafai e le afi ona faaumatia le laau mata mo le mamalu o le Atua, e faapea ona faigofie ona susunuina laau mamago e faamamaina ai le tovine mai le amioleaga. Na ola i laua mo le mamalu; na oti i laua mo le mamalu; o le mamalu foi o lo laua taui faavavau lea. E mai lea tupulaga i lea tupulaga o le a oo atu o laua igoa i tupulaga fai mai e pei o maa taua i e ua faapaiaina.”14

Na faataunuuina e Iosefa Samita lana misiona i le lalolagi ma faamaufaailogaina lana molimau i lona toto.

Na tautino mai e Polika Iaga: “E ui na i ai i le fili le mana e fasioti ai lo tatou perofeta, o lona uiga, o le fasioti o lona tino, pe na te lei faataunuuina ea mea uma na i lona loto ina ia faataunuuina i ona aso? Na ia faia lava, e tusa ai ma lo’u iloa mautinoa.”15

Na aoao mai foi e Polika Iaga: “O ai na laveaiina mai Iosefa Samita mai lima o ona fili seia oo mai i le aso o lona maliu? O le Atua; e ui ina oo o ia i le faitotoa o le oti i lea taimi ma lea taimi, ma e tusa ai ma le vaaiga faaletagata e leai lava se faamoemoe mo sona laveai. A o i ai o ia i le falepuipui i Misuri, na leai se tagata na faamoemoe o le a mafai ona ia alu ese mai o latou lima, na ia te a’u le faatuatua o Aperaamo, ma ta’u atu i le Usoga e pei ona soifua le Alii le Atua, o le a sao o ia mai o latou lima. E ui ina sa vavalo o ia o le a le ola e oo atu i le 40 o ona tausaga, ae peitai na matou teufatuina o matou faamoemoega o lena mea o se valoaga sese, ma e tatau ona matou taofia o ia faatasi ma i matou e faavavau. Na matou manatu o lo matou faatuatua o le a suia ai lana valoaga, ae peitai na sese i matou—na iu lava ina maliu faamaturo o ia mo lana ekalesia. Na ou faapea ai o loo lelei mea uma; o lea ua faaatoatoaina le malosi o le molimau; ua ia faamaufaailogaina nei i lona toto.”16

Na molimau mai Uilifoti Uitilafi: “Na masani ona i ai o’u lagona faapitoa e tusa ai ma lona maliu ma le auala na aveesea ai lona soifua. Na ou lagona faapea afai … na mafai ona faataunuuina le naunautaiga o Iosefa, semanu na te taitaiina le auala o paionia i le Mauga Papa. Ae talu ai lena taimi ua atoatoa ona faaleleia a’u lava e tusa ai ma le tulaga moni o lea lava na talafeagai ma le polokalama, o se tulaga manaomia o ia, i le avea ai ma faauluuluga o lenei augatupulaga; e tatau lona faamaufaailogaina o lana molimau i lona toto, ma alu atu ai i le lalolagi o agaga, ma umiaina ki o lenei augatupulaga, e tatalaina ai le misiona lea ua faataunuuina nei e ala i le talaiina o le Talalelei i ‘agaga i le falepuipui’.”17

Na aoao mai e Iosefa F. Samita o le Peresitene lona ono o le Ekalesia: “O le a le mea a le maliu faamaturo [o Iosefa ma Ailama Samita] ua aoaoina mai ia i tatou? O le lesona taua faapea ‘o le mea e i ai le molimau, e tatau foi ona manaomia ai le oti o lē molimau’ (Eperu 9:16) ina ia faamaonia ai. Ma le isi, o le toto o maturo e moni lava o le fatu o le Ekalesia. Na faatagaina e le Alii le taulaga o le tatau ai ona tu o se molimau vaaia le molimau a na tamalii mama ma le amiotonu e tetee ai i se lalolagi amioleaga ma amioletonu. Ma o i laua foi, o faataitaiga o le alofa matagofie lea e fetalai ai le Faaola: ‘E le sili lava le alofa o se tasi i lenei alofa, ia tuuina atu e se tasi lona ola e sui ai ana uo.’ (Ioane 15:13.) O lenei alofa matagofie na laua faaalia i le Au Paia ma le lalolagi; aua na iloa ma faaalia e i laua uma o la talitonuga, a o lei amataina le malaga i Karefasi, o le a malaga atu i laua i lo la oti. … O lo la lototetele, o lo la faatuatua, o lo la alolofa mo tagata na leai se tuaoi, ma na tuuina atu mea uma na ia i laua mo lo la’ua nuu. O lenei ituaiga o faamaoni ma le alofa na leai se masalosalo na tuua ai i mafaufau o e na talisapaia le faatasi mai o le Agaga Paia, o nei tamalii e lelei ma faamaoni, ma e moni lava o ni auauna tofia a le Alii.

“O lenei oti faamaturo ua avea pea ma uunaiga faaleagaga i le nuu o le Alii. Ua fesoasoani ia i latou i o latou tofotofoga faaletagata lava ia; ua tuuina atu ia i latou le lototetele e tulimatai ai se auala o le amiotonu ma ia iloa ma ia ola i le upumoni, ma o le a matua tatau lava pea ona taofia i tomanatunatuga paia o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e ua aoaoina upumoni taua ia na faaalia mai e le Atua i Lana auauna, o Iosefa Samita.”18

Na tautino mai e Siaosi Alapati Samita, le Peresitene lona valu o le Ekalesia: “Na faatinoina e Iosefa Samita lana misiona; ma ina ua oo mai le taimi ua faafesagai o ia ma le oti, na ia faapea mai, ‘Ou te alu atu e pei o le tamai mamoe e fasia; ae ou te filemu e pei o le taeao i le tau vevela; o ia te au le loto fuatiaifo e mama i le Atua, ma tagata uma. Afai latou te aveesea lo’u ola, o le a ou oti o se tagata mama, ma o le a tagi ae lo’u toto mai le eleele mo le taui ma sui, ma o le a faapea ane ia te au, “Na fasiotia o ia ma le loto i ai.” ’ [Tagai MFF 135:4.] Na le matau o ia e tu i luma o le nofoa faamasino o lo tatou Tama i le lagi ma tali atu mo galuega na faia i la le tino. Na le matau o ia e tulai atu i le moliaga na faia e tetee ia te ia, faapea na ia faalataina tagata ma faia faiga le tonu ia i latou. Na le matau o ia i taunuuga o le misiona o lona olaga, ma le manumalo faaiu o le galuega lea na ia silafia na mafua mai le lagi, mo lea na tuuina atu ai lona ola.”19

Na molimau mai Gordon B. Hinckley o le Peresitene lona sefululima o le Ekalesia: “Na matua mautinoa e [Iosefa Samita] le galuega na ia taitaia, na matua mautinoa o lona valaauga na aumaia i le lagi, o lea na ia tuuina ai na mea i luga ae o le taua o lona lava ola. Faatasi ai ma le silafia mamao o lona maliu o le a oo mai, na ia tuuina atu ia lava ia i latou o e o le a tuuina atu o ia e aunoa ma se puipuiga i lima o tagata leaga. Na ia faamaufaailogaina lana molimau i le toto o lona soifua.”20

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau vii–xii.

  • I se taimi puupuu lava a o lei fasiotia Iosefa ma Ailama Samita, na usuina e Elder Ioane Teila [le pese] “Se Tagata Mativa Faanoanoa” (itulau 565). Faitau pe usuina upu o lenei viiga (Viiga, nu. 16), ma mafaufau i ai pe faapefea ona fesootai ma le soifuaga o le Perofeta o Iosefa Samita. Aisea na talafeagai ai lenei viiga ma le tulaga na i ai?

  • Toe iloilo faamatalaga o loo molimauina ai o Iosefa Samita na faaeeina atu ki o le perisitua i luga o Aposetolo e Toasefululua (itulau 567–70). Aisea e te manatu ai na lagonaina e Aposetolo le taua o le molimau atu e uiga i lenei aafiaga? O le a lau molimau i le faasologa o le Au Peresitene o le Ekalesia?

  • Suesue le tala a Ioane Teila i le faamaturoina o Iosefa ma Ailama Samita (itulau 570–72). Faamata e faapefea ona e lagolagoina le faamatalaga faapea o Iosefa Samita “e sili atu mea ua faia, vagana o Iesu lava, mo le faaolataga o tagata i lenei lalolagi, i lo soo se isi lava tagata ola na ola ai.”? A o lei malaga atu i le Falepuipui i Karefasi, na faitauina e Ailama le Eteru 12:36–38 ma liliu i lalo le itulau. O a ni auala na talafeagai ai lenei mau ma Iosefa ma Ailama Samita? O a ni ou lagona a o e mafaufau faatatau i taulaga na faia e Iosefa ma Ailama mo a laua molimau ia Iesu Keriso?

  • Faitau molimau a perofeta o aso e gata ai i itulau 572–75. O a ni upu faafetai ma molimau e mafai ona e faaopoopoina i a latou molimau?

Mau E Faatatau I Ai: Eperu 9:16–17; MFF 5:21–22; 98:13–14; 112:30–33; 136:37–40

Faamatalaga

  1. Upusii mai le Tautinoga a Aposetolo e Toasefululua (uluai kopi e lei tusia ai se aso), lipotia o le fonotaga o Mati 1844; i le Brigham Young, Office Files 1832–78, Church Archives, O Le Ekalesia ia Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai i Sate Leki, Iuta.

  2. “Se Tagata Mativa Faanoanoa,” Viiga, nu. 16.

  3. Ioane Teila, upusii i le History of the Church, 7:101; mai ia Ioane Teila, “The Martyrdom of Joseph Smith,” i le Ofisa o le Tusitala Faasolopito o le Ekalesia, History of the Church tusa o le 1840s–1880, i. 47, Church Archives.

  4. History of the Church, 5:139–40; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 31, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  5. History of the Church, 6:58; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Oke. 15, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  6. History of the Church, 6:365; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 12, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock.

  7. History of the Church, 6:500; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 18, 1844, i Navu, Ilinoi. O e na tuufaatasia le History of the Church na tuufaatasia lipoti tuugutu a i latou na vaaitino i ai ma avea ai o se talatusia e tasi o le lauga.

  8. Tusi mai ia Iosefa Samita ia Ema Samita, Iuni 27, 1844, Falepuipui i Karefasi, Karefasi, Ilinoi; Community of Christ Archives, Independence, Missouri; kopi i le Church Archives.

  9. Uilifoti Uitilafi, Deseret News: Semi- Weekly, Tes. 21, 1869, i. 2.

  10. Uilifoti Uitilafi, Deseret Semi-Weekly News, Mati 15, 1892, i. 2; ua faaonaponei faailoga.

  11. Tautinoga a Aposetolo e Toasefululua (uluai kopi e lei tusia ai se aso), lipoti o le fonotaga o Mati 1844; i le Brigham Young, Office Files 1832–78, Church Archives.

  12. Parley P. Pratt, “Proclamation to The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Millennial Star, Mati 1845, i. 151.

  13. Polika Iaga, upusii i le History of the Church, 7:230; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Polika Iaga ia Aok. 7, 1844, i Navu, Ilinoi.

  14. Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:1–6.

  15. Brigham Young, Deseret News, Ape. 30, 1853, i. 46; ua aveesea le faatusilima.

  16. Polika Iaga, lauga na tuuina mai ia Aok. 1, 1852, i le Aai i Sate Leki, Iuta; i le Historian’s Office, Reports of Speeches tusa o le 1845–85, Church Archives.

  17. Uilifoti Uitilafi, Deseret News, Mati 28, 1883, i. 146.

  18. Iosefa Samita, “The Martyrdom,” Juvenile Instructor, Iuni 1916, i. 381; ua faaonaponei faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa.

  19. Siaosi Alapati Samita, i le Conference Report, Ape. 1904, itu. 64; ua faaonaponei le sipelaga.

  20. Gordon B. Hinckley, i le Conference Report, Oke. 1981, itu. 6–7; po o le Ensign, Nov. 1981, i. 7.

Ata
mob at Carthage Jail

I le aoauli o le aso 27 o Iuni, 1844, sa lolofi atu ai se au faatupu faalavelave i le Falepuipui i Karefasi, Ilinoi, ma fasiotia ai le Perofeta o Iosefa Samita ma Ailama Samita.

Ata
Joseph teaching

Na toe manatua e Uilifoti Uitilafi le Perofeta o Iosefa Samita “na faaaluina le taumalulu mulimuli o lona soifua, sina tolu pe fa masina, faatasi ma le korama a le Toasefululua ma aoaoina i latou. … Na ia faaaluina ai mai lea aso i lea aso, mai lea vaiaso i lea vaiaso ma mai lea masina i lea masina,”

Ata
Brigham Young

Polika Iaga

Ata
George Albert Smith

Siaosi Alapati Samita