Aoaoga a Peresitene
Mataupu 2: O Le Atua le Tama Faavavau


Mataupu 2

O Le Atua le Tama Faavavau

“O faamoemoega o lo tatou Atua e maoae, o Lona alofa e le mafaatusalia, o Lona poto e faavavau, ma o Lona mana e le muta; o le mea lea, ua tatau ai i le Au Paia ona olioli ma fiafia.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Mai tuaa o Iosefa Samita sa i ai le toatele o e na saili ia iloa le Atua moni i o latou aso. O matua o Iosefa lava ia na loloto lo la faaleagaga, ma e ui lava na le i maua e i laua le moni atoatoa e uiga i le Atua i lotu na latalata ia i laua, ae na laua faamamaluina le Tusi Paia o le afioga a le Atua ma avea le tatalo o se vaega o lo laua olaga i aso faisoo. Na manatua e Viliamu, o le uso o le Perofeta faapea: “O uiga faalelotu masani o lo’u tama na maumaututu le tonu ma le sa’o. … Na faatonuina au ou te faalogo i tatalo i le po atoa ma le taeao. … Na sasaa atu e o’u matua, tama ma tina, o la agaga i le Atua, o le foai o faamanuiaga uma, ina ia tausia ma leoleo le la fanau ma puipuia i latou mai le agasala ma galuega leaga uma. Na faapena le maumaututu o le faamaoni i tulaga faalelotu o o’u matua.”1 Na toe faapea mai foi Viliamu: “Na masani lava ona fai a matou tatalo faaleaiga talu mai lava lo’u manatuaina. Ou te manatua lelei na masani ona feaveai le matatioata a lo’u tama i lana taga, … ma a oo ina vaai atu i matou tama ia te ia o autago i lana mata, ona matou iloa foi lea o le faailoga lena e sauni mo le lotu, ma afai matou te lei iloa atu ona fai mai lea o tina, ‘Viliamu,’ po o ai lava lea e faatamala, ‘sauni mo le lotu.’ A maea le tatalo ona usu lea o le pese; O loo ou manatuaina lava vaega o le pese: Ua tea atu foi se isi aso, Ua suia o matou lavalava.’”2

O lenei aoaoga faaleagaga na matua goto ifo i le loloto o le agaga o Iosefa Samita. Ina ua amata ona popole o ia e uiga i lona manuia faavavau ma saili ai ia iloa po o le fea lotu e auai, na ia iloa e mafai ona ia liliu atu i le Atua mo ni tali:

“Na ou aoaoina mai i tusitusiga paia o le Atua e tumau ananafi, i le aso, ma le faavavau, e le faailoga tagata le Atua, aua o Ia o le Atua. Aua na ou vaavaai atu i le la, le malamalama matagofie o le lalolagi, faapea foi le masina a o taamilo i [lona] maoae i le lagi faapea foi ma fetu o loo pupula i o latou faasinomaga; ma o le lalolagi foi lea na ou tu ai, ma manu vaefa o le fanua ma manu felelei o le lagi ma i’a o le vai; faapea foi ma le tagata o loo savali atu i luga o le fogaeleele i le maoae ma le malosi o le matagofie, [ma le] mana ma le atamai i le puleaina o mea ua silisili ona maoae ma ofoofogia, e foliga lava ia te Ia o le na faia i latou.

“Ma ina ua ou mafaufau i nei mea na alaga lo’u loto, E moni lava le upu a le tagata poto ua fai ifo le tagata valea i lona loto e leai se Atua [tagai i le Salamo 53:1]. Na alaga lo’u loto, O nei mea uma ua molimau ma faaalia mai se mana pule aoao ma i ai i mea uma, o se Tagata o lē faia tulafono ma folafolaina ma fusifusia mea uma i o latou noataga, o lē faatumuina le faavavau, o lē sa i ai o loo i ai ma o le a i ai mai le faavavau atoa e oo i le faavavau. Ma ina ua ou mafaufau i nei mea uma ma o lena Tagata e saili ina ia tapuai atu ia te ia e tapuai i le agaga ma le faamaoni, [tagai i le Ioane 4:23], o le mea lea na ou tagi atu ai i le Alii mo le alofa, aua na leai ma se isi e mafai ona ou alu i ai ma maua ai le alofa.”3

O le tatalo faatuatua a Iosefa mo le alofa ma le poto na tali mai i le Uluai Faaaliga. O lena faaaliga na tuuina atu ai i le Perofeta talavou le malamalamaaga sili mamao atu e uiga i le Atua nai lo lea sa i ai i soo se isi lava o lotu o lona vaitaimi, le malamalama lea sa le iloa e le lalolagi mo seneturi. I le Uluai Faaaliga, na aoao mai ai e Iosefa mo ia lava o le Tama ma le Alo o ni Tagata mavaevae, ma o o Laua mana e sili atu nai lo le mana o le tiapolo, ma o le tagata ua fausia i le faatusa o le Atua—o upu moni ia e taua ona malamalama ai i lo tatou sootaga moni ma lo tatou Tama oi le Lagi.

O isi faaaliga e uiga i le natura o le Atua na faasolo mai, e aofia ai le tele ua i ai nei i tusitusiga paia o aso e gata ai. I le avea ai ma mea faigaluega filifilia a le Atua e toefuataiina mai upumoni o le talalelei i le lalolagi, na molimau le Perofeta e uiga i le Atua i lana talaiga atoa. “O le a ou alu ou te fesili i le Atua,” na ia folafola mai ai, “aua ou te manao ia te outou uma lava ia outou iloa o Ia, ma faamasani ai ia te Ia. … O le a outou iloa o a’u o lana auauna; aua ou te tautala o se tasi ua i ai le pule.”4

Aoaoga a Iosefa Samita

O le Atua o le Tama alofa o tagata uma ma o le autu o mea lelei uma.

“A o loo faamasinoina ma tausalaina e le tasi vaega o tagata ia le isi vaega e aunoa ma se alofa tunoa, o loo silasila mai le Matua Sili o le atulaulau i luga o le aiga atoa o tagata ma lana tausiga ma le gauai atu i ai faatamā; Na te silasila ia te i latou o Ana fanau, e aunoa ma na lagona anoanoa o loo faatosina ai le fanauga a tagata, “o le na te faaoso i lona la i e ua amio leaga atoa ma e ua amio lelei; ua ia faatoto ifo foi le ua i e ua amiotonu, atoa ma e ua amioletonu.’ [Mataio 5:45]”5

“Matou te tautino atu o le Atua o le autu ma le punavai maoae lea e auala mai ai mea lelei uma; o Ia o le poto ma le atamai atoatoa, ma o Lona poto e lava atoatoa e pulea ai ma faagaioia ai foafoaga ma lalolagi silisiliese o loo susulu ma mumu mai ma le matagofie ma le ofoofogia i luga ae o o tatou ulu, e peiseai ua pa’i i ai Lona aao ma faagaioia e Lana afioga Silisili Ese. … Ua tala mai e le lagi le mamalu o le Atua; ua faaalia foi e le vanimonimo galuega a ona aao [tagai Salamo 19:1]; ma o sina taimi puupuu e manatunatu loloto ai e lava lava lea e aoao ai tagata uma taitoatasi o i ai le poto ma le atamai lautele, faapea o nei mea uma ua le na o ni fausaga faatauvaa tupu fua, e le mafai foi ona lagolagoina e soo se mana e itiiti ifo nai lo le aao o le Silisili Ese.”6

“E silasila le Atua i pogai lilo o gaoioiga faaletagata, ma silafia loto o tagata ola uma.”7

“O fuafuaga a lo tatou Atua e maoae, o Lona alofa e le mafaatusalia, o Lona poto e faavavau, ma Lona mana e le gata; o le mea lea, e tatau ai i le Au Paia ona olioli ma fiafia, i le iloa ai o ‘lenei Atua o lo tatou Atua lava ia e faavavau faavavau lava, o Ia lava na te taitaiina i tatou e oo lava i le oti.’ [Salamo 48:14.]”8

A tatou malamalama i uiga o le Atua, ua tatou malamalama foi ia i tatou lava ma tatou iloa ai ona o atu ia te Ia.

“E matua toaitiiti lava ni tagata i le lalolagi o e malamalama tonu i uiga o le Atua. O le toatele o tagata e le malamalama i se mea e tasi, o mea ua mavae, po o mea foi o le a oo mai, e tusa ai ma la latou faia ma le Atua. Latou te le iloa, latou te le malamalama foi i le natura o lena faia; ma o le taunuuga e sili laitiiti atu lava sina mea latou te iloa nai lo manu feai, pe sili laitiiti atu foi nai lo le ’ai, inu ma le moe. Pau lava lea o le mea e iloa e le tagata e uiga i le Atua po o Lona soifuaga, vagana ai ua tuuina mai e ala i musumusuga a le Silisili Ese.

“Afai e le sili atu se mea e iloa e le tagata nai lo le ’ai, inu ma le moe, ma e na te le malamalama i se fuafuaga e tasi a le Atua, o le mea lava lea e tasi e malamalama i ai manu. E ’ai, inu, moe le manu, ma na te le iloa se mea sili atu e uiga i le Atua; ae peitai na te iloa mea foi ia tatou te iloa, sei vagana ai ua mafai ona tatou malamalama e ala i musumusuga a le Atua Silisili Ese. Afai e le malamalama tagata i uiga o le Atua, latou te le malamalama ia i latou lava. Ou te toe fia foi i le amataga, ma faapea ona sii ae ai o outou mafaufauga i lalolagi maualuluga ma se malamalamaaga faaeaina e sili atu nai lo le mea e masani ona faananau i ai le mafaufau faaletagata.

“… O loo ta’u mai ia i tatou e tusitusiga paia e faapea ‘O le ola e faavavau foi lenei ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.’ [Ioane 17:3.]

“Afai e i ai se tagata na te le iloa le Atua ma suesue po o le a le ituaiga o Tagata e i ai o Ia,—afai na te saili ma le filiga i lona lava loto—afai e moni le folafolaga a Iesu ma aposetolo, o le a ia iloa ai ua le ia te ia le ola e faavavau; aua e leai lava se isi mataupu faavae e maua ai le ola e faavavau.

“O lo’u faamoemoega muamua o le iloa o uiga o le Atua moni ma le poto e toatasi, ma le ituaiga o Tagata e i ai o Ia. …

“O le Atua lava Ia na avea o ia e pei o i tatou nei, ma o se tagata faaeaina, ma o loo nofotupu o ia i le lagi! O le mea lilo sili lea. Afai e tatalaina le veli i le aso, ma faailoa mai e le Atua Ia lava, o le Atua silisili o le o loo taofia le lalolagi i lona taamilosaga, ma o le o loo faatumauina lalolagi uma ma mea uma e ala i Lona mana,—ou te faapea atu, afai e mafai ona e vaai ia te Ia i le aso, o le a e vaai ia te Ia e foliga i se tagata—e pei o oe lava i le tino, foliga, ma le fausaga o se tagata lava; aua na fausia Atamu i lena lava fausaga, faatusa, ma foliga o le Atua, ma sa maua mai ai faatonuga, ma savavali ma talanoa ma fesootai ma Ia, e pei lava ona talanoa ma fesootai le tasi tagata i le isi. …

“… O le i ai o se malamalama o le Atua e amata ai ona tatou iloa le ala tatou te o atu ai ia te Ia, ma le ala e aioi atu ai ina ia maua se tali. A tatou malamalama i uiga o le Atua, ma le ala tatou te o mai ai ia te Ia, o le a amata ona Ia tatalaina mai le lagi ia i tatou, ma tau mai ia i tatou mea uma e uiga i ai. A ua tatou saunia e o mai ia te Ia, ua Ia saunia foi e afio mai ia i tatou.”9

I le Aiga Atua o loo i ai ni peresona taitoatasi ma mavaevae se toatolu.

Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:1: “Matou te talitonu i le Atua, le Tama Faavavau, ma Lona Alo o Iesu Keriso, ma le Agaga Paia.”10

Na aoao mai e Iosefa Samita vaega ia ia Aperila 1843, na mulimuli ane faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:22: “E i le Tama le tino o aano ma ivi e pei lava o le tagata; e faapea foi le Alo; a o le Agaga Paia e leai sona tino o aano ma ivi, a o le peresona o agaga. Ana le faapea, ua le mafai le Agaga Paia ona mau i totonu ia i tatou.”11

“Ua ou folafola atu i taimi uma lava o le Atua o se peresona tutoatasi, o Iesu Keriso o se peresona mavae ma tutoatasi mai le Atua le Tama, ma o le Agaga Paia o se peresona tutoatoasi ma o se Agaga: ma o le toatolu lenei o ni peresona taitoatasi e toatolu ma o Atua e toatolu.”12

“O se mea e aunoa ma se tino po o ni vaega e leai se mea. E leai lava se isi Atua i le lagi ua na o le Atua e i ai aano ma ivi.”13

O le Aiga Atua e lotogatasi atoatoa, ma o le Atua le Tama e pulefaamalumalu.

“Ua tele naua faamatalaga ua faia e uiga i le Atua ma le Aiga Atua. … Ua faapea mai le au aoao o le asō o le Tama o le Atua, o le Alo o le Atua, o le Agaga Paia o le Atua, ma o latou ua i ai uma i le tino e tasi ma o le Atua e tasi. Na tatalo Iesu faapea o i latou na tuuina mai e le Tama ia te ia mai le lalolagi o le a tasi ma i latou, e pei ona tasi i latou [tagai i le Ioane 17:11–23]. …

“Na molimau Peteru ma Setefano faapea na la vaai i le Atalii o le Tagata o loo tu i le itu taumatau o le Atua. Soo se tagata lava na vaai ua tatala le lagi, e iloa e toatolu Tagata i le lagi o e umia ki o mana, ma e toatasi e pulefaamalumalu ia i latou uma.”14

“O le feagaiga tumau na faia i le va o Tagata e toatolu a o lei faatulagaina lenei lalolagi ma e fesootai ma o latou augatupulaga o tagata i le lalolagi. O nei Tagata … ua taua o le Atua le muamua, o le Foafoa; o le Atua le lua, o le Faaola; ma le Atua le tolu, o le Molimau po o Le e Molimauina.”15

“[Ua i ai] le pule i le Tama e pulefaamalumalu ai o le Pule Sili po o le Peresitene, o Iesu o le Puluvaga, ma le Agaga Paia o le Molimau po o Le e Molimau. O le Alo [e i ai] le tino ma faapena foi le Tama, ae o le Agaga Paia o se peresona agaga e leai se tino.”16

“Ua faapea mai tusitusiga paia, ‘O a’u nei ma le Tama, e tasi lava i maua’ [Ioane 10:30], ma ua toe faapea mai foi o le Tama, le Alo ma le Agaga Paia e tasi lava, ma o lea toatolu foi e auga atu ia i le mea e tasi [tagai i le 1 Ioane 5:7–8]. Sa faapea foi ona tatalo le Faaola i le Tama, ‘Ou te le tatalo mo le lalolagi, a o i latou na e foaiina mai ia te au mai le lalolagi, ina ia tasi i matou,’ po o le faapea foi, ia tasi le manatu i le lotogatasi i le faatuatua [tagai i le Ioane 17:9, 11]. Ae talu ai o tagata taitoatasi e eseese po o peresona mavaevae, e faapena foi le Atua ma Iesu Keriso ma le Agaga Paia o peresona mavaevae, ae auga i latou uma i le mea e tasi.”17

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau vii–xii.

  • Toe iloilo itulau 39–41, ma matau le auala na vaai ai le taulealea o Iosefa Samita i faailoga o se “mana pule aoao ma i ai i mea uma” i le lalolagi o loo siomia o ia. E pei ona e matauina le lalolagi o loo siomia ai oe, o a ni mea ua e vaai i ai o loo molimau mai i le Atua?

  • Toe iloilo le vaega muamua o le mataupu (itulau 42), ma vaavaai mo aoaoga o loo faaalia mai ai uiga o le Atua. E mafai faapefea e nei aoaoga ona fesoasoani ia tatou “olioli ma fiafia ai”? i le itulau 43. Aisea e faigata ai ona [tatou] malamalama ia i tatou lava pe afai tatou te le malamalama i uiga o le Atua?

  • Na aoao mai Iosefa Samita, “O loo silasila mai le Matua Sili o le lagi ma le lalolagi i luga o le aiga atoa o tagata ma lona agalelei faatama ma lana tausiga faamatua” (itulau 42). O a ni ou mafaufauga ma lagona a o e mafaufau loloto i lenei faamatalaga?

  • Faitau le parakalafa o loo amata i lalo o le itulau e 42 faapea ma le isi parakalafa. Aisea e le mafai ai ona tatou malamalama ia i tatou lava pe afai tatou te le malamalama i le uiga o le Atua?

  • Na molimau mai le Perofeta o Iosefa Samita faapea o le Atua le Tama, o Iesu Keriso, ma le Agaga Paia o “peresona mavaevae e toatolu.” Na ia aoao mai foi faapea e tasi i Latou (itulau 44). O a mea e tasi ai sui o le Aiga Atua? (Mo ni faataitaiga, tagai i itulau 44.)

  • O a ni auala e mafai ai e matua ona fafagaina le alofa o tamaiti mo lo latou Tama Faalelagi? (Mo ni faataitaiga, tagai i le itulau 39.

Mau E Faatatau I Ai: Ioane 8:17–19; Eperu 1:1–3; 12:9; Mose 1:3–6, 39

Faamatalaga

  1. Viliamu Samita, Notes on Chambers’ life of Joseph Smith, tusa o le 1875, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. Viliamu Samita, faatalatalanoaga na faia e E. C. Briggs ma J. W. Peterson, Oke. po o Nov. 1893, uluai lomia i le Zion’s Ensign (mekasini lomiaina e le Reorganized Church of Jesus Christ of Latter Day Saints, ua taua nei o le Community of Christ); toe lomia i le Deseret Evening News, Ian. 20, 1894, i. 2; ua faaonaponei faailoga.

  3. Joseph Smith, History 1832, i. 2–3; Letter Book 1, 1829–35, Joseph Smith, Collection, Church Archives.

  4. History of the Church, 6:305; mai se saunoaga na faia e Iosefa Samita ia Ape. 7, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia e Uilifoti Uitilafi, Uiliata Risati, Thomas Bullock, ma William Clayton.

  5. History of the Church, 4:595; mai le “Baptism for the Dead,” o se tusiga na lomia i le Times and Seasons, Ape. 15, 1842, itu. 759; O Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  6. History of the Church, 2:12, 14; ua suia le vavaega o parakalafa; mai le “The Elders of the Church in Katelani, to Their Brethren Abroad,” Jan. 22, 1834, lomia i le Evening and Morning Star, Fei. 1834, i. 136; Mat. 1834, itu. 142.

  7. History of the Church, 1:317; mai se tusi a Iosefa Samita ia William W. Phelps, Ian. 11, 1833, Katelani, Ohio; e sese le aso o lenei tusi Ian. 14, 1833, I le History of the Church.

  8. History of the Church, 4:185; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili i le Au Paia, Set. 1840, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Oke. 1840, i. 178.

  9. History of the Church, 6:303–5, 308; ua faaonaponei mataitusi tetele; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 7, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia e Uilifoti Uitilafi, Uiliata Risati, Thomas Bullock, ma William Clayton; tagai foi i le vaega faaopoopo o i lenei tusi, itulau 562, aitema 3.

  10. Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:1.

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:22; faatonuga na tuuina atu e Iosefa Samta ia Ape. 2, 1843, i Ramus, Ilinoi.

  12. History of the Church, 6:474; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 16, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia e Thomas Bullock.

  13. Sii mai e William Clayton, lipotia o se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita i Navu, Ilinoi; i le L. John Nuttall, “Extracts from William Clayton’s Private Book,” i. 7, Journals of L. John Nuttall, 1857–1904, L. Tom Perry Special Collections, Brigham Young University, Provo, Utah; kopi i le Church Archives.

  14. History of the Church, 5:426; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 11, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia e Uilifoti Uitilafi ma Uiliata Risati.

  15. Sii mai e William Clayton, lipotia o se aoaoga e leai se aso o tusia ai na tuuina atu e Iosefa Samita i Navu, Ilinoi; in L. John Nuttall, “Extracts from William Clayton’s Private Book,” itu. 10–11, Journals of L. John Nuttall, 1857–1904, L. Tom Perry Special Collections, Brigham Young University, Provo, Utah; kopi i le Church Archives.

  16. Sii mai e William I. McIntire, lipotia o se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita i le amataga o le 1841 i Navu, Ilinoi; William Patterson McIntire, Notebook 1840–45, Church Archives. Na faia e William McIntire ni lipoti pupuu o le tele o aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita i Navu i le amataga o le 1841. O lenei tusi o loo sii mai i nei lipoti e fa, e leai se lipoti o tusi ai se aso.

  17. Sii mai e George Laub, i le tuufaatasiga o faamatalaga mai aoaoga a Iosefa Samita, tusa o le 1845; George Laub, Reminiscences and Journal Jan. 1845–Ape. 1857, i. 29–30, Church Archives.

Ata
First Vision

O le Uluai Faaaliga, na aoao ai e Iosefa mo ia lava, o le Tama ma le Alo o ni tagata mavaevae, ma o le tagata ua fausia i le faatusa o le Atua—o upumoni ia e taua ona malamalama i ai i lo tatou sootaga moni ma lo tatou Tama oi le Lagi.

Ata
woman praying

“O le i ai o se iloa i le Atua, e amata ai ona tatou iloa le auala e faalatalata atu ai ia te Ia, ma le auala e ole atu ai ina ia maua se tali.”