Aoaoga a Peresitene
Mataupu 42: O Le Aiga: O Le Faatasiga Sili ona Suamalie mo le Olaga Nei ma le Faavavau.


Mataupu 42

O Le Aiga: O Le Faatasiga Sili ona Suamalie mo le Olaga Nei ma le Faavavau.

“O le faatasiga sili ona suamalie ma fiafia na matua faatumuina ai lo matou fale. E leai se feeseeseaiga po o se finauga na faalavelavea lo matou filemu, ma na nofotupu ai i totonu ia i matou le toafimalie.” (Lusi Maki Samita)

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Eoo atu i le 1843, e ui lava ina e le i maea le Malumalu o Navu, na faasilasila ai e le Perofeta le mataupu faavae o le faaolataga mo e ua maliliu, ma na ia faatinoina faaeega faalemalumalu o se vaega faatuatua o le Au Paia. Ae o se vaega taua o le galuega paia o le malumalu na le i oo i le taimi e faatuina ai i lona tulaga. I le aso 16 o Me, 1843, na malaga atu le Perofeta mai Navu i Ramus, Ilinoi, lea na nofo ai o ia i le fale o lana uo mamae o Benjamin F. Johnson. I lena afiafi, na ia aoaoina ai Uso ma Tuafafine Johnson ma nisi uo mamae e faatatau i le “feagaiga fou faavavau o le faaipoipoga.” Na ia faamalamalama mai o lenei feagaiga o le “faatulagaga o le perisitua” ina ia maua ai le tulaga aupito i luga o le malo selesitila. (Tagai MFF 131:1–4.) Na ia aoaoina foi i latou sei vagana ua ulu atu se alii ma se tamaitai i le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau, “o le a faamutaina ona uluuluola pe a latou oti; o lona uiga, o le a leai ni a latou fanau pe a mavae le toetutu.” O i latou o e ulufale i lenei feagaiga ma tumau faamaoni” o le a faaauau pea ona uluuluola ma maua fanau i le malo selesitila.”1

I le lua masina mulimuli ane, i le aso 12 o Iulai, 1843, i le ofisa i le falealuga o lona Faleoloa Piliki Mumu, na faalauina ai e le Perofeta ae tusitusia e William Clayton se faaaliga e faatatau i le mataupu faavae o le faaipoipoga e faavavau (tagai i le MFF 132). Na iloaina ma aoaoina e le Perofeta lenei mataupu faavae mo sina taimi ua tea. I lenei faaaliga, na folafola mai ai e le Alii afai o le a le faamauina se tane ma se ava i le mana o le perisitua paia, “e le mafai ona faalauteleina i laua, ae o le a tumau eseese ai ma tutoatasi, e aunoa ma le faaeaga, i o la tulaga faaolaina, i le faavavau atoa lava” (tagai MFF 132:15–18). Ina ia maua le faaeaina, e tatau ona faamauina tane ma ava e le mana o le perisitua ma tumau ai i le faamaoni i a latou feagaiga:

“E moni ou te fai atu ia te oe, afai e faaipoipo le tane i lana ava i la’u upu, o la’u tulafono lea, ma i le feagaiga fou faavavau, ma faamaufaailogaina ai i laua e le Agaga Paia o le folafolaga, e le ua faauuina, ua ou tofia i lenei mana ma ki o lenei perisitua; … o le a faia ia te i laua mea uma ua tuuina atu e la’u auauna i o la’ua luga, o lenei olaga, e oo lava i le faavavau; o le a faatumauina atoatoa foi pe a o ese atu i la’ua mai le lalolagi; e ui atu foi i la’ua i tala ane o agelu, ma atua, ua faatuina i lea mea e oo i lo la’ua faaeaga ma le mamalu i mea uma, e pei ona faamaufaailogaina i luga o o la’ua ulu, o le mamalu lea o le atoatoa ma le fanafanau pea lava pea e faavavau faavavau lava.

“Ona avea ai lea o i laua ma atua, aua e leai so laua iuga; o lea o le a i ai i laua e faavavau faavavau lava, aua e tumau pea i laua; o lea e aupito i luga lava i laua i mea uma, aua e pule i laua i mea uma. Ona avea ai lea o i laua ma atua, aua ua maua e i laua mana uma, ma e auauna agelu ia te i laua. E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, e le mafai ona e maua lenei mamalu, sei iloga e te usitai i la’u tulafono” (MFF 132:19–21).

Mo Elder Parley P. Pratt o le Korama a le Toasefululua, o se malamalamaaga i lenei mataupu faavae ua faalolotoina ai lona alofa mo lona aiga: “O Iosefa Samita le na aoaoina mai ia te au le auala e faataua ai fesootaiga pele a tama ma tina, tane ma le ava; o le uso ma le tuafafine, o le atalii ma le afafine. O ia lava na ou aoaoina mai ai o le avā o lo’u loto e mafai ona faamautuina mai ia te a’u mo le taimi nei ma le faavavau atoa; ma o tigaalofa ma lagona alofa ua pele ai ia i matou le tasi i le isi e susulu mai mai le punavai o le alofa paia faavavau. E mai ia te ia na ou aoao mai ai e mafai ona tatou atiina ae nei lagona alofa, ma tupu ai ma faateleina i le auala lava e tasi i le faavavau atoa; a o le taunuuga o a tatou faatasiga e le iu o le a matua faatoateleina lava lau fanau e pei o fetu o le lagi, e pei o le oneone foi i le matafaga. … Na ou alofa muamua, ae ou te le i malamalama i le mafuaaga. Ae o lenei ua ou alofa—ma se mama—se malosi o se lagona siitia, faaeaina, lea o le a sii ai i luga lo’u agaga mai mea le tumau o lenei lalolagi matautia ma faalauteleina e pei o le sami. … A faapuupuu, ua mafai nei ona ou alofa ma le agaga faapea foi ma le malamalama.”2

Aoaoga a Iosefa Samita

Ia faamamalu e tane ma ava le tasi i le isi e ala i le faaali atu o le alofa, agalelei, ma lagona o le alofa.

“O le faaipoipoga [o se] faatulagaga a le lagi, na faatuina i le faatoaga o Etena.”3

“O le tiute o le tane e alofa, faataua, ma faamalosia lana ava, ma pipii atu ia te ia ae le o se isi [tagai MFF 42:22]; e tatau ia te ia ona faamamalu ia te ia e pei o ia lava, ma e tatau ia te ia ona manatu i ona lagona ma le agaga alofa, aua o ia o lona tino, ma lona ivi, na faia ina ia avea ma fesoasoani ia te ia, i mea uma i la le tino, ma le faaleagaga; o se tasi e mafai ona ia saoloto e sasaa atu i ai i lona loto ona faafitauli uma, o se o loo naunau (i lona fuafuaina) e i ai sana vaega i ana avega mamafa, e faamālū ma faamalosiau ai ona lagona e ala i lona leo malu.

“O le tulaga o le alii, ia tu i le ulu o lona aiga, … e le ina ia pule i lana ava e faapei o se pule saua, e le faapei foi o se tasi o le e mata’u pe fuā faapea i nei le tu lana ava i lona tulaga, ma taofia ai o ia mai le faaaogaina o lana pule. O lona tiute lea o le avea o se tagata o le Atua (aua o le tagata o le Atua o se tagata o le poto,) e saunia i taimi uma e maua mai tusitusiga paia, faaaliga, ma mai luga, ituaiga o faatonuga e tatau mo le aoaoina, ma le faaolaina o lona auaiga.”4

I se fonotaga a uso o le Aualofa, na faapea ai Iosefa Samita: “E le manaomia ona outou taufaifai ia outou tane ona o a latou galuega, ae ia lagonaina le uunaiga o a outou amiomama, agalelei ma lagona alofa, ia e sili atu ona malosi nai lo le nonoa o se maaolo tele i le ua; e le o taua, e le o fefinauaiga, e le o feeseeseaiga, po o misa, ae o le lotomaualalo, alofa, mama—o mea nei e tatau ona faalauteleina oe i le vaai a alii lelei uma. …

“… Pe a oo ina lofituina se alii i faafitauli, pe a oo ina le mautonu o ia i ona tiutetauave ma faigata, afai e mafai ona ia feiloai ma ni foliga ataata nai lo se finauga po o se muimuiga—afai e mafai ona ia feiloai atu ma le agalelei, o le a faafilemuina lona agaga ma faamaluina ona lagona; pe a oo ina faasolo atu i le matua mafatia tele o le mafaufau, o le a manao i se faamafanafanaga o lagona alofa ma le agalelei. … Pe a e alu i le fale, aua aua lava nei tuuina atu se upu ita po o se upu le alofa i a outou tane, ae ia avea le agalelei, alofa mama ma le alofa e faapaleina au galuega i le taimi lenei ma le agai atu i luma.”5

Na lipotia mai e Eliza R. Snow: “Na apoapoai mai [le Perofeta o Iosefa Samita] i tuafafine ina ia tulimatai lo latou faatuatua ma a latou tatalo mo, ma tuuina atu le lagona talitonuina i a latou tane, o e ua tofia e le Atua mo i latou e faamamaluina.”6

O fanau e ava i o latou matua e ala i le faailoa atu o le agaga faafetai ia i latou ma le faatauaina o i latou i o latou olaga atoa.

Mo ni nai aso ia Oketopa 1835, na asiasi ai i aso uma le Perofeta i lona tama na matua tigaina lona gasegase, tausi ia te ia “ma le popole tele.” Na faamaumauina i le tusi faamaumau a le Perofeta: “Toe tausi i lo’u tama, o le o loo mai tele. I le tatalo faalilolilo i le taeao, na fetalai mai ai le Alii, ‘La’u auauna e, o le a ola lou tama.’ Na ou tausia o ia i le aso atoa ma lo’u loto na sii ae i le Atua i le suafa o Iesu Keriso, ina ia Ia toefuatai mai o ia i le maloloina, ina ia faamanuiaina ai a’u i lona mafuta mai ma ana fautuaga, ma talisapaia o se tasi o faamanuiaga faaletino sili ona maoae le faamanuiaina i le faatasi ma matua, o e avea le matua o o latou tausaga ma aafiaga e agavaa ai i latou e tuuina mai fautuaga sili ona atoatoa ma lelei. I le afiafi na oo mai ai Uso Tavita Uitimera. Na ma valaau atu i le Alii i le tatalo faatauanau i le suafa o Iesu Keriso, ma faaee atu o ma lima i ona luga, ma faamaloloina le mai. Ma na faafofoga mai ma tali mai le Atua i a ma tatalo—i le olioli sili ma le faamalieina o o ma agaga. Na tulai mai lo ma tama matua ma faia ona lavalava, alaga, ma vivii ae i le Alii.”7

“Amuia lo’u tina, aua o lona agaga e faatumulia i taimi uma i le agaga alofa ma le lima foai; ma e ui lava i lona matua, ae o le a maua pea e ia le malosi, ma o le a faamafanafanaina i le lotolotoi o lona fale, ma o le a ia maua le ola e faavavau. Ma amuia foi lo’u tama, aua o le a i ona luga le aao o le Alii, aua o le a ia vaai ua aveesea mafatiaga o lana fanau; ma a oo ina matuā matua lona ao, o le a ia vaai ia te ia lava faapei o se laau olive, o ona lala e lauusiusi ma lolo’u mai i lalo i le tele o ona fua; o le a ia maua foi se maota i luga.”8

“Ua ou manatuaina vaaiga o lo’u tamaitiiti. Ua ou mafaufau i lo’u tama o le ua maliu. … Na mamalu lona tulaga ma sa i ai ia te ia se mafaufau maualuga, ma paia, ma faaeaina, ma mama. O lona agaga na siitia i luga ae o na mataupu faavae o mea leaga ma le toilalo ia ua fai ma natura o le loto o le tagata ola. Ou te fai atu nei na te lei faia lava se mea leaga, lea e ono faapea o se mea le alofa i lona olaga, i lo’u lava iloa. Ou te alofa i lo’u tama ma lona soifuaga; ma o lona soifuaga o galuega amiotonu o se uunaiga malosi i lo’u mafaufau, ma o le tele o ana upu agalelei ma le faamatua ia te a’u o loo tusia i le maa o lo’u fatu.

“E paia ia te a’u manatu ia ou te faatauaina i le talaaga o lona olaga, ia ua faafegasoloai i lo’u mafaufau, ma ua totoina iina e ala i lo’u lava mafaufau matau, talu ona ou fanau mai. E paia ia te a’u lona efuefu, ma le tulaga o loo taoto ai o ia. E paia ia te a’u le tuugamau ua ou faia e faataaliolio i luga a’e o lona ao. Ia ola e faavavau le soifuaga o lo’u tama i manatu. … Ia silasila mai i lalo le Atua mai luga lea ou te alofa i ai ma laveai a’u mai o’u fili iinei, ma uuina lo’u lima ma ave atu a’u i luga o le Mauga o Siona ina ia ou tu ai, ma faapaleina a’u faatasi ma lo’u tama iina e faavavau.

“E le lava upu ma gagana e faamatala atu ai le agaga faafetai lea ou te nofo aitalafu ai i le Atua mo le auina mai ia te a’u o ni matua sili ona faamamaluina.

“O lo’u tina foi o se tasi o tamaitai sili ona tamalii ma sili ona lelei. Ia foaiina mai e le Atua ia te ia le faafualoaina o ona aso faapea foi ma o’u aso, ina ia mafai ai ona ma ola e talisapaia le mafutaga umi a le tasi ma le isi.”9

“Pe a tatou tomanatu ma le faaeteete, faatasi ai ma le filiga faifaipea na finafinau ai o tatou matua e puipui ia i tatou, ma le tele o itula o le faanoanoa ma le popole na latou faaaluina, i luga ae ma talaane o o tatou moega, i taimi o ma’i, e taua lo tatou faaeteete i o latou lagona i o latou soifuaga matutua! E le mafai ona avea ma puna o manatu lelei ia i tatou, le fai atu o se upu po o le faia o se mea e aumaia ai o latou lauulu sinasina i le tuugamau ma le faanoanoa tele.”10

O le alofa i le va o uso ma tuafafine e mafai ona suamalie ma faaauau pea.

E faatatau i le toalua o ona uso, o e uma na oti a o talavou, na tusia ai e le Perofeta faapea: “O Alevine, lo’u uso ulumatua— ou te manatua lelei tiga o le faanoanoa na faatumulia ai lo’u fatafata talavou ma na toetoe a pa ai lo’u fatu vaivai ina ua oti o ia. O ia na sili ona matua ma sili ona tamalii o le aiga o lo’u tama. O ia o se tasi o atalii sili ona tamalii o atalii o tagata. … I totonu ia te ia na aunoa ma se faa’ole’ole. Na ola o ia e aunoa ma se pona mai lava i le taimi a o tamaitiiti o ia. … O ia e sili ona faautauta o tagata uma, ma ina ua oti o ia na asia o ia e agelu a le Alii i ona toe taimi. …

“O lo’u uso laitiiti o Toni Kalosi Samita … o se tama tamalii foi; ou te lei iloa lava se sese ia te ia; ou te lei vaai lava i se uluai amio le mama, po o se uluai manatu le tonu pe le tamalii i le tamaitiiti mai lava i le taimi na fanau mai ai seia oo atu i le taimi o lona oti. O ia o se tamaitiiti matagofie, amiolelei, loto alofa ma amio mama ma faamaoni, ma amiosao; ma o le mea e alu i ai lona agaga, ia alu ai foi lo’u agaga.”11

Na tusia e Iosefa Samita upu ia i se tusi i lona uso matua o Ailama: “Lo’u Uso Pele Faapelepeleina Ailama, ua tele ni ou popolega ia te oe, ae ou te manatua pea oe i a’u tatalo, i le valaau atu i le Atua e tausia oe ina ia e saogalemu e ui lava i tagata po o tiapolo. … Ia puipuia oe e le Atua.”12

E faatatau ia Ailama, na tusia e le Perofeta: “E mafai ona ou tatalo i lo’u loto maimau pe ana faapei uma o’u uso o lo’u uso peleina o Ailama, o le ua i ai le filemu o le tamai mamoe, ma le faamaoni o Iopu, ma a faapuupuu, o le agamalu ma le lotomaulalo o Keriso; ma ou te alofa ia te ia i lena alofa lea e sili atu lona malosi nai lo le oti.”13

O matua o e alolofa, lagolagoina, ma tatalo mo a latou fanau e aumaia faamanuiaga le mafuatia i olaga o a latou fanau.

Ina ua tuanai lana asiasiga i le Mauga o Kumora ia Setema 1823, na faamatala e Iosefa Samita lona aafiaga i lona aiga ona faaauau ai lea ona faasoa atu ma i latou ona aafiaga. Na tusi faamaumauina e le tina o le Perofeta: “I afiafi uma lava ma te faapotopotoina ai faatasi le ma fanau. Ou te manatu na matou faaalia se vaega silisili ona uiga ese mai soo se aiga lava ua ola i le lalolagi, nonofo uma lava i se li’o, o tama, tina, atalii, ma afafine o loo faalogologo ma le naunautaiga toto’a i aoaoga faalelotu a se tama e [sefulufitu] tausaga lona matua. …

“Na matou talitonu ua lata ona aumaia i le malamalama e le Atua se mea e mafai ona faamalolosia ai i matou faalemafaufau ma faaletagata, se mea e mafai ai ona matou maua se malamalama atoatoa nai lo se isi lava mea na aoaoina mai ia i matou muamua, ma na matou fiafia ai ma le matua olioli tele. O le faatasiga sili ona suamalie ma fiafia na matua faatumulia ai lo matou fale. E leai se feeseeseaiga po o se finauga na faalavelavea lo matou filemu, ma na faatumauina i le lotolotoi o lo matou aiga le toafimalie.”14

O le latalata i le faaiuga o le savaliga a le Tolauapiga a Siona, ia Iuni 1834, na pagatia ai Iosefa ma Ailama Samita, faapea ma le toatele o isi, i le palagaau. Na faamatalaina e lo la tina le tala lea faatatau i o la aafiaga: “O le fiafia o Ailama ma Iosefa … ina ua matou toe feiloai i le maloloina na matua maoae, e le mafuatia, ona o tulaga faigata na la sao mai ai i le taimi na toesea ai i laua. Na la nonofo mai i lalo, taitoatasi i o’u itu, na uuina e Iosefa le tasi o o’u lima a o Ailama le isi, ma sa la faamatala maia le tala lea. …

“ ‘Na vave ona oo mai le ma’i ia i matou, ma i ni nai minute na matou oo i se mafatiaga matautia. Na faia e le tasi i le isi ni faailoga le leoa ma sa ma tuua ai le fale mo le faamoemoe o le o atu i se nofoaga tuese e tuua ai faatasi i maua i le tatalo ia laveaiina i matou e le Atua mai lenei aafiaga matautia. Ae e lei lava lelei le mamao na ma oo i ai ia saogalemu ai i maua mai le ono faalavelavea, ae na toetoe lava ina a le mafai ona ma tutu i o ma vae ma na matuai faateia i maua, ma e na ma manatu ai o le a ma oti ai lava i lenei vaomatua i sisifo i le mamao mai o maua aiga, e aunoa ma se avanoa e faamanuia ai a maua fanau pe tuuina atu ia i latou se upu se tasi o se fautuaga faamavae. Na tagi mai Ailama, “Iosefa, o le a le mea e tatau ona ta faia? Pe o le a vavae eseina ea i taua mai luga o le fogaeleele e lenei malaia mataga?” “Ia ta,” na faapea mai ai [Iosefa], “tootutuli ifo i lalo i o taua tulivae ma tatalo i le Atua e aveesea le tiga ma isi mafatiaga ae toefuatai mai i taua i le maloloina, ina ia mafai ona ta toe foi i o ta aiga.” Na ma faia loa ae aunoa ma se tulaga lelei, ae na faasolo pea ina leaga tele. …

“‘Na vave ona ma taunuu i se faaiuga o le toe aioi atu i le Atua mo lona alofa mutimutivale ma aua nei tulai ese se tasi mai ona tulivae seia maua e le tasi po o le isi se molimau o le a faamaloloina i maua. … Na ma tatalo mo ni nai taimi, muamua le tasi ona tatalo lea o le isi, ma e lei umi ae iloa ai ua amata ona tatala atu le tiga. Ma i se taimi puupuu mulimuli ane, na oso i luga Ailama i ona vae ma alaga, “Iosefa, o le a ta foi, aua ua ou vaai i se faaaliga vaaia lea na ou vaai ai ia Tina i ona tulivae i lalo o le apu o loo tatalo mo i taua, ma o loo ia talosaga atu i le taimi lava lenei i le Atua e faasaoina o taua ola ina ia mafai ona toe vaai mai o ia ia i ta’ua i la le tino. Ma ua molimau mai le Agaga ia te au o le a talia ana tatalo ma a taua tatalo.” Ma e mai lava i lena taimi na faamaloloina i maua ma sa ma malaga atu ai ma le olioli.’

“ ‘Oi, lo’u Tina e,’ na fai atu ai Iosefa, ‘ua faafia ea ona avea au tatalo ma auala e fesoasoani mai ai ia i maua a o siomia i maua e ata o le oti.’ ”15

O le alofa o Lusi Maki Samita mo lana fanau tama na faaalia i lana tala o le taimi na ave faapagotaina ai le Perofeta ma lona uso o Ailama i se taavale solofanua mai Sisifo Mamao, Misuri, ia Novema 1838, i Independence ona sosoo ai lea ma Richmond, Misuri, i le mea o le a faafalepuipuiina ai i la’ua. Sa popole le aiga ina nei fasiotia ai Iosefa ma Ailama. “Ina ua oo mai ia i matou le tala o le a aveeseina la ma fanau tama, na tau mai e le avefeau afai lava ma te toe vaai i la ma fanau o ola, e tatau ona ma o atu ia i laua, aua na aveeseina i laua i le taavale solofanua ma e toe o ni nai minute ae aveesea loa. Na matua ma’i tele la’u tane ma sa le mafai ona alu atu, ae o a’u ma Lusi [se tama teine] na ma o atu na o i maua, aua na o i maua lava o le aiga na malolosi.

“Ina ua ma oo mai i le 400 iata o le taavale solofanua, na le mafai ona ma o atu i se isi mamao ona o alii na siomiaina i laua. ‘O a’u o le tina o le Perofeta,’ na ou tagi atu ai, ‘ma e leai ea se tamalii iinei e mafai ona fesoasoani mai ia te au i lenei tumutumu agai atu i le taavale solofanua le la ina ia mafai ai ona ou toe vaai atu i la’u fanau ma tautala tasi atu ia te i laua ao lei oti i laua?’ O se tagata e toatasi na ofo mai na te faaavanoaina se ala i le va o fitafita, ma na ma o atu ai i le lotolotoi o pelu, ma ituaiga o fana eseese, lamatia i le oti i laasaga uma, seia iu lava ina ma taunuu ai iina. Na tautala le alii na taitai atua i maua ia Ailama, o le na nofo i luma, ma tau atu ia te ia ua iina lona tina ma o loo manao o ia e aapa mai lona lima ia te ia. Na ia faia loa, ae na lei faatagaina au ou te vaai ia i laua, aua o le ufiufi o le taavale solofanua na faia i se ie matua mamafa lava ma na nonoa faamalo i le pito lava i lalo i luma ma tuitui mau pito i fao. …

“Ona taitai atu lea o i maua e la ma uo i le pito i tua o le taavale solofanua, lea na i ai Iosefa, ma tautala atu ia te ia, ma faapea atu, ‘Susuga Samita, o lou tina ma lou tuafafine o loo iinei ma o loo mananao e lulu lima ma oe.’ Na faaofi mai e Iosefa lona lima i le va o le taavale ma le ufiufi lea na tuituiina i fao i le laupapa pito i tua. Na ma uuina lona lima, ae na lei tautala mai o ia ia te i maua. Na le mafai ona ou tuua o ia e aunoa ma le faalogo atu i lona leo. Na ou fai atu, ‘Oi, Iosefa e, tautala tasi maia i lou tina vaivai. E le mafai ona ou alu seiloga ou te faalogo atu ua e tautala mai.’

“Na ia fai mai, ‘Ia faamanuia oe e le Atua, Tina,’ ona oo mai lea o se valaau ma alu ese loa le taavale solofanua, ma vavae ese atu ai la’u tama ma i maua ao taumafai Lusi e toso mai lona lima ia te ia ina ia tuu atu i ai se sogi mulimuli a se tuafafine, aua na ma iloa na molia i laua ina ia ta fanaina.

“Na taunuu le ma toe malaga atu i le fale, e ui ina sa toetoe lava ina a le mafai ona ma savavali i ma’ua lava. … Mo sina taimi na leai se leo na faalogoina i le fale vagana leo o le mapuea ma le oi, aua ma te lei iloaina i le taimi lena tau lava o lea na ma vaai ia Iosefa ma Ailama mo le taimi mulimuli. Ae i le totonugalemu o o’u mafatiaga, na ou maua se faamafanafanaga e sili atu nai lo lagona filemu uma faalelalolagi. Na faatumulia au i le Agaga o le Atua ma maua ai le [valoaga] lea e ala i le meaalofa o le valoaga: ‘Ia faamafanafanaina lou loto e tusa ai ma lau fanau, aua o le a latou le sauaina se lauulu o o la ulu.’ … Na ou faapea lea, ‘La’u fanau e, aua tou te toe fetagisi. O le a le faaooina e tagata leaga le oti ia te i laua, aua ua faailoa mai e le Alii ia te a’u o le a ia laveaiina i laua mai lima o o laua fili.’ O se faamafanafanaga sili lea ia i matou uma lava, ma mulimuli ane na matou le toe matua mafatia ai e tusa ai ma le ono aveesea o o laua ola.”16

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau vii–xii.

  • Toe iloilo faamatalaga a Elder Parley P. Pratt pe faapefea e se malamalama i le mataupu faavae o le faaipoipoga e faavavau ona faamanuiaina lona olaga (itulau 513). O a ni auala e mafai ai e lenei aoaoga faavae ona uunaia o tatou lagona e uiga i o tatou aiga? le auala e taulima ai e le tasi le isi i totonu o le aiga?

  • Faitau le fautuaga a le Perofeta o Iosefa Samita i tane ma ava (itulau 514–15). Mafaufau pe faapefea e nisi vaega o lenei fautuaga ona aoga i tamaitai ma alii. Aisea e taua ai i tama ma tina le suesue i tusitusiga paia ma maua faaaliga e taitaiina ai le aiga? O a nisi o mea e mafai e se alii ona faia pe a vaai atu i lana ava o “lofituina i faafitauli”? Aisea e manaomia ai uma e tane ma ava ona aloese mai le faaaogaina o “se upu ita po o se upu le alofa”?

  • I le avea ai o se tagata matua, na faaauau pea e le Perofeta o Iosefa ona faafiafiaina i le faatasi ma ona matua, e saili la laua fautuaga, ma faamamaluina i laua (itulau 515–18). O le fea o saunoaga a le Perofeta e uiga i ona matua e sili atu ona e fiafia i ai? O a ni faataitaiga ua e vaaia i ni aafiaga faaauau pea a matua lelei e mafai ona i luga o a latou fanau? Mafaufau i mea e mafai ona e faia e faaleleia ai le faamamaluina o ou matua.

  • Toe iloilo faamatalaga a le Perofeta e faatatau i ona uso o Alevine, Toni Kalosi, ma Ailama (itulau 518). Aisea e te manatu ai e mafai ona umi ma malosi fesootaiga i le va o uso ma tuafafine? O a mea e mafai ona faia e matua e faamalosiau ai i o latou atalii ma afafine e avea ma uo lelei? O a ni mea e mafai ona faia e uso ma tuafafine e faafaileleina ai a latou faigauo a le tasi ma le isi?

  • Toe iloilo faamatalaga a Lusi Maki Samita e faatatau i lana tama o Iosefa a o ia aoaoina le aiga (itulau 519–20). O a ni aafiaga e mafai ona e faasoa atu ia na e lagonaina ai le “faatasiga sili ona suamalie ma fiafia” faatasi ma tagata o lou aiga? O a mea e mafai ona aoaoina e matua mai aafiaga na maua e Iosefa ma Ailama ina ua faamaloloina mai le palagaau? (Tagai i itulau 520–21.

Mau E Faatatau I Ai: Esoto 20:12; 1 Korinito 11:11; Efeso 6:1–4; Mosaea 4:14–15; Mose 3:18, 21–24

Faamatalaga

  1. History of the Church, 5:391; mai faatonuga na tuuina mai e Iosefa Samita ia Me 16, 1843, i Ramus, Ilinoi; lipotia mai e William Clayton.

  2. Parley P. Pratt, Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. (1938), itu. 297–98; ua suia le vavaega o parakalafa.

  3. History of the Church, 2:320; mai faamaumauga i le tusi faamaumau a Iosefa Samita, Nov. 24, 1835, Katelani, Ohio.

  4. “On the Duty of Husband and Wife,” o se tusiga mai le faatonu na lomia i le Elders’ Journal, Aok. 1838, i. 61; ua suia le vavaega o parakalafa; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  5. History of the Church, 4:605–7; ua faaonaponei le sipelaga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa ia Ape. 28, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  6. History of the Church, 4:604; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 28, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  7. History of the Church, 2:289; mai faamaumauga i le tusi faamaumau a Iosefa Samita, Oke. 8 ma le 11, 1835, Katelani, Ohio.

  8. History of the Church, 1:466; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se faamaumauga i le tusi faamaumau a Iosefa Samita, Tes. 18, 1833, Katelani, Ohio.

  9. History of the Church, 5:125–26; mai se faamaumauga i le tusi faamaumau a Iosefa Samita, Aok. 23, 1842, latalata i Navu, Ilinoi; o loo sese le aso o lenei faamaumauga o Aok. 22, 1842, i le History of the Church.

  10. History of the Church, 2:342; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ia Viliamu Samita, Tes. 18, 1835, Katelani, Ohio.

  11. History of the Church, 5:126–27; mai se tusiga i le tusi faamaumau a Iosefa Samita, Aok. 23, 1842, latalata i Navu, Ilinoi; o loo sese le aso o lenei faamaumauga o Aok. 22, 1842, i le History of the Church.

  12. Tusi mai ia Iosefa Samita ia Ailama Samita, Mati 3, 1831, Katelani, Ohio; Iosefa Samita, Collection, Letters Sent, Church Archives. O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  13. History of the Church, 2:338; mai se faamaumauga i le tusi faamaumau a Iosefa Samita, Tes. 18, 1835, Katelani, Ohio.

  14. Lusi Maki Samita, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 4, i. 1, Church Archives.

  15. Lusi Maki Samita, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 13, i. 12–14, Church Archives.

  16. Lusi Maki Samita, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 16, i. 3–6, Church Archives.

Ata
family praying

Na tautino mai e Parley P. Pratt: “O Iosefa Samita na aoaoina au i le auala e faataua ai le sootaga faapelepele a le tama ma le tina, tane ma le ava; o le uso ma le tuafafine, atalii ma le afafine.”

Ata
Smith family

Na tausia ma faafailele Iosefa Samita i se aiga e fealofani matua ma fanau ma faaaloalo le tasi i le isi. O lenei ata o loo faaalia ai le aiga o le au Samita ua toe faatasia ma lo latou tama i le 1816, ina ua ia taunuu muamua i le taimi ua latou masii atu ai i Palamaira, Niu Ioka.

Ata
Joseph teaching

“O afiafi uma lava ma te faapotopotoina ai faatasi le ma fanau,” sa toe manatua ai e Lusi Maki Samita, “o le tama, tina, atalii, ma afafine e faalogologo ma le naunautai i aoaoga faalelotu a se tama [e sefulufitu] tausaga le matua.”