Aoaoga a Peresitene
Mataupu 7: Papatisoga ma le Mea Foaifua o le Agaga Paia


Mataupu 7

Papatisoga ma le Mea Foaifua o le Agaga Paia

“O le papatisoga i le vai, e aunoa ma le papatisoga i le afi ma le Agaga Paia e faatasi i ai, e leai se aoga; o ia tulaga uma e matuai manaomia lava ma e le mafai ona tuueseeseina.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

I le taimi o Iosefa Samita, na tatafe mai i ni tafega tetele ma le fegauigauiai le Vaitafe o le Susquehanna e ui atu i le togavao tele o laau malo failaupapa ma paina, ae li’oli’o e atu a’ega mapu’epu’e ma toga sana. O le vaitafe sili lea ona tele i Penisilevania, o se vaega tutotonu ia o le laufanua faataamilo i Heremoni, Penisilevania.Talu ai na latalata le vaitafe i lona aiga ma maua ai se nofoaga toafilemu ma taumamao ma tagata, na i ai taimi na malaga ai i ai le Perofeta e mafaufau ai ma tatalo.

O luga o augutu o lenei vaitafe na malaga i ai le Perofeta ma Oliva Kaotui i le aso 15 o Me, 1829, e tatalo e uiga i le taua o le papatisoga. Ina ia tali atu ai i la la’ua tatalo, na faaali mai ai ia i laua Ioane le Papatiso, ma faaee i o laua luga le Perisitua Arona ma poloaiina i laua e papatiso e le tasi le isi. O le faamanuiaga na laua saili i ai ua mafai nei ona faataunuina i le ala sa’o faatasi ai ma le mana ma le pule a le Atua. Ina ua la i ai i totonu o le vaitafe, na papatiso ai e le tasi le isi, e ala i le papatisoina muamua e Iosefa o Oliva, e pei ona faatonuina ai e Ioane. Ona faaee ai lea o lima o Iosefa i luga o le ulu o Oliva ma faauu o ia i le Perisitua Arona ma sa faapena foi ona faia e Oliva le mea lava lea e tasi ia Iosefa. Na manatua e le Perofeta:

“Sa oo mai ia i maua ni faamanuiaga mamalu ma le ofoofogia mai lo tatou Tama oi le lagi. O le taimi lava na maea ai ona ou papatisoina Oliva Kaotui, o le taimi foi lena na oo ifo ai i ona luga le Agaga Paia, ona ia tulai lea ma perofeta ane i mea ua lata ona oo mai. E le gata i lea, ae ina ua uma foi ona papatisoina au e ia, sa oo mai foi ia te au le agaga o valoaga, ma ina ua ou tulai atu, sa oo ina ou vavalo atu e uiga i le faatupulaia o lenei Ekalesia, ma isi mea e tele e uiga i le Ekalesia, atoa ma lenei tupulaga o le fanauga a tagata. Sa faatumuina i maua i le Agaga Paia, ma sa ma olioli i le Atua o lo ma faaolataga” (Iosefa Samita 2:73).

O faamanuiaga o le papatisoga na vave ona faalautele atu i isi o e na talitonu. Mulimuli ane i le masina o Me, na oo mai ai Samuelu o le uso laitiiti o le Perofeta e asiasi mai ia Iosefa ma Oliva i Heremoni. “Na ma … galulue ai e taumafai loa e faatauanau o ia e uiga i le Talalelei a Iesu Keriso, lea na toe o se aga faaalia mai i lona atoatoa,” o le faamatalaga lea a le Perofeta. Sa maua e Samuelu se molimau o le galuega, ma sa papatisoina o ia e Oliva Kaotui, ma ina ua maea, “sa toe foi [Samuelu] i le fale o lona tama, ma matua vivii ae ma faafetai i le Atua, ua faatumulia i le Agaga Paia.”1 Ia Iuni, na papatisoina ai e le Perofeta lona uso matua o Ailama, o se ua leva lava ona talitonu tumau i le savali a le Perofeta. “Mai le taimi lea e agai atu i luma e toatele na avea ma e talitonu,” na tusia ai e Iosefa, “ma o nisi na papatisoina a o faaauau pea ona matou aoao atu ma faatauanau mai.”2

Na faapitoa lava le faafetai o le Perofeta i le vaai i lona tama, o Iosefa Samita Matua, ua papatisoina. Na i ai le alofa loloto i le Perofeta mo lona tama, o le na muamua lava talitonu i lana savali ina ua mavae ona muai asia o ia e Moronae. Na papatisoina Iosefa Samita Matua i le aso 6 o Aperila, 1830, le aso na faavaeina ai le Ekalesia. O le tina o le Perofeta, o Lusi Maki Samita, na ia manatuaina: “Na tu Iosefa i le matafaga ina ua sau i luga lona tama mai le vai, ma a o ia uuina lona lima na ia alaga ai ‘… Ua ou ola ou te vaai i lo’u tama ua papatiso i le ekalesia moni a Iesu Keriso,’ ma sulu atu ai ona foliga i le fatafata o lona tama ma tagi leotele i le olioli e pei o Iosefa anamua ina ua vaai i lona tama ua oo mai i le nuu o Aikupito.”3

I le aso na faavaeina ai le Ekalesia, e toatele le Au Paia o e na papatisoina i luma atu na mauaina le mea foaifua o le Agaga Paia e ala i le mana o le Perisitua Mekisateko. Na aoao atu e le Perofeta o Iosefa Samita ma faamamafa atu le manaomia o le papatisoga ma le faaee atu o lima mo le mea foaifua o le Agaga Paia. “O le papatisoga i le vai, e aunoa ma le papatisoga i le afi ma le Agaga Paia e faatasi i ai, e leai se aoga,” na ia folafola mai ai. “O ia tulaga uma e matuai manaomia lava ma e le mafai ona tuueseeseina. E tatau i se tagata ona fanau i le vai ma le agaga ina ia mafai ai ona ulufale atu i le malo o le Atua.”4

Aoaoga a Iosefa Samita

O le sauniga o le papatisoga e manaomia mo le faaeaga.

“Ua faatuina e le Atua le tele o faailoga i le lalolagi, ma faapena foi i le lagi; mo se faataitaiga, o le aoa o le vao, le fua o le laau, le laulaau manogi o le faatoaga—ua i ai i ia mea se faailoga ua totoina iina se fatu; aua o se folafolaga a le Alii faapea o laau tetele, laau iti, ma laulaau manogi e i ai o latou fatu e tatau ona toe aumaia laau o na lava ituaiga, ma e le mafai ona ola mai i se isi lava tulafono po o se isi aoaoga faavae.

“I luga o le mataupu faavae lava lea e tasi ou te faapea atu ai o le papatisoga o se faailoga na faauuina e le Atua, mo le tagata e talitonu ia Keriso e ave i ona lava luga le faatulagaga e ulufale ai i le malo o le Atua, ‘aua a le fanau se tasi i le vai ma le Agaga e le mafai ona sao atu i le malo o le Atua,’ na fetalai mai ai le Faaola [tagai Ioane 3:5]. O se faailoga lea ma se poloaiga ua faatuina e le Atua mo le tagata ina ia ulufale atu ai i Lona malo. O i latou o e saili e ulufale atu i se isi lava auala o le a le aoga lana sailiga; aua o le a le taliaina i latou e le Atua, ma o le a le amanaia foi a latou galuega e agelu i se tulaga taliaina, aua ua latou le usiusitai i sauniga, pe faia foi faailoga ia na faauuina e le Atua mo le faaolataga o le tagata, e saunia ai o ia mo, ma tuuina ia te ia se faailoga e, ulufale atu ai i se mamalu selesitila; ma ua folafola mai e le Atua o i latou uma o e o le a le usiusitai i Lona siufofoga o le a le ‘alo ai le faamalaiaga a seoli. O le a le faamalaiaga a seoli? O le o atu faatasi ma na tagata o e e le i usiusitai i Ana poloaiga.

“O le papatisoga o se faailoga i le Atua, i agelu, ma le lagi tatou te faia le finagalo o le Atua, ma e leai lava se isi auala i lalo o lagi ua faauuina e le Atua mo le tagata e sau ai ia te Ia ina ia faaolaina, ma ulufale ai i le malo o le Atua, vagana ai le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, ma le papatisoga mo le faamagaloina o agasala, ma o se isi lava auala e le aoga; ona e maua ai lea o le folafolaga o le mea foaifua a le Agaga Paia.”5

“I le vaai ai i itulau paia o le Tusi Paia, ma suesue ai i soifuaga ma saunoaga a aposetolo, tatou te iloa ai e leai lava ma se isi mataupu e sili atu ona latalata lona fesootaiga i le faaolataga, e pei o le papatisoga. … Ia tatou malamalama o le upu papatiso e mafua mai i le veape Eleni o le baptiso, o lona uiga o le faatofu. …

“… Atonu e le sese le faailoa atu o faatonuga ma poloaiga a Iesu lava ia e uiga i le mataupu.—Na Ia fetalai atu i le toasefululua, pe o le toasefulutasi i lena taimi: ‘O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tama, ma le Atalii, ma le Agaga Paia: ia outou a’oa’o atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou’: Ua faapea ona faamaumauina e Mataio [Mataio 28:19–20]. I le Mareko tatou te maua ai nei upu taua: ‘O atu ia outou i le lalolagi uma, ina tala’i atu ai le tala lelei i tagata uma lava. O lē faatuatua ma papatisoina, e faaolaina ia; a o lē le faatuatua, e faasalaina ia’ [Mareko 16:15–16]. …

“… ‘Nikotemo, o se faipule o Iutaia, … ua alu ane o ia ia Iesu i le po, ua fai mai ia te ia, Rapi e, ua matou iloa o oe o le a’oa’o ua maliu mai mai le Atua; aua e le mafai e se tasi ona fai o ia faailoga e te faia, ana le ia te ia le Atua. Ua tali atu Iesu, ua faapea atu ia te ia, E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, a le toe fanau le tagata, e le mafai ona iloa e ia o le malo o le Atua. Ua fai mai Nikotemo ia te ia, E mafai ea faapefea ona fanau o le tagata ua toeaina? E mafai ea ona toe ofi i le manava o lona tina, e fanau mai ai?—Ua tali atu Iesu, E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua.’ [Ioane 3:1–5].

“O lenei tali malosi ma le maumaututu a Iesu, e uiga i le papatisoga i le vai, ua faamautuina le fesili: Afai o le Atua e tumau ananafi, le aso, ma le faavavau; e le taumateina foi lona matua maumaututu i le folafolaga maoae: ‘O le faatuatua ma papatisoina, e faaolaina ia; a o le le faatuatua, e faasalaina!’ [Mareko 16:16.] E leai lava se isi igoa i lalo o le lagi, po o se isi lava sauniga ua faailoa mai, e mafai ai ona faasaoina tagata: E leitioa foi faapea mai le Aposetolo, o le ‘tanumia faatasi ma ia i le papatisoga,’ o le a outou toe tutu mai le oti! [Kolose 2:12.] Leitioa foi tulai Paulo ma papatisoina ina ia fufuluesea ana agasala [tagai Galuega 7:17–18].”6

I augatupulaga uma lava, ua papatisoina le Au Paia i le suafa o Iesu Keriso.

“O toeaina o e o tama moni lava o le ekalesia i tupuaga eseese, ina o tupuolaola le ekaleisa i le lalolagi, … na ulufale i le malo e ala i le papatisoga, aua ua manino mai lava i le mau—e le suia lava le Atua. Ua faapea mai le Aposetolo o le talalelei o le mana o le Atua i le faaolataga ia i latou o e talitonu; ma ua faailoa mai foi ia i tatou o le ola ma le tino ola pea na aumaia i le malamalama e ala i le talalelei [tagai Roma 1:16; 2 Timoteo 1:10]. …

“Sei o tatou tauaveina la le manatu faapea o tusitusiga paia e tuusao mai mea ua manatu i ai, ma tonu lava uiga o mea ua fai mai ai, ua lava ma totoe faavae ua tatou maua mai ai tatou te faalagolago i ai ma faamaonia ai mai le Tusi Paia o le talalelei e tumau lava i le mea e tasi; o sauniga e faataunuuina tulaga manaomia o le talalelei, e tumau; ma tofi o e faatinoina sauniga, e tumau; ma faailoga ma fua o taunuuga o folafolaga, e tumau; o le mea lea, e pei lava o Noa o se perofeta o le amiotonu e mautinoa lava na papatiso foi ma faauuina o ia i le perisitua e ala i le faaee atu o lima, ma isi. Aua e le fai fua foi e se tasi lenei faiva mamalu, tau o le ua filifilia e le Atua e faapei o Arona foi. [tagai Eperu 5:4]. …

“… O le a vaaia ma faailoaina afai lava na i ai le agasala i tagata, na manaomia foi le salamo i le tasi vaitaimi po o le tupuaga o le lalolagi e pei lava o le isi—ma e le mafai e se tagata ona faataatia se isi lava faavae nai lo lea ua maea ona faataatia, o Iesu Keriso lea. Afai la o Apelu o se tagata amiotonu na mafua ona ia taunuu i lena tulaga ona o le tausiaina lea o poloaiga; afai o Enoka na lava lona amiotonu e oo atu ai i le afioaga o le Atua, ma savavali faatasi ma ia, na tatau lava ona taunuu i ai e ala i le tausia o ana poloaiga, ma faapena foi tagata amiotonu uma, pe o Noa, o se perofeta o le amiotonu; o Aperaamo, o le tama o le au faatuatua; o Iakopo, o lē manumalo i le Atua; o Mose, le tagata o le na tusitusi e uiga ia Keriso, ma aumaia le tulafono e ala i poloaiga, o se ta’ita’itama na te aumaia tagata ia Keriso; pe o Iesu Keriso lava ia, o le na le manaomia le salamo, ma e lei faia foi se agasala; e tusa ai ma ana folafolaga paia ia Ioane:—o lea ia papatiso ia te a’u: aua e le mafai e se tagata ona ulufale i le malo e aunoa ma le usiusitai i lenei sauniga: aua e faapea ona tatau ia te i tatou ona faataunuuina o mea tonu uma [tagai Joseph Smith Translation, Matthew 3:43]. E moni lava la, afai na tatau ia Ioane ma Iesu Keriso, le Faaola, ona faataunuuina mea tonu uma ina ia papatisoina—o lea e moni lava la, e tatau i tagata uma lava o loo sailia le malo o le lagi ona o atu ma faia le mea lea e tasi; aua ua i le faitotoa o ia, ma afai e a’e atu so o se tagata i se isi lava auala, o ia lava o le gaoi ma le faomea! [Tagai Ioane 10:1–2.]

“I tupuaga ua mavae o le lalolagi, a o le i afio mai le Faaola i le tino, na papatisoina ‘le au paia’ i le suafa o Iesu Keriso o le e afio mai, aua e le i i ai lava se isi lava igoa na mafai ona faaolaina ai tagata; ma ina ua mavae lona afio mai i le tino ma faasatauroina, ona papatisoina ai lea o le au paia i le suafa o Iesu Keriso, o le na faasatauroina ma toetu mai i le oti ma afio ae i le lagi, ina ia latou tanumia i le papatisoga e pei o ia, ma toe faatuina mai i le mamalu e pei o ia, aua e pei ona i ai na o le tasi le Alii, tasi le papatisoga, ma tasi le Atua ma le tama o i tatou uma [tagai Efeso 4:5–6], e faapena foi ona tasi lava le faitotoa i maota o le olioli.”7

O tamaiti o e oti a o le i oo i le tausaga e mafai ona tali atu ai mo a latou filifiliga e le manaomia ona papatisoina; ua faaolaina i latou i le Togiola a Iesu Keriso.

“O le papatisoga e mo le faamagaloina o agasala. O tamaiti e leai ni a latou agasala. Na faamanuia i latou e Iesu ma [Ia] faapea atu i ai, ‘Ia outou faia mea ua outou vaai mai ia te a’u o ou faia.’ Ua ola tamaiti ia Keriso, a o i latou ua matutua e ala i le faatuatua ma le salamo.”8

“O le aoaoga faavae o le papatisoina o tamaiti, po o le faatulutuluina o le vai i o latou luga, a leai e tatau ona latou pagatia i seoli, o se aoaoga faavae e le moni, e le lagolagoina e Tusitusiga Paia, ma e le o gatasi foi ma uiga tumau o le Atua. O tamaiti uma lava ua faaolaina e ala i le toto o Iesu Keriso, ma o le taimi lava e toesea ai tamaiti ma lenei lalolagi, ua aveina atu i latou i le fatafata o Aperaamo.”9

Na faamatalaina e le Perofeta o Iosefa Samita le vaega lea o se vaega o se faaaliga na ia mauaina i le aso 21 o Ianuari, 1836, ma mulimuli ane tusi faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:1, 10: “Sa tatalaina le lagi ia te i matou, ma sa ou vaaia ai le malo selesitila o le Atua, ma le mamalu o i ai. … Sa ou vaaia foi o tamaiti uma lava o e oti a o le i taunuu atu i tausaga e malamalama ai, e faaolaina i le malo selesitila i le lagi.”10

A maea le papatisoga i le vai, tatou te maua le mea foaifua o le Agaga Paia i le faaee atu o lima.

“E manaomia e le talalelei le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala, o le uiga lea o le uluai gagana—ua ta’ua, o le tanumia po o le faatofuina. … Ou te talitonu foi i le mea foaifua o le Agaga Paia e ala i le faaeeina atu o lima, [e pei ona faailoa mai] e le talaiga a Peteru i le aso Penetekoso, Galuega 2:38. E sili ai lava lou papatisoina o se taga oneone e pei o se tagata, pe a fai o le a le faia ma le manatu i le faamagaloina o agasala ma le mauaina o le Agaga Paia. O le papatisoga i le vai ua na o le afa lea o le papatisoga, ma e leai se aoga e aunoa ma le isi afa—o le, papatisoga i le Agaga Paia. Ua fetalai mai le Faaola, ‘Afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua.’ [Ioane 3:5.]”11

Na toe manatua e Daniel Tyler se lauga a le Perofeta na saunoa ai i Springfield, Penisilevania, i le 1833: “I le taimi puupuu na nofo ai sa lauga ai i le fale o lo’u tama, o se fale laau faatauvaa lava. Sa ia faitauina le mataupu e tolu o le Ioane. … I le faamatalaina o le fuaiupu lona lima, na ia saunoa ai, ‘O le fanau i le vai ma le Agaga’ o le faatofuina lea i le vai mo le faamagaloina o agasala ma le mauaina mulimuli ane o le mea foaifua o le Agaga Paia. E tuuina atu lea i le faaee atu o lima o se tasi ua i ai le pule na tuuina atu i ai e le Atua.”12

“O le toe fanau mai, e oo mai lea mai le Agaga o le Atua e ala i sauniga.”13

“O le papatisoga o se sauniga paia sauniuni mo le mauaina o le Agaga Paia; o le auala ma le ki lea o le a e tuuina atu ai le Agaga Paia. O le Mea Foaifua o le Agaga Paia e ala i le faaee atu o lima, e le mafai ona mauaina i se isi lava mataupu faavae nai lo le mataupu faavae o le amiotonu.”14

“Ae faapefea pe a tatou taumafai e mauaina le mea foaifua o le Agaga Paia i nisi lava auala vagana ai faailoga ma auala ua faatonuina e le Atua—faamata tatou te mauaina? E leai lava; o nisi auala uma o le a le manuia. Ua fetalai mai le Alii e fai soo se mea ou te fai atu ai, ma o le a ou faamanuiaina outou.

“Ua i ai upu ma faailoga tatala e fitoitonu ma le Perisitua ia e tatau ona faia ina ia maua ai le faamanuiaga. O le faailoga [na aoao mai e] Peteru o le salamo ma le papatisoina mo le faamagaloina o agasala, faatasi ai ma le folafolaga o le mea foaifua o le Agaga Paia; ma e le mafai lava se isi auala ona mauaina le mea foaifua o le Agaga Paia [tagai Galuega 2:38].

“E i ai se eseesega i le Agaga Paia ma le mea foaifua o le Agaga Paia. Na mauaina e Konelio le Agaga Paia a o le i papatiso o ia, o le mana lea o le Atua na faatalitonuina o ia i le moni o le Talalelei, ae e le i mafai ona ia mauaina le mea foaifua o le Agaga Paia seia maea ona papatisoina o ia. Pe a na le aveina i ona luga lenei faailoga po o lenei sauniga, semanu ua alu ese ia te ia le Agaga Paia lea na faatalitonuina o ia i le upumoni a le Atua. [Tagai Galuega 10:1–48.] Pe a na le usitaia e ia nei sauniga ma mauaina le mea foaifua o le Agaga Paia, i le faaee atu o lima, e tusa ai ma le faatulagaga a le Atua, semanu e le mafai ona ia faamaloloina ma’i pe faatonuina se agaga leaga e alu i fafo o se tagata, ma usitai ai ia te ia; aua e mafai ona fai atu agaga ia te ia, e pei ona latou faia i atalii o Seva: ‘Ua matou iloa Paulo ma ua matou iloa foi Iesu, a o ai ea outou na?’ [Tagai Galuega 19:13–15.]”15

Ia Tesema 1839, a o i ai i laua i Uosigitone, D.C., e saili mo se faasa’oina o mea sese na faia i le Au Paia i Misuri, na tusia e Iosefa Samita ma Elia Higbee le tusi lea ia Ailama Samita: “I le ma faatalanoaga ma le Peresitene [o le Iunaite Setete], sa ia fesili aloaia mai ai i mea sa eseese mai ai la tatou lotu ma lotu o na taimi. Na saunoa Uso Iosefa tatou te eseese i le faiga o papatisoga, ma le meaalofa o le Agaga Paia e ala i le faaee atu o lima. Matou te manatu e aofia uma ai isi mea uma lava i le meaalofa o le Agaga Paia.”16

O le mea foaifua o le Agaga Paia e aumaia le filemu, olioli, taitaiga faalelagi, ma isi mea foaifua i o tatou olaga.

“Matou te talitonu i le mea foaifua o le Agaga Paia o loo tatou fiafia ai i le taimi nei, e pei foi ona sa i ai i ona po o Aposetolo; matou te talitonu e manaomia [le mea foaifua o le Agaga Paia] e faia ai ma faatulagaina le Perisitua, ma e le mafai ona valaauina se tagata e faatinoina se tofi i le galuega e aunoa ma lea mea foaifua; matou te talitonu foi i valoaga, i gagana eseese, i faaaliga vaaia, i faaaliga, i mea foaifua, ma le faamaloloina o mai; ma o nei mea e le mafai ona talisapaia e aunoa ma le mea foaifua o le Agaga Paia. Matou te talitonu o tagata paia anamua na talatala mai e pei ona uunaiina i latou e le Agaga Paia, ma o tagata paia i ona po nei ua talatala mai foi e ala i le mataupu faavae lava lea e tasi; matou te talitonu i le avea o le Agaga Paia o se fesoasoani ma se molimau, e faamanatu maia ia i tatou mea ua mavae, e taitaia i tatou i upu moni uma, ma faaali maia ia i tatou mea o le a oo mai; matou te talitonu ‘e leai se tasi na te mafaia ona iloa o Iesu o le Alii, vagana ua ala i le Agaga Paia.’ [Tagai 1 Korinito 12:3.] Matou te talitonu i ai [i le nei mea foaifua o le Agaga Paia] i lona atoatoa, ma le mana, ma le maoae, ma le mamalu uma lava.”17

Ia Fepuari 1847, toeitiiti tolu tausaga talu ona mavae le maliu faamaturo o le Perofeta o Iosefa Samita, na ia faaali mai ai ia Peresitene Polika Iaga ma tuuina mai ia te ia lenei feau: “Ta’u atu i tagata ia lotomaualalo ma faamaoni ma ia mautinoa o tausia le Agaga o le Alii ma o le a taitaiina sao i latou. Ia faaeteete ma aua nei liliueseina le leo itiiti ma le filemu; o le a aoaoina [oe i mea] e fai ma mea e te alu i ai; o le a fua mai i fua o le malo. Ta’u atu i le usoga e tatalaina pea o latou loto i molimau ina ia oo i le taimi e sau ai le Agaga Paia ia i latou, o le a saunia o latou loto e taliaina. E mafai ona latou iloa le Agaga o le Alii mai isi agaga uma. O le a musumusu atu le filemu ma le olioli i o latou agaga, ma o le a aveesea le lotoleaga, inoino, mataua, finau, ma uiga leaga uma mai o latou loto; ma o o latou naunautaiga atoa o le a faia mo le lelei, faatupuina le amiotonu, ma fausiaina le malo o le Atua. Ta’u atu i le usoga pe a fai latou te mulimuli i le Agaga o le Alii o le a sa’o i latou.”18

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau vii–xii.

  • Toe iloilo itulau 95–96, ia o loo faaali mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita lagona na ia te ia a o papatisoina o ia ma Oliva Kaotui faapea ma le taimi na papatisoina ai lona tama. O a ni mea o e manatuaina o lou papatisoga po o papatisoga o tagata o lou aiga po o uo? Mafaufau e tusitusia nei mea i lau tusi faamaumau po o le talaaga o lou olaga.

  • O faamatalaga i itulau 97–99 ua aumaia mai savali na tuuina atu e Iosefa Samita i tagata o e ua maea ona papatisoina. Aisea e te manatu ai e tatau i tagata o le Ekalesia ua maea ona papatisoina ona toe faamanatu i ai nei upu moni? O a ni malamalamaaga fou ua e mauaina a o e suesue i nei aoaoga?

  • O le a se tala e te ono faia i se uo o le ua talitonu e le manaomia le papatisoga? O le a se tala e te ono faia i se uo o le ua talitonu e manaomia e tamaiti laiti ona papatisoina? (Mo faataitaiga, tagai i itulau 98–101.)

  • Faitau le parakalafa atoa lona lua i le itulau 102. Aisea “e le aoga” ai le papatisoga e aunoa ma le mea foaifua o le Agaga Paia? Na faapea mai Iosefa Samita, “E i ai se eseesega i le Agaga Paia ma le mea foaifua o le Agaga Paia (itulau 103). Mai ou aafiaga, o a nisi o faamanuiaga e mafai ona oo mai i o tatou olaga pe a i ai ia i tatou le mea foaifua o le Agaga Paia?

  • Toe iloilo le parakalafa lona lua i le itulau 103. Aisea ua avea ai le faiga o le papatisoga ma eseesega taua i le va o le Ekalesia toefuataiina ma isi ekalesia? Aisea ua avea ai le mea foaifua o le Agaga Paia ma eseesega taua? O a ni auala e “aofia uma ai isi mea uma lava i le meaalofa o le Agaga Paia.”16

  • Suesue le parakalafa mulimuli i le mataupu (itulau 104). Mafaufau pe faapefea ona e ola ia e agavaa e mauaina ma iloaina ia musumusuga a le Agaga Paia.

Mau E Faatatau I Ai: Ioane 15:26; Roma 6:3–6; 2 Nifae 31:13; 3 Nifae 11:18–41; Moronae 8:1–23

Faamatalaga

  1. History of the Church, 1:44; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 19, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. History of the Church, 1:51; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 23, Church Archives.

  3. Lusi Maki Samita, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 9, i. 12, Church Archives.

  4. History of the Church, 6:316; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 7, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi, Uiliata Risati, Thomas Bullock, ma William Clayton.

  5. History of the Church, 4:554–55; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mati 20, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia e Uilifoti Uitilafi; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  6. “Papatisoga,” o se tusiga a le faatonu lomia i le Times and Seasons, Set. 1, 1842, i. 903–5; ua faaonaponei faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa; ua aveesea faatusilima; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  7. “Papatisoga,” o se tusiga a le faatonu lomia i le Times and Seasons, Set. 1, 1842, i. 904–5; ua faaonaponei faailoga; ua aveesea faatusilima; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  8. History of the Church, 5:499; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iul 9, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia e Uiliata Risati; tagai foi i le faaopoopoga, i. 540, aitema 3.

  9. History of the Church, 4:554; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mati 20, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia e Uilifoti Uitilafi; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 540, aitema 3.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:1, 10; faaaliga na tuuina atu ia Iosefa Samita ia Ian. 21, 1836, i le malumalu o Katelani, Ohio.

  11. History of the Church, 5:499; ua faaonaponei faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iul 9, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia e Uiliata Risati; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  12. Daniel Tyler, “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, Fep. 1, 1892, pi. 93–94; ua faaonaponei le sipelaga ma faailoga; ua toe fesuiai parakalafa.

  13. History of the Church, 3:392; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita pe tusa o Iul. 1839 i Commerce, Ilinoi; lipotia e Uiliata Risati.

  14. History of the Church, 3:379; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita Iun 27, 1839, i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  15. History of the Church, 4:555; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mati 20, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia e Uilifoti Uitilafi.

  16. History of the Church, 4:42; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ma Elias Higbee ia Ailama Samita ma isi taitai o le Ekalesia, Tes. 5, 1839, Uosigitone, D.C.; o le peresitene o le Iunaite Setete i lena taimi o Martin Van Buren.

  17. History of the Church, 5:27; seti muamua ma le tolu o upu o loo faapuipui o le uluai tusiga lava na; mai le “Gift of the Holy Ghost,” o se tusiga a le faatonu lomia i le Times and Seasons, Iun. 15, 1842, i. 823; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  18. Sii mai e Polika Iaga, i le Brigham Young, Office Files, Brigham Young, Vision, Fep. 17, 1847, Church Archives.

Ata
Joseph Smith Sr.

O le tama o le Perofeta, o Iosefa Samita Matua., na papatiso i le aso 6 o Aperila, 1830. Ina ua sau i luga lona tama mai le vai, “sa sulu atu [e le Perofeta] ona foliga i le fatafata o lona tama ma tagi leotele ai i le olioli.”

Ata
Alma baptizing others

Sa faia papatisoga e Alema i le vai o Mamona. Sa aoao atu e Iosefa Samita, “A o lei afio mai le Faaola i le tino, sa papatisoina ‘le au paia’ i le suafa o Iesu Keriso o le a afio mai, aua e leai lava se isi igoa e mafai ona faaolaina ai tagata.”

Ata
young woman being confirmed

O le Agaga Paia e “tuuina atu i le faaee atu o lima o se tasi ua i ai le pule e tuuina mai e le Atua.”