Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 10: Ko ʻEtau Fekumi ki he Moʻoní


Vahe 10

Ko ʻEtau Fekumi ki he Moʻoní

“Ko e meʻa ia ʻoku fie maʻu meiate kitautolu, kau mēmipa ʻo e Siasi ko ʻení, ke tau feangainga mo e meʻa kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí, ke ʻoua naʻa taki-halaʻi kitautolu. … Te tau lava fēfē ʻo ʻaʻeva ʻi he moʻoní kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ia?”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

ʻI he taʻu valu ʻo Siosefa Filitingi Sāmitá, naʻe ʻoange heʻene tamaí ki ai ha Tohi ʻa Molomona mo kole ange ke ne lau ia. Naʻá ne manatu ki mui ʻo pehē, “Naʻá ku maʻu ʻa e lekooti faka-Nīfai ko ʻení ʻi he fakafetaʻi, peá u ngāueʻi e fatongia ne vahe mai kiate aú.” Naʻe fakaʻaiʻai ia ʻe heʻene saiʻia ʻi he tohí ke ʻosi vave hono ngaahi fatongiá pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe mavahe vave mei he vaʻinga peisipoló ka ne lava ʻo maʻu ha ngaahi feituʻu lōngonoa ke laukonga ai. Naʻe siʻi ange ʻi he taʻu ʻe uá, hili ʻene maʻu ʻa e meʻaʻofá ni mei heʻene tamaí, kuó ne ʻosi lau tuʻo ua e tohí. Naʻá ne pehē ki mui fekauʻaki mo ʻene ako kei siʻi ko iá, “ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamatala ʻe niʻihi kuo ʻosi sitapaʻi ʻi hoku ʻatamaí pea kuo teʻeki ke nau toe ngalo.”1 Naʻá ne toe lau foki mo ha ngaahi tohi kehe. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku faʻa lau ʻa e ngaahi tohi naʻe teuteu maʻá e fānau Palaimelí pea mo e fānau Lautohi Faka-Sāpaté ʻi he ngaahi ʻaho ki muʻa ko iá, pea naʻe faʻa ʻi ai maʻu pē ha tohi ʻi hoku nimá ʻi he taimi naʻá ku ʻi ʻapi aí. … Naʻá ku lau ki mui ʻa e Hisitōlia ʻo e siasí naʻe pulusi ʻi he Millennial Star. Naʻá ku toe lau foki ʻa e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Mataʻi Tofe Mahuʻingá, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo ha ngaahi tohi kehe naʻá ku maʻu.”2

Naʻe tauhi maʻu ʻe Palesiteni Sāmita ʻene fieinua ko ʻeni ki he ʻilo ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻene moʻuí kakato. Ko e taimi naʻá ne ako ai ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, naʻá ne vahevahe kinautolu pea, ka fie maʻu, naʻá ne taukaveʻi kinautolu. ʻOsi ha taʻu ʻe tolu mei hono fakanofo ia ko e ʻAposetoló, kuó ne maʻu ha tāpuaki ʻi he lakanga fakataulaʻeikí naʻe kau ai ʻa e faleʻi ko ʻení: “Kuo tāpuakiʻi koe ʻaki ʻa e malava ke mahinó, ke ʻanalaiso, pea mo taukaveʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoní ʻo laka ange ʻi ha tokolahi ho kaungā tangatá, pea ʻe hokosia mai ʻa e taimi ʻe hoko ai ʻa e ngaahi fakamoʻoni kuó ke tānakí ko ha ʻā maluʻi meiate kinautolu ʻoku feinga pea te nau feinga ke fakaʻauha ʻa e fakamoʻoni ki hono fakalangi e misiona ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá; pea ʻi he taukaveʻi ko ʻení, he ʻikai ke teitei ikunaʻi koe, pea ʻe huluhulu fakalelei ʻe he ngaahi huelo ʻo e maama ʻo e Laumālié ho lotó ʻo hangē ko e hahau ʻoku tō mei he langí, pea te ne fakamaʻalaʻala ki ho ʻatamaí ha ngaahi moʻoni lahi fekauʻaki mo e ngāué ni.”3 Naʻe fakahoko moʻoni ʻi heʻene moʻuí ʻa e ngaahi lea fakakikite ko ʻení. ʻI heʻene hoko ko e taukei he ongoongoleleí, faiako, mo e taha faʻu tohí, naʻe ngāue faivelenga ke fakamatalaʻi mo taukaveʻi ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e fakamoʻuí. Naʻe ui ʻi ha taimi ʻe taha ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite ko e “tangata ʻilo lahi taha ki he folofolá” ʻi he kau Taki Māʻolungá kotoa.4

Naʻe faʻa fakakaukau ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he fakaʻosiʻosi ʻo ʻene moʻuí ki he ngaahi tāpuaki kuó ne maʻu ʻi heʻene ako ʻo e ongoongoleleí:

“Kuó u ako mo fifili ʻi heʻeku moʻuí kotoa ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻEikí. Ko hono olá, kuo hū ki hoku lotó ha ʻofa lahi ange kiate ia pea mo ʻene ngāué pea mo kinautolu kotoa ʻoku feinga ke paotoloaki ʻene ngaahi taumuʻá he māmaní.”5

“Kuó u ako ʻi hoku ngaahi ʻahó kotoa ʻa e folofolá mo kumia e fakahinohino ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he fakaʻau ke mahino kiate au honau ʻuhinga moʻoní. Kuo fai angalelei kiate au ʻa e ʻEikí, pea ʻoku ou vīkiviki ʻi he ʻilo kuó ne foaki kiate aú pea mo e faingamālie ne maʻu pea ʻoku ʻaʻaku ke akoʻi ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni fakahaofí.”6

ʻĪmisi
Vintage portrait of father and son - Joseph F. Smith and Joseph Fielding Smith

Ko ʻEletā Siosefa Filitingi Sāmita ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo Palesiteni Siosefa F. Sāmita, 1914

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

ʻOku totonu ke tau kumia ʻa e moʻoní ʻi ha ngaahi tafaʻaki kehekehe, ka ko e ʻilo mahuʻinga tahá ko e ʻilo ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku tau tui ki he akó. Kuo fekumi maʻu pē hotau kakaí ki he ʻiló ʻi he malaʻe kotoa pē, pea ʻi heʻetau hoko ko e Siasí, kuo tau fakamoleki ha paʻanga lahi fau mo fai ha ngaahi feilaulau lalahi ke maʻu e ngaahi faingamālie fakaakó ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí. ʻO tautautefito ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e fakatotolo mo e fakalakalaka fakasaienisí. ʻOku mau tui ʻoku totonu ke maʻu hotau kakai kei talavoú ʻa e ako pea mo e ako fakatekinikale lahi taha te nau lavá he ʻoku fie maʻu ʻa e potó.

Ka ʻoku mau tui ko e tulifua ko ʻeni ki he ʻilo fakamāmaní ʻoku totonu ke tuifio ʻaki ha tulifua tatau ki he mahino fakalaumālié. ʻOku mahuʻinga lahi ange, ʻo liunga lau afe, ke maʻu ha ʻilo ki he ʻOtuá mo ʻene fonó, koeʻuhí ke tau lava ʻo fai e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻomi ʻa e fakamoʻuí, ʻi haʻatau maʻu ʻa e kotoa ʻo e ʻilo fakamāmani ʻoku ala maʻú.7

ʻĪmisi
Jesus Christ sitting on a rock on the shores of the sea of Galilee. Numerous people are gathered around Him. The people are listening to Christ preach. (Mark 4:1) (Luke 5:1)

“Pea te mou ʻilo ʻa e moʻoní, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻa kimoutolu ʻe he moʻoní” (Sione 8:32).

ʻOku totonu ke ako ʻe he taha kotoa pē ha meʻa foʻou ʻi he ʻaho takitaha. ʻOku mou maʻu kotoa ha ʻatamai fie ʻilo mo kumia ʻa e moʻoní ʻi ha ngaahi malaʻe kehekehe. ʻOku ou fakaʻamu fakamātoato ko hoʻomou fekumi lahi tahá ʻoku fai ia ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi meʻa fakalaumālié, koeʻuhí he ko e tafaʻaki ʻeni te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e fakamoʻuí mo fai e fakalakalaka ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengata ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí.

Ko e ʻilo mahuʻinga taha ʻi he māmaní ko e ʻilo ʻo e ongoongoleleí. Ko ha ʻilo ia ʻo e ʻOtuá mo ʻene ngaahi fonó, ʻo e ngaahi meʻa kuo pau ke fai ʻe he tangatá ke ngāueʻi honau fakamoʻuí ʻi he manavahē mo e tetetete ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí [vakai, Filipai 2:12; Molomona 9:27].8

ʻOku ʻikai tatau pe mahuʻinga tatau ʻa e moʻoni kotoa pē. ʻOku ʻi ai ha ngaahi moʻoni ʻe niʻihi ʻoku maʻongoʻonga ange ʻi he tahá. Ko e moʻoni maʻongoʻonga tahá, pe ko e ngaahi moʻoni maʻongoʻonga tahá, ʻoku tau maʻu ia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e ʻuluakí, ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní, naʻe hāʻele mai ki māmani ke pekia kae lava ʻo moʻui ʻa e tangatá. ʻOku totonu ke tau ʻilo ʻa e foʻi moʻoni ko iá. ʻOku mahuʻinga lahi ange ke ʻilo ko Sīsū Kalaisi hotau Huhuʻí, kuó ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui taʻengatá, ʻi haʻatau ʻilo ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malava ke maʻu ʻi he ako fakaʻatamaí.9

Kae fekauʻaki mo e ngaahi fakakaukau fakapoto pea mo e poto ʻo e māmaní, ʻoku ʻikai hanau mahuʻinga kae ʻoua kuo nau muimui ki he folofola kuo fakahā ʻa e ʻOtuá. Ka ʻi ai ha tokāteline, ʻo tatau ai pē pe ʻoku haʻu ʻi ha hingoa ʻo e tui fakalotú, saienisí, fakakaukau fakapotó, pe ko e hā pē, kapau ʻoku fepaki mo e folofola ʻa e ʻEikí kuo ʻosi fakahaá, he ʻikai tuʻu ia. ʻE hā ngali ʻuhinga lelei. Mahalo naʻa fakahoko ia ʻi homou ʻaó ʻaki ha lea ʻoku ongo lelei pea mahalo he ʻikai ke ke lava ʻo tali. ʻE ngali hangē kuo fakapapauʻí ʻaki ha fakamoʻoni he ʻikai ke ke lava ʻo fakaʻikaiʻi, ka ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ke ke faí ko e tatali ʻi he faʻakātaki. ʻE tali ʻe taimi ʻa e meʻa kotoa pē. Te mou fakatokangaʻi ko e tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni kotoa pē, tatau ai pē pe ko e hā e lahi ʻo e tui ki aí, kapau ʻoku ʻikai tatau mo e folofola fakalangi ʻa e ʻEikí ki heʻene kau tamaioʻeikí, ʻe ʻauha. Pe ʻe toe fie maʻu ke tau feinga ke fakaʻuhingaʻi e folofola ʻa e ʻEikí ʻi ha founga ke fenāpasi mo e ngaahi fakakaukau fakapoto mo e ngaahi akonaki ko ʻení. He ʻikai mole ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ʻo taʻe-fakahoko, ka ko e ngaahi tokāteline loi mo e ngaahi fakakaukau ko ʻení he ʻikai tuʻu. Ko e moʻoní, ʻa e moʻoní tokotaha pē, ʻe kei tuʻu ʻi he taimi ʻe ʻosi ʻauha ai ʻa e toengá.10

2

Kuo ʻosi fekau ʻe he ʻEikí ke tau fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá.

Kuo ʻosi fekau ʻe he ʻEikí ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he kuongá ni ke nau fekumi kiate ia ʻi he lotu, ʻi he tui pea mo e ako. Kuo fekau kitautolu ke tau ako ʻa e ngaahi fekau kuó ne ʻosi foaki mai kiate kitautolu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻi he Tohi ʻa Molomoná, pea ʻi he ngaahi folofolá kotoa, fakataha mo ha talaʻofa “ʻIlonga ha tefito ʻo e potó ʻoku tau lava ʻo maʻu ʻi he moʻui ko ʻení, te tau toe tuʻu hake pē mo ia ʻi he toetuʻú. Pea kapau ʻe maʻu ʻe ha toko taha ʻi heʻene faivelengá mo e talangofuá ha ʻilo mo e poto lahi ange ʻi ha toko taha kehe, te ne maʻu ha tuʻunga māʻolunga lahi ange pehē ʻi he maama ka haʻú.” [T&F 130:18–19.] … Naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí ki he kau Siú: “ʻOku mou kumi lahi ʻi he ngaahi tohi tapú; koeʻuhí ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú.” [Sione 5:39.] Ko e tokofiha nai ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku fakakaukau pehē, ka ʻoku ʻikai ke nau teuteu kinautolu ʻaki haʻanau ako pea ʻi he tui?11

ʻOku hangē kiate au, ko e mēmipa ʻo e Siasi ko ʻení he ʻikai ke lava ia ʻo mālōlō nonga mo fiemālie pea mo maʻu ha konisēnisi tauʻatāina ʻo ka ʻikai ke ne maʻu ʻa e ʻiló ʻi he ako mo e tui ki he ngaahi tohi folofola ʻoku ngāueʻaki ʻe he Siasí. ʻOku mahuʻinga fau ʻa e ngaahi lekooti ko ʻení. ʻOku manukiʻi ia ʻe māmani, ka ʻi heʻenau ngaahi akonakí ʻoku tau lava ai ke omi ʻo ofi ange ki he ʻOtuá, maʻu ha mahino lelei ange ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fakaʻau ʻo maheni lahi ange mo kinautolu pea mo ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e palani fakaʻofoʻofa ʻo e fakamoʻuí ʻa ia kuo nau foaki mai kiate kitautolu pea ki he māmaní.12

Ne lea ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá naʻa nau mamata mai ki hotau kuongá, ʻo ʻikai koeʻuhí pē ke ʻaonga ki he kakai ʻo honau kuongá, ka ke ʻaonga ki he kakai ʻoku moʻui ʻi hotau kuongá ʻa ia ʻoku lau ki ai ʻa e ngaahi kikite ko ʻení.13

ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ko hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, he ʻikai ke mou lava ʻo tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoní kae ʻoua kuo mou ʻiloʻi kinautolu. Kuo fekau kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá, he ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí ʻoku moʻoni pea kuo pau ke fakahoko [vakai, T&F 1:37]. … Fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá; ʻai ke mou feangainga mo e meʻa kuo fakahā ʻe he ʻEikí maʻa homou fakamoʻuí, ʻa e fakamoʻui homou fāmilí, pea mo e māmaní.14

3

ʻOku ʻi ai hatau fatongia mamafa ke fakafanongo ki he pōpoaki ʻo e moʻoní ʻa ia ʻoku fakahā he taimí ni ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau tamaioʻeikí.

Kapau te tau fakafanongo ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí mo fekumi ʻiate kitautolu pē mo maʻu ʻa e ʻiló mei he Tohi ʻa Molomoná, mei he Tohi Tapú, mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mei he Mataʻi Tofe Mahuʻingá, pea mei he fakahinohino kuo foaki kiate kitautolu mei he taimi ki he taimi ʻe he kau maʻu mafai ʻo e Siasí, mo feinga ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻo manatuʻi ʻetau ngaahi lotú mo ʻetau ngaahi fuakava ʻi hono ʻaó, he ʻikai ke tau hē.15

ʻI he Tefito ʻo e Tui hono hivá, ʻoku tau talaki ai “ʻOku mau tui ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú ne fakahā mai ʻi he taimi ní, pea ʻoku mau tui te Ne kei fakahā mai ʻa mui ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” ʻI he moʻoni ko ʻení, ʻoku fie maʻu leva ke mahino kotoa kiate kitautolu ʻa e meʻa kuó ne ʻosi fakahaá, pea mo ia ʻokú ne fakahā mai he taimi ní; he ka ʻikai, ʻoku ʻikai ke tau fehokotaki mo ʻEne ngāué pea he ʻikai ke tau ʻilo Hono finangalo fekauʻaki mo kitautolú, he ʻoku ʻikai mahino ia kiate kitautolu.16

ʻOku totonu ke falala ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki honau kau takí, mo muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa e kau maʻumafai ʻo e Siasí, he ʻoku nau lea kiate kinautolu ʻaki ʻa e leʻo ʻo e kikité mo e fakahaá. Kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he ʻuluaki vahe pē ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻe tatau ai pē pe ʻe lea ʻi hono leʻo pē ʻoʻoná pe ʻi he leʻo ʻo ʻene kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē [vakai, T&F 1:38]. Ko ia ai, ʻoku tau ʻi he fatongia maʻongoʻonga mo e tufakanga tatau pē ke fakafanongo ki he leʻo ʻo ia ʻoku tuʻu ʻi muʻa ke akoʻi ʻa e kakaí, pe ke fakafanongo ki he leʻo ʻo e kaumātuʻa ʻo ʻIsilelí, he ʻoku nau ʻoatu ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ʻa e pōpoaki ʻo e moʻoní, ʻo hangē ko hano fekau atu ʻe he ʻEikí mei hono ʻafioʻangá ha ʻāngelo pe hāʻele tonu mai pē ke fakahā ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení kiate kitautolu.17

4

Te tau lava ʻo ʻilo ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he ako, tui, talangofua, pea ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻE lelei kapau te tau muimui ʻi he faleʻi kuo fai mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, ʻa ʻeni: “Pea ko ia ia te ne meʻa-mahuʻingaʻaki ʻa ʻeku leá, ʻe ʻikai ke kākaaʻi ia.” [Siosefa Sāmita —Mātiu 1:37.] Ko hono meʻa-mahuʻingaʻaki ʻene folofolá ʻoku ʻikai ko hano lau pē. Ke meʻa-mahuʻinga ʻaki, kuo pau ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hono laú mo hono akó, ka ke toe fekumi ʻi he loto fakatōkilalo mo talangofua ki he ngaahi fekau kuo foaki maí, pea mo maʻu ʻa e fakahā ʻe foaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.18

ʻOku tau faʻa fanongo he taimi ʻe niʻihi ki he hanu, “ʻOku ʻikai ke u maʻu ʻe au ha taimi.” Ka ʻoku tau maʻu kotoa ha taimi ke lautohi ai mo ako he ko hotau fatongia toputapu ia. He ʻikai ʻapē ke tau lava ʻo fokotuʻutuʻu ke maʻu ha miniti ʻe hongofulu mā nima ʻi he ʻaho kotoa ke tukutaha ki hono lau fakalelei mo fakakaukauʻí? ʻE hoko ʻeni ko ha taimi siʻisiʻi, ka ko ha houa ia ʻe taha mo e miniti ʻe fāngofulu ma nima ʻi he uike; houa ʻe fitu mo e konga ʻi he māhina ʻaho ʻe tolungofulu, pea houa ʻe hivangofulu mā taha mo e konga ʻi he taʻu. …

…ʻOku siʻi fau hatau niʻihi ʻoku lahi ʻenau laukongá; ko hotau tokolahi ʻoku fuʻu siʻisiʻi ʻetau laukongá. Kuo folofola ʻa e ʻEikí: “Pea koeʻuhi ʻoku ʻikai maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e tuí, mou fekumi faivelenga pea feakoʻaki ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi lea ʻo e potó; ʻio, mou fekumi mei he ngaahi tohi lelei tahá ʻa e ngaahi lea ʻo e potó; mou fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki.” T&F 88:118; 109:7.]19

ʻOku fie maʻu kitautolu ke tau ako pea mo ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá ʻi he fakatotolo pea mo hono ʻanalaiso. Ka ʻoku ʻi ai ha ngataʻanga ki he meʻa te tau lava ʻo ako ʻi he tafaʻaki ʻo e fakaʻuhingá mo e akó. ʻOku toki lava pē ʻo ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá. Kuo pau ke tau maʻu ʻa e ʻiló ʻi he tui.20

ʻE lava ʻa e tangatá ke fakatotolo, te nau lava ʻo ako, te nau lava ʻo ʻilo, ʻio, ha ngaahi meʻa lahi; te nau lava ʻo tānaki ha fakamatala lahi, ka he ʻikai ke nau teitei lava ʻo aʻusia hono kakato ʻo e moʻoní … kae ʻoua kuo tataki kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e moʻoní, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mo tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.21

Ko e tui moʻoni ʻoku fetākinima mo e laumālie fakatōkilaló, te ne taki ʻa e tangatá ke ʻilo ʻa e moʻoní. ʻOku ʻikai ha ʻuhinga lelei ia ke taʻe-ʻilo ai ʻe he tangatá ʻi he potu kotoa pē ʻa e moʻoni ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e tangatá. ʻOku ʻikai ha ʻuhinga lelei ia ke taʻe-ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ʻa e maama ʻo e moʻoní pea ʻiloʻi pe kuo toe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní pe ʻikai. Naʻe pehē ʻe Paula ko e tangatá ʻoku totonu ke “kumi ki he ʻEikí, ʻo tautaufā ki ai, … te nau maʻu ia, ka ʻoku ʻikai mamaʻo ia [meiate ki-] tautolu takitaha kotoa pē.” [Ngāue 17:27.] Pea naʻa mo e lotolotonga ʻo e fakapoʻuli fakalaumālie mo e siʻi ʻo e tui, ʻa ia ʻokú ne ʻufiʻufi ʻa e māmaní, ʻoku ʻikai fakanounouʻi ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí. Te ne fanongo ki he kole tāumaʻu ʻa e kau fekumi fakamātoato ki he moʻoní; pea ʻoku ʻikai fie maʻu ha taha ke ʻaʻeva ʻoku ʻikai ke ne maʻu e ʻilo ki he moʻoni fakalangi mo e feituʻu ke ʻilo ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ʻe ha tahá ko ha tui mo ha laumālie mafesifesi fakataha mo ha loto fakapapau ke ʻaʻeva ʻi ha māmá, pea ʻe fakahā ʻeni ʻe he ʻEikí kiate ia.22

Te tau lava kotoa ʻo ʻilo ʻa e moʻoní; ʻoku ʻikai ke tau tuēnoa. Kuo ʻosi hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakafaingofuaʻi ke lava ʻe he tangata kotoa pē ʻo ʻilo ʻaki hono tauhi [ʻEne] ngaahi fonó, pea ʻi he fakahinohino ʻa Hono Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia kuo fekauʻi mai ʻi he taumuʻa ke akoʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ki he fonó, koeʻuhí ke tau lava ʻo ʻilo ʻa e moʻoni ko ia ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolú [vakai, Sione 8:32].23

5

Ko e taimi ʻoku tau ʻai ai ʻetau moʻuí ke fenāpasi mo e moʻoní, ʻoku fakalahi ʻe he ʻEikí ʻetau māmá mo ʻetau mahinó.

Ko e meʻa ia ʻoku fie maʻu meiate kitautolu, kau mēmipa ʻo e Siasi ko ʻení, ke tau feangainga mo e meʻa kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí, ke ʻoua naʻa taki-halaʻi kitautolu. Te tau lava fēfē ʻo ʻaʻeva ʻi he moʻoní kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ia? 24

Ko ʻetau tefitoʻi kaveinga totonu fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻo e fakamoʻuí ke feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí pea tui mo ngāue fakatatau mo ia.25

Kapau te tau muimui ʻi he laumālie ʻo e māmá, ʻi he laumālie ʻo e moʻoní, ʻi he laumālie kuo talamai ʻi he ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí; kapau te tau fai ia ʻi he laumālie ʻo e lotu mo e loto fakatōkilalo, ʻo kolea ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻe fakalahi ʻe he ʻEikí ʻetau ʻiló pea mo ʻetau mahinó; koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻiloʻiló, ʻe mahino kiate kitautolu ʻa e moʻoní, te tau ʻilo ʻa e loí ʻo ka tau ka mamata ki ai, pea he ʻikai kākaaʻi kitautolu.

Ko hai ia ʻoku kākaaʻi ʻi he Siasi ko ʻení? ʻOku ʻikai ko e tangata naʻe faivelenga ʻi hono fakahoko hono fatongiá; ʻoku ʻikai ko e tangata naʻá ne ʻai ke feangainga mo e folofola ʻa e ʻEikí; ʻikai ko e tangata naʻá ne fakahoko e ngaahi fekau ʻoku ʻomai ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení; ka ko e tangata ʻoku ʻikai feangainga mo e moʻoní, ko e tangata ʻoku ʻi he fakapoʻuli fakalaumālié, ko e tangata ʻoku ʻikai ke ne ʻilo mo mahino ki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí. Ko e faʻahinga tangata peheé ʻe kākaaʻi, pea ko e taimi ʻe hū mai ai ʻa e ngaahi laumālie fakahala ko ʻení kiate kitautolú, he ʻikai ke lava ʻo mahino ki ai pe te ne lava ke fakafaikehekeheʻi ʻa e māmá mo e fakapoʻulí.

Ka, kapau te tau ʻaʻeva ʻi he maama ʻo e ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí, kapau te tau fakafanongo ki he ngaahi faleʻi ʻoku fai ʻe kinautolu ʻoku tuʻu ʻi he ngaahi fakataha alēlea ʻo e Siasí, kuo fakamafaiʻi ke nau fai e ngaahi fakahinohinó, he ʻikai ke tau ʻalu hē.26

Tau fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá, ʻai ke tau ʻilo ʻa e meʻa kuo fakahā ʻe he ʻEikí, tau ʻai ʻetau moʻuí ke fenāpasi mo ʻEne moʻoní. Pea he ʻikai leva ke kākaaʻi kitautolu, ka te tau maʻu ʻa e mālohi ke tekeʻi ʻa e koví mo e ʻahiʻahí. ʻE fakamāmaʻi hotau ʻatamaí pea te tau lava ʻo ʻilo ʻa e moʻoní mo fakamavahevaheʻi ia mei he fehālākí.27

ʻĪmisi
PEF Man from Santiago, Chile reading scriptures on the stairs

“Tau fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá, ʻai ke tau ʻilo ʻa e meʻa kuo fakahā ʻe he ʻEikí, tau ʻai ʻetau moʻuí ke fenāpasi mo ʻEne moʻoní.”

Kapau ʻoku ʻi ai ha tokāteline pe tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi akonaki ʻo e Siasí ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu, tau tūʻulutui ʻo lotu. Tau ō ki he ʻao e ʻEikí ʻi he laumālie ʻo e lotu, ʻo e loto fakatōkilalo, ʻo kole pe ʻe lava ʻo fakamāmaʻi ʻetau fakakaukaú ke tau maʻu ha mahino.28

“Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá ko e māmá ia; pea ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá.” T&F 50:24

Ko ia ʻoku mahino kiate kitautolu mei he meʻá ni ko e tangata ʻoku kumi ki he ʻOtuá [ʻoku] tataki ia ʻe he Laumālie ʻo e moʻoní, pe ko e Fakafiemālié, pea ʻoku hoko atu ai pē ʻi he ʻOtuá, ʻe tupulaki ʻi he ʻiló, ʻi he māmá, ʻi he moʻoní, kae ʻoua kuo fāifai pea hoko mai kiate ia ʻa e ʻaho haohaoa ʻo e māmá mo e moʻoní.

Ko ʻeni, he ʻikai ke tau maʻu kotoa ia ʻi he moʻui ko ʻení. ʻOku taʻe-malava ʻe ha tangata ke ne aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá ʻi he ngaahi taʻu siʻi ʻo e moʻui fakamatelié. Ka ko e meʻa ʻoku tau ako hení, ko e meʻa ʻoku taʻengatá, ʻa ia ʻoku fakahā ʻe he Laumālie ʻo e moʻoní, ʻe hoko atu ia mo kitautolu ʻo fakalaka atu ʻi he faʻitoká pea te tau kei hoko atu pē, kapau ʻoku tau kei hoko atu ʻi he ʻOtuá, ke maʻu ʻa e māmá mo e moʻoní kae ʻoua ke tau aʻusia ʻa e ʻaho haohaoa ko iá.29

Kuo ʻosi fai ʻa e talaʻofa kiate kinautolu kotoa te nau maʻu ʻa e maama ʻo e moʻoní pea ʻi heʻenau fakatotolo mo talangofuá, ʻoku nau feinga ke nau feangainga mo e Ongoongoleleí, te nau maʻu ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻi he akonaki ki he akonaki, ʻo siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena, kae ʻoua kuo hoko ʻa e kakato ʻo e moʻoní ko honau tofiʻa; naʻa mo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻangá ʻe fakahā ia kiate kinautolu; “he ko ia kotoa pē ʻoku kolé ʻokú ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumí ʻokú ne ʻilo; pea ko ia ʻoku tukitukí ʻe toʻo kiate ia.” [Mātiu 7:8; 3 Nīfai 14:8; vakai foki, ʻĪsaia 28:10; T&F 76:1–10; 98:11–12.] Ko kinautolu kotoa ko ʻení ko e kau ʻea ʻo e fakamoʻuí pea ʻe fakakalauni kinautolu ʻaki ʻa e nāunau, moʻui taʻe-faʻamaté, mo e moʻui taʻengatá, ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, fakataha mo e hākeakiʻí ʻi Hono puleʻanga fakasilesitialé.30

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • ʻI hoʻomou lau fekauʻaki mo e ngaahi feinga ʻa Palesiteni Sāmita ke ako ʻa e ongoongoleleí (vakai, “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá”), fakakaukau ki hoʻo ngaahi feinga pē ʻaʻaú. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo hoko mai kiate koe ʻi hoʻo ako ʻa e ngaahi folofolá mo e ngaahi akonaki kehe ʻo e ongoongoleleí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he konga 1 fekauʻaki mo e napangapanga-mālie ʻo e ako fakalaumālié mo e ako fakaemāmaní? ʻE founga fēfē haʻatau tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e niʻihi kehé ke nau fakamuʻomuʻa ʻa e ʻilo fakalaumālié ʻi heʻenau tulifua ki heʻenau ngaahi taumuʻa fakaakó?

  • Ko e hā ha founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he folofolá ke ke “fakaʻau ʻo maheni lahi ange” mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi? (Vakai, konga 2.) Fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke fakaleleiʻi ai hoʻo ako e folofolá.

  • Hili hoʻomou lau ʻa e konga 3, fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hoʻo muimui ki he faleʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasí. ʻE founga fēfē haʻo vahevahe ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí mo hotau ngaahi fāmilí mo e niʻihi kehé?

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke meʻa-mahuʻinga ʻaki e folofola ʻa e ʻEikí? (Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau, vakai, konga 4.) Ko e hā ha ngaahi founga ʻe tokoniʻi ai ʻetau moʻuí ʻe he “miniti ʻe hongofulu mā nima ʻi he ʻaho kotoa ke tukutaha ki hono lau fakalelei mo fakakaukauʻí”?

  • Fakakaukauʻi e founga ʻo e kaunga e faleʻi ʻi he konga 5 ki hoʻo moʻuí. ʻI he taulōfuʻu mo maʻungofua ange ʻa e fakamatala loí, ʻe lava fēfē ke tau “fakafaikehekeheʻi ʻa e māmá mei he fakapoʻulí”? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi ʻa e fānaú mo e toʻu tupú?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Saame 119:105; Sione 7:17; 2 Tīmote 3:15–17; 2 Nīfai 4:15; 32:3; Hilamani 3:29–30; T&F 19:23; 84:85; 88:77–80

Tokoni Fakafaiako

“Te ke kei lava pē ʻo akoʻi ʻa e fakafoʻituituí, neongo ʻokú ke akoʻi ha kakai tokolahi he taimi pē ʻe taha. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi fakafoʻituituí ʻi hoʻo feʻiloaki fakatāutaha mo nautolu ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí. … Te ke lava foki ʻo tokoni ʻi he taimi te ke ʻai ai ke fakamānako mo malu e kau mai ki he kalasí” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 37).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 57.

  2. The Life of Joseph Fielding Smith, v.

  3. ʻI he The Life of Joseph Fielding Smith, 195.

  4. Heber J. Grant, ʻi he Richard O. Cowan, “Advice from a Prophet: Take Time Out,” Brigham Young University Studies, faʻahitaʻu failau 1976, 416.

  5. “I Know That My Redeemer Liveth,” Ensign, Tīsema 1971, 27.

  6. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 5.

  7. Lea naʻe fai ʻi he ʻInisititiuti Fakalotu ʻo Lōkani ʻIutá, Sānuali 10, 1971, 1–2, Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí; teʻeki paaki.

  8. “The Most Important Knowledge,” Ensign, Mē 1971, 2.

  9. ‘I he Conference Report, ‘Epeleli 1955, 51.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1952, 60.

  11. Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. (1957–66), 1:xiv; fakamataʻi tohi hihifi ʻi he tatau totonú.

  12. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1961, 18.

  13. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1927, 142.

  14. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1920, 58--59.

  15. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1918, 56--57.

  16. “Search the Scriptures,” Young Woman’s Journal, Nōvema 1917, 592.

  17. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1916, 73.

  18. “The Resurrection,” Improvement Era, Tīsema 1942, 780; vakai foki, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:305.

  19. “How and What to Read,” Improvement Era, ʻAokosi 1913, 1004–5; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:207.

  20. “Pres. Smith Stresses Value of Education,” Church News, Sune 12, 1971, 3.

  21. “And the Truth Shall Make You Free,” Deseret News, Māʻasi 30, 1940, Konga ʻa e Siasí, 4; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:299.

  22. The Restoration of All Things) (1945), 195.

  23. “Evidences of Eternal Life,” Deseret News, Sune 3, 1933, Konga ʻa e Siasí, 5; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:295–96.

  24. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1934, 65; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:302.

  25. “Out of the Darkness,” Ensign, Sune 1971, 2.

  26. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1931, 71; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:285–86.

  27. “The New and Everlasting Covenant,” Deseret News, Mē 6, 1939, Konga ʻa e Siasí, 8; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:301.

  28. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1959, 20.

  29. “And the Truth Shall Make You Free,” 4; ne fakatonutonu ke tatau ʻa e fakaʻilonga leá mo e mataʻitohi lahí.

  30. “Search the Scriptures,” 591–92; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:303.