Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 23: Fatongia Fakafoʻituituí


Vahe 23

Fatongia Fakafoʻituitui

“ʻOku tau fie maʻu hotau kāingalotu ʻi he potu kotoa pē ke nau ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú pea mo nau puleʻi kinautolu.”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Naʻe lolotonga luelue ʻa Misa D. ʻAfa Heikoki (D. Arthur Haycock) ki he Fale ʻŌfisi Pule ʻo e Siasí ʻi ha ʻaho ʻe taha feʻunga mo ʻene fakatokangaʻi atu hono fakaava ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e matapā he tafaʻakí. ʻI he fie hū ʻa Misa Heikoki ki he fale, ʻa ia naʻe ngāue ai ko e sekelitali ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe “fakavavevave hake ʻi he sitepú, ʻo puna fakalaka ʻi he sitepu ʻe ua pe tolu he taimi pē taha, ke mono hono vaʻé he matapaá ʻoku teʻeki tāpuni. Mālō pē ʻene maʻu atu. ʻI heʻene tō pē ki lotó, naʻe toe fakavavevave ke maʻu atu ʻa Palesiteni Sāmita ke na luelue fakataha ki he ʻeleveitá. Naʻá ne talaange ki ai, ‘ʻOku ou fakatauange te u monūʻia pehē ke u hao atu ki hēvani ʻi he matapā ʻokú ke fakaavá.’” Naʻe ʻikai ke tali mai ʻeni ʻe Palesiteni Sāmita, pea manavasiʻi ai ʻa Misa Heikoki na kuó ne leaʻaki ha meʻa hala ʻi heʻene feinga ke tūkuhuá. Ka, “ʻi heʻena aʻu ki he ʻeleveitá, ne pehē ange leva ʻa Palesiteni Sāmita, ʻi ha fofonga fiefia, ‘Tokoua, ʻoua naʻá ke teitei falala ki he meʻa ko iá!’”1

Naʻe toutou akoʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻá ne vahevahe mo Misa Heikokí ʻi heʻene ngaahi malangá mo ʻene ngaahi tōʻongá: Naʻá ne fakamamafaʻi, neongo ʻoku totonu ke tokoni faivelenga ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí, ka ko e fakamoʻuí ko ha fatongia fakafoʻituitui. Naʻá ne toe poupouʻi foki ʻa e Kāingalotú ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu pea mo ngāue ʻosikiavelenga ʻi he ngaahi meʻa fakaetuʻasinó. Naʻá ne pehē, “Ko e taumuʻa kakato ia ʻo e moʻuí, ke fakatupulaki e meʻa ʻoku tau lavá, pea tautautefito ke lava ʻo mapuleʻi kita.”2

Naʻe ako ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ke ngāue ʻi he taimi naʻe kei tamasiʻi siʻi aí. Naʻe faʻa mamaʻo ʻene tangataʻeikí mei ʻapi, ko ia, “naʻá ne fakamoleki ha konga lahi ʻo ʻene kei siʻí ʻi hono fai e ngāue ʻa ha taha lahi.” Ko hono moʻoní, ko ha taha ngāue faivelenga ia pea naʻá ne “maʻu taʻe-ʻamanekina ai ha fatongia ʻo vave ange ʻi heʻene fie maʻú, ʻi he taimi naʻá ne tatau fakapulipuli ai ʻi hono loto fakakei-tamasiʻí e taha ʻo e fangapulu ʻa e fāmilí ke fakamahino naʻá ne malava ke fai, pea iku ʻo vahe tukupau ange ai e ngāue ko iá.”3

Naʻe hoko atu ʻene loto fie ngāué ʻi he taimi naʻe ngāue fakafaifekau taimi kakato ai ki ʻIngilaní. Naʻe fai ʻe hono uaifi ko Louií ʻa e tohi ko ʻení ki ai ʻi he lolotonga ʻo ʻene ʻi aí: “ʻOku ou ʻilo ʻokú ke ʻofa ange ʻi ho fatongiá ʻo laka ange ʻi he fiefiá pea ʻoku ou ongoʻi ai ha ʻofa mo ha falala lahi ʻo hangē kuó ke mei hoko ko ha talavou haohaoa ʻo laka ange ʻi ha toe taimi.”4 Makehe mei hono fakahoko hono fatongia ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé, naʻe feinga mālohi ke ne ako ʻa e ongoongoleleí. ʻI he taha ʻo e ngaahi tohi naʻá ne meili mai ki ʻapí, naʻe fakamatala ai ki heʻene feinga ke ako maʻuloto ha potufolofola: “Naʻá ku feinga he ʻahó kotoa ke ako ha potufolofola kae ʻikai pē ke u lava. Ka ʻoku ou fakapapau te u ako ia ki muʻa pea toki tuku.”5

Naʻe fanofanoʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻene faʻa ngāué ki heʻene fānaú. Naʻá ne talaange kiate kinautolu: “ʻOku mate ʻa e kakaí ʻi honau mohengá. Pea ʻoku pehē mo e loto vivilí.” Naʻá ne fakapapauʻi ai mo hono uaifí, ʻi heʻena fakakaukau ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻoku ʻā pongipongia ʻa e fānaú he pongipongi kotoa pē ʻo fakahoko ʻenau tafaʻaki ke tauhi ʻa ʻapi ke maʻa mo māú. Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo hono ngaahi fohá, “ʻOku hangē naʻe kovi ia ki he Tangataʻeikí kapau te mau kei tokoto he mohengá ʻi he ʻosi ʻa e onó. Ka naʻe tuʻo taha pē ʻeku ʻahiʻahiʻi iá. Naʻe fakapapauʻi ʻe he tangataʻeikí he ʻikai toe hoko.”6 Naʻe toe tokoni foki ʻa Palesiteni Sāmita ʻi fale. Ko e taimi naʻe toki mali foʻou ai mo Louií, naʻá ne fai ʻa e ngāue naʻá ne malava ke faí ʻi hono langa hona ʻuluaki falé. Naʻá ne fakahoko ʻa e konga lahi taha ʻo e monomono honau falé, tokoni ʻi peito, mo tokoni ʻi hono toli ʻo e fuaʻiʻakaú ʻi he faʻahitaʻú mo fakatolonga ʻi he ngaahi hiná. 7

Naʻe hoko ki mui ʻa Misa Heikoki, ʻa e tangata tatau naʻe fakatovave ke muimui ʻia Palesiteni Sāmita ki he Fale ʻŌfisi Pule ʻo e Siasí, ko e sekelitali ki ha Palesiteni ʻe toko nima ʻo e Siasí, kau ai ʻa Palesiteni Sāmita. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻi he feohi vāofi ko ʻení ʻa e ngāue taʻe-tuku ʻa Palesiteni Sāmita ke fakalakalaka fakalaumālié. Naʻá ne pehē naʻe faʻa hū ki he ʻōfisi ʻo Palesiteni Sāmitá ʻo ʻilo ʻa e palōfitá ʻokú ne ako e folofolá pe lau ha tohi.8

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau moʻumoʻua ʻi he fekumi ki he ngaahi tāpuaki fakaetuʻasinó mo fakalaumālié.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia [ʻĀtama]: “Te ke kai ʻa e maá ʻi he kakava ʻo ho matá” [Sēnesi 3:19; vakai foki, Mōsese 4:25], pea tukuʻau mai ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē mo e folofola ʻa e ʻEikí ki hono kakaí ke nau faivelenga, ke nau tauhi angatonu kiate ia, ke nau ngāue. …

ʻI he ngaahi ʻuluaki taʻu ʻo e Siasí ʻi he ʻotu teleʻa ko ʻeni [ʻi ʻIutaá], naʻe fakamamafaʻi lahi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi mo e kau taki māʻolunga kehé ʻa e faʻa-ngāué, pea naʻe fie maʻu ia koeʻuhí he naʻe ō mai ki heni ʻetau ngaahi kuí mo e halaʻatā. Naʻe pau ke nau ngāue. Naʻe pau ke nau faʻa-ngāue. Naʻe mahuʻinga ke nau ngaohi ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau fie maʻú, pea naʻe faleʻi peheʻi kinautolu ki he meʻa ko iá, pea fai ai ha tuʻutuʻuni maʻu pē kiate kinautolu ʻoku totonu ke nau faʻa-ngāue. Naʻe akoʻi kinautolu ke ʻoua naʻa nau hīkisia ʻi honau lotó. Naʻa nau ō mai ki hení ke hū ki he ʻEiki ko honau ʻOtuá mo tauhi ʻene ngaahi fekaú. Naʻe fakahā kiate kinautolu ke nau loto fakatōkilalo pea mo faivelenga. …ʻOi, ʻoku ou fakatauange te tau manatuʻi ia. ʻOku ou fakameʻapangoʻia heʻene ngalo ʻiate kitautolú. …

… Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOua naʻa mou nofonoa; he ko ia ia ʻoku fakapikopikó ʻe ʻikai ke kai ʻe ia ʻa e mā pe tui ʻa e ngaahi kofu ʻo e tangata ngāué.” [T&F 42:42.] ʻOku ongo tonu, ʻikai ko ia? Ko e hā ʻe kai ai ʻe ha tangata ʻoku nofonoa ʻa e ngāue ʻa e faʻangāué —tukukehe kapau ko e tangata ko ʻeni ʻoku nofonoá, ʻoku ʻi ha tuʻunga faingataʻaʻia fakaesino ʻo ʻikai ai ke lava ʻo ngāue? ʻOku ʻikai ke u teitei tali ʻe au ha faʻahinga ngāue ʻokú ne fakaʻauha e ngeia fakaetangatá ʻaki hono fakaʻaiʻai e tangatá ke nofonoa, pea ʻoku tatau ai pē ia kiate au pe ko e hā honau taʻú. ʻOku ʻikai mahuʻinga ia pe ko e hā hono motuʻá, kapau ʻoku mālohi fakaesino ha tangata mo lava ke fai ha ngāue, ʻoku totonu ke ne tauhi pē ʻe ia ʻa ia; ko e meʻa ia ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke ne faí.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi ha fakahā ʻe taha:

“Pea ko e tahá, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko e tangata kotoa pē kuo pau ke ne tauhi hono fāmili ʻoʻoná, tuku ke ne tauhi ia, pea ʻe ʻikai teitei mole ʻa hono kalauní; pea tuku ke ne ngāue ʻi he Siasí. Tuku ke ngāue faivelenga ʻa e tangata kotoa pē ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē. Pea ʻe ʻikai maʻu ʻe he tokotaha ʻoku nofonoá ha tufakanga ʻi he Siasí, tukukehe pē kapau te ne fakatomala pea liliu ʻene ngaahi tōʻonga moʻuí. ” [T&F 75:28–29.]

Ko ia, ko e faleʻi ia kuo fai ʻe he ʻEikí ki he Siasí he ʻaho ní. Pea ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ki he palau pē ʻo e ngaahi ngoueʻangá, pe ke toli mo utu pea mo kau pē ʻi he faʻa-ngāué, ka ʻoku toe ʻuhinga pē ia, ʻoku totonu ke faʻangāue ʻa e tangatá ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻo tatau pē mo e ngaahi meʻa fakaetuʻasinó ʻa ē ʻoku maʻu ai ʻene moʻuí.9

ʻOku tau ʻi hení ki ha taumuʻa maʻongoʻonga. ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ko iá ia ke moʻui ʻi ha taʻu ʻe 100, pe siʻi ange, ʻo tō ʻetau ngaahi ngoueʻangá, utu ʻetau ngaahi ngoué, tānaki e fuaʻi ʻakaú, nofo ʻi ha ngaahi fale, mo ʻātakaiʻi kitautolu ʻaki e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ia ʻo e moʻuí. ʻOku mahuʻinga e ngaahi meʻa ko ʻení ki heʻetau moʻui ʻi hení, pea ko e ʻuhinga ia ʻoku totonu ai ke tau faʻa-ngāué. Ka ko e kakai nai ʻe fiha ʻoku fakamoleki honau taimí ʻi he fakakaukau ko e meʻa pē ke fai ʻi he moʻuí ke tānaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ke moʻui fiemālie, pea ʻātakaiʻi kinautolu ʻaki e ngaahi koloa kotoa, mo e ngaahi faingamālie, pea mo e ngaahi meʻa fakafiefia ʻoku malava ke foaki ʻe he moʻui fakamatelié, kae ʻikai teitei fai ha fakakaukau ki ha meʻa mavahe atu mei ai?

Ka ko e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení ia ko e ngaahi tāpuaki fakataimi pē. ʻOku tau kai ke tau moʻui. ʻOku tau fakavalaʻi kitautolú ke tau māfana mo kofukofuʻi. ʻOku tau maʻu ha ngaahi fale ke tau nofo ai ke tau fiemālie mo nonga, ka ʻoku totonu ke tau lau ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ko e ngaahi tāpuaki fakataimi ʻi he lolotonga ʻetau fononga ʻi he moʻui ko ʻení. Pea ko honau lelei pē ia kiate kitautolú. He ʻikai ke tau lava ʻo ʻave mo kitautolu hanau taha ʻi heʻetau mavahé. ʻOku ʻikai hano ʻaonga ki he tangatá ʻa e koulá, silivá mo e ngaahi maka-mahuʻingá, ʻa ē ʻoku ui ko e koloá, ka ko hono ʻai pē ke nau lava ʻo tauhi kinautolu mo feau ʻene ngaahi fiemaʻú heni.10

ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí … ke tau maʻu ha ʻilo ki he ngaahi meʻa fakatuʻasinó koeʻuhí ke tau lava ʻo tauhi fakatuʻasino kitautolu; koeʻuhí ke tau lava ʻo tokoni ki hotau kāingá; pea koeʻuhí ke tau lava ʻo ʻoatu ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki heʻene fānaú ʻi māmani kotoa.11

ʻĪmisi
A father and teenaged son are working together on a small motor in a home workshop

“ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí … ke tau maʻu ha ʻilo ki he ngaahi meʻa fakatuʻasinó.”

Ko e kaveinga ʻo ʻetau ʻi hení ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo e Tamaí ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻi he langí, ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoní ʻi māmani, ke fakamoʻulaloaʻi ʻa e angahalá mo molomoloki, ke ikunaʻi ʻa e angahalá mo e fili ʻo e laumālie kotoa peé, ke fakalakalaka mei he ngaahi tōnounou mo e ngaahi vaivai ʻa e faʻahinga fakaʻofa ʻo e tangatá kuo hingá, ʻi he fakahā ʻa e ʻEikí mo hono mālohi kuo hāsinó, pea tau hoko ai ko e kau māʻoniʻoni mo e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní.12

2

ʻOku tau haʻisia kānokato ki he ʻEikí ʻi heʻetau fakahoko hotau fatongiá.

ʻOku tau ngāue heni ki heʻetau tuí mo hotau konisēnisí; ʻoku ʻikai ko hoʻomou ngāue mo au, ʻikai mo e Kau Palesitenisī ʻo e Siasí, ka mo e ʻEikí. ʻOku ʻikai ko ʻeku ngāue mo e kakaí fekauʻaki mo ʻeku vahehongofulú—ko ʻeku ngaahi ngāué mo e ʻEikí; ʻa ia, ʻoku fekauʻaki mo hoku ʻulungaanga ʻi he Siasí pea fekauʻaki mo ʻeku tauhi ʻa e ngaahi fono kehe mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e Siasí. Kapau he ʻikai ke u tauhi ʻa e ngaahi fono ʻo e Siasí, ʻoku ou haʻisia ki he ʻEikí pea kuo pau ke u tali ui kiate ia, ʻi ha taimi, ʻi heʻeku taʻe-tokanga ki hoku fatongiá, pea mahalo naʻa fie maʻu ke u tali ki he Siasí ʻi hoku tuʻunga mālohí. Kapau te u fakahoko hoku fatongiá, fakatatau mo e mahino kiate au ʻo e ngaahi fiemaʻu kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí kiate aú, pea ta ʻoku totonu ke u maʻu ha konisēnisi tauʻatāina. ʻOku totonu ke fiemālie hoku laumālié kuó u fakahoko hoku fatongiá ʻo fakatatau mo ʻeku mahinó, pea te u tali ʻa e ngaahi nunuʻá. Kiate aú, ko e meʻa pē ia ʻaʻaku mo e ʻEikí; pea pehē ki hotau taha kotoa.

Ko ia naʻá ne fekau mai Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú ki māmani, ke fakahoko ʻa e misiona naʻá ne faí, naʻá ne toe fekau mai ʻa e laumālie kotoa pē ʻoku fanongo mai ki hoku leʻó, ʻa e tangata mo e fefine kotoa pē he māmaní, ke fakahoko ha misiona, pea he ʻikai ke lava ʻo fakakakato ʻa e misiona ko iá ʻaki e taʻe-tokangá, pe ʻaiʻai-noaʻiá, pe ʻe lava ke fakahoko ʻaki ʻa e taʻe-ʻiló.

ʻOku totonu ke tau ako ʻa e ngafa ʻoku tau moʻulaloa ai ki he ʻEikí pea mo femoʻulaloaʻaki aí; ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi meʻá ni, pea he ʻikai ke tau lava ʻo tupulaki ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié, he ʻikai ke tau lava ʻo tupulaki ʻi he ʻilo ʻo e ʻEikí pe ʻi he potó, ʻo taʻe-tuku kakato ʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau ngāué ki hotau fakaleleiʻí, ki he fakatupulaki hotau potó pea mo e ʻilo ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí.13

ʻOku fuʻu faingofua ke tukuakiʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha taha kehe ʻi heʻenau ngaahi fehālākí, mo mātuʻaki faingofua kiate kitautolu, koʻeuhí ko hotau natula fakaetangatá, mo kumi lāngilangi ʻi he taimi ʻoku fakafiefia ai mo ʻaonga ʻa e meʻa ʻoku lavaʻí. Ka ʻoku ʻikai ke tau teitei fie fua ha fatongia ʻi heʻetau ngaahi fehālākí ʻoku ʻikai fakafiefia, pea ʻoku tau feinga leva ke hili ʻa e faʻahinga fatongia ko iá ki ha feituʻu kehe pea ki he niʻihi kehé. … Tau fua muʻa hotau ngaahi fatongiá, kae ʻoua ʻe feinga ke hili ia ki ha feituʻu kehé.14

3

Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e tauʻatāina ke filí pea mo fie maʻu ke tau fai e meʻa kotoa maʻatautolu.

Ko e tauʻatāina ke filí [ko e] meʻaʻofa maʻongoʻonga ia ʻa e ʻEikí kuo foaki ki he laumālie kotoa pē ke ngāue maʻana, ke fai ʻene fili ʻaʻana, ke hoko ko ha pule ʻoku ʻi ai hono mālohi ke tui mo tali ʻa e moʻoní mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá pe fakafisinga ʻa e moʻoní kae maʻu ha konisēnisi mamahi. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá. Te tau fēfē ka ne taʻe-ʻoua ia, ʻo kapau naʻe fakamālohiʻi kitautolu ʻo hangē ko e fakaʻamu ʻa e kakai ʻe niʻihi ke fakamālohiʻi honau kāingá ke fai honau lotó? He ʻikai ke ʻi ai ha fakamoʻui; he ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi pale ki he māʻoniʻoní; he ʻikai ke lava ʻo tauteaʻi ha taha ʻi he taʻe-angatonú koeʻuhí he ʻikai haʻisia ʻa e tangatá ia ʻi he ʻao honau Tupuʻangá.15

Naʻe fehuʻi kia Siosefa Sāmita pe ʻokú ne puleʻi fēfē ha kakai tokolahi mo kehekehe pehē ʻo hangē ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne tali: “ʻOku ou akoʻi ange kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú pea nau puleʻi pē ʻe kinautolu ʻa kinautolu.”

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻoku tau ngāueʻaki ʻi he Siasí. ʻOku tau fie maʻu hotau kāingalotu ʻi he potu kotoa pē ke nau ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú pea nau puleʻi pē kinautolu.16

ʻĪmisi
Participants in a Mormon Helping Hands project in Brazil.

“Kuo teʻeki ai ha taha, ʻi ha faʻahinga tuʻutuʻuni ʻa e Tamaí, kuo fakamālohiʻi ke fai lelei. … . ʻOku takitaha ngāue pē maʻana.”

Ko e meʻafoaki maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e tauʻatāina ke filí, ko e faingamālie ia kuo foaki ki he tangatá ke fai ʻa ʻene fili pē ʻaʻana, kuo teʻeki ai fakataʻeʻaongaʻi, pea he ʻikai ke teitei fai ia. Ko ha tefitoʻi moʻoni taʻengata ke foaki ʻa e tauʻatāina ʻo e fakakaukaú mo e ngāué ki he laumālie kotoa pē. Kuo teʻeki ai ha taha, ʻi ha faʻahinga tuʻutuʻuni ʻa e Tamaí, kuo fakamālohiʻi ke fai lelei; pe ko ha taha kuo faifaiangé pea fakamālohiʻi ke fai kovi. ʻOku takitaha ngāue pē maʻana. Ko e palani ʻa Sētané ke fakaʻauha ʻa e tauʻatāina ke fili ko ʻení kae fakamālohiʻi ʻa e tangatá ke fai hono lotó. He ʻikai ke ʻi ai ha nofo fiemālie ia ʻo ka ʻikai ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻongá ni. Kuo pau ke maʻu ʻe he tangatá ʻa e faingamālie ke filí ʻo aʻu ai pē ki ha tuʻunga te nau fakafetau ai ki he ngaahi tuʻutuʻuni fakalangí. Ko e moʻoni kuo pau ke maʻu ʻa e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí ʻi he loto tauʻatāina ʻo ʻikai ha fakamālohi pea ʻi he lelei fakafoʻituitui kae lava ke foaki ʻa e ngaahi pale māʻoniʻoní pea mo tufa ʻa e tautea totonú ki he taha maumau fonó.17

ʻOku tau tui ʻoku ʻi he ʻaloʻofá ʻa hotau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻetau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí, pea ko e langa ko ia ʻi he makatuʻunga ʻo e fakalelei ʻa Kalaisí, kuo pau ke ngāueʻi ʻe he kakai kotoa pē honau fakamoʻuí ʻi he manavahē mo e tetetete ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí [vakai, 2 Nīfai 25:23; Molomona 9:27].18

Ko ha foʻi moʻoni mahuʻinga, kuo fakafōtunga ʻi he ngaahi ngāue fakahangatonú mo fakahaaʻi ʻi he ngaahi folofolá kotoa, kuo ʻosi fai ʻe he ʻOtuá maʻá e tangatá ʻa e meʻa kotoa he ʻikai ke lava ʻo fai ʻe he tangatá maʻaná, ke fakapapauʻi ʻa e fakamoʻuí, ka ʻokú ne fie maʻu ʻa e tangatá ke ne fai ʻa e meʻa kotoa maʻanautolu ʻoku ala lava ʻi honau mālohí.

Fakatatau mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻoku fehangahangai mo e founga ʻo e langí ne fokotuʻu ʻi he teʻeki ai ʻa e makatuʻunga ʻo e māmaní, ke ō mai ki māmani ha kau talafekau māʻoniʻoni pe kau talafekau ʻoku nau kau ki ha tuʻunga fakalangi, kuo nau ʻosi foua ʻa e toetuʻú, ke fai ha ngāue maʻá e tangatá ʻoku nau lava ke fai ʻe kinautolu pē. …

Ko ha fehālaaki hala ʻaupito ke tui naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e meʻa kotoa pē maʻá e tangatá kapau ne nau vete kiate ia ʻaki honau loungutú, pea ʻoku ʻikai ha toe meʻa ia ke nau fai. ʻOku ʻi ai ha ngāue ʻa e tangatá ke fai kapau ʻoku nau fie maʻu ʻa e fakamoʻuí. Naʻe fenāpasi ia mo e fono taʻengata ko ʻení ke fakahinohino ʻe he ʻāngeló ʻa Koniliusi kia Pita [vakai, Ngāue 10], pea naʻe fekau ʻa ʻAnanaia kia Paula [vakai, Ngāue 9:1–22]. Ko e meʻa tatau pē ʻi he fono ko ʻení, naʻe talangofua ʻa Molonai, ʻa ē ne mahino ki ai ʻa e ngaahi tohi ʻi he ngaahi lauʻi peleti ʻa Nīfaí, ki he fono ko ʻení ʻo ʻikai ke ne fai e liliú, ka ʻi he fakahinohino ʻa e ʻEikí, naʻá ne ʻoange ai kia Siosefa Sāmita ʻa e ʻUlimí mo e Tumemí ʻo ne lava ai ke fakahoko e ngāue maʻongoʻonga ko iá ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.19

4

Ko hotau ongo fatongia maʻongoʻongá ke fekumi ki hotau fakamoʻui ʻo kitautolú pea mo ngāue faivelenga maʻá e fakamoʻui ʻo e niʻihi kehé.

ʻOku ʻatautolu ʻa e ongo fatongia maʻongoʻonga ko ʻení ʻe ua. … ʻUluakí, fekumi ki hotau fakamoʻui ʻo kitautolú; pea ko e uá, ko hotau fatongia ki hotau kāingá. ʻOku ou lau heni ko hoku ʻuluaki fatongiá, ʻi he fekauʻaki pē mo aú, ke kumi hoku fakamoʻui pē ʻoʻokú. Ko e ʻuluaki fatongia fakafoʻituituí ia, pea pehē mo e kāingalotu kotoa ʻo e Siasi ko ʻení.20

Ko e ʻuluaki meʻa ʻoku totonu ke tau hohaʻa ki aí ko hotau fakamoʻuí. ʻOku totonu ke tau kumia e tāpuaki kotoa pē ʻo e ongoongoleleí maʻatautolu. ʻOku totonu ke tau papitaiso mo kau ʻi he founga ʻo e mali fakasilesitialé koeʻuhí ke tau lava ʻo hoko ko e kau maʻu tofiʻa ʻi he kakato ʻo e puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí. Pea ʻoku totonu leva ke tau toki tokanga ki hotau ngaahi fāmilí, ʻetau fānaú, pea mo ʻetau ngaahi kuí.21

Ko … hotau fatongia ke fakahaofi ʻa māmani, ʻa e kau pekiá pea mo e moʻuí foki. ʻOku tau fakahaofi ʻa e kakai moʻuí ʻo kapau te nau fakatomala, ʻaki ʻetau malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá pea mo fakahoko e tānaki ʻo e fānau ʻa ʻIsilelí, ʻa e kau loto moʻoní. ʻOku tau fakahaofi ʻa e kau pekiá ʻaki ʻetau ō ki he fale ʻo e ʻEikí ʻo fakahoko e ngaahi ouau ko ʻení—papitaisó, hilifaki ʻo e nimá, fakamaʻu ko e mēmipá, pea mo e ngaahi meʻa kehe pehē ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate kitautolu —ʻo tau fakafofongaʻi kinautolu.22

Ko hoku fatongia, mo homou fatongia foki, ngaahi tokoua mo e tuofāfine —he ʻoku hilifaki ʻa e fatongiá kiate kimoutolu —ke fai e lelei taha ʻi homou mālohí, pea ʻoua naʻa momou, kae kātaki ʻaki homou lotó kotoa ʻi hono fakahoko e ngaahi uiuiʻi kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, ke ngāue faivelenga maʻá e fakamoʻui ʻo hotau fale ʻo kitautolú takitaha, pea mo e fakamoʻui ʻo hotau kaungāʻapí, ʻa e fakamoʻui ʻo kinautolu ʻoku takamulí.23

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Ko e hā ʻokú ke mālieʻia ai fekauʻaki mo e feinga ʻa Palesiteni Sāmita ke akoʻi ʻene fānaú ke ngāué? (Vakai, “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá.”) Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fakapotopoto ange?

  • ʻOku fakalahi fēfē ʻe he ngaahi akonaki ʻi he konga 1 ʻa ʻetau mahino ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá? Fakakaukau ki ha meʻa te ke lava ʻo fai ke ke moʻui fakafalala lahi ange ai pē kiate koe.

  • To e fakamanatu ʻa e faleʻi ʻi he konga 2. Ko e hā ʻene ʻuhinga kia koe ke ke “haʻisia ki he ʻEikí”?

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sāmita, “ʻOku tau fie maʻu hotau kāingalotu ʻi he potu kotoa pē ke nau ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú pea mo nau puleʻi kinautolu” (konga 3). ʻE lava fēfē ke ʻaonga ʻa e akonaki ko ʻení ki he ngaahi fāmilí? ʻE anga fēfē haʻane tataki ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá?

  • ʻI heʻetau feinga ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻokú ke pehē ko e hā ʻoku hoko ai ko e “ʻuluaki meʻa ʻoku totonu ke tau hohaʻa ki aí ko hotau fakamoʻuí”? (Vakai, konga 4.)

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Filipai 2:12; 2 Nīfai 2:14–16, 25–30; T&F 58:26–28

Tokoni Fakafaiako

“ʻI hoʻo faiako mei he tohí ni, fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻoatu ʻenau ngaahi fakakaukaú, fai ha ngaahi fehuʻi pea mo feakoʻiʻaki. ʻI he taimi ʻoku nau kau longomoʻui atu aí, te nau toe mateuteu ange ai ke ako mo maʻu ha fakahā fakatāutaha” (mei he peesi vii–viii ʻi he tohí ni).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 358–59.

  2. Siosefa Filitingi Sāmita, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 10.

  3. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 51–52.

  4. Louie Shurtliff Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 113.

  5. Siosefa Filitingi Sāmita, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 116.

  6. In Joseph Fielding McConkie, “Joseph Fielding Smith,” ʻi he Leonard J. Arrington, ed. The Presidents of the Church (1986), 336–37; vakai foki, The Life of Joseph Fielding Smith, 217–21.

  7. Vakai, The Life of Joseph Fielding Smith, 12–13, 155–57; Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God (1992), 202.

  8. Vakai, Jay M. Todd, “A Day in the Life of President Joseph Fielding Smith,” Ensign, Siulai 1972, 5.

  9. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1945, 48–49.

  10. “Salvation for the Dead,” Utah Genealogical and Historical Magazine, ʻEpeleli 1926, 154–55; vakai foki, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:68–69.

  11. Lea ʻi he ʻInisititiuti Fakalotu ʻi Lōkani ʻIutaá, Sānuali 10, 1971, 2, Church History Library; teʻeki pulusi.

  12. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1969, 108.

  13. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1969, 108.

  14. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1932, 88.

  15. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1949, 88.

  16. ʻI he Conference Report, British Area General Conference 1971, 6; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 327.

  17. Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. (1957–66), 2:20.

  18. “Out of the Darkness,” Ensign, Sune 1971, 4.

  19. “Priesthood—Restoration of Divine Authority,” Deseret News, Sepitema 2, 1933, Konga ʻa e Siasí, 4; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:90–91.

  20. “The Duties of the Priesthood in Temple Work,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Sānuali 1939, 3; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:145.

  21. Sealing Power and Salvation, BYU Speeches of the Year (Sānuali 12, 1971), 2.

  22. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1911, 120; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:192–93.

  23. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1921, 41.