Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 9: Kau Fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná


Vahe 9

Kau Fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná

“ʻOku mahino kiate au he ʻikai pē ke ongoʻi fiemālie ha mēmipa ia ʻo e Siasí ni kae ʻoua ke ne toutou lau e Tohi ʻa Molomoná, pea fakakaukauʻi [kānokato] ia ke ne lava ʻo fakamoʻoni ko e lekooti moʻoni ia naʻe ueʻi ʻe he ʻOtua Māfimafí.”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Naʻe hoko ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ko e Fai-hisitōlia mo e Tauhi Lekooti ʻo e Siasí mei Māʻasi 1921 ki Fēpueli 1970. Naʻe hoko ʻi hono fatongia ko ʻení, ko ha meʻangāue ʻi hono tānaki ha ngaahi fakamatala totonu naʻe mahuʻinga fakahisitōlia ki he Siasí. Ko e taha e ngaahi fakamatala ko ʻení ko ha fakamoʻoni naʻe hiki tohinima mo fakamoʻoni ai ʻa Tēvita Uitemā, ko e taha ʻo e kau fakamoʻoni makehe ʻe tokotolu ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe toe faingamālie foki ʻa Palesiteni Sāmita ke ngāue ki ha fakamoʻoni naʻe tohinima ʻa ʻŌliva Kautele, ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Tokotolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe lau kinaua ʻe Palesiteni Sāmita ʻi he hili ʻene hiki ha tatau ʻo e ongo fakamatalá ni ʻi ha ongo lea ʻe ua ki he kakaí—ko e taha ʻi Māʻasi 1939 pea ʻi he konifelenisi lahi ʻo e Siasí ʻi ʻOkatopa 1956.

Neongo naʻe ongoʻi ʻe Palesiteni Sāmita naʻe mahuʻinga feʻunga ʻa e ongo fakamoʻoni tohinima ko ʻení ke vahevahe, ka naʻe lahi ange ʻene lea fekauʻaki mo ha fakamoʻoni ʻe taha ʻo e Tohi ʻa Molomoná: ko ʻene fakamoʻoní, ʻa ia naʻá ne maʻu fuoloa ki muʻa pea toki ngāue ʻi he ʻŌfisi Fai-hisitōlia ʻo e Siasí. Naʻá ne pehē, “Ne u kamata lau e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa ke u hoko ko ha tīkoní, pea ʻoku kei lau pē ia, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni.”1 Naʻá ne fakahā ki he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, “Kuo tā-tuʻolahi ʻeku lau iá. Kuo teʻeki ai ke feʻunga ʻeku laú. ʻOku kei ʻi ai ha ngaahi moʻoni te u lava ʻo kumi mo maʻu, he kuo teʻeki ai ke u ʻilo kānokato ia, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoni.”2

Ko e taumuʻa ʻa Palesiteni Sāmita ʻi heʻene vahevahe ʻa e ngaahi fakamoʻoni ko ʻení ke poupouʻi e toengá ke ʻi ai haʻanau fakamoʻoni tonu. Naʻá ne fakahā, “ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu naʻe fakahā mahino ʻe he ʻEikí kiate au ʻi ha fakahā naʻá ku maʻu, pea ko ha tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku ʻi hení te mou lava ʻo fakamoʻoni pehē, ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni, pea ko ha faingamālie ia ʻo ha taha loto fakamātoato ke feinga ke lau ʻi he laumālie ʻo e faʻalotu mo ha holi ke ʻilo pe ʻoku moʻoni pe ʻikai ʻa e tohí; pea te ne maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá ʻo fakatatau mo e talaʻofa naʻe fai ʻe Molonaí, ʻa ē naʻá ne fakamaʻu ʻa e lekōtí ke toki haʻu ʻi he Kuonga Fakakosipeli ʻo e Kakato ʻo e Ngaahi Kuongá.”3

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha lekooti toputapu ia ʻoku ʻi ai ʻa e ongoongolelei taʻengatá pea ʻoku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi.

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e hisitōlia toputapu ia ʻo e kakai naʻe nofo he kuonga muʻá ʻi he konitinēniti ʻo ʻAmeliká, pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kikite ʻa e kau palōfitá, ngaahi fekau ʻa e ʻEikí kiate kinautolú, pea mo e hisitōlia mo e ikuʻanga ʻo e kakai kuonga muʻa ko iá. Ko e tohi folofola ‘Amelika ia, pea ʻoku toputapu mo ivi fakalaumālie tatau pē ia mo e Tohi Tapú, ʻa ē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi lekooti toputapu ʻo e matakali Hepeluú ʻi he hemisifia hahaké.4

Naʻe feinga ʻa e kau palōfita Nīfaí ʻi he lotu tāumaʻu ke maluʻi ʻenau ngaahi tohí ke toki ʻomai pea ke lea ʻo hangē ha leʻo mei he pekiá, ke fakamoʻoni ki he toenga e hako ʻo Līhaí, pea ki he kakai Siú mo e kakai Senitailé foki, naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻa e kakato ʻo e Ongoongoleleí. Naʻa nau hohaʻa ke lava ʻo ʻomi ʻa e tangatá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení ke fakatomala mo tui ki he ʻOtuá ʻi he fakamoʻoni ne fai ʻi he ngaahi senituli lahi ki muʻá ʻe he kau palōfita Nīfaí. Ko hono moʻoní, ʻoku tau ʻilo he Tohi ʻa Molomoná ko e tefitoʻi taumuʻa ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi hono ngaahi konga lahi. …

… Naʻe mātuʻaki fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí ki he kau palōfita Nīfaí ʻe maluʻi honau hisitōliá mo ʻenau ngaahi kikité ke toki ʻomai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ko ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi pea mo fokotuʻu ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ʻene Ongoongoleleí. Naʻe kikiteʻi ʻe Nīfai ki he kakai Senitailé mo e kakai Siú ʻa hotau kuongá pea tuku kiate kinautolu ʻene fakamoʻoní ʻi ha founga mātuʻaki mālohi mo mahuʻinga. (2 Nīfai 33.) Naʻe fai ʻe Molonai ʻa e meʻa tatau. (Molonai 10:24–34.)5

Naʻe kikiteʻi ʻe Nīfai, ko e taha ʻo e kau fuofua palōfita ʻo e kakai ʻIsileli ko ʻení, ʻi he meimei taʻu ʻe onongeau ki muʻa ʻi he kuonga Faka-Kalisitiané, ko e taimi ʻe fakahā mai ai ʻa e ngaahi lekooti ʻoku ʻi ai e hisitōlia hono kakaí ʻe ʻomi ia mei he efú, ʻe hoko ia ko ha ʻaho ʻe hanga ai ʻe he kakaí ʻo “fakaʻikaiʻi ʻa e māfimafi ʻo e ʻOtuá, ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí,” pea te nau pehē: “Tokanga mai kiate kimautolu pea mou fanongo ki heʻemau ngaahi akonakí he vakai ʻoku ʻikai ha ʻOtua he ʻahó ni, he kuo fai ʻe he ʻEikí mo e Huhuʻí ʻa ʻEne ngāué, pea kuó Ne tuku Hono mālohí ki he tangatá.” [2 Nīfai 28:5.] Pea, ko ha tokolahi ʻiate kinautolu te nau pehē ʻi he taimi ʻe ʻoange ai ha tohi foʻou ʻo e folofola ʻoku ʻi ai e hisitōlia ʻo e kakai ʻi he māmani ko ʻeni ʻo e hihifó: “Ko ha Tohi Tapu! Ko ha Tohi Tapu! Kuo mau maʻu ha Tohi Tapu, pea ʻoku ʻikai lava ke toe ʻi ai mo ha toe Tohi Tapu kehe.” [2 Nīfai 29:3.]

… Ko e tohi foʻou ko ʻeni ʻo e folofolá ʻe hoko ia ko ha fakamoʻoni, ʻo ʻikai kia Kalaisi pē mo ʻi ai ʻa e Ongoongolelei taʻengatá, ka ʻe toe hoko foki ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi folofola faka-Siú —ʻa e Tohi Tapú; pea fakatatau mo hono kikiteʻi ʻe Nifai, ʻene tamaí, pea mo Siosefa foki, ko e foha ʻo ʻIsilelí,— ʻe tupulaki fakataha ʻa e ongo lekōtí ni ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻa e ongoongolelei taʻengatá [vakai, 2 Nīfai 3:11–13; 29:10–14]. ʻI heʻene peheé ʻoku tuʻu e ongo lekooti ko ʻení he ʻahó ni ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní ke fakamalaʻiaʻi kinautolu ʻoku nau fakafisinga ʻena ngaahi akonakí.6

ʻOku ou ʻilo naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea kuo hoko maí “ki hono fakalotoʻi … ʻo e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengata, ʻokú ne fakahā ia ʻe ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.” [Peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.]7

2

Naʻe ui ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni, ʻo fakatatau mo e fono ʻo e kau fakamoʻoní, ke nau fakamoʻoniʻi e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ʻi ai ha fono ʻoku fakahā mahino ʻi he folofolá ʻokú ne puleʻi e fakamoʻoní pea mo hono fokotuʻu ʻo e kau fakamoʻoní. ʻOku muimui maʻu pē ʻa e ʻEikí ki he fonó ni ʻi hono foaki mai ha fakahā foʻou ki he kakaí.8

ʻI he ngaahi kuongá kotoa, naʻe hoko ʻa e fonó ni [ʻa e fono ʻo e kau fakamoʻoní] ko ha fono mahino mo fakapapauʻi. Kapau ne tau maʻu ha ngaahi lekooti kakato ʻo e ngaahi kuongá kotoa, te tau ʻilo ai ko e taimi pē ne fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí ha kuonga fakakosipeli, naʻe tokolahi maʻu pē ʻa e kau fakamoʻoní ʻi he toko tahá ke fakamoʻoni kiate ia. Naʻe pehē ʻe Paula ʻi heʻene tohi ki he kakai Kolinitoó: “ʻI he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolú ʻe fakamoʻoni ʻa e lea kotoa pē.” [2 Kolinitō 13:1.]9

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná, te ne fili ha kau fakamoʻoni. ʻOku totonu ke ʻi ai ha kau fakamoʻoni makehe ʻe tokotolu ʻoku totonu ke nau fakamoʻoniʻi ki māmani, pea naʻá ne folofola:

“Pea ʻe ʻikai mamata ki ai mo ha tokotaha kehe, ka ko ha tokosiʻi pē ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, ke fakamoʻoniʻi ki he fānau ʻa e tangatá ʻa ʻene folofolá; he kuo folofola ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻe lea ʻa e ngaahi lea ʻa e kau tui-faivelengá ʻo hangē ko ha lea mai ia mei he pekiá.

“Ko ia, ʻe fai leva ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ke ʻomai ʻa e ngaahi lea ʻo e tohí; pea ʻi he ngutu ʻo e kau fakamoʻoni tokolahi ʻo fakatatau mo ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻoku leleí, te ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene folofolá; pea ʻe malaʻia ia ʻoku liʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá!” (2 Nīfai 27:13–14.)10

ʻĪmisi
Joseph Smith and two of the Three Witnesses kneel in the forest while an angel stands before them holding the opened gold plates.

Naʻe fakahā ʻe ha ʻāngelo ʻa e ngaahi lauʻi peleti koulá kia ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā, ko e toko ua ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Tokotolú, ʻo ʻi ai mo Siosefa Sāmita. Naʻe toe fakahā ki mui ʻe he ʻāngeló ʻa e ngaahi lauʻi peletí kia Māteni Hālisi, ko e fakamoʻoni hono tolú.

Ko e kau tangata naʻe ui ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá, ko ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, pea mo Māteni Hālisi. … Naʻa nau fengāueʻaki mo Siosefa Sāmita ʻi hono fokotuʻu e ngāue fakaofó ni ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. …

Naʻa nau fakamoʻoni naʻe ʻaʻahi mai ha ʻāngelo mei he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻo ne tuku ʻi honau ʻaó ʻa e lekooti koula ko ia naʻe liliu mei ai e Tohi ʻa Molomoná mo ne fakahinohinoʻi kinautolu. Naʻa nau mamata ki he ngaahi tohitongi ʻi he ngaahi lauʻi peletí ʻi hono huke tahataha kinautolú, pea naʻa nau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻo fakahā mei he langí ko e liliú naʻe fai ia ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, mo fekau kinautolu ke nau fakamoʻoniʻi ia ki māmani kotoa. Naʻe tuʻu maʻu ʻa e kau fakamoʻoní ni ʻe tokotolu ʻi heʻenau fakamoʻoní, ʻi he faingataʻá, fakatangá, pea ʻi he ngaahi fetōʻaki kotoa pē ʻo e moʻuí, naʻa nau mamata ki he ngaahi lauʻi peletí ʻi he ʻao ʻo ha ʻāngelo mo fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻoku folofola mai kiate kinautolu mei he langí.

Naʻe ʻi ai mo ha kau fakamoʻoni kehe ʻe tokovalu naʻa nau mamata ki he ngaahi lauʻi peletí, ala ki ai, mo vakavakaiʻi fakalelei ʻa e ngaahi tohitongi naʻe ʻi aí ʻi hano fakahā ange kiate kinautolu ʻe Siosefa Sāmita. ʻOku toe ʻoatu foki mo ʻenau fakamoʻoní ki māmani pea ʻoku hā ia ʻi he tatau kotoa pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tuʻu maʻu kotoa ʻa e kau tangata ko ʻeni ʻe tokovalú ʻi heʻenau fakamoʻoní ʻo aʻu ki he maté.

Ko e kau fakamoʻoní ni ʻe toko hongofulu mā ua [kau ai mo Siosefa Sāmita], ko hanau toko fā naʻe mamata ki ha kau ʻāngelo mo maʻu ha ngaahi meʻa-hā-mai fakalangi, pea ko ha tokovalu naʻe mamata ki he lekōtí ʻi hono fakahā ange kiate kinautolu ʻe Siosefa Sāmita, ʻoku mahino, naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí, naʻe fie maʻu kotoa ke nau fakamahinoʻi e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, hangē ko ʻene talaʻofa ʻia Nīfai te ne fakahokó. “ʻE malaʻia ia ʻoku liʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá!” ʻOku mahulu hake hono feau ʻe he ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau tangata ko ʻení ʻa e fonó.11

ʻĪmisi
The eight witnesses around Joseph Smith as he shows them the gold plates.

Naʻe fakahā ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi lauʻi peleti koulá ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú.

Ko Siosefa Sāmitá … naʻe tokotaha pē ʻi he ʻuluaki mata-meʻa-hā-maí, tokotaha he taimi naʻe ʻomai ai ʻe Molonai ʻa e pōpoakí kiate iá, tokotaha ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ʻa e ngaahi lauʻi peletí; ka ʻi he hili iá, naʻe ʻikai ke toe tokotaha. Naʻe ui ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni. ʻOku pehē ʻe he Kui Fefine Sāmitá [ko e faʻē ʻa e faʻē ʻa Siosefa Sāmitá, ko Lusi Meki Sāmita] ʻi heʻene hisitōliá, naʻe foki mai ʻa e Palōfitá ki ʻapi ʻoku tangi ʻi he fiefia ʻi he hili e mamata ʻa e kau fakamoʻoní ki he ngaahi lauʻi peletí ʻi he fakahinohino ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻOtuá, naʻá ne pehē, koeʻuhí, “Kuo huʻi atu ʻa e kavengá pea ʻoku ʻikai ke u toe tokotaha.”12

3

Naʻe tuʻu maʻu e Kau Fakamoʻoni ʻe Tokotolú ʻi heʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe fakaʻau ʻo mavahe ʻa e kau fakamoʻoni [makehe] ʻe tokotolú pea nau liʻaki e Siasí. Naʻe toe foki mai ʻa ʻŌliva Kautele mo Māteni Hālisi ʻi he loto fakatōkilalo ʻo feinga ke toe mēmipa ʻi he Siasí pea naʻá na mālōlō kuó na mēmipa kakato. Naʻe kei nofo pē ʻa Tēvita Uitemā ʻi tuʻa mei he Siasí; neongo ia, naʻe kei tuʻu maʻu ʻa e kau tangatá ni kotoa ʻe tokotolu ʻi he fakamoʻoni naʻa nau fai ki māmaní ʻa ia ʻoku maʻu ʻi ha tatau kotoa pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná.13

Ko ha fakamoʻoni ʻeni ʻa Tēvita Uitemā, naʻe fai ʻi Lisimoni ʻi Mīsuli he ʻaho 19 ʻo Māʻasi 1881—naʻe hiki tatau mei he fakamatala totonú, ʻa ia naʻe pulusi ʻi he nusipepa Lisimoni ko e Conservator he ʻaho ko iá.

“[Ki he puleʻanga, faʻahinga, lea pea mo e kakai kotoa pē ʻe aʻu atu ki ai ʻa e ngaahi tohí ni—

“Naʻe pehē ʻe ha taha ko Sione Mefi (John Murphy) ʻo Poló [Potufonua Kalatiueló], ʻi Mīsuli, naʻá ku fakaʻikaiʻi tokua ʻi haʻaku pōtalanoa mo ia ʻi he faʻahitaʻu māfana kuo ʻosí, ʻa ʻeku fakamoʻoni ko e taha ʻo e kau fakamoʻoni ʻe tokotolu ki he Tohi ʻa Molomoná—

“ʻI he ʻuhinga ko iá, pea ke lava ʻo mahino au kiate ia he taimí ni, ʻo kapau naʻe ʻikai ke mahino he taimi ko iá, pea ke ʻilo ʻe māmani ʻa e moʻoní, ʻoku ou loto he taimí ni, ʻo hangē pē ko e kuo hilí, ʻi he tāitō e laʻā ʻo e moʻuí, pea ʻi he manavahē ki he ʻOtuá, ke fai fakaʻosi ki he taha kotoa ʻa e fakamatala ko ʻení:

“Kuo teʻeki ai ʻi ha taimi, ke u fakaʻikaiʻi ʻa e fakamoʻoni ko iá pe ko hano konga, ʻa ia kuo fuoloa hono pulusi ʻi he tohi ko iá, ko e taha ʻo e kau fakamoʻoni ʻe toko tolú.

“ʻE ʻilo ʻe kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi lelei taha aú, naʻá ku pīkitai maʻu pē ki he fakamoʻoni ko iá—Pea he ʻikai ha taha te ne takihalaʻi pe fakaveiveiuaʻi ʻeku ngaahi fakakaukau he taimí ni fekauʻaki mo e meʻa tatau ko iá, ʻoku ou ʻiloʻi pea mo toe fakapapauʻi hono moʻoni ʻo ʻeku ngaahi fakamatala kotoa ne fai pea mo pulusi ʻi he taimi ko iá.”14

Tuku muʻa ke u fakamatala atu ha meʻa he taimí ni fekauʻaki mo Māteni Hālisi. … Neongo ne hoko atu ʻene tuʻu maʻu ʻi heʻene fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, naʻe taʻu lahi ʻene taʻe-fiemālie ki he Siasí. Ka naʻe ʻi ai ha taimi ʻi he hili ʻo e tūʻuta mai ʻa e kāingalotú ki ʻIutaá, ne ʻi ai ha niʻihi hotau kau taki leleí ne nau kumi ia, ʻo nau maʻu pea fakamāfanaʻi ia, mo fakafoki mai. Naʻe foki mai ki heni [ki ʻIutā], toe papitaiso, pea nofo heni ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ʻo fakamoʻoniʻi ʻene fakamoʻoní ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi nofoʻangá. Naʻe mālōlō heni pea telio [ʻi Kalakisitoni ʻi ʻIutā].

Tau hiki mai he taimí ni kia ʻŌliva Kautele. Kae fēfē ʻa ʻŌliva Kautele, ko e taha mahuʻinga taha ʻi he tokotolú, naʻe tuʻolahi ʻene ʻia Siosefa Sāmita ʻi he ngaahi taimi ne hā mai ai ʻa e kau ʻāngeló mo hono fakafoki mai ʻo e ngaahi kií? Ko e hā ne hoko ki aí? Naʻe mavahe mei he Siasí pea aʻu ʻo tōtuʻa ʻene taʻefiemālié, ka naʻe ʻikai ke ne teitei fakaʻikaiʻi ʻa e fakamoʻoní. Kuo pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi naʻá ne fakaʻikaiʻi, ka naʻe ʻikai ke ne fai ia. Naʻá ne mateakiʻi maʻu pē fakamoʻoni ko iá. …

… Hili hono tuli ʻo e kāingalotú mei Nāvū pea nau ʻi he ngaahi toafa mohukú pea hangē kuo kovi ʻaupito e meʻa kotoá (Naʻe pehē ʻe Sitenei Likitoni kuo nau ō ki honau fakaʻauhá pea ʻikai haʻanau toe ʻamanaki lelei, mo pehē ʻe he ngaahi nusipepá he ʻikai ke nau toe lava ʻo moʻui!), naʻe kole ʻa ʻŌliva Kautele, ʻi he ngaahi tūkunga ko iá … ke foki mai ki he Siasí. … Naʻe tali ia, pea naʻe teuteu ke ngāue fakafaifekau ki Pilitānia Lahi feʻunga mo ʻene puke pea siʻi mālōlō. Naʻe mālōlō ʻi he ʻapi ʻo Tēvita Uitemaá, ʻo kei fakamoʻoni pē ki he moʻoní.15

4

“ʻE lava ke hoko e mēmipa takitaha ʻo e Siasí ko ha fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ʻikai ko e kau fakamoʻoni kotoa ʻeni te nau lava ʻo fakamatala e misiona fakalangi ʻo Siosefa Sāmitá, pe ko e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fai e talaʻofa ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko kinautolu kotoa ʻoku nau fakaʻamu ke ʻilo pe ʻoku moʻoni mo ʻi ai e folofola ʻa e ʻEikí, te nau lava ʻo ʻilo ʻoku moʻoni kapau te nau kole ʻi he loto fakamātoato, ʻi he loto moʻoni, ʻo maʻu ha tui kia Kalaisi, he te ne fakahā ia kiate kinautolu ʻaki e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní [vakai, Molonai 10:3–5]. ʻOku lauikilu ha niʻihi kuo nau ʻosi ʻahiʻahiʻi ʻa e talaʻofa ko ʻení pea ʻoku nau lava ke pehē ʻi he loto fakamātoato kuo nau maʻu e ʻilo ko iá.16

ʻOku ou tui moʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ʻa ia neu laú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá pea naʻe fakahā ia, ʻo hangē ko hono fakamatala ʻe Siosefa Sāmitá naʻe fakahā, ʻo hangē ko ʻeku tuʻu ʻi heni ʻo mamata atu ki homou ngaahi fofongá. Ko e tokotaha kotoa pē he māmaní ʻokú ne maʻu ha poto feʻunga ke mahino te ne lava ʻo ʻilo ʻa e moʻoni ko iá. ʻE anga fēfē haʻane ʻilo ia? Ko e meʻa pē ke ne faí ko e muimui tonu ʻi he founga naʻe foaki ʻe he ʻEikí ʻi he taimi naʻá ne fakahā ai ki he kakai Siú ko kinautolu te nau fai ʻa e finangalo ʻo e Tamaí te nau ʻilo ʻa e akonakí, pe ʻoku ʻo e ʻOtuá ia pe ko ʻene lea ʻiate ia pē [vakai, Sione 7:17]. Ko ʻeku fakamoʻoni ki he māmaní kotoa, ko e tohí ni ʻoku moʻoni. …

ʻOku ou ʻiloʻi ko e fakamoʻoni ʻa e kau fakamoʻoni ko ʻeni ʻe [tokotolú] ʻoku lekooti ʻi he tatau kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku moʻoni, naʻa nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻá ne fakahā kiate kinautolu naʻe totonu ʻa e lekōtí ʻi hono liliú, pea mo ʻenau fakamoʻoni naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu mei he langí ʻo ui ke nau fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻa e foʻi moʻoni ko iá, pea ʻoku ʻikai ha taha te ne taʻe maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá kapau ʻe holi ke ne maʻu ia, ʻaki haʻane lau ʻa e tohí ni ʻi he faʻalotu mo e faivelenga, ʻi he holi moʻoni ke ʻilo ʻa e moʻoní, hangē ko ia kuo ʻosi fakahā ʻe Molonai ʻi he fakahaá. Te ne ʻilo ʻa e moʻoni fekauʻaki mo hono fakafoki mai o e folofolá ni ʻa ia naʻe ʻoange ki he kakai he kuonga muʻá naʻa nau nofoʻi e konitinēniti ko ʻení.17

ʻOku mahino kiate au he ʻikai pē ke ongoʻi fiemālie ha mēmipa ia ʻo e Siasí ni kae ʻoua ke ne toutou lau e Tohi ʻa Molomoná, pea fakakaukauʻi [kānokato] ia ke ne lava ʻo fakamoʻoni ko e lekooti moʻoni ia naʻe ueʻi ʻe he ʻOtua Māfimafí, pea ʻoku moʻoni hono hisitōliá.” …

… He ʻikai ke lava ʻo tuʻu ha mēmipa ʻo e Siasí ni ʻoku taau ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá kuo teʻeki ai ke ne lau fakamātoato mo fakalelei e Tohi ʻa Molomoná.18

Ko e taimi ʻokú ke lau ai e Tohi ʻa Molomoná ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú ke lau e moʻoní. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻoku fekau ʻe he ʻOtuá ha kau tangata ke nau hiki ʻa e ngaahi meʻá ʻi he taimi ʻoku nau hoko aí mo Ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e poto mo e fakahinohino fakalaumālie ke fai ʻeni. ʻOku pehē hono hiki ʻo e ngaahi lekōtí ʻe he kau tangata ʻoku tui ki he ʻOtuá. Kuo teʻeki teitei tō ʻa e ngaahi lekōtí ni ki he nima ʻo e kau hē mei he moʻoní; ka naʻe hiki mo lea ʻa e kau fai-hisitōliá ʻi hono ueʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku tau ʻiloʻi ko e meʻa naʻa nau hikí ʻoku moʻoni koeʻuhí he kuo ʻosi tali ia ʻe he ʻEikí [vakai, T&F 17:6].19

5

ʻI heʻetau hoko atu fakamātoato mo faʻalotu ʻi hono lau e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakaʻau ʻo toe lahi ange ʻetau saiʻia aí.

Ko kinautolu kotoa pē kuo nau ʻosi lau fakamātoato e Tohi ʻa Molomoná kuo tataki fakalaumālie kinautolu ʻe he kanotohi ʻo hono ngaahi pēsí. … ʻOku ʻi ai ha tataki fakalaumālie mo ha ongoʻi fiefia ʻo ha nonga pea mo ha fakafiemālie ʻoku ō fakataha mo e lau fakamātoato mo e faʻalotu ʻo e tohi ko ʻení.20

ʻĪmisi
Hispanic mother and young daughter reading the Book of Mormon.

“ʻOku ʻi ai ha tataki fakalaumālie mo ha ongoʻi fiefia ʻo ha nonga pea mo ha fakafiemālie ʻoku ō fakataha mo e lau fakamātoato mo e faʻalotu ʻo e tohi ko ʻení.”

ʻI heʻeku lau [e Tohi ʻa Molomoná] ʻoku lahi ange ʻeku ongoʻi ʻa hono toputapú, mo e pōpoaki ʻoku ʻi ai ʻo ne taukaveʻi e misiona ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea mo e ongoongolelei kuo ʻosi fakafoki mai ʻi he kounga fakakosipeli ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá ke fakamoʻui e ngaahi laumālié. ʻOku fakaʻau keu saiʻia lahi ange ʻi he lekōtí ni mei he ʻaho ki he ʻaho ʻi heʻeku mamata ki he fakahoko ʻo e ngaahi kikite naʻe fai ʻe he kau palōfita ko ʻeni ʻoku nau lea he taimí ni mei he pekiá, pea mei he efú ki he ngaahi puleʻanga ʻo māmaní, ʻo kalanga kiate kinautolu ʻa e fakatomalá, mo ui ke nau tui kia Kalaisí.21

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita kuo teʻeki feʻunga ʻene lau e Tohi ʻa Molomoná (vakai, “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá”). Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he fakakaukau ko ʻení?

  • ʻOku kau ʻi he konga 1 ʻo e vahe ko ʻení ha ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sāmita fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kuo fakahoko fēfē ʻa e ngaahi taumuʻa ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?

  • Neongo naʻe mavahe ʻa ʻŌliva Kautele, Māteni Hālisi, mo Tēvita Uitemā mei he Siasí, naʻe ʻikai hanau taha te ne teitei fakaʻikaiʻi ʻene fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná (vakai, konga 2 mo e 3). Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻetau fakakaukau ki heʻenau ngaahi fakamoʻoní?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita ʻe lava ke hoko ʻa e kakai kotoa ko e kau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná (vakai, konga 4). Naʻe anga fēfē hoʻo maʻu ha fakamoʻoni ki he tohí? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke vahevahe ʻa e fakamoʻoni ko ʻení?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, “ʻOku fakaʻau keu saiʻia lahi ange ʻi he lekōtí ni mei he ʻaho ki he ʻaho” (konga 5). Kuo anga fēfē haʻo fakatokangaʻi ʻoku moʻoni ʻeni kiate koe? Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha taha ke fakamālohia ai ʻene fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná?

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻakí

1 Nīfai 6:3–5; 2 Nīfai 29:7–8; Sēkope 4:1–4; ʻĪnosi 1:13; T&F 20:8–12

Tokoni Fakafaiako

“Fai hoʻo fakamoʻoní ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻe ueʻi ai koe ʻe he Laumālié, kae ʻikai ʻi he fakaʻosinga pē ʻo e lēsoní. ʻOange ha ngaahi faingamālie [kiate] kinautolu ʻokú ke akoʻí ke fai ʻenau fakamoʻoní” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 50).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1961, 18.

  2. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa. 1949, 89; vakai foki, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 3:231.

  3. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1956, 20; vakai foki, Molonai 10:3–5.

  4. “Origin of the First Vision,” Improvement Era, ʻEpeleli 1920, 503; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:209.

  5. Church History and Modern Revelation(1953), 1:31–32.

  6. “Predictions in the Bible Concerning the Book of Mormon,” Improvement Era, Sepitema 1923, 958–59; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:228–29.

  7. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 8.

  8. “Testimonies of the Witnesses to the Book of Mormon,” Improvement Era, Sepitema 1927, 950; vakai foki, Doctrines of Salvation, rev. ed., 1:203.

  9. Doctrines of Salvation, rev. ed., 1:203; ne toʻo e mataʻitohi fakahihifí mei he tatau totonú.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1956, 19–20.

  11. “Testimonies of the Witnesses to the Book of Mormon,” 952–53; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:229–30.

  12. Doctrines of Salvation, rev. ed., 1:210–11.

  13. “Testimonies of the Witnesses to the Book of Mormon,” 952; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:229–30.

  14. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1956, 20.

  15. Doctrines of Salvation, rev. ed., 1:226–28.

  16. “Testimonies of the Witnesses to the Book of Mormon,” 953; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:231.

  17. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1949, 89; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:231–32.

  18. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1961, 18.

  19. “History and History Recorders,” Utah Genealogical and Historical Magazine, ʻEpeleli 1925, 55; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:202.

  20. “Origin of the First Vision,” 503.

  21. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1925, 73.