Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 22: Lotú—Ko ha Fekau mo ha Tāpuaki


Vahe 22

Lotú—ko ha Fekau mo ha Tāpuaki

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa siʻi ʻi he moʻuí ʻe mahuʻinga tatau mo e fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻi he lotú.”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻoku totonu ke tau ʻai ʻa e laumālie ʻo e lotú ke hoko ko ha “konga ʻo ʻetau moʻuí.”1 Naʻá ne tā ha sīpinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻaki e anga ʻo ʻene moʻui mo e anga ʻo ʻene lotu—fakafoʻituituí, fakataha mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí, pea ʻi he kakaí.

Hili e mālōlō hono ʻuluaki uaifi ko Louī, naʻá ne hiki e tautapa angavaivai ko ʻení ʻi heʻene tohinoá, ʻo maʻu ai ha kiʻi fakalika ki heʻene ngaahi lotu fakafoʻituituí: “ʻA ʻeku Tamai ʻi he langi, ʻoku ou tautapa ki he ʻAfioná ke ke tokoni mai kiate au, ke u moʻui ke u taau ke feʻiloaki mo ia ʻi he nāunau taʻengatá, ke u toe fakataha mo ia, ʻo ʻoua naʻa toe fakamavahevaheʻi, ʻi he ngaahi kuonga taʻe-faʻalaua ʻo ʻitānití. Tokoniʻi muʻa au ke u loto fakatōkilalo, ke u falala ki he ʻAfioná. Foaki mai muʻa kiate au ʻa e poto mo e ʻilo ki he ngaahi meʻa fakalangí koeʻuhí keu maʻu ha mālohi ke tekeʻi ʻaki ʻa e kovi kotoa pē pea tuʻu taʻe-ueʻia ʻi Hoʻo moʻoní. ʻE ʻEiki, foaki mai muʻa ʻa e moʻui taʻengata ʻi ho Puleʻangá. Tataki ange muʻa hoku ʻalungá ʻi he māʻoniʻoni, foaki mai kiate au Ho Laumālie Kakató. Tokoni mai kiate au ke u ohi hake ʻeku fānau mahuʻingá ke nau kei maʻa ai pē mo taʻe-ha-mele ʻi he toenga ʻenau mouí, pea ka ʻosi ʻemau ngāue ʻi he moʻui ní, ʻoatu muʻa kimautolu ki ho Puleʻanga Fakasilesitialé, ko ʻemau tautapá ia. Tuku ke hoko muʻa ia ʻi he huafa ʻo homau Huhuʻí, ʻĒmeni.”2

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he foha ʻo Palesiteni Sāmita ko Siosefa ko e Siʻí ha lotu fakangalongataʻa naʻe fai ʻe Palesiteni Sāmita ʻi haʻana foki toko ua mai ki Sōleki Siti hili ha ʻaʻahi ki he fakahahake ʻo ʻIutaá. Naʻá na “tofanga ʻi ha fuʻu ʻuha lōvai peá na hē,” ʻo aʻu mai ki ha feituʻu naʻe ui ko e Teleʻa ʻInitiá (Indian Canyon). “Naʻe fakaʻau ke toe mālohi ange matangí pea mātuʻaki pelepela mo hekeheke ʻa e halá, ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakatuʻutāmakí ka ne ʻikai toe lava ke hoko atu e fonongá. Naʻe ʻufiʻufi ʻe he kakapu matolú ʻa e fuʻu luo loloto he tafaʻaki ʻo e hala kelekele fāsiʻí, pea feinga e talavou ko Siosefa ko e Siʻí mo Toketā Tēvita E. Sāmita, ne na hoko ko e ongo pāsesé ke teke mo taʻofi e kaá he naʻá na manavasiʻi naʻa heke hifo ki he teleʻa loloto ʻi laló. Naʻe kamata ke vilo ʻa e ngaahi vaʻé ʻi he pelepelá, pea fāifai pea aʻu ʻo tuʻu maʻu ʻa e kaá. … Naʻe manatuʻi ʻe Siosefa ʻa e pehē heʻene tangataʻeikí, ‘Kuo tau fai e meʻa kotoa ʻoku tau lavá. Te tau kole ki he ʻEikí.’ Naʻe punou leva hono ʻulú ʻi he lotu, ʻo kole ki he ʻEikí ke ne teuteu muʻa ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki ʻene fehālākí mo hao ai mei he teleʻa fakatuʻutāmakí ʻo hoko atu ke fononga ki ʻapi. Naʻá ne fakahā ki he ʻEikí ʻoku ʻi ai haʻane ngaahi ngāue mahuʻinga ʻoku fie maʻu ke tokanga ki ai he ʻaho hokó, pea ʻoku mahuʻinga ke ʻi Sōleki Siti. Naʻe fakaofo ʻene tolona ʻa e taufá, holo mo e matangí, ʻo mōmoa feʻunga leva ʻa e halá ʻo mau lava ke … toe foki ki he hala lahí. Naʻe ʻikai hano taimi ʻenau aʻu ki he feituʻu tokaleleí kuo toe haʻaki mai ʻa e taufá, ʻo taʻofi ai ʻa e ngaahi meʻalele ʻi he feituʻú ʻi ha ngaahi houa. ʻI heʻenau fononga hifo he teleʻa Polovó ʻo huʻu atu ki Sōleki Sití, hili ia ha ngaahi houa lahi ne tānaki mai ki heʻenau fonongá, ne taʻofi kinautolu ʻe ha polisi hala ʻo ʻeke ange pe ko ʻenau ō angé mei fē. Ko e taimi naʻe talaange ai ne nau fou mai ʻi he Teleʻa ʻInitiá, ne pehē ange ʻa e polisí, ‘ʻOku ʻikai lava ia! Naʻe lipooti mai kuo ʻosi tafia kotoa e ngaahi hala fakakavakava he feituʻu ko iá.’ Naʻa nau ʻohovale ʻi he lipooti he ʻuluʻi-tohi ʻo e nusipea he ʻaho hono hokó ne ʻi ai ha kā ʻe 200 ne maʻutangī ʻi he feituʻu ne nau hao mei aí.”3

ʻI he lolotonga ʻo e taʻu ʻe 62 ʻo e ngāue fakaʻaposetolo ʻa Palesiteni Sāmitá, naʻe kau ʻi he lahi ʻo ʻene ngaahi malangá ha ngaahi lotu ʻi he kakaí ʻa ia naʻá ne kolea ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí pea mo e kakai he funga ʻo e māmaní. Hangē ko ʻení, naʻe tautapa ʻi heʻene ʻuluaki konifelenisi lahi ko e Palesiteni ʻo e Siasí, “ʻOku ou fakatauange ʻe fakaava ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Faka-hēvaní ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pea lilingi mai ki heʻene fānau ʻi he māmaní kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga mo taʻengata ko ia te ne fakaleleiʻi honau tuʻunga fakaetuʻasino mo fakalaumālié.”4

Naʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi lotu ʻa Palesiteni Sāmitá ʻa e loloto ʻo ʻene fakamoʻoni pea mo ʻene ʻofa ki heʻene Tamai ʻi he Langí mo hono Fakamoʻuí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ʻa ia naʻe ui ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí: “Ko ha aʻusia mahuʻinga ke te fanongo ki he lotu ʻa Palesiteni Sāmitá. Naʻa mo ʻene fakalaka ʻi he taʻu hivangofulú naʻe kei lotu pē ke ne ‘tauhi ʻene ngaahi fuakavá mo kātaki ki he ikuʻangá.’”5

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

ʻOku fekauʻi kitautolu ke tau ʻunuʻunu ofi ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu.

Ko ha fekau ia mei he ʻEikí ke tau fekumi maʻu pē kiate ia ʻi he lotu fakatōkilalo. Ko e taimi naʻe fakataha ai e Fakamoʻuí mo ʻene kau ākongá naʻá ne akoʻi kinautolu ke lotu mo tā sīpinga ʻi honau ʻaó ʻi he lotu maʻu pē ki heʻene Tamaí. Te tau lava ʻo fakapapauʻi, he ko ha fekau ia mei he ʻEikí, ko ha ngāue māʻoniʻoni ʻa e lotú, pea ko e taimi ʻoku tau fekumi ai ki he ʻEikí ʻoku totonu ke fai ia ʻi he laumālie ʻo e loto fakatōkilalo mo e ʻapasia. …

… Ko e fatongia ia ʻo e mātuʻá ke akoʻi ʻenau fānaú ke lotu ʻi he kamata pē ke nau maʻu ha mahinó. ʻAi ke nau angaʻaki ʻa e fakataufolofola ki heʻenau Tamai ʻi he langí, mo mahino ʻa e ʻuhinga ke lotu aí. Kapau ʻoku kamata ʻa e ʻulungāngá ni ʻi he kei īkí, ʻe lava ʻo kei maʻu pē ʻi he ngaahi taʻu matuʻotuʻá, pea ko e tangata pe fefine ne feinga fakamātoato ke fekumi ki he ʻEikí mo fakafetaʻi kiate ia ʻi he ngaahi tāpuakí, te ne lava ʻo ʻamanaki he ʻikai liʻaki kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi he houa ʻo e fiemaʻú.6

ʻĪmisi
A mother kneeling by her young son as he prays.

“Ko e fatongia ia ʻo e mātuʻá ke akoʻi ʻenau fānaú ke lotu ʻi he kamata pē ke nau maʻu ha mahinó.”

ʻOku ou fifili pe kuo faifaiangé pea tau kiʻi tuʻu ʻo fakakaukau ki he ʻuhinga kuo kole mai ai ʻa e ʻEikí ke tau lotú. Naʻe kole mai ke tau lotú koeʻuhí he ʻokú ne fie maʻu ke tau punou mo hū kiate ia? Ko e tefitoʻi ʻuhingá ia? ʻOku ʻikai keu tui ko ia. Ko ʻetau Tamai Hēvaní ia, pea kuo fekau ke tau hū kiate ia mo lotu kiate ia ʻi he huafa ʻo hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí. Ka ʻe lava pē ʻo kei lelei ʻa e ʻEikí ia taʻe kau ai ʻetau ngaahi lotú. He kei hoko tatau atu pē ʻene ngāué, tatau ai pē pe ʻoku tau lotu pe ʻikai. … Ko e lotú ko ha faʻahinga meʻa ʻoku tau fie maʻu, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ʻe he ʻEikí. ʻOkú ne ʻafioʻi e founga ke fakahoko ai ʻene ngaahi ngāué mo e founga ke tokangaʻi aí ʻo ʻikai ha tokoni meiate kitautolu. ʻOku ʻikai taumuʻa ʻetau ngaahi lotú ke fakahā kiate ia ʻa e founga ke fai ʻaki ʻene ngāué. Kapau ʻoku tau maʻu ha fakakaukau hangē ko iá, ʻoku moʻoni ʻoku tau maʻu ha fakakaukau hala. ʻOku fakahoko ʻetau ngaahi lotú ʻo meimei maʻatautolu pē, ke langaki hake kitautolu mo foaki mai ha ivi mo ha lotolahi, pea mo fakalahi ʻetau tui kiate iá.

Ko e lotú ko ha faʻahinga meʻa ʻokú ne fakavaivaiʻi ʻa e laumālié. ʻOkú ne fakalahi ʻetau mahinó; ʻokú ne fakamaama ʻetau fakakaukaú. ʻOkú ne tohoakiʻi ke tau ofi ange ki he Tamai ʻi he langí. ʻOku tau fie maʻu ʻene tokoní; ʻoku ʻikai toe fehuʻia e meʻa ko iá. ʻOku tau fie maʻu e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fie maʻu ke tau ʻilo pe ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni fē kuo foaki mai ʻa ia te tau lava ai ʻo foki ki hono ʻaó. ʻOku fie maʻu ke fakamāmaʻi hotau ʻatamaí ʻe he fakahinohino fakalaumālie ʻoku maʻu meiate iá; pea ʻoku tau lotu leva ʻi he ngaahi ʻuhinga ko iá kiate ia, ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui taau ke ʻilo ʻene moʻoní pea mo lava ʻo ʻaʻeva ʻi hono māmá, koeʻuhí ke tau lava ʻo toe foki ki hono ʻaó, tuʻunga ʻi heʻetau faivelenga mo talangofuá.7

ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa siʻi ʻi he moʻuí ʻe mahuʻinga tatau mo e fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻi he lotú. Kuo ʻai ʻe he ʻEikí ke ngalo ʻiate kitautolu ia pea mo ʻetau feohi mo ia ko e kau mēmipa ʻo hono fāmilí ʻi he moʻui ki muʻa ʻi he māmaní. Ko e lotú ko e founga fetuʻutaki ia kuó ne foaki ke tau toe fengāueʻaki ai mo iá. ʻI heʻene peheé, ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo ʻetau ʻi he moʻui fakataimi fakamatelié ke vakaiʻi pe te tau lava ʻo ako ʻi hotau lotó maʻu pē ʻa e laumālie ʻo e lotú pea ko e taimi ʻoku fili ai ʻe he ʻEikí ke folofolá, te tau ongoʻi hono leʻó ʻi hotau laumālié.8

2

Ko e taimi ki he lotú ʻa e taimi kotoa pē.

“Pea ʻoku ou fai ʻa e fekau kiate kinautolu (ʻa ia, ko e ngaahi mātuʻa ʻi Saioné), ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fai ʻene ngaahi lotú ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻi hono taimi totonú, tuku ke manatuʻi ia ʻi he ʻao ʻo e fakamaau hoku kakaí.” [T&F 68:33.]

ʻOku ʻikai ke u tui kuo fuʻu lahi haʻatau lau ʻa e veesi ʻi he vahe ko ʻení, pea ʻoku ou fifili ai he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku tau fakatokangaʻi hono mahuʻinga moʻoni ʻo e fekau ko ʻení. He ʻikai ke lava ha taha ʻo pukepuke ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, tukukehe ka lotu. He ʻikai ke lava ha taha ʻo maʻu e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, tukukehe ka nofo hono lotó ʻi he laumālie ko ʻeni ʻo e lotú. …

ʻOku ou fie lea he taimí ni ʻi he fakamatala ko ʻení, ʻi ha kiʻi mōmēniti ʻe taha pe ua. … Ko e hā ʻa e taimi lelei ki he lotú?

ʻOku fakakaukau hatau niʻihi ko e taimi ki he lotú ʻa e taimi ʻoku tau ʻā hake ai ʻi he pongipongí, pea mo e taimi ʻoku tau ʻamanaki mohe ai ʻi he poʻulí ʻi he ʻosi ʻetau ngāué, pea ʻoku ʻikai ha toe taimi kehe ia ke lotu ai. Ka ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, pea ʻoku ou maʻu ha poupou lelei ki ai, ko e taimi ki he lotú ʻa e taimi kotoa pē. Tuku ke u lau atu ia kiate kimoutolu. ʻOku mou meaʻi pē ʻoku ou saiʻia ke fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa ʻoku ou leaʻakí; ʻOku ou fie ʻomi ha fakamoʻoni ke ne fakamoʻoniʻi e meʻa ʻoku ou fakamatalaʻí, pea ʻoku ʻikai ke u kole au ki he kakaí ke nau tali ʻa e meʻa ʻoku ou leaʻakí tukukehe kapau ʻoku fenāpasi mo e meʻa ʻoku folofola fakahangatonu ʻaki ʻe he ʻEikí pe fakafou ʻi heʻene kau palōfitá. ʻOku tau lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e lea ʻa [ʻAmuleki] ki he kakai Sōlami masiva naʻe mavahe mei he moʻoní, pea kapusi mei honau ngaahi falelotú, koeʻuhí ko ʻenau masivá, ʻo nau ongoʻi te nau toki lava pē ke lotu tahataha ʻi ha taimi te nau kaka hake ai ʻi he lameiumitomí, ʻo hangē ko hono uí [vakai, ʻAlamā 31:12–23], naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku nau faí. Naʻe akoʻi kinautolu ʻe [ʻAmuleki] ʻo peheni:

“ʻIo, tangi kiate ia ke maʻu ʻa e ʻaloʻofá, he ʻoku māfimafi ia ke fakamoʻui; ʻio, fakavaivaiʻi ʻa kimoutolu, ʻo fai atu ʻi he lotu kiate ia; tangi kiate ia ʻi hoʻomou ngaahi ngoué, ʻio, koeʻuhí ko hoʻomou ngaahi tākanga monumanu iiki kotoa pē; tangi kiate ia ʻi homou ngaahi falé, ʻio, koeʻuhí ko homou falé kotoa pē, ʻi he pongipongí, hoʻataá, mo e efiafí; ʻio, tangi kiate ia ke taʻofi ʻa e mālohi ʻo homou ngaahi filí; ʻio, tangi kiate ia koeʻuhí ko e tēvoló, ʻa ia ko e fili ki he māʻoniʻoni kotoa peé. Tangi kiate ia koeʻuhí ko e fua kotoa pē ʻo hoʻomou ngaahi ngoué, koeʻuhí ke mou tuʻumālie ai; tangi koeʻuhí ko e ngaahi tākanga monumanu iiki ʻi hoʻomou ngaahi ngoué, ke nau tupu ʻo tokolahi. Ka ʻoku ʻikai ko ia pē; ka ʻoku totonu ke mou fakahā hake homou laumālié ʻi homou ngaahi loki liló, mo homou ngaahi potu liló, pea ʻi homou feituʻu maʻomaʻonganoá; ʻio, pea ʻo ka ʻikai te mou tangi ki he ʻEikí, tuku ke fonu homou lotó, ʻo ʻunuʻunu atu maʻu ai pē kiate ia ʻi he lotu, koeʻuhí ko hoʻomou leleí, pea mo e lelei foki ʻanautolu ʻoku ʻiate kimoutolú. Pea ko ʻeni, vakai, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoua naʻa mou mahalo ko hono ngataʻangá ʻeni, he ka ʻosi hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē, kapau te mou tekeʻi ʻa e masivá mo e tēlefuá, ʻo ʻikai ʻaʻahi ki he mahakí mo e faingataʻaʻiá, pea foaki mei hoʻomou koloá ʻo kapau ʻoku mou maʻu, kiate kinautolu ʻoku masivá; ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kapau ʻoku ʻikai te mou fai ha meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi meʻá ni, vakai, ʻoku iku taʻe-ʻaonga ʻa hoʻomou lotú, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga kiate kimoutolu, pea ʻoku mou hangē ko e kau mālualoi ʻa ia ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa e tuí.” [ʻAlamā 34:18–28.]

Te u pehē ko ha tokāteline lelei ʻaupito ia, pea ʻoku ou lau iá ke fakamamafaʻi ki homou ʻatamaí ʻa e taimi ʻo e lotú. Ko e taimi ʻo e lotú ʻi he pongipongí ki muʻa pea mātuku ʻa e fāmilí. Ko ha taimi lelei ki he lotú ko e taimi ʻoku mou fakataha ai ʻi he tēpilé ki muʻa pea maʻu hoʻomou meʻatokoni pongipongí, pea tuku ke fetongitongi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he lotú. Ko e taimi ia ʻo e lotú. Ko e taimi ʻo e lotu ki he taha fefakatauʻakí ʻoku ʻi he pongipongí ʻi he taimi ʻoku ʻalu ai ki he feituʻu ʻo ʻene pisinisí pea ki muʻa pea kamata ʻene ngāue he ʻahó, ʻo lotua ʻene koloá. Ko e taimi ʻo e lotu ʻa e tauhisipí, ko e taimi ʻoku mavahe ai mo ʻene tākangá ʻo tokangaʻi kinautolú. Ko e taimi ki he taha ngoué ke lotu aí ko e taimi ʻoku ʻalu ai mo ʻene palaú ki he ngoueʻangá, ko e taimi ʻoku ʻalu ai ke tūtuuʻi ʻa e kēlení, pea mo e taimi ʻoku ʻalu ai ke tānaki ʻene ututaʻú. Pea kapau ʻe lotu ha taha ʻo hangē ko hono fekauʻi ke ne fai ʻi he fakamatala folofola ko ʻeni ne u toki lau atú, pea ta ʻoku ngalingali ʻe maʻu ia ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ne tauhi ʻi he māʻoniʻoni ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.9

ʻĪmisi
Alma and Amulek in prison, with several men around them, look up as the roof is caving in.

Naʻe fakalotolahiʻi ʻe ʻAmuleki, ʻoku hā heni mo ʻAlamā, ʻa e kakaí ke nau “tangi ki he [ʻEikí] ke maʻu ʻa e ʻaloʻofá, he ʻoku māfimafi ia ke fakamoʻui” (ʻAlamā 34:18).

3

ʻOku totonu ke fenāpasi e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí mo e lea ʻoku tau fai ʻi heʻetau ngaahi lotú.

ʻOku ʻikai totonu ke tau lotu ʻaki pē hotau loungutú; ka ʻi he tōʻonga kotoa pē, ʻi heʻetau pōtalanoá, pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau feinga ke fakahokó, ʻoku totonu ke tau feinga ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku tau leaʻaki ʻi heʻetau ngaahi lotú, pea ke fenāpasi ia mo e ngaahi fakakaukau ʻoku tau fakahā ki he ʻEikí ʻi heʻetau ngaahi kole fakaʻahó.10

ʻOku tau maʻu nai ʻa e laumālie ʻo e lotú? Kuo tau ʻosi ʻai nai ke hoko ia ko ha konga ʻo ʻetau moʻuí kakato? ʻOku tau fetuʻutaki nai mo e Tamai fakalangí ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, pe ʻoku ʻikai?11

4

ʻOku totonu ke lilingi atu hotau lotó ʻi he fakafetaʻi ʻi heʻetau ngaahi lotú.

Hono ʻikai totonu ke tau tanumaki fakalelei ʻi he founga ʻo e moʻui faʻalotú, ha loto houngaʻia. ʻOku ou tui ko e taha ʻo e ngaahi angahala lalahi taha ʻoku halaia ai ʻa e kakai ʻo māmaní he ʻahó ni ko e angahala ʻo e taʻe-fakahoungaʻí, ʻa e ʻikai ke nau fakamoʻoniʻi, ʻi heʻenau tafaʻakí, ʻa e ʻEikí mo ʻene totonu ke tuʻutuʻuni mo pulé.12

ʻOku totonu ke lilingi atu hotau lotó ʻi heʻetau ngaahi lotú ʻi he fakafetaʻi ki he moʻuí mo kitautolu, ki he feilaulau huhuʻi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ki he ongoongolelei ʻo e fakamoʻuí, kia Siosefa Sāmita pea mo e ngāue kāfakafa ʻo e fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ne fakahoko ʻiate iá. ʻOku totonu ke tau fakamoʻoniʻi e kau ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé mo fakafetaʻi kiate ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē fakaetuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi.13

5

ʻOku totonu ke tau tautapa ki he Tamai Hevaní ʻi heʻetau ngaahi fakaʻānaua māʻoniʻoni kotoa pē.

ʻOku totonu ke tau kole ki he [Tamai Hēvaní] ke maʻu ha tui mo faivelenga pea ki he ngaahi ʻulungaanga fakaʻotua kotoa pē, ke ikuna pea mo ola lelei ʻa ʻene ngāué, ke maʻu e tataki hono Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e fakamoʻui ʻi hono puleʻangá. ʻOku totonu ke tau lotua hotau ngaahi fāmilí, ʻa hotau ngaahi uaifí mo e fānaú, ki ha meʻakai mo ha fale pea mo ha vala, ki he ngaahi meʻa fakapisinisi ʻoku tau tokanga ki aí, pea mo hono kotoa ʻo ʻetau ngaahi fakaʻānaua māʻoniʻoní.14

ʻOku ou lotua ke ʻiate kitautolu pea mo e kakai kotoa pē ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí.

Pehē ange mai ʻe lilingi hifo ʻe he ngaahi langí ʻa e māʻoniʻoní mo e moʻoní ki he kotoa ʻo e māmaní!

Pehē ange mai ke maʻu ʻe he taha kotoa pē ha telinga fanongo, pea ke nau talangofua ki he ngaahi lea ʻo e moʻoní mo e māmá ʻoku tō mei he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí!

Pehē ange mai ke fakahoko vave ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo e kakai kotoa pē ʻi he puleʻanga kotoa!

ʻOku ou lotua ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa ia ko e kau māʻoniʻoni ʻo e Fungani Māʻolungá, ke lava ʻo fakamālohia kinautolu ʻi heʻenau tuí, pea ke fakautuutu ʻenau holi ki he māʻoniʻoní ʻi honau lotó, pea ke nau lava ʻo ngāueʻi honau fakamoʻuí ʻi he manavahē mo e tetetete ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí [vakai, Filipai 2:12; Molomona 9:27].

ʻOku ou lotua e lelei mo e tuʻuʻaliʻaliaki ʻi he lotolotonga ʻo e kakai kotoa pē, ke lava ʻo taki ke nau fekumi ki he moʻoní, ke poupouʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e moʻoní, pea ke paotoloaki ʻa e ngāue ʻo e tauʻatāiná mo e fakamaau totonú.

ʻI he ngaahi taimi palopalema mo faingataʻa ko ʻení, ʻoku ou fakatauange ʻe tataki ʻa e taha kotoa pē ʻe he maama ʻokú ne fakamaama ʻa e tokotaha kotoa ʻoku haʻu ki he māmaní [vakai, Sione 1:9; T&F 93:2], pea ke nau lava ʻo maʻu ai ʻa e poto ke solova ʻa e ngaahi palopalema ʻokú ne uesia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.

ʻOku ou kolea e ʻaloʻofa ʻa e Tamaí ke lilingi mai ʻene ngaahi tāpuakí ki he kakai kotoa pē, ki he talavoú mo e matuʻotuʻá, kiate kinautolu ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke nau tangi ai, ki he fiekaiá mo e masivá, kiate kinautolu kuo tofanga ʻi ha ngaahi tūkunga fakamamahi mo e ngaahi ʻātakai taʻe-feʻungá, pea kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fie maʻu tokoní, pea ke tokoni, mo fakafiemālieʻi, fakataha mo ha poto, pea mo e ngaahi meʻa lelei mo maʻongoʻonga kotoa, ko ia tokotaha pē ʻokú ne lava ʻo foakí.

ʻOku ou maʻu ha ʻofa mo ha tokanga pea mo ha manavaʻofa ki he fānau ʻa ʻetau Tamaí ʻi he funga kotoa ʻo māmaní, fakataha mo kimoutolu, mo lotua ke lava ʻo lelei ange honau ngaahi tūkungá ʻi he fakatuʻasinó mo e fakalaumālié fakatouʻosi; ʻOku ou fakatauange ke nau omi kia Kalaisi, ʻo ako ʻiate ia, mo toʻo kiate kinautolu ʻene haʻamongá, koeuhí ke nau maʻu ha fiemālie ki honau laumālié, he ʻoku faingofua pē ʻene haʻamongá mo maʻamaʻa ʻene kavengá [vakai, Mātiu 11:29–30].

ʻOku ou fakatauange ko e Kau Māʻoniʻoni kotoa pē ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea mo kinautolu ʻoku kau fakataha mo kinautolu ʻi he tauhi e ngaahi fekau ʻa e Tamai ʻatautolú kotoa, te nau moʻui ʻi ha founga te nau lava ai ʻo maʻu ha nonga ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka haʻú [vakai, T&F 59:23]—ʻoku ou kolea ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ʻi he loto fakatōkilalo pea ʻi he fakafetaʻi, ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻĒmeni.15

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • ʻOku ʻi he “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá” ha sīpinga ʻe fā ʻo e ngaahi lotu naʻe fai ʻe Palesiteni Sāmita.Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi sīpingá ni takitaha?

  • Fakakaukau ki hoʻo founga fakafoʻituitui ki he lotú. Ko e hā te tau lava ʻo fai koeʻuhí ke tokoni ʻetau lotú ke tau ʻunuʻunu “ofi ange ai ki heʻetau Tamai ʻi he langí”? (Vakai, konga 1.)

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sāmita, “Ko e taimi ki he lotú ʻa e taimi kotoa pē” (konga 2). Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo muimui he faleʻi ke tau lotu maʻu ai peé?

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke “fakahoko ʻa e meʻa ʻoku tau leaʻaki ʻi heʻetau ngaahi lotú”? (Vakai, konga 3.) Fakakaukau ki ha meʻa te ke lava ʻo fai ke ke lelei ange ai he tafaʻaki ko ʻení.

  • ʻOku liliu fēfē hotau lotó ʻi he taimi ʻoku tau “lilingi atu hotau lotó ʻi heʻetau ngaahi lotú ʻi he fakafetaʻi” ki heʻetau Tamai Hēvaní? (Vakai, konga 4.)

  • Fakakaukauʻi hoʻomou ngaahi lotú ʻi hoʻomou ako ʻa e lotu ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he konga 5. Fakakaukauʻi fakalongolongo ʻa e fehuʻi ko ʻení: Ko hai ha kakai mo ha ngaahi meʻa ʻoku totonu ke ke toutou fakakau lahi ange ʻi hoʻo ngaahi lotú?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Mātiu 7:7–8; Filipai 4:6; 1 Tesalonaika 5:17–18; Sēmisi 1:5–6; 2 Nīfai 32:8–9; ʻAlamā 34:38–39; 3 Nīfai 18:18–21; T&F 10:5

Tokoni Fakafaiako

“Ke poupouʻi ʻa e fealēleaʻakí, fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻi ʻi he fakaʻosinga ʻo e vahe takitaha. ʻE lava ke ke faʻu pē ʻe koe haʻo ngaahi fehuʻi, ʻo fakafeʻunga ki he niʻihi ʻokú ke akoʻí.” (mei he peesi vii ʻi he tohi ko ʻení).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1918, 156.

  2. ʻI he Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 162–63; mataʻitohi fakahihifi ʻi he ʻuluaki tohí.

  3. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 232–33.

  4. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 6.

  5. Boyd K. Packer, “Covenants,” Ensign, Nōvema 1990, 84; ne toʻo e mataʻi tohi fakahihifí mei he tatau totonú.

  6. Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. (1957–66), 3:83–85.

  7. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1968, 10; mataʻitohi fakahihifi ʻi he tatau totonú.

  8. “President Joseph Fielding Smith Speaks on the New MIA Theme,” New Era, Sepitema 1971, 40.

  9. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1919, 142–43.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1913, 73.

  11. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1918, 156.

  12. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1969, 110.

  13. “President Joseph Fielding Smith Speaks on the New MIA Theme,” 40.

  14. “President Joseph Fielding Smith Speaks on the New MIA Theme,” 40.

  15. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 149.