Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Ko e Moʻui mo e Ngāue ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá


Ko e Moʻui mo e Ngāue ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Naʻe manatu ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo pehē, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ha “kupuʻi lea maʻongoʻonga ʻe tolu he ʻikai pē toe lava ke ngalo ʻiate au.” Ko e kupuʻi lea ko iá ko e “tuʻu maʻu mo faivelenga.” Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī, “Naʻe kōlenga maʻu pē ʻi heʻene lea ki he kakaí, ʻi heʻene fetalanoaʻaki fakatāutahá pea ʻi heʻene ngaahi lotu ki he ʻEikí, ke tau tuʻu maʻu mo faivelenga.”1 Naʻe vahevahe mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ha manatu tatau pē: “Naʻá ne lotu maʻu pē ʻo aʻu ki heʻene toulekeleká ʻo pehē, ‘ʻOfa ke tau tuʻu maʻu mo faivelenga ki he ngataʻangá.’”2

“Tuʻu maʻu pea faivelenga.” Ki he Palesiteni ko Siosefa Filitingi Sāmitá, naʻe mahulu hake ʻeni ia ʻi ha kupuʻi lea pē ne toutou leaʻaki. Ka ko ha fakahaaʻi ia e ongo moʻoni ʻo hono lotó mo ʻene ʻamanaki ki he kakai kotoa pē. Ko hano fakamatalaʻi foki ia ʻo ʻene moʻui, talu mei heʻene tupu haké ʻo aʻu ki heʻene hoko ko ha Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

“Ko ha Tamasiʻi ʻo e Talaʻofá”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe fāʻeleʻi mai pē ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ia ko ha “tamasiʻi ʻo e talaʻofá.” Naʻe hanga ʻe ʻEletā Makongikī, ko ha foha ʻi he fono ʻo Palesiteni Sāmitá, ʻo fakamatalaʻi ko Selina Lamisoni Sāmitá, “naʻe ʻi ai haʻane fānau fefine ʻe toko tolu pea hala he tamasiʻi, ko ia naʻá ne tautapa ai ki he ʻEikí pea hangē ko ʻAna ʻo e kuonga muʻá, naʻá ne ʻfai ʻe ia ʻa e fuakava.’ [1 Samuela 1:11.] Naʻá ne palōmesi: kapau ʻe foaki ʻe he ʻEikí hano foha, ʻte ne fai e meʻa kotoa pē te ne lavá ke tokoniʻi ʻaki ia ke ne ʻaonga ki he ʻEikí mo ʻene tamaí.’ Naʻe fanongo ʻa e ʻEiki ki heʻene ngaahi lotú pea naʻá ne tauhi ʻene palōmesi kiate iá.”3 ʻI he ʻaho 19 ʻo Siulai 1876, naʻe talitali lelei ai ʻe Selina mo hono husepāniti ko Siosefa F. Sāmitá ha pēpē foʻou ki heʻena fānaú. Naʻá na ui ia ko Siosefa Filitingi Sāmita ko e Siʻí, ʻo fakatauhingoa ki heʻene tamaí.

Naʻe fāʻeleʻi mai ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ki ha fāmili tui, ngāue tokoni mo anga fakatakimuʻa. Naʻe hoko ʻene kuitangata ko Hailame Sāmitá, ko e tokoua ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo ha fakamoʻoni lototoʻa ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe fili ʻe he ʻEiki ʻa Hailame ke hoko “ko ha palōfita mo ha tangata kikite pea mo ha tangata maʻu fakahā ki [Hono] Siasí,” ʻo Ne folofola ʻe hoko e hingoa ʻo Hailamé “ke manatua … ʻi he fakaʻapaʻapa mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata, ʻo taʻengata pea taʻengata” (T&F 124:94, 96). Naʻe hanga ʻe Hailame mo hono tokoua ko Siosefá, ʻo silaʻi ʻene fakamoʻoní ʻaki hono totó, ʻi hono fakapoongi kinaua ʻi he ʻaho 27 ʻo Sune 1844 (vakai, T&F 135).

ʻĪmisi
Joseph Fielding Smith’s parents, Joseph F. Smith and Julina Lambson Smith, standing together.

Ongomātuʻa ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá, ko Palesiteni Siosefa F. Sāmita mo Sēlina Lamisoni Sāmita.

Naʻe lahi ha ngaahi fatongia lalahi ne fuesia ʻe Siosefa F. Sāmita ko e tamai ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá, talu mei heʻene kei siʻi. Ko e ʻuluaki foha ia ʻo Hailame mo Mele Filitingi Sāmitá pea naʻá ne taʻu nima he taimi naʻe fakapoongi ai ʻene tamaí pea naʻá ne taʻu hiva he taimi naʻe fakaʻuli ai ʻene faʻē uitoú ʻi heʻene salioté mei Nāvū, ʻIlinoisi ki he Teleʻa Ano Māsimá. Naʻá ne hoko kimui ange ko ha faifekau mo ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne hoko ko ha Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono fāʻeleʻi mai ʻo Siosefá. Mei he ʻaho 17 ʻo ʻOkatopa 1901 ki he ʻaho 19 ʻo Nōvema 1918, naʻá ne hoko ai ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Naʻe hoko ʻa Selina Lamisoni Sāmita, ʻa e faʻē ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá ko e taha ʻo e kau fuofua fāmili paionia ʻi he Teleʻa Ano Māsimá. Talu mei hono taʻu hivá, mo hono ʻohake ia ʻe he tokoua ʻene tamaí ko Siaosi A. Sāmita, naʻe hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ko iá, pea mo hono malí ko Patisepa W. Sāmita. (Ne hoko ʻa ʻEletā Sāmita kimui ange ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi, pea hoko ʻa Sisitā Sāmita kimui ange ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá.) Naʻe hoko ʻa Selina ko ha uaifi mo ha faʻē tōnunga pea mo ha mēmipa faivelenga ʻo e Fineʻofá. Naʻe ʻiloa ia ko ʻene manavaʻofá mo e taukei faimāʻulí ʻi heʻene ʻomi ha “pēpē ʻe meimei 1,000 ki he māmaní” mo tokangaʻi ʻenau ngaahi faʻeé.4 Mei ʻOkatopa 1920 ki ʻEpeleli 1921, naʻá ne hoko ai ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá.

Ngāue mo Vaʻinga ko ha Talavoú

Naʻe ako kei siʻi ʻa Siosefa ke ngāue. Naʻe ʻi ai ha faama honau fāmilí ʻi Teilasivila, ʻIutā, fakafuofua ko ha maile ʻe 10 (kilomita ʻe 16) mei honau ʻapí, pea naʻá ne tokoni ai mo hono ngaahi tokouá ki hono fuʻifuʻi, tutuʻu e mohukú mo hono tokangaʻi e fanga pulú. ʻI honau ʻapí, naʻe tokangaʻi ai ʻe he fāmilí ha ngoue vesitapolo lahi, ʻuluʻakau, ʻotu kālepi ʻe tolu, fanga moa, pulu ʻe tolu pea mo ha fanga hoosi. Naʻe mali tokolahi ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ko ia naʻe tokolahi fau e niʻihi ke fafangá pea tokolahi mo e niʻihi ke tokoni he ngāue. Koeʻuhí naʻe kau ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá he fānau tangata lalahi ʻo e fāmili tokolahí ni, ko ia ne ʻoange ai kiate ia ha ngaahi fatongia ne mei ʻoange ki ha taha lahi. Makehe mei he ngaahi fatongia ko ʻení, naʻá ne kei tokanga pē foki ki heʻene ngāue fakaakó.

Ko e fuofua ngāue ʻa Siosefa ke fai ʻi tuʻa mei honau ʻapí mo e faama ʻa e fāmilí, naʻe fakahoko ia mo ʻene faʻeé. Naʻá ne heka hoosi mo saliote ke tokoni ki hono fakahoko ʻe heʻene faʻeé hono fatongia ko e māʻulí. ʻI heʻene kei talavoú, naʻe maʻu ai haʻane ngāue ʻi he Kautaha ko e Zion’s Cooperative Mercantile Institution (ZCMI), pea naʻe lōloa mo fakaongosia e ngaahi ʻaho naʻá ne ngāue aí. Naʻá ne manatu ki ai kimui ange ʻo ne pehē: “Ne u ngāue hangē ha hōsí he ʻaho kotoa pē pea ʻi he hoko mai e poʻulí kuó u ongosia fau, ʻi hono fetuku e ʻū tangai mahoaʻá mo e tangai suká mo e hamí mo e pēkaní ʻo hilifaki pē hoku tuʻá. Ko hoku mamafá ko e pāuni ʻe 150 [kilokalami ʻe 68], ka naʻe hangē pē ha meʻanoá ke u hikiʻi ha tangai pāuni ʻe 200 [kilokalami ʻe 91) ʻo hilifaki hoku ongo umá.”5

Naʻe ʻi ai pē ha taimi vaʻinga ʻo Siosefa ke potupotu tatau mo ʻene ngāue lahí. Naʻe saiʻia mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ke nau vaʻinga poʻuli takai ʻi honau falé, ʻo langatoi he ʻulu kālepí “tautautefito ki he taimi naʻe momoho ai e kālepí.”6 Naʻá ne manako foki he vaʻinga peisipoló. Naʻe ʻi ai ha timi peisipolo ʻa e uooti takitaha pea naʻá ne fiefia ʻaupito he fanga kiʻi feʻauhi fakafeohi ko ʻení.

Ako ki he Ongoongoleleí mo e Tupulaki Fakalaumālié

Neongo naʻe mahuʻinga e vaʻinga peisipoló ki he talavou ko Siosefa Filitingi Sāmitá ka naʻá ne faʻa mavahe ʻoku teʻeki ai tuku e vaʻingá ko e tupu mei haʻane tokanga ki ha meʻa naʻe toe mahuʻinga ange kiate ia. ʻI he ngaahi taimi peheé, naʻe faʻa maʻu atu ʻokú ne ʻi ha feituʻu longonoa ʻi he “fokotuʻunga mohukú pe lalo ʻakau ke hoko atu ʻene lau” ʻa e Tohi ʻa Molomoná. 7 Naʻá ne fakamatalaʻi kimui ʻo pehē: “ ʻI heʻeku manatu fuoloa tahá, ko e fuofua taimi ne u lava ai ʻo laukongá, ne u fiefia mo fiemālie lahi ange ʻi hono ako ʻo e folofolá, mo lautohi fekauʻaki mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea mo e ngāue naʻe ʻosi lavaʻi ki hono fakamoʻui ʻo e tangatá, ʻo laka ange ia ʻi ha toe meʻa kehe ʻi he māmaní kotoa.”8 Naʻe kamata ke ne fokotuʻu ha sīpinga ʻo e ako folofola fakatāutahá he taimi naʻá ne maʻu ai ʻene fuofua tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono taʻu valú. Naʻá ne lau fakamātoato e ngaahi tohi folofolá mo e ngaahi tohi ne pulusi ʻe he Siasí. Naʻe faʻo holo pē ʻi hono kató ha kiʻi tatau siʻisiʻi ʻo e Fuakava Foʻoú ke ne lau lolotonga e mālōlō hoʻataá ʻi heʻene felueʻaki mei heʻene ngāue ʻi he ZCMI. Naʻá ne tānaki mo fakalahi maʻu pē ʻa e mālohi ʻo ʻene fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

ʻĪmisi
Joseph Fielding Smith as a young boy reading scriptures in hayloft

Naʻe faʻa mavahe ʻa e talavou ko Siosefa Filitingi Sāmitá ʻoku teʻeki ai tuku e vaʻinga peisipoló ke ne lava ʻo lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi he tukuʻanga mohuku ʻa e fāmilí.

Ka naʻe ʻikai fakangatangata pē ʻa e tupulaki fakalaumālie ʻa Siosefá ki he ako fakalongolongo fakatāutahá. Naʻá ne kau faivelenga atu ki he ngaahi fakataha mo e ngaahi kalasi ʻa e Siasí peá ne maʻu ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe tokanga makehe ki he temipalé. Ko e lava ia e taʻu ʻe 23 hono langa ʻo e Temipale Sōlekí, he taimi naʻe fāʻeleʻi mai ai iá. “Kuo tokanga ʻaupito ʻa Siosefa heʻene kei siʻí ki he fakalakalaka fakaʻaho hono langa ʻo e fale maʻongoʻongá ni. Kuó ne mātā tonu hono ʻomi lēlue ʻo e ngaahi fuʻu maka kalānite fakamuimuí mei he keliʻanga maká. … [Kuó ne] mātā e faifai pea kamata ke fotu mai e ngaahi taua fakaʻeiʻeikí. … [Naʻá ne pehē,] ‘Ne u faʻa fifili pe te u moʻui fuoloa nai ke mamata ki ha ʻosi hono langa ʻo e temipalé.’”9

ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1893, naʻe ʻalu ai ʻa Siosefa ki he fuofua fakatahaʻanga fakatapui ʻo e Temipale Sōlekí. Naʻe puleʻi e fakatahá ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi, ko e Palesiteni hono fā ʻo e Siasí, mo ne fai e lotu fakatapuí. Naʻe nofo mei muʻa ʻa Palesiteni Utalafi pea tangutu ʻi hono tafaʻaki toʻohema ʻa hono Tokoni Uá, ko Palesiteni Siosefa F. Sāmita.

Naʻe maʻu e tāpuaki fakapēteliake ʻo Siosefa Filitingi Sāmitá ʻi hono taʻu 19. Naʻe tokoni e tāpuakí ni ki hono fakaivia fakalaumālie ʻo e Siosefá, ʻa ia ne foaki ʻe he tokoua ʻene tamaí ko Sione Sāmita, ko e Pēteliake ʻo e Siasí he taimi ko iá. Naʻe fakahā kia Siosefa:

“Ko hao faingamālie ia ke ke moʻui ʻo toulekeleka pea ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ke ke hoko ko ha tangata maʻongoʻonga ʻi ʻIsileli. …

“Ko ho fatongiá leva ke ke tataki e alēlea mo ho ngaahi tokouá pea ke ke puleʻi e kakaí. Ko ho fatongiá foki ke ke fefonongaʻaki holo ʻi ʻapi mo muli, ʻi he fonuá pea mo e tahí ke ke fakahoko ʻa e ngāué. Pea ʻoku ou pehē kiate koe, hanga hake ho ʻulú pea hiki hake ho leʻó ʻi he taʻe ilifia mo e taʻefilifilimānako, ʻo fakatatau mo hono tataki koe ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí pea ʻe ʻiate koe ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí. ʻE hanga ʻe Hono Laumālié ʻo tataki hoʻo fakakaukaú mo ʻoatu ha lea mo e ongo ke ke fakavaleʻi ʻaki e poto ʻo e angakoví pea siʻaki e faleʻi ʻa e kau taʻeangatonú.”10

ʻI he konga kimui e taʻu ko iá, hili e hoko hono taʻu 20, naʻá ne maʻu ai ha ngaahi faingamālie foʻou ke tokoni mo tupulaki fakalaumālie. Naʻe fakanofo ia ki he tuʻunga ko e kaumātuʻá ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, pea maʻu mo hono ʻenitaumeni fakatemipalé. ʻI he fakaikuiku ʻene moʻuí, ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne pehē ai: “ʻOku ou fakafetaʻi ko ʻeku maʻu e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní. Kuó u feinga ʻi hoku ngaahi ʻahó kotoa ke fakatupulaki hoku uiuiʻí ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ko iá pea mo e ʻamanaki atu ke kātaki ki he ngataʻangá ʻi he moʻui ko ʻení pea fiefia ʻi he feohi ko e kāingalotu faivelengá ʻi he moʻui ka hoko maí.”11

Faikaumeʻá mo e Malí

ʻI he tokoni e talavou ko Siosefa Filitingi Sāmitá ke poupou ki hono fāmilí, ako ki he ongoongoleleí mo mateuteu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, naʻe fakatokangaʻi ʻene ngaahi ngāué ʻe ha finemui ko Louī Setilifi. Naʻe haʻu ʻa Louī, naʻe nofo ʻene ongomātuʻa ʻi ʻOkiteni ʻIutaá, ʻo nofo pea mo e fāmili Sāmitá ke ne lava ʻo ako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, ʻa ia naʻe tuʻu he taimi ko iá ʻo hanga mai ki he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá.

ʻI he kamataʻangá, ko e vā ʻo Siosefa mo Louií ko ha kaungāmeʻa pē, ka naʻe tupulaki māmālie pē ia ʻo na kaumeʻa. Koeʻuhí naʻe siʻi e paʻanga ʻa e ongo meʻá ni, ko ia naʻe lahilahi pē ʻena feohí ke na lautohi fakataha ʻi he loto fale ʻo e fāmilí, pōtalanoa, na ʻeva fakataha mo na ō ki he ngaahi fakasosiale ʻa e Siasí. Naʻe manako foki ʻa Siosefa he fanongo ki he tā piano ʻa Louií. ʻI he fakaʻosinga e taʻu hono ua ʻo Louī ʻi he ʻunivēsití, ne tupulaki hona kaumeʻá ʻo na feʻofaʻaki —ʻo lahi ʻaupito ko ia naʻe heka pasikala ai ʻa Siosefa ʻi he maile ʻe 100 (kilomita ʻe 160) he ʻalú mo e fokí, ʻi he hala tokakoví ke ʻeva ki ai ʻi ʻOkiteni tuʻo taha pe tuʻo ua he taimi naʻe tutuku ai e akó.12

Faifai pea talanoa mali ʻa Louī mo Siosefa. Neongo ia, ne kei toka pē ha fakakaukau ʻi hona ʻatamaí: ʻe ui nai ʻa Siosefa ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau? ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, ko e kau talavou mo e kau finemui ko ia ne fie ngāue fakafaifekaú, ne ʻikai ke nau ō kinautolu ki heʻenau pīsopé ke fakaongoongoleleiʻi kinautolu ki ha faʻahinga uiuiʻi pehē. Naʻe fakahoko ʻa e ngāue ia ki he ngaahi uiuiʻi fakafaifekaú ʻe he ʻōfisi pē ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe ʻikai lavelaveʻiloa ʻe ha talavou ia ʻa e taimi ʻe maʻu atu ai hono uiuiʻi ngāue fakafaifekaú ʻi he puha meilí.

Ne ʻosi e ako ʻa Luí mei he ʻunivēsití ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1897 pea nau toe hiki ai ki ʻOkiteni mo ʻene ongomātuʻá. Taʻu ʻe taha mei ai, pea ʻikai ha uiuiʻi ngāue fakafaifekau ʻe ngali aʻutaki maí, naʻe fakakaukau leva e ongo meʻá ni ke hoko atu ā ʻena palani malí. Hangē ko ia ne pehē ʻe Siosefa kimui angé, “ Ne u fakalotoʻi ia ke liliu hono ʻapí pea ʻi he ʻaho 26 ʻo ʻEpeleli 1898, ne ma ō ai ki he Temipale Sōlekí ʻo fai ʻema mali ki taimi mo ʻitānití ʻe heʻeku tamaí ko Palesiteni Siosefa F. Sāmita.”13 ʻI he kamata e nofo mali ʻa Siosefa mo Louií, ne na nofo ai ʻi ha kiʻi fale nofototongi ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá.

Ko e Talangofua ki he Ui ke Ngāue Fakafaifekaú

ʻI he kamakamata mai e Siasí, naʻe faʻa ui e kau tangata malí ke nau ō ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato, ko ia naʻe ʻikai ofo ai ʻa Siosefa mo Louī ʻi he ʻaho 17 ʻo Māʻasi 1899, ʻi hono maʻu he meilí ha uiuiʻi ngāue fakafaifekau ne fakamoʻoni hingoa ki ai ʻa Palesiteni Lolenisou Sinou. Ka naʻe ʻohovale ʻa Siosefa ia ʻi he feituʻu ne vahe ke ne ngāue ki aí. Kimuʻa pea maʻu e uiuiʻí, naʻá ne talanoa mo Palesiteni Falangikē D. Lisiate, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo ha malava ke maʻu ha uiuiʻi ngāue fakafaifekaú. Naʻe manatu kimui ange ʻa Siosefa ʻo pehē: “[Naʻá ne] ʻeke mai pe ko e fē feituʻu te u fie ʻalu ki aí. Ne u talaange ʻoku ʻikai ha feituʻu pau ia, ko e hā pē feituʻu ʻe fekauʻi au ki aí. Ka naʻá ne pehē mai, ʻPau pē ʻoku ʻi ai ha feituʻu pau ʻokú ke fuʻu fie ʻalu ki ai.’ Ne u pehē ange, ‘ʻOku ou fie ʻalu ki Siamane.’ Ka ne nau fekauʻi atu au ki ʻIngilani!”14

ʻĪmisi
Elder Joseph Fielding Smith as a full-time missionary, wearing a white shirt, a bow tie, and a suit.

Ko ʻEletā Siosefa Filitingi Sāmita heʻene faifekau taimi kakató

Ne fili ʻe Louī ke ne nofo mo ʻene ongomātuʻá lolotonga e mamaʻo ʻa Siosefá. Naʻá ne ongoʻi ʻe tokoni ʻeni ki heʻene taʻelata he mavahe mei hono husepānití. Pea te ne ngāue ʻi he falekoloa ʻene tamaí ke maʻu ha paʻanga ke tokoni ki he ngāue fakafaifekau ʻa Siosefá.15

ʻI he ʻaho 12 ʻo Mē 1899, ko e toe ia ha ʻaho ʻe taha kimuʻa pea mavahe ʻa ʻEletā Sāmita mo ha kau faifekau kehe ki he malaʻe ngāue fakafaifekaú, ne nau maʻu ha fakahinohino meia Palesiteni Siosefa F. Sāmita mo ʻEletā Siaosi Tisitale pea mo Hiipa J. Kalānite ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e ako pē ia ne fai kiate kinautolu kimuʻa pea nau mavahe ko ha kau faifekau taimi kakató. ʻI he fakatahá ni, naʻe maʻu ai ʻe he faifekau kotoa pē ha tohi fakamoʻoni ngāue fakafaifekau. Ko e fakalea ʻeni ʻo e tohi fakamoʻoni ʻa ʻEletā Sāmitá:

“ʻOku fakamoʻoniʻi heni ko e tokotaha ʻoku ʻaʻana ʻení ko ʻEletā Siosefa F. Sāmita, ʻoku tui mo kau kakato ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea kuo fili ia ʻe he Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasi ko iá ke Ngāue Fakafaifekau ki Pilitānia Lahi ke Malangaʻaki ʻa e Ongoongoleleí mo fai ʻa e ngaahi Ouau kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo hono lakangá.

“Pea ʻoku mau fakaafeʻi e kakai kotoa pē ke nau muimui ki Heʻene ngaahi Akonakí mo e Faleʻí ʻi heʻene hoko ko ha tangata ʻa e ʻOtuá, kuo fekauʻi atu ke fakaava kiate kinautolu ʻa e matapā ʻo e Moʻuí mo e Fakamoʻuí—pea mo tokoni kiate ia ʻi heʻene ngaahi fefonongaʻakí, ʻi ha faʻahinga meʻa pē te ne ala fie maʻu.

“Pea ʻoku mau lotu [ʻe] ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ke [ke] tāpuakiʻi ʻa ʻEletā Sāmita pea mo ia kotoa pē ʻoku nau talitali iá pea tokoni ke ne fiemālié, ʻaki e ngaahi tāpuaki ʻo Langí mo e Māmaní, ki he nofo taimí pea mo hono kotoa ʻo e taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻĒmeni.

“Fakamoʻoni hingoa ki ai ʻi Sōleki Siti, ʻIutā ʻi he ʻaho 12 ʻo Mē1899, maʻá e Siasi ʻoku hā ʻi ʻolungá. Lorenzo Snow, George Q. Cannon, Jos. F. Smith, Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí.”16

Ne fakataha mai e fāmilí he ʻaho hono hokó ke fakamāvae mo Siosefa pea mo hano taʻokete naʻe ui foki mo ia ke ngāue ʻi ʻIngilani. Neongo ia, naʻe ʻi ai ha mēmipa ʻe taha ʻo e fāmilí ne ʻikai kau mai ki he fakataha ko iá. Naʻe toitoi e tuofefine siʻi taha ʻo Siosefá ko ʻEmelī, he naʻe mā koeʻuhí ko ha meʻa naʻá ne fai he ngaahi taʻu kimuʻá. ʻI he kei kaumeʻa ko ia ʻa Siosefa mo Louií, naʻe faʻa fekauʻi atu ʻe Siosefa ʻa ʻEmelī mo e longaʻi fānaú ke nau mohe efiafi kae lava ke ne feohi tokoua pē mo hono ʻofaʻangá. Ne loto mamahi ʻa ʻEmelī heʻene pehē naʻe ʻikai totonu ʻeni ko ia naʻá ne faʻa lotua ai ʻe ʻave ʻe he ʻEikí ʻa hono tuongaʻané ki he feituʻu mamaʻo ke ngāue fakafaifekau ai. Ko ʻeni te ne mavahe, ko ia naʻá ne ongoʻi halaia ai he naʻe ʻi ai ʻene kaunga ki heʻene mavahé.17

Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa mo Louī ko e haʻu mei he ʻEikí ʻa e uiuiʻi ke ne ngāue ki ʻIngilaní. Naʻe vekeveke ʻa Siosefa ke fai hono fatongiá, pea naʻe fiefia ʻa Louī ke ngāue fakafaifekau hono husepānití, ka ne na kei fāinga mo e fakakaukau te na mavahevahé. ʻI he hokosia e taimi ke mavahe ai ʻa ʻEletā Sāmita mei he tauʻanga lēlué, “naʻe feinga ʻa Louī ke ne toʻa, ke ʻoua naʻa sio ʻa Siosefa ʻoku tangi. Ka naʻe faingataʻa ke fufuuʻi e kula hono matá. Pea naʻe ʻosi taʻelata pē ʻa Siosefa ia ʻi he fakakaukau atu te ne mavahé he naʻe ʻikai fie talanoa ia ki ha taha. … Naʻe fakamaʻumaʻu e tangi ʻa Siosefá heʻene tuʻu he matapā ʻi muʻa honau ʻapi motuʻa he Hala Noate ʻUluakí, ʻo ne feʻiloaki mo e tokotaha kotoa pē naʻá ne ʻofa aí: ʻene Faʻeé, Tamaí, ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, ngaahi tokoua ʻene faʻeé mo e mehikitangá pea fakaʻosí, ko Louī. “Nofo ā Louī, hoku ʻofaʻanga. ʻOfa ke tāpuakiʻi mo maluʻi koe ʻe he ʻOtuá maʻaku.’”18

Ko Hono Tō e Tenga ʻo e Ongoongoleleí ʻi ʻIngilani

Mei he taimi ne mavahe ai ʻene lēlué—fakataʻelata mo fonu he ʻahuʻi tapaká—mei honau ʻapí, naʻe fakatapui ʻe ʻEletā Sāmita ʻene moʻuí ki heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe ʻasi mei heʻene ngaahi fakamatala ne hiki heʻene tohinoá mo e ngaahi tohi naʻá ne ʻave mo maʻú, ʻa e faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo ia heʻene ngāue fakafaifekaú, kae pehē ki he tui mo e mateaki naʻá ne tali ʻaki kinautolú.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻuluaki ʻaho ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní, naʻá ne tohi ai ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē: “Ko ha ʻaho mahuʻinga ʻaupito ʻeni ʻi heʻeku moʻui nounoú. Kuo teʻeki ai lava ha māhina ʻeku mavahe mai mei ʻapí ko e taumuʻa ke malangaʻaki e ongoongolelei ʻo hotau ʻEikí. … Ne u ʻalu ʻo malanga uiui he ʻahó ni kakato peá u tufa ai ha kiʻi tohi tufa ʻe 25. Ko e fuofua taimi ʻeni ke u fai ai e ngāue ko ʻení pea naʻe ʻikai faingofua kiate au. … Ko e fuofua taimi ʻeni ke fai ai ʻeku fakamoʻoní he ʻahó ni ki he māmaní, ka te u lava ʻo fai ia ke toe lelei ange. ʻI he tokoni ʻa e ʻEikí, te u lava ai ʻo fai hono finangaló ʻo hangē ko ia ne ui au ke u faí.”19

ʻI hono ʻoatu ʻe heʻene tamaí ha kiʻi paʻanga ke fai ʻaki ʻene fie maʻú, naʻá ne tali mai: “Te u fuʻu tokanga ʻaupito ki he paʻanga kuó ke ʻomí. ʻOku ʻikai ke u fai ha fakamole tukukehe kapau ko ha ʻuhinga lelei.” Naʻá ne toe fakahā foki ki heʻene tamaí ʻa ʻene lotoʻaki ke ako mo akoʻi ʻa e ongoongoleleí: “ʻOku ou ʻi hení ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí pea ʻoku ou fakatauange pē te u fakahoko lelei ia. … ʻOku ou fakaʻamu pē ʻe toe lelei ange hoku ʻatamaí mo hoku ngaahi talēnití heʻeku ʻi hení ke u lava maʻu pē ʻo ʻaonga ki ha meʻa heʻeku moʻuí. … ʻOku ou fie fakahoko ke tonu e meʻa kotoa pē pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe toe fakafiefia ange kiate au ka ko ʻeku ako ha meʻa ʻo fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Ko ʻeku fakaʻamú ia ke u maheni lelei mo ia pea ke u maʻu ai ʻa e potó.”20

Naʻe tohi ʻe Siosefa F. Sāmita e ngaahi lea fakahikihiki ko ʻení ʻi haʻane tohi kia ʻEletā Siosefa Filitingi Sāmita, ʻo pehē: “ʻOku ou saiʻia he laumālie ʻokú ke maʻú, pea ʻoku ou falala ki hoʻo angatonú pea ʻokú ke ʻomi ʻa e fiefia mo e fiemālie kiate au. ʻOku ou fakaʻamu ke ke fakatupulaki ʻa e potó mo e fakaʻutoʻuta leleí pea mo e faʻa kātakí kae pehē foki ki he Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e ʻofa ki he ʻOtuá.”21 Naʻe fakahaaʻi foki ʻe he tamai ʻa Louií ko Luisi Setilifi, ʻa ʻene falala kia ʻEletā Sāmitá: “Ne u ongoʻi pē ʻe au te ke fakahoko ha ngāue fakafaifekau nāunauʻia pea maʻu ha taukei ʻe tuha mo koe ʻi he lakanga māʻolunga kuo poloʻi moʻou ke ke fakahoko he kahaʻú.”22

ʻI he ngaahi tohi ʻa Siosefa kia Louií, naʻá ne fakahaaʻi ai ʻene ʻofa kiate iá. Naʻá ne faʻa faʻo mai heʻene “ʻū tohi fakafiefia mo ʻofá” ha fanga kiʻi matalaʻi ʻakau ne tataʻo. 23 Naʻá ne faʻa tohi foki ʻa e ngaahi faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo iá: “ʻOku tokolahi ha kakai he fonuá ni ʻoku nau ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻoku mau akoʻí ka ʻoku teʻeki ai ke nau maʻu ha lototoʻa ke tukuange ʻa e māmaní ka nau tali ia.”24

Naʻe faitohi ʻa Louī kiate ia ʻo ʻikai toe siʻi hifo he tuʻo taha he uiké. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Manatuʻi, ʻoku ou ʻi hení ke ʻofeina mo lotua koe pea ʻoku ʻikai ha momeniti te ke ngalo ai ʻiate au. … ʻOku ou lotua maʻu pē ke faitāpuekina koe ʻe hoku husepāniti ʻofaʻanga.”25 Naʻe mahino ʻa e tauhi mateaki ʻa Louī ki hono husepānití pea mahino foki mo ʻene tauhi mateaki ki he ʻEikí mo ʻEne ngāué. Naʻá ne toutou fakamanatu kia Siosefa ke ʻoua naʻa tuku ke hanga ʻe heʻene taʻelatá ʻo fakavaivaiʻi hono loto fiengāué.

Naʻe fie maʻu ʻe ʻEletā Sāmita ha faʻahinga fakalotolahi pehē, he naʻe tātātaha ke ne maʻu ha taha te ne fie tali ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻá ne “talaange ki hono foha ko Siosefá naʻe fuʻu kovi fau e tuʻunga ne aʻu ki aí pea ʻikai ha momoʻi tokanga ʻe taha ʻa e kakaí ko ia naʻá ne ʻosi fakakaukau pē ia he ʻikai lava ke ne toe hoko atu. ʻI ha pō ʻe taha naʻá ne tokoto ʻāʻā pē ʻo fakakaukau ki he fie maʻu ke ne ngāueʻi ʻene totongí ke foki ā ki honau ʻapí.”26 Ka naʻe fakalotoa mo fakamālohia ia ʻe he ngaahi fakalotolahi mo lotu ne fai atu ʻe he kakai naʻá ne ʻofa aí pea mo ʻene fie ngāué, ko ia naʻá ne ikunaʻi ai e ngaahi fakakaukau peheé. Naʻá ne ʻiloʻi kuo ui ia ʻe he ʻEikí pea naʻá ne ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke ngāue faivelenga koeʻuhí ko e lelei ʻa e kakai naʻá ne tokoniʻí kae pehē ki hono fāmilí. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “ʻE laka ange ke u nofo heni ʻo lauikuonga ʻi haʻaku foki atu ki ʻapi ʻoku ʻikai ha lekooti mo ha tukuange fakalāngilangi. … ʻOku ou lotua ke u maʻu ʻa e laumālie ʻo e ongoongoleleí pea mo e ʻofa ki hoku kāingá, ke u lava ʻo nofo heni kae ʻoua kuo tukuange fakalāngilangi au. Kapau naʻe ʻikai ʻa e ngaahi lotu ne fai ʻi ʻapi koeʻuhí ko aú, kae pehē ki heʻeku lotu ʻaʻakú, pehē naʻe ʻikai ke u lava ʻo ikuna.”27

Naʻe tukuange fakalāngilangi ʻa ʻEletā Siosefa Filitingi Sāmita mei heʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he ʻaho 20 ʻo Sune 1901. ʻI he taʻu ʻe ua ʻo ʻene ngāue tōtōiví, “naʻe ʻikai ke ne fakaului ha taha, ʻikai fakahoko ha papitaiso neongo naʻá ne hilifakinima ha papi ului ʻe toko taha.”28 Ka neongo ia, naʻá ne hanga mo hono ngaahi hoá ʻo tō ʻa e tenga ʻo e ongoongoleleí, tokoni ke maʻu ʻe ha kakai tokolahi ha nonga mo ha mahino lahi ange pea kuó ne tupulaki fakatāutaha ko ha tamasiʻi ako, pea mo ha faiako ʻo e ongoongoleleí kae pehē ki ha taki lakanga fakataulaʻeiki.

Ko ha ʻApi Foʻou mo ha Fatongia Foʻou

Naʻe tūʻuta ʻa Siosefa ki Sōleki Siti ʻi he ʻaho 9 ʻo Siulai 1901. Hili ha nofo ʻa Siosefa mo Louī ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ʻi he fāmili ʻo Louī ʻi ʻOkitení, naʻá na toe foki ai ki hona ʻapí ʻi he fāmili Sāmitá ʻo hoko atu ai ʻena nofó. Naʻe faʻu ʻena nofo malí ʻi he tuí, ngāue mālohí pea mo e tokoní, ʻi heʻena ngāue ke fokotuʻu ha ʻapi mo ha fāmili pea mo tokoni ʻi he Siasí.

ʻĪmisi
Louie Shurtliff Smith, President Joseph Fielding Smith’s first wife, in a white dress with her hair pulled back.

Louī Setilifa Sāmita

Hili pē foki ʻa Siosefa ki ʻapí, naʻe kamata ke ne kumi ngāue ke tauhi ʻaki hono fāmilí. Naʻe tokoni hano fāmili ke maʻu haʻane ngāue fakataimi ʻi he ʻōfisi kalake ʻo e Vahefonua Sōlekí. Fakafuofua ki ha uike ʻe nima mei ai, naʻá ne tali ha lakanga ʻi he ʻōfisi Faihisitōlia ʻa e Siasí. ʻI heʻene ako lahi ange ki he hisitōlia ʻo e Siasí, naʻá ne toe ʻilo lahi ange ai ki he kakai ʻoku nau feinga ke fakaongoongokoviʻi ʻa e Siasí mo hono kau takí. Naʻá ne ngāue taʻetūkua ke tukuatu e fakamatalá ke taukapoʻi ʻaki ʻetau tuí. Ko e kamataʻanga ʻeni ʻo ha ngāue te ne faitāpuekina ʻa e Siasí ʻi he ngaahi taʻu lahi ka hoko maí.

Naʻe feitama ʻa Louī ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1902. Naʻá ne houngaʻia mo Siosefa ʻi hona kiʻi ʻapi nofoʻangá ka naʻá ne hanganaki fiefia atu ke langa hona ʻapi pē ʻonaua. Naʻe hanga ʻe he ngāue tuʻupau ʻa Siosefá ʻo fakafaingofuaʻi ʻena ngaahi palaní. Naʻá na fakangāueʻi ha kautaha langa peá na palani ke fai pē ʻe Siosefa ha konga lahi ʻo e ngāué ke siʻisiʻi ai e fakamolé. Naʻe fāʻeleʻi hona ʻuluaki ʻofefine ko Sosefiná, ʻi Sepitema ʻo e 1902, pea naʻa nau hiki ki honau ʻapi foʻoú hili ha māhina ʻe 10 mei ai. ʻI he 1906, hili ha feitama faingataʻa ʻa Louī, naʻá na toe talitali ai hona ʻofefine hokó ki hona ʻapí pea fakahingoa ia ko Sēlina.

Naʻe loto fiemālie maʻu pē ʻa Siosefa ia ke ne kau atu ki he ngāue faifakamoʻui ʻa e ʻEikí, pea naʻá ne maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke fai ia. ʻI he 1902 naʻe uiuiʻi ia ke ne hoko ko e taha ʻo e kau palesiteni ʻo e kōlomu hono uofulu mā fā ʻo e kau fitungofulú, ʻo kau ʻi hono fatongiá ʻa ʻene hoko ko e faiako ʻa e kōlomú. (ʻI he taimi ko iá, naʻe laka hake he kōlomu ʻe 100 ʻo e kau fitungofulu ʻi he Siasí. Naʻe ʻikai ko ha Kau Taki Māʻolunga e kau mēmipa ʻo e ngaahi kōlomu ko iá.) Naʻe ui foki ʻa Siosefa ke ne ngāue ʻi he poate lahi ʻa e Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Talavoú pea ke ne hoko ko ha mēmipa ʻo e fakataha alēleaʻanga māʻolunga ʻo e Siteiki Sōlekí. Naʻe fakanofo ia ke ne hoko ko ha taulaʻeiki lahi ʻe hono tokoua ko Hailamé, ʻa ia ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli 1906, naʻe hikinimaʻi ai ia ke ne hoko ko ha Tokoni Faihisitōlia ʻa e Siasí, pea ʻi Sānuali ʻo e taʻu pē hono hokó, naʻe fili ai ia ki ha kōmiti makehe ko ʻenau taumuʻá ke “teuteuʻi e ngaahi fakamatalá ke taukapoʻi ʻaki ʻa e siasí ʻi he ngaahi tukuakiʻi ne fai ki ai ʻe hono ngaahi filí.”29

ʻI he taimi naʻe hoko ai e tamai ʻa Siosefá ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne faʻa tokoni ki ai ʻi hono fai e ngaahi tohí pea mo e ngaahi fatongia fakataki kehé, pea naʻá ne faʻa ʻalu mo ʻene tamaí ʻi he ngaahi ngāue faka-Siasí. Naʻe tuʻo taha e ʻalu ʻa Siosefa ko e fetongi ʻo Palesiteni Sāmita. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Ne u ʻalu ki Pilikihami Siti [ʻIutā] ko e kole ʻeku tamaí ke fakatapui e falelotu ʻo e Uooti Uá ʻi Pilikihami Sití. Naʻa nau fakaʻamu lahi ko ia te ne fai ʻa e lotu fakatapuí ka naʻá ne puke lahi he momokó ko ia naʻá ne fekauʻi au ke u ʻalu.” ʻI he fakafetaulaki atu ʻa e palesiteni fakasiteikí mo e pīsopé kia Siosefa he tauʻanga lēlué, naʻe ʻikai ke na fiefia ke sio mai kiate ia.30 ʻOku pehē ko e lea ʻeni ʻa e palesiteni fakasiteikí: “Meimei tangi ai pē au. Ne ma ʻamanaki atu ki he Palesiteni ʻo e Siasí ka ko e tamasiʻi pē ne haʻú.” Fakatatau mo ha fakamatala ʻe taha, naʻe tohi ʻe Siosefa ʻene talí ʻo pehē, “Ne u mei tangi foki mo au.”31

Neongo ne fie maʻu ʻi he konga lahi ʻo e ngaahi fatongia faka-Siasi ʻo Siosefá ke ne mavahe ai mei ʻapi, ka naʻá ne kei maʻu pē mo Louī ha taimi ke na ngāue fakataha mo feohi fiefia ai. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻi he ʻaho 1 ʻo Nōvema 1907, ʻo pehē, “Ne u ʻalu mo Louī he konga lahi ʻo e ʻahó ki he Temipale Sōlekí pea ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻaho fakafiefia taha ʻo ʻema moʻuí pea ʻaonga taha pē ia kiate kimaua.”32

Ngaahi ʻAhiʻahí mo e Tāpuakí

Ne tuku ʻe Siosefa ha konga lahi hono ngaahi fatongia faka-Siasí ki he tafaʻakí ʻi Māʻasi 1908, ko ʻene ongoʻi naʻe fie maʻu ke toe lahi ange hono taimi ʻi ʻapi pea mo Louī. Naʻe puke lahi ʻa Louī he kamataʻanga ʻo ʻene feitama hono tolú. Neongo e ngaahi lotú, tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e tokanga lahi mei hono husepānití mo e kau toketaá, ka naʻe fakaʻau pē ke toe lahi ange hono puké. Naʻá ne mālōlō he ʻaho 30 ʻo Māʻasí.

Naʻe tohi ʻe Siosefa ʻi heʻene mamahí ʻo pehē: “Lolotonga e māhina ko ʻeni kuó u toutou hohaʻa mo tailiili aí, kuó u foua ai ha ngaahi ʻahiʻahi mo e aʻusia loloto mo fakamamahi tahá. Ka neongo kotoa ia, kuó u fakafalala ki he ʻEikí ke maʻu ha ivi mo ha fiemālie. Hili ʻeku foua e mamahi taupotu tahá ʻi ha uike ʻe tolu pe fā pea hili ha puke hoku uaifi ʻofaʻangá ʻi ha meimei māhina ʻe ua, naʻe siʻi veteange ai ia mei hono mamahí … peá ne hiki atu meiate au mo ʻema fānau valevale pelepelengesí ki ha māmani lelei ange, ʻa ia ʻoku tau tatali faʻa kātaki mo loto mamahi ai ki ha fetaulaki ʻe nāunauʻia moʻoni.” Naʻe pehē ʻe Siosefa naʻe mālōlō hono uaifí “ʻoku kei mālohi ʻene tuí mo ne tuʻu maʻu ʻi he tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e ongoongoleleí.”33

Ne lomekina leva ʻa Siosefa ʻe he fatongia ko hono ʻohake ha ongo kiʻi tamaiki fefine ʻi ha ʻapi ne faʻē mate. Naʻe fakaafeʻi ʻe heʻene ongomātuʻá kinautolu ke nau nofo. Neongo e tokoni ko ʻení ka naʻe ʻiloʻi ʻe he tangata uitoú ni naʻe fie maʻu ʻe heʻene fānau valevalé ʻa e tokanga ʻofa ʻa ha faʻē.

ʻĪmisi
Portrait of Ethel Smith, Joseph Fielding Smith's second wife.

ʻĪteli Lainolo Sāmita

Naʻe lotua fakamātoato e meʻá ni ʻe Siosefa ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ki he ngaahi fili mahuʻinga kotoa peé. Ko e tali ki heʻene ngaahi lotú ko ʻĪteli Siosina Leinolo, ko ha kalake ʻi he ʻōfisi ʻo e Faihisitōlia ʻo e Siasí. Naʻe fakaafeʻi ia ʻe Siosefa ke nau ō ki he pāká mo hono ongo ʻofefiné ʻi he ʻaho 6 ʻo Siulai 1908. Naʻe ola lelei e kiʻi ʻevá he naʻe feohi fiefia e toko faá. Hili ha ʻaho ʻe hongofulu mei ai, naʻe ʻalu leva ʻa Siosefa mo ʻĪteli ʻo ʻeva toko ua pē, ʻikai kau ki ai e fānaú pea ʻikai fuoloa mei ai kuó na fakamaʻu ke na mali.

Naʻe sila ʻa ʻĪteli mo Siosefa ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he ʻaho 2 ʻo Nōvema 1908. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe faitohi ʻa Siosefa kia ʻĪteli ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke ke ʻiloʻi ʻa e lahi ʻeku toutou fakafetaʻi ki he ʻEikí ko e ʻikai ke hala ʻeku filí he taimi ne u fie maʻu ai ha hoá. Naʻe ʻomi koe kiate au.”34 Makehe mei he hoko ʻa ʻĪteli ko ha hoa ʻofaʻanga kia Siosefá, naʻá ne toe hoko foki ko e faʻē hono ua kia Sosefina mo Sēliná.

Hoko ko ha Mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe pekia ʻa Palesiteni Sione R. Uānitā ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, kimuʻa siʻi pē pea fai e konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli 1910. Naʻe uiuiʻi ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa ʻEletā Sione Henelī Sāmita, ne lolotonga hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea ʻatā leva ai hono tuʻungá. Naʻe fakataha e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Temipale Sōlekí ke aleaʻi pe ko hai ha kau tangata ʻe feʻunga mo e tuʻunga ne ʻataá. Hili haʻanau fealeaʻaki ʻi ha meimei houa ʻe taha, ne ʻikai lava “ke nau lototaha ʻi he meʻá ni. Faifai pea hū toko taha pē ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki he loki ʻo ne tūʻulutui ai ʻo lotua ha fakahinohino. ʻI heʻene foki maí, naʻá ne fehuʻi momou ange ki he kau tangata ʻe toko 13 kehé pe te nau loto fiemālie ke fakakaukauʻi hono foha ko Siosefa Filitingi Sāmita ko e Siʻí ki he lakangá. Naʻá ne talaange ʻene momou ke fokotuʻu angé he naʻe ʻosi kau hono foha ko Hailamé ki he fakataha alēleá pea naʻe hoko hono foha ko Tēvitá ko ha Tokoni ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé. Naʻá ne manavasiʻi naʻa taʻefiemālie ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi hono toe fili ha taha ʻo hono ngaahi fohá ke hoko ko ha taki māʻolungá. Ka naʻá ne ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie ke fokotuʻu atu e hingoa hono fohá. Naʻe ʻikai hano taimi kuo tali lelei ʻa e fokotuʻú ʻe he toenga ʻo e kau tangatá pea nau hikinimaʻi leva ʻa Palesiteni Sāmita ki ai.

“Naʻe fakahā ange ʻe Palesiteni Sāmita ki heʻene faʻeé [ʻa Siosefá] ʻa hono fili ʻo Siosefá kimuʻa pea fanongonongo ʻi he konifelenisí. Naʻe pehē ʻe ʻĪtiti S. Petuliki ko e tuofefine ʻo Siosefá, ʻʻOku ou manatuʻi hano talamai ʻe heʻemau faʻeé naʻe foki mai ʻemau tamaí ki ʻapi ʻi he 1910 mei haʻane fakataha he temipalé naʻá ne loto hohaʻa ʻaupito. ʻI hono ʻeke ange pe ko e hā naʻe hohaʻa aí, naʻá ne pehē kuo fili ʻa Siosefa ke hoko ko ha taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne pehē naʻe lototaha e kau takí ʻi hono fili iá pea ʻi heʻene hoko ko ia ko e palesitení, ʻe fakaangaʻi lahi ia ko ʻene ʻai pē hono fohá ke ʻaposetoló. Naʻe talaange ʻe heʻemau Faʻeé ke ʻoua ʻe hohaʻa ia ki he lau ʻa e kakaí. Naʻá ne ʻiloʻi kuo fili ia ʻe he ʻEikí pea ʻe kau lelei ki ai hono uiuiʻí.’

“… Ko e angamahení ia he taimi ko eé ke ʻoua naʻa tala kimuʻa ki he tokotaha kuo filí kae tuku ke toki fanongo pē ki hono uiuiʻi iá he taimi ne lau mai ai hono hingoá ke hikinimaʻi ʻi he konifelenisí. Ko ia ʻi he taimi ne ʻalu ai ʻa Siosefa Filitingi ki he konifelenisí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1910, naʻe ʻikai ke ne lavelaveʻiloa kuo fili ia.” ʻI heʻene hū ki he Tāpanekalé naʻe pehē ange ʻa e tangata fakanofonofó, “ʻE Siosefa, ko hai nai ʻetau ʻaposetolo foʻoú?” Naʻá ne tali ange, “Heiʻilo. Ka ʻoku ʻikai ko koe ia pe ko au!”

Kimuʻa pea ui mai e hingoa ʻo e mēmipa foʻou taha ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe ueʻi ʻa Siosefa ʻe he Laumālié ko hono hingoá ʻe uí. Ka naʻá ne pehē kimuiange ʻi he taimi naʻe ui ai hono hingoá, “Ne u fuʻu ʻohovale mo moʻutāfuʻua pea ʻikai ke u faʻa lava ʻo lea.”

ʻI he konga kimui ʻo e ʻaho ko iá, naʻá ne foki atu ki ʻapi ke vahevahe ange ʻa e ongoongó ni kia ʻĪteli. Naʻe kamata ʻaki ʻene pehē ange: “Mahalo pē ʻe pau ke fakatau atu e pulú. ʻOku ʻikai haku toe taimi ke u tokangaʻi ai ia!”35

Naʻe mamata ʻa Siosefa Filitingi ki ha ngaahi liliu lahi ʻi he māmaní lolotonga e taʻu ʻe 60 ʻo ʻene mēmipa ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Hangē ko ʻení, ʻi he taimi ne ui ai ia ki he tuʻunga fakaʻaposetoló, ne tokolahi ha kakai ne nau kei fakaʻaongaʻi e hōsí mo e salioté ko ʻenau founga fefonongaʻaki holó ia. ʻI he fakaʻosinga ʻene ngāue he kōlomú, naʻá ne faʻa fefolauʻaki vakapuna seti holo ʻi hono ngaahi fatongiá.

ʻĪmisi
Group portrait of the Quorum of the Twelve Apostles in 1921. Included are: (left to right) seated: Rudger Clawson, Reed Smoot, George Albert Smith, George F. Richards, Orson F. Whitney, David O. McKay, standing: Joseph Fielding Smith, James E. Talmage, Stephen L. Richards, Richard R. Lyman, Melvin J. Ballard and John A. Widtsoe.

Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1921. Ko ʻEletā Siosefa Filitingi Sāmita ē ʻoku tuʻu taupotu ki toʻohemá.

Ne lahi ha ngaahi fatongia falalaʻanga ne maʻu ʻe ʻEletā Sāmita heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he fuofua taʻu ʻe valu ʻene hoko ko ha ʻAposetoló, naʻá ne hoko ai ko ha sekelitali fakatāutaha (unofficially) ki heʻene tamaí. Naʻá ne ngāue he tuʻungá ni ʻo aʻu ki he pekia ʻene tamaí ʻi Nōvema 1918. ʻI he fatongiá ni, naʻe hoko ai ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá ko e tangata tohi (scribe) ʻi he taimi naʻe tala-kae-tohi ai ʻe heʻene tamaí ʻa ʻene mata meʻa hā mai ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ʻoku maʻu he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138.

Naʻe hoko ʻa ʻEletā Sāmita ko e Tokoni Faihisitōlia ʻa e Siasí pea mo e Faihisitōlia ʻa e Siasí ʻi ha meimei taʻu ʻe 50, hoko ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e Temipale Sōlekí, palesiteni ʻo e Temipale Sōlekí, palesiteni ʻo e Kautaha Tohihohoko mo Faihisitōlia ʻo ʻIutaá, pea ko e fuofua ʻētita mo e pule pisinisi ia ʻa e Utah Genealogical and Historical Magazine, pea naʻá ne hoko foki ko e sea ʻo e Kōmiti Pule ʻi he Poate Ako ʻa e Siasí. Naʻá ne hoko foki ko e sea ʻo e Kōmiti Pulusi Nāunau ʻa e Siasí, ko ha ngāue naʻe fie maʻu ai ke ne lau ha ʻū peesi ʻe lauafe ʻo e ngaahi tohí kimuʻa pea toki teuteuʻi ke hoko ko ha ngaahi tohi lēsoni mo e ngaahi tohi kehe ʻa e Siasí.

Naʻe vaheʻi ia ke ne hoko ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa 1950, pea naʻá ne faifatongia ai ʻo aʻu ki ʻEpeleli ʻo e 1951, ʻa ia naʻe vaheʻi ai ia ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne ngāue ai mei ʻEpeleli 1951 ki Sānuali 1970, ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻá ne hoko ko ha Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mei he 1965 ki he 1970, lolotonga ʻene kei hokohoko atu pē ʻi hono ngaahi fatongia ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

Ko ha Ngāue ʻo e Ngaahi Fakatokanga Fefeka mo e Fakamolemole Angavaivai

ʻI he fuofua lea ʻa ʻEletā Siosefa Filitingi Sāmita ʻi ha konifelenisi lahí, naʻá ne lea fakahangatonu ai ki ha taha pē te ne “lea ʻo fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kau maʻu mafai ʻoku nau tokangaʻi e Siasí.” Naʻá ne fai e lea fefeka ko ʻení: “ʻOku ou fakaʻamu ke ʻoatu ha leʻo fakatokanga kiate kinautolu kotoa pē ʻoku mēmipa ʻi he Siasí, mo talaange ke nau fakatomala leva pea tafoki ki he ʻEikí telia naʻa tō mai kiate kinautolu ʻa ʻEne ngaahi tauteá, pea mole ai ʻenau tuí ʻo tafoki mei he moʻoní.”36

Naʻe hokohoko atu ʻene hoko ko ha leʻo ʻo e fakatokangá ʻi he kotoa ʻo ʻene ngāué. Naʻá ne pehē ʻi ha taimi: “Kuó u lau ko hoku misioná ia ʻi hono ueʻi mālohi au ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻeku ngaahi fefonongaʻaki ʻi he ngaahi siteiki ʻo Saioné, ke u lea ki he kakaí ko e taimí ni pē ʻa e ʻaho ʻo e fakatomalá. … ʻOku ou ongoʻi ko hoku misioná ia ke kalangaʻaki e fakatomalá pea mo ui ki he kakaí ke nau tauhi ki he ʻEikí.”37

Ko e faʻahinga akonaki fakahangatonu mo ʻikai toe ufi ko ʻení, naʻe tuifio ʻaki ia ʻa e anga vaivaí mo e angaʻofá. Naʻe mātātonu ia ʻe ʻEletā Poiti K. Peeka ʻi ha fakataha naʻe sea ai ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ʻi he Kōmiti Ngāue Fakafaifekau ʻa e Siasí. “Naʻe tuku mai ha lipooti fekauʻaki mo ha fakatuʻutāmaki ne kau ki ai ha ongo ʻeletā ʻi ha meʻalele ʻa e Siasí. Naʻe ʻi ai ha tangata fakatau vesitapolo ne ʻikai tuʻu ʻene lolí ʻaʻana he fakaʻilonga tuʻu he hala. Naʻe tuiʻi e meʻalele ʻa e ongo faifekaú mei he tafaʻakí ʻo taʻeʻaonga. Naʻe ngāue e kau polisí ki he fakaʻuli ʻo e lolí. Naʻe ʻikai haʻane maluʻi. Meʻamālie, naʻe ʻikai lavea lahi ha taha he ongo faifekaú.

“Naʻe tangutu fakalongolongo pē ʻa Palesiteni Sāmita ʻi hono fakakaukauʻi ʻe he kōmití e meʻa ne hokó. Hili haʻanau tālangaʻi, ne nau ʻoatu ha fakahinohino ki he talēkita pule ʻo e Potungāue Fakafaifekaú, ke ʻai ha loea pea ʻave ki he fakamaauʻangá.

“Ko e toki taimi ia ne fehuʻi ai kia Palesiteni Sāmita pe ʻokú ne loto ke fai e meʻa ko iá. Naʻá ne pehē mai, “ʻIo ʻe lava ke tau fai ia. Pea kapau te tau teke ʻaki hotau mālohí kotoa, mahalo te tau ikuna ʻaki haʻatau faʻoa ʻa e lolí mei he tangataʻeiki fakaʻofá; pea te ne siʻi maʻu moʻui leva mei fē?

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Peeka, “‘Ne mau fesiofaki hangē kuo mau maá. Pea mau fakangofua leva ke fakatau mai ʻe he Siasí ha meʻalele ʻe taha maʻá e kau faifekaú, fai ʻene ngāué pea tukunoaʻi atu e meʻá ni.’”38

“Ko ha Husepāniti mo ha Tamai ʻOfa”

Naʻe ʻi ai ha fānau ʻe toko tolu ʻa ʻEletā Sāmita he taimi naʻe ui ai ia ki he lakanga ʻaposetoló: ko Sosefina mo Sēlina pea mo e ʻuluaki tama ʻa ʻĪtelí, ko ʻEmelī. Hili ha māhina ʻe fitu mei ai, naʻe toe talitali lelei ʻe he fāmilí ha ʻofefine ʻe taha. Naʻe ui ia ʻe ʻĪteli mo Siosefa ko Nāomi. Koeʻuhí ko ha fanga kiʻi palopalema hono fāʻeleʻi mai ʻo Nāomí, naʻe mālō pē siʻene moʻui pea naʻe manavasiʻi e fāmilí he ʻikai ke moʻui fuoloa. Kae hangē ko e lea ʻene tamaí kimui angé, naʻe “fakahaofi ia ʻi he mālohi ʻo e lotú mo e faingāué hili ʻene hā mai hangē kuo ʻikai toe siʻi mānavá.”39 Naʻe toe fāʻele ʻa ʻĪteli kimui ange ki ha fānau ʻe toko fitu: Loisi, ʻAmelia, Siosefa, Luisi, Lainolo, Takilesi pea mo Militoni.

Naʻe faʻa mavahe ʻa Palesiteni Sāmita mei ʻapi ʻi ha taimi lōloa ʻi hono fatongia ko ha ʻAposetoló. Ka ʻi heʻene ʻi ʻapí, naʻá ne tukutaha ʻene tokangá ʻi hono fāmilí. Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe hono uaifi ko ʻĪtelí ko ha “husepāniti angalelei mo ʻofa ko ʻene fakaʻamu taupotu taha ʻi he moʻuí ke fakafiefiaʻi hono fāmilí, peá ne fakangaloki kotoa ʻene ngaahi fie maʻú ʻi heʻene fai iá.”40

Naʻe oliʻia e fānau Sāmitá ʻi he fakakaukau naʻe maʻu ʻe ha kakai ki heʻenau tamaí —ko ha tangata fefeka mo ʻafungi. “ʻI ha ʻaho ʻe taha hili ʻene malanga mālohi ʻo kau ki hono mahuʻinga ʻo e puleʻi ʻete fānaú, naʻe fakaofi atu ki hano ongo ʻofefine, ha fefine ne ʻikai saiʻia heʻene malangá ʻo fakahā ange ʻene fakaʻofaʻia ʻiate kinauá [mo pehē ange,] ‘Pau pē ʻoku tā kimoua hoʻomo tamaí ē!’” Naʻe makiʻikiʻi pē ongo kiʻi tamaiki fefiné ni ia ki he tukuakí ni. Ne na ʻiloʻi lelei ange ʻena tamaí ʻi he fefiné ni—he ʻikai ke ne lava ʻo fakamamahiʻi kinaua. ʻI heʻene foki mai mei heʻene ngaahi fononga lōloá, “ko ha taimi fakafiefia ia mei he momeniti ʻo ʻenau feʻiloaki ʻi he tauʻanga lēlué ʻo aʻu ki he taimi te ne toe mavahe atu ai ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai.” Ne nau vaʻinga, ngaahi pai mo ʻaisikilimi, ō ʻo kaimeʻakai, heka lēlue mo ʻaʻahi ki he ngaahi teleʻa mo e anovai ofi atú. Ne nau fiefia he fanongo ki he ngaahi talanoa fekauʻaki mo hono ngaahi fatongia faka-Siasi ki he funga ʻo e māmaní.41 Ne nau ngāue fakataha foki, ʻo nau femoʻuekina pē hono fai e ngaahi ngāue ʻi honau falé.42

Naʻe sipoti e ngaahi foha ʻo Palesiteni Sāmitá pea naʻá ne faʻa ʻalu ki heʻenau ngaahi feʻauhí he taimi naʻá ne malava aí.43 Naʻá ne fiefia foki he vaʻinga sipoti mo kinautolú, tautefito ki he tolo pulú. Naʻá ne fiefia fakataha mo kinautolu ka naʻá ne feʻauʻauhi mo kinautolu. Naʻe manatuʻi ʻe Lainolo mo Luisi ha ngaahi taimi ne na faʻa kau fakataha ai ʻo feʻauhi mo ʻena tamaí. Naʻá ne tuku ke na fili pe ko e nima fē ke ne fakaʻaongaʻi heʻenau vaʻingá. Ka neongo ʻene vaʻinga nima tahá naʻá ne “mālohi maʻu pē” ʻiate kinaua.”44

Loto Mamahí mo e ʻAmanakí

Naʻe hoko e faʻa mavahe mei ʻapi ʻa ʻEletā Sāmita ʻi hono fatongiá, ko ha meʻa faingataʻa kia ʻĪteli mo e fānaú pea naʻe fakamamahi foki kiate ia ʻa e laulau uike ʻenau mavahevahé. ʻI he ʻaho 18 ʻo ʻEpeleli 1924, naʻá ne heka lēlue atu ai ke tokangaʻi ha konifelenisi fakasiteiki. Naʻe feitama māhina ʻe fitu ʻa ʻĪteli he taimi ko iá, mo fai pē hono lelei tahá ke tokangaʻi e fānaú ʻi ʻapi. ʻI haʻane tohi kiate ia, naʻá ne pehē ai, “ʻOku ou fakakaukau atu kiate koe mo fakaʻamu pehēange mai ke u feohi fakataha mo koe he ngaahi uike siʻi ka hokó ke u tokoni ʻi hono tokangaʻi koé.”45 ʻI heʻene fakakaukau ki ʻapí, naʻá ne fakaʻosi ai ʻa e tohí ʻaki ha maau naʻá ne faʻu. ʻOku hā e maau ko iá ʻi ha ngaahi tohi himi ʻa e Siasí ko e, “ʻOku Ngali Māʻulōloa Nai e Fonongá [Does the Journey Seem Long]?”

ʻOku hā ngali māʻuloloa nai e fonongá,

Faingataʻa mo tokakovi e halá?

ʻI ai nai ha ngaahi fakatūkia ʻi he halá?

Lavelavea nai ho vaʻé he ngaahi maka māsilá

ʻI hoʻo faifeingá

Ke ikuna, neongo e ʻahó mo hono haʻahaʻá?

ʻOku fōngia nai mo mamahi ho lotó,

Pea ongosia mo ho laumālié ʻi lotó,

ʻI hoʻo ngāue faivelenga ʻi ho fatongiá?

ʻOku ngali mamafa nai e kavenga

Kuo pau ke ke fuesiá?

ʻOku ʻikai nai ha taha ke mo kafatahá?

Ho lotó ke ʻoua muʻa naʻa lomekina

Kuo kamata ʻeni e fonongá;

Ka ʻoku kei taʻalo mai kia koe ha Tokotahá.

Ko ia hanga hake ʻi he fiefiá

Pea ala atu ʻo puke hono nimá;

Te ne tataki koe ki ha tuʻunga foʻou ke aʻusiá—

Ko ha fonua māʻoniʻoni mo maʻá,

ʻOku ngata kotoa ai e faingataʻá,

Pea ʻataʻatā ai hoʻo moʻuí mei he angahala kotoá,

Pea ʻikai ke tō ai ha loʻimatá,

He ko e māmahí ia ʻe mōlia kotoá.

Toʻo hono nimá ʻo taki atu ki loto ke ne hūfiá.46

Naʻe kamata ʻi he 1933, hono faʻa uesia e fiefia ʻa e ʻapi Sāmitá ʻe ha “fatongia fakatauhi” mamafa, ʻo hangē ko ia ne lea ki ai ʻa ʻEletā Sāmita heʻene maau he taʻu ʻe hiva kimuʻa angé. Naʻe kamata ke moʻua ʻa ʻĪteli ʻi ha “puke lahi naʻe ʻikai mahino pe ko e hā. Taimi ʻe niʻihi naʻe lolomai ʻene ongoʻi loto mafasiá pea taimi ʻe niʻihi ne ʻikai kei malava ke ne mapukepuke ʻene fakakaukaú ʻo ʻikai toe ha ngāue heʻene fai pea ongosia fau ai hono sinó. Hangē ne ʻikai pē ke tokoni ʻa e tokanga ʻofa mo e poupou ʻo hono fāmilí, ʻenau ngaahi lotú, faingāué pea mo e tokoni falemahakí.”47 Hili haʻane faingataʻaʻia ʻi ha taʻu ʻe fā, naʻá ne siʻi mālōlō leva ʻi he ʻaho 26 ʻo ʻAokosi 1937. ʻI ha tohi hono husepāniti loto mamahí ʻo fekauʻaki mo ʻene mālōloó, naʻá ne hiki ʻo pehē, “He ʻikai lava ke toe maʻu ha fefine lelei ange, pe ko ha uaifi mo ha faʻē moʻoni ange.”48 ʻI he uhouhonga ʻo ʻene mamahí, naʻá ne maʻu ha fiemālie ʻi he ʻilo kuo haʻi fakataha ia mo ʻĪteli Lainolo Sāmita ki he taʻengatá ʻe ha fuakava sila toputapu.

Kaungāmeʻa Foʻou ne Iku ki he Mali

ʻI he mālōlō ʻa ʻĪtelí, naʻe kei nofo ʻi he ʻapi Sāmitá ha fānau ʻe toko nima. Ne hiki leva ha toko ua—fakamaʻu ʻa ʻAmelia ke mali pea teuteu ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa Luisi. ʻE toe pē ʻa Lainolo taʻu 16, Takilesi taʻu 13 pea mo Militoni taʻu 10. ʻI he hohaʻa ko ia ʻa Siosefa Filitingi Sāmita fekauʻaki mo hono ngaahi foha faʻē mate ko ʻení, naʻá ne fakakaukau ai ke toe mali.

Naʻe toka ʻeni heʻene fakakaukaú ko ia naʻe tukutaha leva ʻene tokangá ʻia Sesi ʻEla ʻĒveni, ko ha taʻahine solo ʻiloa ʻi he Kuaea ʻa e Tāpanekale Māmongá. Naʻe hiva ʻa Sesi ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo ʻĪtelí pea naʻe fai ʻe ʻEletā Sāmita ha kiʻi tohi fakamālō loto houngaʻia kiate ia. Naʻe iku e kiʻi tohi ko iá ki ha fetalanoaʻaki he telefoní. Ne teʻeki ai ke maheni ʻa ʻEletā Sāmita ia mo Sesi kimuʻa ka ne ʻikai hano taimi kuó na kaungāmeʻa lelei.

Naʻe ʻaho lahi hono fakakaukauʻi mo lotua ʻe ʻEletā Sāmita pe ʻe lava ke ne kole mali kia Sesi. Faifai peá ne faitohi kiate ia ʻo kiʻi fakaʻali ange ʻene loto ke toe feohi fakatāutaha ange mo ia. Hili ha ʻaho ʻe fā mei ai, naʻá ne maʻu leva ha lototoʻa ke ʻalu hangatonu pē ʻo ʻave ʻa e tohí. Naʻá ne ʻave ia ki he koló mo e ngaahi ʻōfisi vahefonua naʻá ne ngāue ai ko ha fai lekooti ʻa e vahefonuá. Hili iá, naʻá ne tohi ʻeni kimui ange ʻi heʻene tohinoá: “Ne u ʻalu ki ʻōfisi ʻo e Tauhi Lekooti ʻo e Vahefonuá. … Fakaʻekeʻeke ʻa e tauhi lekōtí, ne mahuʻinga ʻaupito, pea tuku ai e tohi ne u faí.”49 Hili ha uike ʻe taha mei ai ʻi ha fononga lēlue ʻa ʻEletā Sāmita ki ha ngaahi fakataha ʻo ha konifelenisi fakasiteiki, naʻá ne toe ʻaʻahi kia Sesi.

ʻI he founga taʻeufi angamaheni ʻa ʻEletā Sāmitá, naʻá ne tohi ai ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Feʻiloaki mo Misi Sesi ʻĒveni ʻo fai ha ʻinitaviumahuʻinga mo ia.” Ne felātani hona mahení pea ne na palani ai ke ne feʻiloaki mo e faʻē ʻa Sesí pea feʻiloaki ʻa Sesi mo ʻene fānaú. ʻIkai lava ha māhina ʻe taha mei ai ʻi he ʻaho 21 ʻo Nōvema 1937, naʻe tali ai ʻe Sesi ha foʻi mama fakamaʻu. Naʻe silaʻi ai e ongo meʻá ni ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he ʻaho 12 ʻo ʻEpeleli 1938, ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite, ko e Palesiteni hono fitu ʻo e Siasí.50

Naʻe hanga ʻe ʻEletā Falanisesi M. Kīponi ko e sekelitali ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí he taimi naʻe Palesiteni ai Siosefa Filitingi Sāmita he Siasí, ʻo fakamatalaʻi ʻene feohi mo Sesi ʻĒveni Sāmitá ʻo pehē: “Neongo ʻena faikehekehe ʻaki ha taʻu ʻe uofulu mā onó mo hona natulá, puipuituʻá mo e taukeí, ka naʻe felātani lelei ʻaupito pē ʻa Siosefa Filitingi ia mo Sesi ʻĒveni Sāmita. Ko ha fefine ia naʻe anga fakafaingofua, moʻui fiefia mo poto he tukuhuá, pea naʻe fiefia ke feohi mo e kakaí. Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ko Siosefá ia naʻe anga fakalongolongo, ʻikai faʻa feohi, anga fakaʻeiʻeiki mo nofo tokotaha holo pē, pea faʻa ongoʻi taʻeoliʻia maʻu pē ke ō ki he kakaí pea ʻikai teitei feinga ia ke tohoakiʻi mai e tokangá kiate ia. Ko e meʻa naʻá ne fakafehokotaki e foʻi vanu ko ʻení ʻi hona ʻulungāngá, ko e ʻofa moʻoni mo e feveitokaiʻaki ne na maʻú.”51 Naʻe aʻu e ʻofa mo e tokaʻi ko ʻení ki he faʻē ʻa Sesí ko Sēneti Piukēnani ʻĒvení, ʻa ia ne kei nofo mo Sesi ʻo aʻu ki heʻene malí. Naʻe hiki atu leva ʻa Sisitā ʻĒveni ʻo nofo mo ʻene tama fefiné ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá ke tokoni ki hono tokangaʻi ʻo e fānaú.

ʻĪmisi
President Joseph Fielding Smith Jr. and Sister Jessie Ella Evans Smith sitting together at a piano.

Ko Siosefa Filitingi Sāmita mo Sesi ʻĒveni Sāmita ʻi he pianó

Ko e Ngāue ʻi ha Māmani Moveuveú

Naʻe faʻa ʻalu fakataha ʻa Sisitā Sāmita foʻoú, ʻa ia ne ui ko “Aunt Jessie” ʻe he fānau mo e makapuna ʻo ʻEletā Sāmitá, mo hono husepānití ʻi heʻene fononga ki he ngaahi konifelenisi fakasiteikí. Naʻe faʻa fakaafeʻi ia ʻe he kau taki fakalotofonuá ke ne hiva he ngaahi fakatahá, pea nau faʻa fakalotoʻi hono husepānití ke na fai ha foʻi tiueti. ʻI he 1939, naʻe vahe ai ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite kia ʻEletā mo Sisitā Sāmita ke na ʻaʻahi ki he ngaahi misiona kotoa pē ʻa e Siasí ʻi ʻIulopé.

Neongo ne teʻeki ai ke hoko e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II he taimi ne tūʻuta ai e ongomātuʻa Sāmitá ki ʻIulopé, ka naʻe fakaʻau pē ke fakalalahi ange ʻa e vāvākovi e ngaahi puleʻangá. ʻI he ʻaho 24 ʻo ʻAokosí, lolotonga kei ʻi Siamane ʻa e ongomātuʻa Sāmitá, naʻe ʻoatu ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha fakahinohino kia ʻEletā Sāmita ke ne fakapapauʻi ʻoku hiki e kau faifekau kotoa pē ʻi Siamané ki ha ngaahi fonua naʻe ʻikai ke kau ki ha faʻahi he vāvākoví. Naʻá ne fakafekauʻaki e ngāué ni mei Koupeniheikeni ʻi Tenimaʻaké. Lolotonga e fehikitaki ko ʻeni ʻa e kau faifekaú, naʻe ʻoatu ai ʻe Uālesi Tolonitō ko e palesiteni fakamisiona ʻi Sekisolovākiá, ʻa hono uaifi ko Māʻatá mo ʻena fānaú ki Koupeniheikeni ke nau malu ai. Naʻe nofo ia ke fakapapauʻi hono fakahikiʻi mai ʻo ha kau faifekau ʻe toko fā ne kei taʻofi. Ne ʻosi atu ha ngaahi ʻaho mo e ʻikai pē lōngona mai ha fetuʻutaki meiate kinautolu. Naʻe manatu ki ai ʻa Maʻata kimui ange ʻo pehē:

“He faifai pea hokosia e ʻaho ʻe lele fakaʻosi ai ʻa e ʻū lēlué, vaka uta pāsesé mo e ʻū vaká mei Siamané pea ne mau lotua ʻe kau ʻa Uali (Palesiteni Tolonitō] mo ʻene kau faifekau ʻe toko faá he heka mai he vaka fakaʻosí ʻi heʻene folau mai ki hono taulanga tuʻupaú. ʻI he mamata ʻa Palesiteni Sāmita ne u fuʻu hohaʻa mo fakaʻau pē ke u ʻitá, naʻá ne haʻu ʻo hili mai hono nimá ʻi hoku ongo umá mo pehē mai, ʻʻE Sisitā Tolonitō, he ʻikai kamata e tau ko ʻení kae ʻoua leva kuo tūʻuta mai ʻa Palesiteni Tolonitō mo ʻene kau faifekaú ki he fonua ko ʻeni ko Tenimaʻaké.’ ʻI he fakalau atu e ʻahó ʻo aʻu ki he hoʻatā efiafí, ne maʻu mai ha telefoni. … Ko Uali naʻe tā maí! Ne haʻu honau toko nimá mei Sekisolovākiá fakataha mo ha kau folau Fakapuleʻanga mei Pilitānia ʻi ha lēlue makehe naʻe ʻoatu ke nau heka mai ai, ʻo nau heka mai he vaka fakaʻosi mei Siamané pea ʻoku nau lolotonga ʻi he matāfanga [ʻo Tenimaʻaké] ko e tali meʻalele ke nau ō ai ki Koupeniheikeni. Naʻe hangē ʻa e ongoʻi fiemālie mo e fiefia ne ongona he ʻapi misioná mo e kau faifekau ʻe toko 350, ko ha matafi atu ha konga ʻao fakapoʻulí kae hā mai e ulo ʻo e laʻaá.”52

Naʻe houngaʻia ʻa ʻEletā Sāmita ʻi he kakai ʻo Tenimaʻaké, ʻa ia ne nau tali hono fetukutukuʻi mai ʻo e kau faifekaú ki honau fonuá. ʻI he kamata e taú, naʻá ne kikiteʻi koeʻuhí ko ʻenau angaʻofá, he ʻikai honge meʻakai e kakai Tenimaʻaké he lolotonga e taú. Hili ha taʻu lahi mei ai, “naʻe kei moʻui lelei ange e kakai Tenimaʻaké hili ʻa e taú, pea mahalo ne nau laka ange kinautolu ʻi ha toe faʻahinga puleʻanga ʻi ʻIulope. Naʻe ʻoatu foki ʻe he Kāingalotu Tenimaʻaké ha ngaahi kofukofu uelofea ki he Kāingalotu faingataʻaʻia ʻi Hōlani mo Noaué. Naʻe tupulaki e tokolahi ʻo e kāingalotú pea laka hake he liunga uá ʻa e talitotongi vahehongofulú ʻi he Misiona Tenimaʻaké. … Naʻe lau ʻe he Kāingalotu Tenimaʻaké honau ngaahi tūkungá, ko hano fakahoko tonu pē ia ʻo e kikite naʻe fai ʻe ʻEletā Sāmitá.”53

ʻI he kamata e taú, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe ʻEletā Sāmita ke fetukutuku ha kau faifekau ʻAmelika ʻe toko 697 ne lolotonga ngāue ʻi ʻIulope. Koeʻuhí ne ʻosi hoko ha niʻihi ʻo e kau faifekaú ko ha kau taki fakavahefonua mo fakakoló, naʻe tuku atu ai ʻe ʻEletā Sāmita e ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa ko iá ki he kāingalotu he feituʻu ko iá. Hili hono fakahoko e ngaahi fatongiá ni, naʻe tukufolau leva ʻa ʻEletā Sāmita ia mo Sesi ki he ʻIunaiteti Siteití. Naʻá na heka lēlue mei Niu ʻIoke ʻo aʻu ki hona ʻapí hili ia ha māhina ʻe fitu ʻo ʻena mavahé.

Neongo naʻe fiefia ʻa ʻEletā Sāmita ʻi he foki lelei mai e kau faifekau ʻAmeliká ki honau ngaahi ʻapí, ka naʻá ne hohaʻa koeʻuhí ko e siʻi kakai tonuhia kuo nau lavetukia ʻi he haʻahaʻa ʻo e taú ʻi honau ngaahi fonuá. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “ʻOku langa hoku mafú he taimi kotoa pē ne mau fakataha ai peá u lulululu mo e kakai ofi aí. Ne nau talitali māfana kimautolu pea naʻe mahuʻinga fau kiate au ʻenau anga fakakaumeʻá, ʻo mahulu hake ia mahalo he meʻa ne nau ʻiloʻí. Ne tangi hanau niʻihi mo nau pehē ʻoku tuʻunuku mai ha faingataʻa lahi, pea he ʻikai ke mau toe feʻiloaki ʻi he moʻui ko ʻení. ʻOku ou fakaʻofaʻia ʻiate kinautolu he taimí ni, mo lotua he ʻaho kotoa pē ʻe maluʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi fakalilifu ko ʻení.”54

Naʻe kau ʻa e foha ʻo ʻEletā Sāmita ko Luisí, ʻa ia ne ʻi ʻIngilani he kamata ʻa e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, ʻi he kulupu fakaʻosi ʻo e kau faifekau ke foki mai ki ʻapí.55 Hili ha taʻu ʻe ua mo e konga mei ai, naʻe kolosi ai ʻa Luisi he Tahi ʻAtilanitikí, ke kau atu ki he ngāue fakakautaú. Naʻe tohi ʻe ʻEletā Sāmita ʻo pehē, “Kuo hoko ʻeni ko ha meʻa fakaloloma kiate kitautolu kotoa pē. Meʻangali vale moʻoni ko hono fakamālohiʻi ʻo e kakai maʻa mo angatonú ke nau kau atu ki he fepakipaki ʻa e māmaní, koeʻuhí pē ko e faiangahala ʻa e tangatá.”56

ʻI he ʻaho 2 ʻo Sānuali 1945, naʻe maʻu ai ʻe ʻEletā Sāmita ha mākoni ʻo fakahā mai kuo tōtau hono fohá lolotonga ʻene tokoni ki hono fonuá. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Ne hoko mai e talá ni ko ha meʻa fakaʻohovale moʻoni he ne ma ʻamanaki lelei atu ʻe vavé ni pē haʻane foki mai ki he ʻIunaiteti Siteití. Ne ma ongoʻi ʻe maluʻi ia he kuo tuʻo lahi haʻane hao kimuʻa mei he fakatamakí. ʻOku faingataʻa ke ma ʻiloʻi ʻe ala hoko ha meʻa pehē. … Pea neongo ko ha tā ʻoku oʻo kiate kimautolu, ka ʻoku mau maʻu ʻa e nonga mo e fiefia ʻi he ʻilo naʻá ne maʻa mo haohaoa mei he fulikivanu ʻoku tofanga ai e māmaní pea maʻu ʻi he ngāue fakakautaú. Naʻá ne tuʻu maʻu ʻi heʻene tuí pea ʻoku taau mo ia ke ne aʻusia ha toetuʻu naunauʻia, ʻi he taimi te mau toe fakataha aí.”57

Ko ha Faiako mo ha Takimuʻa Falalaʻanga

ʻI he hoko ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne faʻa tuʻu ai he ʻao ʻo e Kāingalotú ke fakamoʻoni ʻo kau kia Sīsū Kalaisi, akoʻi ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí pea mo ui ki he kakaí ke nau fakatomala. Naʻe laka hake he 125 ʻa e malanga konifelenisi lahi naʻá ne faí, kau atu ki ha ngaahi konifelenisi fakasiteiki ʻe lau afe, mo lea ʻi ha ngaahi polokalama hangē ko e konifelenisi tohihohokó mo e fakamafola lea he letioó. Naʻe akoʻi foki ia ʻe he folofola kuo tohí. Ne taʻu lahi ʻene faʻu ha fakamatala ʻo hā ʻi he makasini Improvement Era ʻa e Siasí mo tali ha ngaahi fehuʻi ne fakahū atu ʻe he kau lau makasiní. Naʻá ne faʻu mo ha ngaahi fakamatala kehe ki he ngaahi makasini ʻa e Siasí mo e konga ʻa e Siasí ʻi he Deseret News. Lolotonga ʻene ngāue ko ha ʻAposetolo mei he 1910 ki he 1972, naʻe pulusi ʻene ngaahi tohi kuo hikí, ʻi ha tohi ʻe 25 ʻo kau ai ʻa e Essentials in Church History, Doctrines of Salvation, Church History and Modern Revelation, pea mo e Answers to Gospel Questions.

Ne falala ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí kia Palesiteni Sāmita ke hoko ko ha mataotao ʻi he ongoongoleleí, ʻo fakafou heʻenau fanongo ki heʻene ngaahi malangá mo lau ʻene ngaahi tohi ne hikí. ʻIkai ngata aí, ne nau ako ke falala mo muimui ki he ʻEikí. Hangē ko e lau ʻa Palesiteni N. ʻEletoni Tená, kuo hanga ʻe Siosefa Filitingi Sāmita ʻo “takiekina ha moʻui ʻa ha kakai ʻe laukilu ʻi heʻene moʻuiʻaki, faiako ʻaki e folofolá mo tohi e tefitoʻi moʻoni kotoa pēʻo e ongoongoleleí. Naʻe ʻikai toe veiveiua ha taha ʻi heʻenau ʻiloʻi ko e ʻOtuá ko e ʻOtua moʻui pea ko ʻene fānau fakalaumālie ʻa kitautolu; pea ko Sīsū Kalaisi ʻa Hono ʻAlo Tofu Pē Taha Naʻe Fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻi he kakanó; pea naʻá ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhí ko kitautolu ke tau lava ʻo aʻusia ʻa e moʻui taʻefaʻamaté; pea ʻe lava ke tau aʻusia ʻa e moʻui taʻengatá ʻi heʻetau tali mo moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí.”58

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī:

“Naʻe tala e moʻui mo e ngaahi ngāue ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá ʻe ha meʻa ʻe tolu:

“1. Ko ʻene ʻofa ki he ʻEikí pea mo e faitōnunga kakato mo taʻeueʻia ke fakamālohia e ʻofa ko iá ʻaki ʻene tauhi ʻene ngaahi fekaú mo fai maʻu pē meʻa ko ia ʻe fakahōifua ki he ʻEikí.

“2. Ko ʻene tauhi mateaki ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e ngaahi moʻoni taʻengata naʻe toe fakafoki mai ʻiate iá; ki heʻene kui tangata ko Pēteliake Hailame Sāmitá, … [naʻe] mate fakamāʻatá; pea ki heʻene tamaí ko Palesiteni Siosefa F. Sāmita, kuo tohitongi hono hingoá ʻo lauikuonga ʻi he kolo silesitialé ko e taha naʻá ne kātekina lototoʻa e ngāue ʻAʻana naʻe lilingi hono taʻataʻá ke tau moʻui aí.

“3. Ko ʻene mataotao he ongoongoleleí mo ʻene ʻilo fakalaumālié; ʻa hono poto taʻetūkua ʻi hono malangaʻaki ʻo e angatonú; pea mo ʻene ngāue ke fafanga ʻa e fiekaiá, fakakofu ʻa e telefuá, ʻaʻahi ki he kau uitoú mo e tamai maté pea mo hono fakahaaʻi ʻo e lotu haohaoá ʻi he akonaki mo e tā sīpingá.”59

Naʻe vakai e kau taki ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá kia Palesiteni Sāmita ko ha takimuʻa poto mo manavaʻofa. ʻI hono fakamanatu hono taʻu 80, naʻe pulusi ai ʻe he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ha tohi ko e fakaʻapaʻapa kiate ia. Naʻe kau heʻenau fakaʻapaʻapá ʻenau pehē:

“Ko kimautolu ko ia ʻoku ngāue ʻi he malumalu ʻo ʻene takimuʻá ʻi he Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, kuo mau faʻa mamata ki he fakaʻeiʻeiki moʻoni ʻo hono ʻulungāngá. ʻOku hokohoko atu ʻemau sio fakaʻaho ki he ngaahi fakamoʻoni ʻo ʻene mahinó mo ʻene fakaʻatuʻi hono kaungāngāué ʻi he taimi ʻoku vahe mai ai mo fakafekauʻaki ʻemau ngāué ke kei laka pē kimuʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. Pehēange mai ʻe lava ke ongoʻi ʻe he Siasí fakakātoa ʻa e angamalū ʻo hono laumālié pea mo ʻene tokanga lahi ki he tuʻunga lelei ʻa kinautolu ʻoku fakaʻofa mo faingataʻaʻiá. ʻOkú ne ʻofa ʻi he kāingalotu kotoa pē pea ʻokú ne lotua taʻetūkua ʻa e faiangahalá.

“ʻOku fakaofo ʻene faʻa ʻiló he ʻoku meimei ke ua e meʻa ʻokú ne fua ʻaki ha tuʻutuʻuni aofangatukú. Ko e hā e fakaʻamu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí? Ko e hā e meʻa ʻe lelei taha ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá?”60

Palesiteni ʻo e Siasí

ʻI ha pongipongi Sāpate ko e ʻaho 18 ʻo Sānuali 1970, naʻe pekia ai ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei. Naʻe foki leva e fatongia fakatakimuʻa ʻi he Siasí ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ne Palesiteni ai ʻa Siosefa Filitingi Sāmita taʻu 93.

ʻI he ʻaho 23 ʻo Sānuali 1970, naʻe fakataha mo hikinimaʻi ai ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa Palesiteni Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe fili ʻe Palesiteni Sāmita ʻa Hāloti B. Lī ko e Tokoni ʻUluakí pea mo N. ʻEletoni Tena ko e Tokoni Uá. Naʻe vaheʻi leva e toko tolú ke nau fakahoko honau ngaahi fatongia foʻoú.

ʻĪmisi
Joseph Fielding Smith standing between his two counselors in the First Presidency, Harold B. Lee and N. Eldon Tanner.

Ko Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita mo hono Ongo Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: Palesiteni Lī (ʻi lotó) pea mo Palesiteni N. ʻEletoni Tena (toʻomataʻú)

Naʻe manatu ʻa ʻEletā ʻEselā Tafu Penisoni naʻe ʻi he fakataha ko iá ʻo pehē: “Ne ʻi ai ha laumālie lelei ʻo e faaitahá ʻi heʻemau fakatahá pea naʻe hāsino e ʻofa ʻi he feʻiloaki fiefia e kau takí ʻi hono fili mo vaheʻi ʻo e kau taki foʻoú.”61

Naʻe vahevahe mai ʻe ʻEletā Poiti K. Peeka ʻene fakamoʻoniʻi tonu e uiuiʻi ʻo Palesiteni Sāmitá:

“Ne u mavahe mei ʻōfisi he hoʻatā Falaite ʻe taha mo fakakaukauʻi pē hoku fatongia ki ha konifelenisi he fakaʻosinga ʻo e uiké. Ne u tatali ke lele hifo e lifí mei he fungavaka nimá.

“ʻI he ava hake ʻa e matapā ʻo e lifí, ko Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻeni ne tuʻu mai aí. Naʻá ku ʻohovale he sio kiate iá he naʻe tuʻu hono ʻōfisí ʻi ha taha ʻo e fungavaka ki laló.

“ʻI heʻeku vakai atu ki heʻene tuʻu mai he hūʻangá, ne u maʻu ha fakamoʻoni makehe ne mālohi fau —ko e palōfita ē ʻa e ʻOtuá ʻoku tuʻú. Naʻe hanga ʻe he leʻo mālie ʻo e Laumālié ʻoku takaua mo e māmá, pea tānaki ki ai mo e ʻatamai haohaoá, ʻo fakapapauʻi mai kiate au ko ha palōfita ʻeni ʻa e ʻOtuá.”62

Naʻe hokohoko atu e tupulaki ʻa e Siasí ʻi he tataki ʻa Palesiteni Sāmitá. Hangē ko ʻení, naʻe fokotuʻu ha siteiki ʻe 81, kau ai e ngaahi fuofua siteiki ʻi ʻĒsia mo ʻAfiliká pea aʻu e tokolahi ʻo e Siasí ki he 3 miliona tupú. Fakatapui ha ongo temipale—ʻi ʻOkiteni ʻi ʻIutaá pea mo e Polovo ʻi ʻIutaá.

ʻI he tupulaki ʻa e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní, naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻa hono mahuʻinga ʻo e ʻapi fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí. Naʻá ne fakamanatu ki he Kāingalotú ko e taumuʻa e “houalotu ʻa e Siasí ke tokoni ki he fāmilí mo hono kau mēmipá ke nau aʻusia ʻa e hakeakiʻí.”63 Naʻá ne akonaki ʻo pehē: “Ko e fāmilí ko e fokotuʻutuʻu mahuʻinga taha ia ʻi he moʻuí ni mo e taʻengatá. … Ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ke fakamālohia mo paotoloaki ʻa e ʻiuniti ko e fāmilí.”64 ʻI he feinga ʻa e Siasí ke fakamālohia e ngaahi fāmilí mo e fakafoʻituituí, naʻa nau fai ai ha fakamamafa lahi ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ʻa ia ko ha polokalama ne poupouʻi talu mei he 1909, ʻi he taimi naʻe hoko ai e tamai ʻa Palesiteni Sāmitá ko e Palesiteni ʻo e Siasí. ʻI he taimi ne takimuʻa ai ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá, naʻe tuku mavaheʻi ai ʻa e Mōnité maʻá e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. He ʻikai fai ha fakataha faka-Siasi he pō ko iá pea ʻe tāpuni e ngaahi fale ʻo e Siasí ʻi he ngaahi feituʻú.

Neongo e toulekeleka ʻa Palesiteni Sāmitá, ka naʻá ne fua hono fatongiá ʻi he loto fakatōkikalo ʻo hangē ha tamasiʻi siʻí pea ʻi he ivi lahi ʻo hangē ko e toʻu tupú. ʻI he taʻu ʻe ua mo e māhina ʻe nima naʻá ne hoko ai ko e palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā ʻo e Siasí, naʻe hanga ʻe heʻene ngaahi pōpoakí ʻo ueʻi fakalaumālie hake ʻa e Kāingalotú ʻi he funga ʻo e māmaní.

Naʻá ne pehē “ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa e ʻOtuá ko ʻetau Tamai Hēvaní”65 pea “kuo pau ke tau tui kia Kalaisi pea muimui ki heʻene sīpingá.”66 Naʻá ne fakamoʻoniʻi ko Siosefa Sāmitá naʻe “mamata mo ne tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamai mo hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí”67 peá ne hoko ko e tokotaha “ke fakahā mai ai e ʻilo kia Kalaisí pea mo e fakamoʻui ʻo e māmaní ʻi he kuonga mo e toʻu tangata ko ʻení.”68

Naʻá ne poupouʻi ʻa e Kāingalotú ke nau “siʻaki ʻa e ngaahi hala ʻo e māmaní”69 kae ʻofa ki he kakai kotoa pē ʻi he māmaní —“pea vakai pē ki he lelei ʻa e kakaí ʻi heʻetau feinga ke tokoni ke nau ikunaʻi ha tōʻonga kovi ʻe taha pe ua.”70 Naʻá ne fakamanatu ange ko e founga ʻe taha ke fakahaaʻi ai ʻa e “laumālie ʻo e ʻofá mo e ongoʻi fakatokouá” ko hono vahevahe atu ʻo e ongoongoleleí —ke “fakaafeʻi ai ʻa e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau muimui ki he folofola ʻo e moʻui taʻengatá kuo fakahā mai he ʻaho ní.”71

Naʻá ne feohi mo e toʻu tupu ʻo e Siasí, ʻo fakataha mo ha haʻofanga tokolahi ʻo e toʻu tupu ʻi he Siasí mo fakalotolahiʻi kinautolu ke nau “tuʻu maʻu ʻi he tuí neongo e fakafepakí.”72

Naʻá ne faʻa lea ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakamanatu ange kuo “uiuiʻi kinautolu ke nau fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí mo maʻu hono mafaí” peá ne naʻinaʻi ange ke nau “manatuʻi ko hai kinautolu pea nau ngāue ʻo fakatatau ki ai.”73

Naʻá ne fakalotolahiʻi e Kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ke nau maʻu honau ngaahi tāpuaki fakatemipalé, tauhi pau e ngaahi fuakava ʻo e temipalé pea toe foki ki he temipalé ke maʻu ʻa e ngaahi ouau toputapú maʻa ʻenau ngaahi kuí. Kimuʻa peá ne fakatapui ʻa e Temipale ʻOkiteni ʻIutaá, naʻá ne pehē, “Tuku muʻa ke u fakamanatu atu ko e taimi ʻoku fakatapui ai ʻe he ʻEikí ha fale, ko hono moʻoní ʻoku tau fakatapui ai kitautolu ki he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻaki ha fuakava te tau fakaʻaongaʻi ʻa e falé ʻi he founga ʻokú ne finangalo ke fakaʻaongaʻi aí.”74

Naʻá ne tapou mai, “Tauhi e ngaahi fekaú. ʻAʻeva ʻi he māmá. Kātaki ki he ngataʻangá. Tauhi totonu ʻa e fuakava mo e tufakanga kotoa pē pea ʻe faitāpuekina koe ʻe he ʻEikí ʻo mahulu hake ia he meʻa ʻokú ke fakaʻanaua ki aí.”75

Naʻe toʻo mai ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ha lea ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ke fakamatalaʻi ʻaki e ivi tākiekina mo e takimuʻa ʻa Palesiteni Sāmitá, ʻo ne pehē: “Ko e lea ʻeni ne fai ʻe Palesiteni ʻIongí: ‘Kapau te tau moʻuiʻaki ʻetau tui fakalotu māʻoniʻoní pea tuku ke pule ʻa e Laumālié, he ʻikai taʻeoli pe fakavalevale ia, ka ʻi he fakaʻau ke aʻu e sinó ki he ngataʻangá, ʻoku toe mālohi ange e pikitai ʻa e Laumālié ki ai ʻi he tafaʻaki ʻo e veilí, ʻo ne maʻu hono mālohí mei he matavai mapunopuna taʻengata ko ia ʻo e moʻuí ʻoku fetapaki mei ai e makakoloa ʻo e ʻatamai leleí, ʻo ne ʻākilotoa e sino vaivai mo hōloa ko iá ʻaki ha huelo ʻo e poto taʻefaʻamaté.’

“Kuo tā tuʻo lahi ʻemau mātātonu ʻeni, ʻi heʻemau tālangaʻi ha ngaahi meʻa lalahi —ʻa ia ko ha ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku totonu ke fai tokotaha pē ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí. Ko e taimi ia ne mau mamata ai ki he huhulu mai e poto ko ʻení meia [Palesiteni Sāmitá] ʻi heʻene fakamatalaʻi ha ʻilo ne mahulu hake ia he mahino naʻá ne maʻu he taimi ko iá, ko ha ngaahi meʻa naʻá ne ʻohake mei he uho ʻo hono laumālie moʻuí.”76

“Uiuiʻi ʻe he ʻEikí … ki he Ngāue Kehe mo Maʻongoʻonga Ange”

ʻI he ʻaho 3 ʻo ʻAokosi 1971, naʻe mālōlō ai ʻa Sesi ʻĒveni Sāmita, kae toe uitou pē ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita, ko hono tuʻo tolú ia. ʻI heʻene peheé, ne ʻalu leva ʻa Palesiteni Sāmita ʻo nofo mo hono ʻofefine ko ʻAmelia Makongikií pea mo hono husepānití ko Pulusi. Naʻe taufetongi leva e toenga ʻo e fānaú he ʻaʻahi mai kiate iá mo ʻave ia ʻo fakaʻeveʻevaʻí. Naʻe hokohoko atu ʻene ʻalu ki hono ʻōfisí he ʻaho kotoa pē he lolotonga ʻo e uiké ʻo kau atu ki he ngaahi fakatahá mo fefolauʻaki holo he ngaahi ngāue ʻa e Siasí.

ʻI he ʻaho 30 ʻo Sune 1972, naʻe mavahe ai ʻa Palesiteni Sāmita mei hono ʻōfisi ʻi he fungavaka ʻuluaki ʻo e ʻŌfisi Pule ʻo e Siasí, ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻahó. Naʻá ne ʻalu mo ʻene sēkelitalí ko D. ʻAfa Heikoki ki he ʻōfisi ʻo e Faihisitōlia ʻo e Siasí, ʻa ia ne ngāue ai kimuʻa peá ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻá ne fakaʻamu ke feʻiloaki mo kinautolu kotoa naʻe ngāue aí. Hili ʻenau lulululú, naʻá ne ʻalu ki he pesimeni ʻo e falé ke lulululu mo e kau tali telefoní pea mo ha niʻihi kehe ngāue he feituʻu ko iá ke fakahaaʻi ʻene houngaʻia. Ko hono ʻaho fakaʻosi pē ia ʻi ʻōfisí.

ʻI he Sāpate ko hono 2 ʻo Siulai 1972, ko e ʻaho pē ia ʻe 17 kimuʻa pea hoko hono taʻu 96, naʻá ne maʻulotu sākalamēniti ai ʻi hono uooti totonú. ʻI he konga kimui ʻo e hoʻatā ko iá naʻá ne ʻaʻahi ai ki hono ʻofefine lahí ko Sosefina mo hono foha ko Lainoló. ʻI he efiafi ko iá ʻi heʻene tangutu ʻi he sea naʻá ne manako taha aí ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Makongikií, naʻá ne pekia ai ʻi he nonga. Hangē ko e fakamatala kimui hono foha ʻi he fonó, kuo hanga ʻe he “ʻEikí ʻo ui atu ʻa [Palesiteni Sāmita], ʻa ia naʻá ne ʻofa lahi mo tokoni lahi ki aí, ki ha ngāue kehe mo maʻongoʻonga ange ʻi heʻene ngoue vaine taʻengatá.”77

ʻI he fanongo ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī ko e ʻAposetolo pule he māmaní he taimi ko iá kuo pekia ʻa Palesiteni Sāmitá, naʻá ne ʻaʻahi leva ki he ʻapi ʻo e fāmili Makongikií. Naʻá ne “lue fakalongolongo atu pē ki he seá ʻo tūʻulutui ʻo ne ala atu ʻo puke mai e taha ʻo e ongo nima ʻo e Palesitení. Naʻá ne fai pehē ʻi ha taimi lōloa ʻo ʻikai ke lea, ʻi he lotu pe fakalaulauloto. Naʻá ne tuʻu hake leva ʻo fakahaaʻi ʻene ongo fiekaungāmamahi ki he fāmilí, ʻene fakaʻapaʻapa ki heʻenau tamaí peá ne naʻinaʻi kiate kinautolu ke nau fakalāngilangiʻi ʻa Palesiteni Sāmita ʻaki ʻenau moʻui tāú.”78

Ko ha Fakaʻapaʻapa ki ha “Tangata Moʻui Tōnunga ʻa e ʻOtuá”

ʻI he meʻafakaʻeiki ʻo Palesiteni Sāmitá, naʻe ui ia ʻe Palesiteni N. ʻEletoni Tena ko ha “tangata moʻui tōnunga ʻa e ʻOtuá, ko ha tangata ne tokoni fakaʻeiʻeiki ki he ʻOtuá mo hono kāingá pea naʻe taki ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ki hono fāmilí pea mo e tokotaha kotoa pē kuo uiuiʻi ia ke ne tokangaʻí; pea ʻoku moʻoni ke tau pehē ko ha tangata ia ne ʻikai ha kākā pe hikisia ʻiate ia. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tena, “He ʻikai pē ha taimi ia ʻe lava ke pehē ai naʻá ne ʻmanako ki he fakamālō ʻa e tangatá [ʻo lahi ange ia] ʻi he fakamālō ʻa e ʻOtuá’ [Sione 12:43].”79

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī: “Kuó u ʻofa mo [Palesiteni] Tena ʻi he tangatá ni he taʻu ʻe ua mo e konga ko ʻení. Naʻe ʻikai ko ha fakangalingali. Naʻá ne maʻu ʻa e ʻofá he naʻá ne ʻofa ʻiate kimaua pea kuó ma poupouʻi ia, pea naʻá ne poupouʻi mo falala mai kiate kimaua.”80

Naʻe hanga ʻe ha nusipepa ne nau fakaangaʻi ʻa Palesiteni Sāmita mo fehuʻia hono ui ia ki he Toko Hongofulu Mā Uá he taʻu ʻe 60 tupu kuohilí, ʻo pulusi ʻa e fakaʻapaʻapa ko ʻení kiate ia: “Ko Siosefa Filitingi Sāmitá, ko ha tangata ne fefeka ʻene mateakiʻi ʻa ʻene tuí, ka naʻe lotoʻofa ki he ngaahi fie maʻu ʻa e kakai he feituʻu kotoa pē, naʻá ne fai ha faleʻi fakapotopoto ki hono kaungā-ngāué, tokanga ʻofa ki hono fāmilí mo hakeakiʻi ʻa e tuʻunga fakatakimuʻá ʻi hono ngaahi fatongia faka-Siasí. Te tau ʻofa kiate ia, ka te tau manatua ia ʻi he lāngilangiʻia makehe.”81

Mahalo ko e fakahikihiki māʻolunga tahá, ʻa e lea ko ia ne fai ʻe ha mēmipa ʻo e fāmilí, ʻa e foha ʻi he fono ʻo Palesiteni Sāmitá ko Pulusi R. Makongikií, ʻi heʻene fakamatalaʻi ia ko ha “foha ʻo e ʻOtuá; ko ha ʻaposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí; ko ha palōfita ʻo e Fungani Māʻolungá; kae mahulu hake aí, ko ha tamai ʻi ʻIsileli!” Naʻe kikite ʻa ʻEletā Makongikī ʻo pehē, “ʻI he ngaahi taʻu lahi ka hoko maí, ʻe ongo mai hono leʻó mei he efú ʻi he ako e ngaahi toʻu tangata teʻeki fanauʻi maí, ki he ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí mei heʻene ngaahi tohí.”82

ʻI hoʻo ako ʻa e tohi ko ʻení, ʻe tokoni ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá ke fakahoko e lea ko iá. ʻE ongo mai hono “leʻó mei he efú” kiate kimoutolu ʻi hoʻomou “ako e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley, “Believe His Prophets,” Ensign, May 1992, 52.

  2. Thomas S. Monson, ʻi he “News of the Church,” Ensign, May 1996, 110.

  3. Bruce R. McConkie, “Joseph Fielding Smith: Apostle, Prophet, Father in Israel,” Ensign, Aug. 1972, 29.

  4. Julina Lambson Smith, ʻi he Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 52.

  5. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 65.

  6. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 51.

  7. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 57.

  8. ʻI he Conference Report, Apr. 1930, 91.

  9. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 62.

  10. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 71–72.

  11. Joseph Fielding Smith, ʻi he Conference Report, Oct. 1970, 92.

  12. Vakai, Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 73–74; Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God (1992), 52–53.

  13. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 75.

  14. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 79.

  15. Vakai, The Life of Joseph Fielding Smith, 80.

  16. ʻI he The Life of Joseph Fielding Smith, 81.

  17. Vakai, The Life of Joseph Fielding Smith, 82.

  18. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 83.

  19. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 90.

  20. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 117; vakai foki ki he peesi 116.

  21. Joseph F. Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 116.

  22. Lewis Shurtliff, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 112–13.

  23. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 113.

  24. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 96.

  25. Louie Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 113–14.

  26. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 92.

  27. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 115.

  28. Vakai, The Life of Joseph Fielding Smith, 91.

  29. ʻI he Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God, 124.

  30. Vakai, Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 152–53.

  31. Vakai, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God, 113.

  32. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 160.

  33. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 162.

  34. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 169.

  35. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 174–76.

  36. ʻI he Conference Report, Oct. 1910, 39.

  37. ʻI he Conference Report, Oct. 1919, 88–89

  38. Lucile C. Tate, Boyd K. Packer: A Watchman on the Tower (1995), 176.

  39. Joseph Fielding Smith, ʻi he Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God, 162.

  40. Ethel Smith, ʻi he Bryant S. Hinckley, “Joseph Fielding Smith,” Improvement Era, June 1932, 459.

  41. Vakai, The Life of Joseph Fielding Smith, 14.

  42. Vakai, The Life of Joseph Fielding Smith, 234.

  43. Vakai, The Life of Joseph Fielding Smith, 15.

  44. Vakai, The Life of Joseph Fielding Smith, 237.

  45. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 188–89.

  46. Hymns, no. 127.

  47. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 242–43.

  48. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 249.

  49. Joseph Fielding Smith, ʻi he Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God, 275.

  50. Vakai, The Life of Joseph Fielding Smith, 251–58.

  51. Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God, 278–79.

  52. Martha Toronto Anderson, A Cherry Tree Behind the Iron Curtain (1977), 32.

  53. Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 204.

  54. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 282–83.

  55. Vakai, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God, 315.

  56. Joseph Fielding Smith, ʻi he Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God, 332.

  57. Joseph Fielding Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 287–88.

  58. N. Eldon Tanner, “A Man without Guile,” Ensign, Aug. 1972, 33.

  59. Bruce R. McConkie, “Joseph Fielding Smith: Apostle, Prophet, Father in Israel,” Ensign, Aug. 1972, 28.

  60. Quorum of the Twelve Apostles, “President Joseph Fielding Smith,” Improvement Era, July 1956, 495.

  61. Ezra Taft Benson, ʻi he Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson, 411.

  62. Boyd K. Packer, “The Spirit Beareth Record,” Ensign, June 1971, 87.

  63. Joseph Fielding Smith, ʻi he “Message from the First Presidency,” Ensign, Jan. 1971, ʻi loto he takafi muʻá mo e peesi 1.

  64. Joseph Fielding Smith, “Counsel to the Saints and to the World,” Ensign, July 1972, 27.

  65. Joseph Fielding Smith, Sealing Power and Salvation, Brigham Young University Speeches of the Year (Jan. 12, 1971), 2.

  66. Joseph Fielding Smith, “The Plan of Salvation,” Ensign, Nov. 1971, 5.

  67. Joseph Fielding Smith, “To Know for Ourselves,” Improvement Era, Mar. 1970, 3.

  68. Joseph Fielding Smith, “The First Prophet of the Last Dispensation,” Ensign, Aug. 1971, 7.

  69. Joseph Fielding Smith, “Our Responsibilities as Priesthood Holders,” Ensign, June 1971, 49.

  70. Joseph Fielding Smith, “My Dear Young Fellow Workers,” New Era, Jan. 1971, 4.

  71. Joseph Fielding Smith, “I Know That My Redeemer Liveth,” Ensign, Dec. 1971, 27.

  72. Joseph Fielding Smith, “President Joseph Fielding Smith Speaks on the New MIA Theme,” New Era, Sept. 1971, 40.

  73. Joseph Fielding Smith, ʻi he Conference Report, Oct. 1970, 92.

  74. Joseph Fielding Smith, ʻi he “Ogden Temple Dedicatory Prayer,” Ensign, Mar. 1972, 6.

  75. Joseph Fielding Smith, “Counsel to the Saints and to the World,” 27.

  76. Harold B. Lee, “The President—Prophet, Seer, and Revelator,” Ensign, Aug. 1972, 35.

  77. Bruce R. McConkie, “Joseph Fielding Smith: Apostle, Prophet, Father in Israel,” 24.

  78. Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God, 495.

  79. N. Eldon Tanner, “A Man without Guile,” Ensign, Aug. 1972, 32.

  80. Harold B. Lee, “The President—Prophet, Seer, and Revelator,” 39.

  81. Salt Lake Tribune, July 4, 1972, 12.

  82. Bruce R. McConkie, “Joseph Fielding Smith: Apostle, Prophet, Father in Israel,” 24, 27.