Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 26: Ko e Teuteu ki he Hāʻele mai Hotau ʻEikí


Vahe 26

Ko e Teuteu ki he Hāʻele mai Hotau ʻEikí

“Mou teuteu ʻa e hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí, pea fakatonutonu ʻa hono ngaahi hāʻeleʻangá, he ʻoku ofi mai ʻa e houa ʻo ʻene hāʻele maí” (T&F 133:17).

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Naʻe talaange ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻi ha meʻa ʻe taha ki ha kulupu ʻo e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní naʻá ne “lotua ke hoko mai ʻa e ngataʻanga ʻo e māmaní.” Naʻá ne pehē, “Kapau ʻe hoko mai ʻapongipongi te u fiefia.” Naʻe lea leʻo lahi hake ha fefine ke fanongo ki ai ʻa e toengá, fekauʻaki mo e fakamatala ko ʻení. Naʻe pehē ange ia, “ʻSiʻi, ofa pē he ʻikai.”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻi heʻene fakamatalaʻi e meʻá ni ʻi ha taimi ki mui ange:

“ʻOku ʻikai ke ke loto koe ke hokosia mai ʻa e ngataʻanga ʻo māmaní?

“ʻOku hala e fakakaukau ʻa e tokolahi taha e kakaí ki he ʻuhinga ʻo e ngataʻanga ʻo māmaní. …

“… Ko e taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa Kalaisí ʻe ʻi ai leva ʻa e ngataʻanga ʻo e māmaní. … He ʻikai ke toe ʻi ai ha tau, ha faingataʻa, ha meheka, pe loi; he ʻikai ke toe ʻi ai ha faiangahala. ʻE ako ai ʻa e tangatá ke ʻofa ʻi he ʻEikí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea kapau he ʻikai, he ʻikai ke nau nofo heni. Ko e ngataʻanga ia ʻo e māmaní, pea ko e meʻa ia naʻe lotua ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻe omi ai ʻene kau ākongá kiate ia ʻo pehē, ‘Akonakiʻi kimautolu ke lotu.’ Ko e hā naʻá ne faí? Naʻá ne akoʻi kinautolu, ‘Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi he Langi, Ke tāpuhā Ho huafá, ke hoko mai Hoʻo pulé, Ke fai ʻa māmani ki Ho finangaló, ʻo hangē ʻi he langí.’ [Vakai, Luke 11:1–2.]

“Ko e meʻa ia ʻoku ou lotuá. Naʻe lotua ʻe he ʻEikí ʻa e ngataʻanga ʻo e māmaní, pea ʻoku pehē mo au.”1

Naʻe faʻa ngāueʻaki ʻe Palesiteni Sāmita ʻi he ngaahi malangá mo e ngaahi tohí ha ngaahi kikite fakafolofola fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, fatongia ʻo Siosefa Sāmita ʻi hono teuteu e hala ʻo e Eikí, pea mo e hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ki māmani ʻi he nāunaú. Naʻá ne fakahaaʻi ʻene ngaahi ongo kau ki he ngaahi kikite ko ʻení ʻi he lotu fakatapui ʻo e Temipale ʻOkiteni ʻIutaá:

“Hangē ko ia ʻokú ke ʻafioʻí, ʻe homau ʻOtuá, ʻoku mau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻi he taimi ʻoku fakahaaʻi mai ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e ngaahi kuongá; ʻi he taimi ʻokú ke fakavaveʻi ai hoʻo ngāué ʻi hono taimí; pea mo e taimi kuo mau ʻosi ongona ai ʻa e leʻo ʻo e tokotaha ʻoku kalanga ʻi he toafá: Mou teuteu ʻa e hala ʻo e ʻEikí mo fakatonutonu hono ngaahi ʻalungá [vakai, Mātiu 3:3]. …

“ʻA, ʻemau Tamai, ʻoku mau fakaʻamua ʻa e ʻaho ʻe hāʻele mai ai ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó, ʻi he taimi ʻe mālōlō ai ʻa e māmaní pea toe maʻu ʻa e māʻoniʻoní ʻi hono fungá; pea ko ʻemau lotú ia, ʻoku fakahoko atu ʻi he loto fakatōkilalo mo mafesifesi, ke mau matatali ʻa e ʻahó pea mo ʻilo ʻoku mau taau ke moʻui mo ia kuó ke fokotuʻu ke hoko ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeikí, ke ʻiate ia ʻa e nāunaú mo e ngeiá mo e mālohí pea mo e iví ʻi he taimí ni pea taʻengata.”2

ʻĪmisi
Frontal head and shoulders portrait of Jesus Christ. Christ is depicted wearing a pale red robe with a white and blue shawl over one shoulder. Light emanates from His face.

“ʻOku mau fakaʻamua ʻa e ʻaho ʻe hāʻele mai ai ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó.”

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

ʻOku ofi ʻa e hāʻele mai ʻa e ʻEikí.

ʻOku tau fakaofi vave atu ki he ʻaho lahi ʻo e ʻEikí, ʻa e taimi ko ia ʻo e “fakamoʻuí,” ʻo ka ne hāʻele mai ʻi he ngaahi ʻao ʻo e langí ke tautea ʻa e taʻe-angatonú mo teuteu ʻa e māmaní ki he pule he melino ʻa kinautolu kotoa ʻoku loto fiemālie ke nofo maʻu ʻi heʻene fonó [vakai, Ngāue 3:19–20].3

Kuo hoko ha ngaahi meʻa lahi … ke ueʻi ʻa e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ʻaki e foʻi moʻoni ʻoku ofi ʻa e hāʻele mai ʻa e ʻEikí. Kuo ʻosi fakafoki mai e ongoongoleleí. Kuo ʻosi fokotuʻu kakato ʻa e Siasí. Kuo ʻosi foaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki he tangatá. Kuo ʻosi fakahā ʻa e ngaahi kuonga fakakosipeli kehekehe talu mei he kamataʻangá pea foaki honau ngaahi kií mo e mafaí ki he Siasí. Naʻe pea ʻoku tānaki ʻa ʻIsileli ki he fonua ko Saioné. ʻOku foki ʻa e kau Siú ki Selusalema. ʻOku malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he māmaní kotoa, ko ha fakamoʻoni ki he puleʻanga kotoa pē. ʻOku langa ʻa e ngaahi temipalé, pea ʻoku fakahoko ʻi loto ʻiate kinautolu ʻa e ngāue fakaouau maʻá e pekiá, pea pehē ki he kakai moʻuí. Kuo liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí, pea ʻoku fekumi ʻa e fānaú ki honau kau pekiá. Kuo ʻosi fakahā ʻa e ngaahi fuakava naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ke fai mo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, pea kuo fakahoko ia ʻe ha lauiafe ʻo ʻIsileli kuo ʻosi tānaki. Ko ia, ʻoku laka ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí, pea ʻoku hoko e ngaahi meʻá ni kotoa ko e ngaahi fakaʻilonga ʻo e ofi e teu hāʻele mai hotau ʻEikí. …

ʻOku vave hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, ka ʻoku fakahoko ia ʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakanatula, ko hotau tokolahi tahá ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi.

Naʻe talaʻofa ʻa Sioeli ʻe lilingi mai ʻe he ʻEikí hono laumālié ki he kakai kotoa pē: pea ʻe kikite ʻa e ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné, ʻe misi ho kau mātuʻá ʻa e ngaahi misi, pea ʻe mamata meʻa-hā-mai ho kau talavoú [vakai, Sioeli 2:28–29]. …

ʻOku kau ʻi he ngaahi fakaʻilonga ʻo e ʻaho fakaʻosí ʻa e tupulaki ʻa e potó. Naʻe fekau kia Taniela ke “… tāpuni ʻa e ngaahi leá, mo fakamaʻu ʻa e tohi [ʻo ʻene kikité], ʻo aʻu ki he kuonga ʻo e ngataʻangá.” Naʻá ne pehē [pea ʻi he ʻaho ko iá] “ʻe feʻaluʻaki fano …ʻa e tokolahi pea ʻe tupu ʻa e potó.” (Taniela 12:4.) ʻOku ʻikai ʻapē “feʻaluʻaki fano” ʻa e kakaí he ʻahó ni ʻo laka ange ʻi ha toe taimi ki muʻa ʻi he hisitōlia ʻo māmaní? …

… ʻOku ʻikai nai tupulaki ʻa e potó? Kuo ʻi ai ʻapē nai ha taimi ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní kuo lilingi ai ha faʻahinga poto lahi pehē ki he kakaí? Ka ʻoku fakamamahi ke tau pehē, ʻoku moʻoni e ngaahi lea ʻa Paulá —ko e kakaí ʻoku “nau ako maʻu ai pē, ka ʻoku ʻikai siʻi te nau lavaʻi ʻa e ʻilo ʻo e moʻoní.” (2 Tīmote 3:7.) …

Kuo ʻikai koā ke tau maʻu ha ngaahi ongoongo lahi ʻo ha ngaahi tau? [Vakai, T&F 45:26.] Kuo ʻikai ʻapē ke tau ʻosi fai ha ngaahi tau, ha ngaahi tau kuo teʻeki mamata ai ʻa e māmaní ki muʻa? ʻOku ʻikai ʻapē ke ʻi ai ha vātau ʻi he ngaahi puleʻangá, pea ʻoku ʻikai ʻapē ke faingataʻaʻia honau kau takí? Kuo ʻikai koā ke liua e ngaahi puleʻangá mo fakahoko ha ngaahi liliu lalahi ʻi he ngaahi puleʻangá? ʻOku vātau ʻa e māmaní kotoa. ʻOku lipooti e mofuiké ʻi ha ngaahi fetuʻu kehekehe ʻi he ʻaho kotoa pē [vakai, T&F 45:33]. …

Ka ʻoku kei hoko atu pē māmani motuʻá ʻi heʻene ngāué ʻo siʻi pē ha tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa kuo folofolaʻaki ʻe he ʻEikí pe ki he ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi fakahinohino kuo ʻosi foakí. ʻOku fakafefeka ʻe he kakaí honau lotó mo pehē “… ʻoku fakatoloi ʻe Kalaisi ʻa ʻene hāʻele maí kae ʻoua ke aʻu ki he ngataʻanga ʻo e māmaní.” (T&F 45:26.)4

Naʻe ʻikai ke fuʻu fuoloa hano ʻeke mai kiate au, pe te u lava ʻo tala e taimi ʻe hāʻele mai ai e ʻEikí. Naʻá ku tali ange, “ʻIo,” peá u pehē ange, “ʻI he taimí ni.” ʻOku ou ʻilo e taimi ʻe hāʻele mai aí. Te Ne hāʻele mai ʻapongipongi. ʻOku tau maʻu ʻEne folofola kau ki aí. Tuku ke u lau atu ia:

“Vakai, ʻoku ui ʻa e lolotongá ko e ʻahó ni kae ʻoua ke hāʻele mai ʻa e Foha ʻo e Tangatá, pea ko e moʻoni ko ha ʻaho ia ʻo e feilaulau, pea ko ha ʻaho ki hono fakavahehongofuluʻi ʻo hoku kakaí; he ko ia ia ʻoku fakavahehongofuluʻí ʻe ʻikai tutu ia ke vela ʻi heʻene hāʻele maí.”

Ko ha malanga feʻunga ʻeni ʻi he vahehongofulú.

“He ʻo ka hili ange ʻa e ʻaho ní ʻe hoko mai ʻa e tutu ke velá—ko e lau ʻeni ʻo hangē ko e anga ʻo e folofola ʻa e ʻEikí —he ko e moʻoni ʻoku ou pehē, ko e ʻapongipongí ʻe hoko ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku pōlepolé mo kinautolu ʻoku faiangahalá ʻo tatau mo e veve; pea teu tutu ʻa kinautolu ke ʻosi, he ko e ʻEiki au ʻo e Ngaahi Kautau; pea ʻe ʻikai te u fakahaofi ha taha ʻoku toe ʻi Pāpilone.” [T&F 64:23–24.]

Ko ia, ʻoku hāʻele mai ʻa e ʻEikí, pea ʻoku ou pehē, ʻapongipongi. Tuku ā ke tau mateuteu.5

ʻĪmisi
The resurrected Jesus Christ (wearing white robes with a magenta sash) standing above a large gathering of clouds. Christ has His arms partially extended. The wounds in the hands of Christ are visible. Numerous angels (each blowing a trumpet) are gathered on both sides of Christ. A desert landscape is visible below the clouds. The painting depicts the Second coming of Christ. (Acts 1:11)

“ʻOku tau fakaofi vave atu ki he ʻaho lahi ʻo e ʻEikí, ʻa e taimi ko ia ʻo e “fakafoʻoú,” ʻo ka ne hāʻele mai ʻi he ngaahi ʻao ʻo e langí.”

2

ʻE ʻi ai ha fakamaau ʻi he hāʻele mai ʻa Kalaisí.

ʻOku fekauʻaki ʻa e tala-fakatātā naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻo e Uité mo e Teá ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Fakatatau mo e talanoá naʻe tō ʻe he tangata tūtūʻí ha tenga lelei ʻi he ngoueʻangá, ka naʻe haʻu ʻa e filí ʻi he lolotonga ʻo ʻene mohé ʻo tūtuuʻi ʻa e teá ʻi he ngoueʻangá. Naʻe loto ʻa e kau tamaioʻeikí ʻi he kamata ke hulí, ke nau ō ʻo taʻaki ʻa e teá, ka naʻe fekau ʻe he ʻEikí kinautolu ke nau tuku pē ke tupu fakataha hake ʻa e uité mo e teá, telia naʻa mataʻaki hake ʻa e uité ʻi heʻenau fakaʻauha ʻa e teá. Pea ʻi he fakaʻosinga ʻo e ututaʻú, naʻe pau ke nau ō ʻo tānaki ʻa e uité kae haʻi ʻa e teá ke tutu. ʻI hono fakamatalaʻi ʻo e tala-fakatātaá, naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí ki heʻene kau ākongá “ko e ututaʻú ko e ikuʻanga ʻo māmaní; pea ko e kau tuʻusí ko e kau ʻāngeló.” [Vakai, Mātiu 13:24–30, 36–43; T&F 86.]6

ʻOku tutupu fakataha ʻa e teá mo e uité pea kuo nau tutupu fakataha ʻi he ngoueʻanga tatau ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ʻení, ka ʻoku ofi mai ʻa e ʻaho ʻe tānaki fakataha ai ʻa e uité, pea ʻe fakatahaʻi foki mo e teá ke tutu, pea ʻe hokosia leva hono fakamavahevaheʻi, ʻo e angatonú mei he angahalá, pea ʻoku taau mo kitautolu takitaha ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, ke fakatomalaʻi ʻetau ngaahi angahalá, ke tafoki ki he māʻoniʻoní, kapau ʻoku ʻi ai ha fie maʻu ha fakatomala ʻi hotau lotó.7

Langa hake mo fakamālohia ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he tui ki he ʻOtuá; ko e moʻoni ʻoku tau fie maʻu moʻoni ia. ʻOku lahi fau ha ngaahi mālohi ʻi he ngāué ke ne fakamoveteveteʻi kitautolu, ʻi he lotolotonga moʻoni pē ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí, pea kuo pau ke hoko mai, ʻi ha taha ʻo e ngaahi ʻahó ni ʻi he kahaʻu vave maí, ha fakamavahevaheʻi ʻo e uité mei he teá, pea kapau pē ʻoku ʻikai ko e uite kitautolu, ko e tea. Ko ʻetau kau pē ki he tafaʻaki ʻe tahá pe ko e tafaʻaki ko eé.8

ʻE hokosia mai ʻa e ʻaho he ʻikai ke tau toe maʻu ai ʻa e māmani ko ʻení. ʻE liliu ia. Te tau maʻu ha māmani lelei ange. Te tau maʻu ha taha ʻoku māʻoniʻoni koeʻuhí, ʻo ka hāʻele mai ʻa Kalaisi, te ne fakamaʻa ʻa e māmaní.

Lau e meʻa kuo tohi ʻi heʻetau ngaahi folofolá. Lau e meʻa naʻá ne folofola tonu ʻakí. ʻI heʻene hāʻele maí, te ne fakamaʻa ʻa e māmani ko ʻení mei heʻene ngaahi angahala kotoa pē, pea, ʻi heʻene folofola kau ki he Siasí, naʻá ne pehē te ne fekauʻi mai ʻene kau ʻāngeló ke nau tānaki mei hono puleʻangá, ʻa ia ko e Siasí, ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku fakahouhaú [vakai, Mātiu 13:41].9

[Ko e] ʻaho lahi mo fakamanavaheé he ʻikai ko ha toe taimi kehe ia mei ha hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ke fokotuʻu hono puleʻangá ʻi he mālohi he lotolotonga ʻo e kau angatonú he māmaní pea mo fakamaʻa ʻa e māmaní mei he angahala kotoa pē. He ʻikai hoko ia ko ha ʻaho ʻo e manavahē pe fakatupu hohaʻa ʻi he loto ʻo e kau angatonú, ka ʻe hoko ia ko ha ʻaho lahi ʻo e manavahē mo e tetetete ki he kau taʻe-māʻoniʻoní. Kuo tau ʻilo ʻeni mei he folofola tonu pē hotau Fakamoʻuí, ʻi heʻene akoʻi ʻene kau ākongá [vakai, Mātiu 24; Siosefa Sāmita —Mātiu 1].10

ʻE hoko ha fakamaau ʻi he hāʻele mai a Kalaisí. Kuo ʻosi fakahā mai ʻe fakaava ʻa e ngaahi tohi, pea ʻe fakamāuʻi ʻa e kau pekiá fakatatau mo e ngaahi meʻa kuo tohi ʻi he ngaahi tohí pea ʻe kau ʻi he ngaahi tohí ʻa e tohi ʻo e moʻuí [vakai, Fakahā 20:12]. Te tau mamata ki hono ngaahi pēsí. Te tau vakai kiate kitautolu ʻo hangē ko hotau anga he taimi ní, pea kuo pau ke tau maʻu ʻa e mahino ʻi he mahino māʻoniʻoni ko e fakamaau ʻoku fai kiate kitautolú ʻoku totonu mo moʻoni, tatau ai pē pe ʻoku tau hū ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, … ke maʻu e ngaahi tāpuaki nāunauʻia ko ʻení pe ʻe kapusi kitautolu ki tuʻa.11

ʻOku ou kōlenga ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau tuʻu maʻu mo faivelenga ʻi hono fakahoko ʻo e fatongia kotoa pē, ʻo hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, fakaʻapaʻapaʻi e lakanga fakataulaʻeikí, koeʻuhí ke tau lava ʻo tuʻu ʻi he hāʻele mai ʻa e ʻEikí —pe te tau kei moʻui pe mate, ʻoku ʻikai mahuʻinga,—ka ke tau hoko ko e kakai ʻoku maʻu e nāunau ko ʻení.12

3

ʻOku fie maʻu ke tau leʻo mo lotu pea mo fakamaau hotau ngaahi falé ʻi heʻetau teuteu ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí.

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi māmani he ʻahó ni ʻoku nau fakahaaʻi ʻoku ofi mai ʻa e ʻaho lahi ʻo e ʻEikí, ʻa ia ʻe toe hā mai ai ʻa e Huhuʻí ke fokotuʻu hono puleʻangá ʻi he teuteu māʻoniʻoni ki he pule he taʻu ʻe afé. ʻI he taimi tatau pē, ko e fatongia ia ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ke feinga ke ʻiloʻi pea mo teuteu kinautolu ʻi he ako mo e tui ki hono kamata ʻo e ʻaho lahi mo nāunauʻia ko iá.13

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi kuonga pea mo e faʻahitaʻu ʻe hāʻele mai ai ʻa Kalaisí, ka ʻoku fie maʻu ke tau leʻo mo lotu pea mateuteu.14

ʻOku ou pikoʻia he taimi ʻe niʻihi ʻi he taimi ʻoku lea ai hotau kaumātuʻá, ʻo pehē ʻe hāʻele mai ʻa e ʻEikí ʻi he taimi te tau māʻoniʻoni feʻunga kotoa ai ke tali iá. He ʻikai ke tatali ʻa e ʻEikí ia kiate kitautolu ke tau māʻoniʻoni. Ko e taimi pē kuo mateuteu ai ia ke hāʻele maí, ʻe hāʻele mai ia —ʻi he taimi ʻoku fonu ai ʻa e ipu ʻo e angahalá—pea kapau ʻoku ʻikai ke tau angatonu, ko ha toki meʻa ia ʻe kovi lahi he ʻe lau fakataha kitautolu mo e kau taʻe-māʻoniʻoní, pea te tau tatau mo e veve ke tafiʻi atu mei he funga ʻo māmaní, he ʻoku folofola ʻa e ʻEikí he ʻikai tuʻu ʻa e angahalá.15

Te tau kei nofonoa ai pē ʻi he mātuʻaki taʻeʻilo pe taʻe-mahuʻingaʻia he meʻa kotoa kuo ʻosi foaki mai ʻe he ʻEikí ko e fakatokangá? ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, “Ko ia, leʻo: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻa e feituʻu-laʻā ko ia ʻe haʻu ai homou ʻEikí.

“Kae ʻilo ʻeni, ka ne ʻilo ʻe he ʻeiki ʻo e falé ʻa e lakanga leʻo ko ia ʻe haʻu ai ʻa e kaihaʻá, pehē, kuó ne leʻo, kae ʻikai tuku ke haea hono falé.

“Ko ia, ke tali teu pē ʻa kimoutolu foki: koeʻuhí ʻe haʻu ʻa e Foha ʻo e tangatá ʻi he feituʻu laʻā ʻoku ʻikai te mou ʻamanaki ki ai” (Mātiu 24:42– 44.)

Fakatauange ke tau talangofua ki he fakatokanga ko ʻeni ne fai ʻe he ʻEikí pea fakamaau hotau ngaahi falé mo mateuteu ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí.16

4

ʻE lava ke hoko ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke teuteu ha kakai ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí.

He ʻikai ʻapē ke mātuʻaki faikehe kapau ʻe hāʻele mai ʻa e ʻEikí ʻo kamata ʻene pulé ʻi he melino, tauteaʻi ʻa e kau angahalá, ʻo fakamaʻa ai ʻa e māmaní mei he angahalá, kae ʻikai ke fekauʻi mai ha kau talafekau ke teuteu ʻa e halá ʻi muʻa ʻiate ia? ʻOku tau ʻamanaki koā ʻe hāʻele mai ʻa e ʻEikí ke fakamāuʻi ʻa māmani ʻo ʻikai tomuʻa fai mai ha fakatokanga mo teuteu ha ngaahi founga ke hao kotoa ai kinautolu ʻe fakatomalá?

Naʻe fekau mai ʻa Noa ki māmani ke fakatokanga ki ai ʻi he teu lōmakí. Kapau naʻe fanongo ʻa e kakaí naʻa nau mei hao. Naʻe fekau mai ʻa Mōsese ke taki ʻa ʻIsileli ki he fonua ʻo e talaʻofá, ke fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai kia ʻĒpalahamé. Naʻe fekau mai ʻa Sione Papitaiso ke ne teuteu ʻa e hala ki he hāʻele mai ʻa Kalaisí. ʻI he ngaahi meʻá ni takitaha, naʻe fakahoko mai ʻa e uí ʻi hono fakaava ʻa e ngaahi langí. Naʻe fekau mai ʻa ʻĪsaia, Selemaia, mo ha kau palōfita kehe ke fakatokanga ki ʻIsileli mo Siuta ki muʻa pea toki hoko ʻa e fakamovetevete mo e ʻave pōpula kinautolú. Kapau ne nau talangofua naʻe mei hiki ha fakamatala ʻoku kehe ʻi he hisitōliá. Naʻe ʻi ai hanau faingamālie ke fanongo; naʻe fakatokanga kiate kinautolu mo nau maʻu e ngaahi founga ke hao ai ka naʻa nau fakafisinga.

Naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻe fai e tokanga tatau ki he faʻahinga ʻo e tangatá ki muʻa ʻi heʻene hāʻele ʻanga-ua maí.17

Naʻe fekau mai ʻa Siosefa Sāmita ke ne teuteu ʻa e hala ki he hāʻele ʻanga ua mai ko ʻení, ʻaki hono malangaʻi e kakato ʻo e Ongoongoleleí mo foaki ki he tangata kotoa pē ha ngaahi founga ke hao ai mei he angahalá mo e maumau fonó.18

ʻĪmisi
The Prophet Joseph Smith sitting on his bed in the Smith farm house. Joseph has a patchwork quilt over his knees. He is looking up at the angel Moroni who has appeared before him. Moroni is depicted wearing a white robe. The painting depicts the event wherein the angel Moroni appeared to the Prophet Joseph Smith three times in the Prophet's bedroom during the night of September 21, 1823 to inform him of the existence and location of the gold plates, and to instruct him as to his responsibility concerning the plates.

Ko e taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí ki he talavou ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne kikiteʻi ʻe Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:36–41).

Naʻe mamata ʻa Sione ʻi ha meʻa hā mai ʻi Pātimosi “ki ha ʻāngelo…ʻoku puna ʻi he loto langí, kuo ʻiate ia ʻa e ongoongolelei taʻengatá ke malangaʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he māmaní, pea ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai.” [Fakahā 14:6.]

Naʻe fakahā ʻe Siosefa Sāmita, ʻi hono fakahoko ʻo e talaʻofa ko ʻení, naʻe akoʻi ange ʻe Molonai, ko ha palōfita he kuonga muʻá ʻi he konitinēniti ko ʻení, pea kuo toetuʻu he taimí ni, ʻa e ongoongoleleí, mo ʻoange ʻa e fakahinohino fekauʻaki mo hono fakafoki mai ʻo e meʻa kotoa pē ki muʻa he hāʻele mai ʻa Kalaisí. Pea naʻe folofola ʻa e ʻEikí: “He vakai, kuo fekauʻi atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ʻāngelo ʻoku kalanga ʻi he loto langí ʻo pehē: Mou teuteu ʻa e hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí, pea fakatonutonu ʻa hono ngaahi hāʻeleʻangá, he ʻoku ofi mai ʻa e houa ʻo ʻene hāʻele maí.” [T&F 133:17.]

ʻOku tui ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi heʻenau tali ʻoku moʻoni ʻení, kuo ʻosi fokotuʻu ha fetuʻutaki mo e ngaahi langí ʻi he kuonga ʻo onopōní, pea ko ʻeni kuo ʻoatu ʻa e “Ongoongolelei ʻo e Puleʻangá” ko ha fakamoʻoni ki māmani ki muʻa pea toki hāʻele mai ʻa Kalaisí [vakai, Mātiu 24:14].19

Mahalo naʻa lau ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku nau faikehe mo makehe ʻi heʻenau tui kuo ui ke nau fakahoko ʻa e potufolofola ko ʻení [Mātiu 24:14], ka ʻi heʻenau falala kakato kuo folofola ʻa e ʻEikí, ʻoku nau faivelenga ai ʻi hono ʻoatu e kau faifekaú ki he ngaahi tapa kotoa ʻo e māmaní. ʻIkai ngata ai, ko e taimi ʻe fanongo ai ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ki he pōpoaki ko ʻeni kuo ʻosi fakahā ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, te tau lava ʻo nofoʻamanaki atu ki he hāʻele mai hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, he ʻe ʻosi fakatokanga ʻi he ʻaho ko iá ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻa e kau talafekau naʻe fekau atu kiate kinautolu ʻo fakatatau mo e talaʻofa ʻa e ʻEikí.20

Ko e ongoongoleleí ʻoku maʻae kakai kotoa pē, pea ʻe fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he potu kotoa pē, ʻi he puleʻanga kotoa pē, ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmaní, ki muʻa ʻi he hāʻele ʻanga-ua mai ʻa e Foha ʻo e Tangatá. …

… Kuó ne ʻosi ʻai hono toʻukupú ko hono tuʻo ua ke tānaki ʻa ʻIsileli ki he Siasí, pea ʻi he taimi ko ʻení te ne fokotuʻu ha ngaahi faiʻangalotu ʻo ʻene kau māʻoniʻoní ʻi he puleʻanga kotoa pē.21

Mei he lotu fakatapui ʻo e Temipale ʻOkiteni ʻIutaá:

ʻE Tamai, fakavaveʻi muʻa ʻa e ʻaho ʻe ikuna ai ʻa e kau angatonú; ʻa ia ʻe fakaava ai ʻe he kau pule ʻo e ngaahi puleʻangá honau ngaahi kauʻāfonuá ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí; ʻa ia ʻe fakaava lahi ai ʻa e matapā ʻo e fakamoʻuí ki he kau faitotonu mo e angatonu pea mo e lelei ʻi he kakai kotoa peé.

ʻOku mau lotua hono fakamafola ʻo e moʻoní; ʻoku mau lotua e ngāue fakafaifekaú; ʻoku mau kolea ha ivi mo ha tokolahi pea mo ha ngaahi founga ke malangaʻi ʻaki hoʻo ngaahi moʻoni taʻengatá ki ha tokolahi ange ʻo hoʻo fānau kehe ʻi he puleʻanga kotoa pē, ʻi he faʻahinga, pea mo lea ʻi he lea fakafonua kotoa pē. …

… Ko homau lotó ke hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi ho toʻukupú ke teuteu ha kakai ki he hāʻele mai ho ʻAló.22

5

ʻE hoko ʻa e Noto Tuʻí ko ha taimi ʻo e melino mo ha taimi ke ngāue ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻE fiefia ʻa e kau angatonú ʻi heʻene hāʻele maí, koeʻuhí he ʻe hoko mai ʻa e melinó ki māmani, ʻa e angatonú ki he kakaí, pea ko e laumālie tatau ʻo e melino mo e nēkeneka mo e fiefia naʻá ne nofoʻia ʻa e konitinēniti ko ʻení he taʻu ʻe uangeaú [vakai, 4 Nīfai 1:1–22] ʻe toe fokotuʻu ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí pea ʻe iku ʻo mafola fakamāmani lahi, pea ʻe pule ʻa Kalaisi ko e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeiki mo e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi ʻi ha taʻu ʻe afe. ʻOku tau nofoʻamanaki atu ki he kuonga ko iá.23

ʻE hoko ʻa e taimi fiefia ko ʻení ʻi ha taʻu ʻe afe pea ʻe ʻomai ʻi hono taimi totonu ʻa e kakai kotoa pē ʻo e māmaní ki he tākanga ʻo e Siasí.24

ʻE toe akoʻi lahi ange ʻa e ongoongoleleí pea ʻi ha mālohi lahi ange ʻi he lolotonga ʻo e afeʻi taʻú, kae ʻoua kuo tali ia ʻe he kakai kotoa ʻoku nofo he māmaní.25

ʻE hoko ʻa e Nofo Tuʻí ko ha taimi ke ngāue ai ʻa e taha kotoa, kae ʻikai ko ha taimi ʻo e mālōlō. He ʻikai fai ai ha nofonoa, ʻe fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga lelei ange, he ʻikai fakaʻaongaʻi ha taimi lahi fēfē ki he ngaahi meʻa fakaʻahó ka ʻe foaki ha taimi lahi ange ki he ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. ʻE fakafemoʻuekinaʻi ʻa e kau māʻoniʻoní ʻi he ngaahi temipale ʻa ia ʻe langa ʻi he ngaahi tapa kotoa ʻo e fonuá. Ko hono moʻoní, te nau fuʻu femoʻuekina pea ʻe moʻumoʻua ʻa e ngaahi temipalé ʻi he konga lahi ʻo e taimí.26

ʻE ʻi ai ha moʻui fakamatelie ʻi he funga ʻo e māmaní he lolotonga ʻo e afeʻi taʻú koeʻuhí ko e ngāue maʻongoʻonga kuo pau ke fakahoko, ʻo e fakamoʻui ʻo e kau pekiá. Ko e ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻe afe ko iá, ʻe fai ia ʻi loto he ngaahi temipalé, pea ʻe ō ʻa e kakaí ki he ngaahi temipalé ke ngāue maʻanautolu kuo mavahe atu pea ʻoku nau tatali ke maʻu e ngaahi ouau ko ia fekauʻaki mo honau fakamoʻui ʻoku fakahoko ange ʻe kinautolu ʻoku kei moʻui ʻi he moʻui fakamatelie ʻi māmaní.27

Ko hotau fatongia ke fakahaofi ʻa e kau pekiá pea ʻe hoko atu ʻa e ngāue ko iá ʻi he lolotonga ʻo e Nofo Tuʻí kae ʻoua kuo maʻu ʻenitaumeni mo silaʻi kotoa kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau totonu ki he tāpuaki ko ʻení.28

ʻE toe tuʻu mai ʻa kinautolu kotoa pē ne mate ʻia Kalaisí mei he maté, ʻi Heʻene hāʻele maí, pea te nau nofo ʻi māmani he ʻe ʻi māmani ʻa Kalaisi ʻi he lolotonga ʻo e nofo tuʻí. He ʻikai ke nau nofo maʻu pē ʻi māmani ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻe afé, ka te nau feohi mo kinautolu ʻe kei ʻi heni ʻi he moʻui fakamatelié. ʻE ō mai ʻa e Kau Māʻoniʻoni ko ʻeni kuo toetuʻú, pea mo e Fakamoʻuí tonu pē, ke fai ha fakahinohino mo ha tataki; ke fakahā kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau ʻiló; ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e ngāue ʻi he ngaahi temipale ʻo e ʻEikí koeʻuhí ke tau lava ʻo fai ʻe ngāue ʻoku mahuʻinga ki he fakamoʻui ʻo e kakai moʻui tāú.29

Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakafou heʻene kau tamaioʻeikí ko kinautolu kuo nau mate mo aʻusia ʻa e toetuʻú, te nau fakahā mai ʻi he lolotonga ʻo e Nofo Tuʻí kiate kinautolu ʻoku kei ʻi he moʻui fakamatelié, ʻa e fakamatala kotoa ʻoku fie maʻu ke fakakakato ʻa e ngāue ʻo e kakai kuo nau ʻosi hiki atu mei he moʻui ko ʻení. Pea ʻe toki maʻu leva ʻe he kau pekiá ʻa e faingamālie ke fakaʻilo mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau fie maʻu mo ʻi ai ʻenau totonu ke maʻú. He ʻikai ke taʻe-tokangaʻi ʻi he foungá ni ha laumālie pea ʻe haohaoa e ngāue ʻa e ʻEikí.30

ʻOku ou lotua ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí ke fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué. … ʻOku ou lotua ke ngata ʻa e māmaní koeʻuhí he ʻoku ou fie maʻu ha māmani lelei ange. ʻOku ou fie maʻu ʻa e hāʻele mai ʻa Kalaisí. ʻOku ou fie maʻu e pule ʻa e melinó. ʻOku ou fie maʻu ke hokosia mai ʻa e kuonga ʻe lava ai ʻa e taha kotoa ʻo nofo ʻi he melino pea ʻi he laumālie ʻo e tui, loto fakatōkilalo mo e lotú.31

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Ko e hā ha founga tokoni ai e fakamatala “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá” ki he ngaahi ongo ʻoku ou maʻu ʻo kau ki he ngataʻanga ʻo māmaní?

  • Ko e hā ha founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi kikite ʻoku hā ʻi he konga 1 ke tau teuteu ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí?

  • Toe fakamanatu ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sāmita he konga 2, kau ki he tala fakatātā ʻo e uité mo e teá. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau hoko ai ko ha konga ʻo e “uité”? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi hotau ngaahi fāmilí mo e niʻihi kehé?

  • ʻI heʻetau teuteu ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí, ʻokú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “leʻo mo lotu”? ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “fakamaau hotau ngaahi falé”? (Vakai, konga 3.)

  • Naʻe lotu ʻa Palesiteni Sāmita, “Ko homau lotó ke hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi ho toʻukupú ke teuteu ha kakai ki he hāʻele mai ho ʻAló” (konga 4). Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke teuteu ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí?

  • Fakamanatu ʻa e konga 5. Ko e hā ha ngaahi founga ʻe ʻaonga ai kiate kitautolu he taimí ni ʻetau ʻilo ki he meʻa ʻe hoko ʻi he Nofo Tuʻí?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Saame 102:16; ʻĪsaia 40:3–5; Sēmisi 5:7–8; T&F 1:12; 39:20–21; 45:39, 56–59

Tokoni Fakafaiako

“Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī, ʻOku fakahaaʻi e tumutumu ʻo e mālohi hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ke fakalotoʻi mo fakauluí, ʻi he taimi ʻoku pehē ai ʻe ha faiako kuo tataki fakalaumālie, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he ngaahi fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku laumālié, ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi tokāteline kuó u akoʻi atú’” (Bruce R. McConkie, fakaʻaongaʻi ʻi he ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, [1999], 47).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. The Signs of the Times (1943), 103–5.

  2. “Ogden Temple Dedicatory Prayer,” Ensign, Māʻasi 1972, 10–11.

  3. The Restoration of All Things) (1945), 302.

  4. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1966, 12–14.

  5. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1935, 98; vakai foki, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 3:1.

  6. “Watch Therefore,” Deseret News, ʻAokosi 2, 1941, Konga ʻa e Siasí, 2; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:15.

  7. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1918, 156–57; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:15–16.

  8. “How to Teach the Gospel at Home,” Relief Society Magazine, Tīsema 1931, 688; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:16.

  9. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1952, 28; mataʻi tohi fakahihifi ʻa e ʻuluakí.

  10. “The Coming of Elijah,” Ensign, Sānuali 1972, 5.

  11. “The Reign of Righteousness,” Deseret News, Sānuali 7, 1933, 7; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:60.

  12. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1935, 99; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:38.

  13. Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. (1957–66), 5:xii.

  14. “A Warning Cry for Repentance,” Deseret News, Mē 4, 1935, Konga ʻa e Siasí, 6.

  15. “A Warning Cry for Repentance,” 8.

  16. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1966, 15.

  17. “A Peculiar People: Modern Revelation—The Coming of Moroni,” Deseret News, Sune 6, 1931, Konga ʻa e Siasí, 8; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:3–4.

  18. “A Peculiar People: Prophecy Being Fulfilled,” Deseret News, Sepitema 19, 1931, Konga ʻa e Siasí, 6.

  19. “A Peculiar People: Modern Revelation—The Coming of Moroni,” 8; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:4–5.

  20. “A Peculiar People: Prophecy Being Fulfilled,” Deseret News, Nōvema 7, 1931, Konga ʻa e Siasí, 6; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:6.

  21. ʻI he Conference Report, British Area General Conference 1971, 176.

  22. “Ogden Temple Dedicatory Prayer,” 9, 11.

  23. “The Right to Rule,” Deseret News, Fēpueli 6, 1932, Konga ʻa e Siasí 8.

  24. “Priesthood—Dispensation of the Fulness of Times,” Deseret News, ʻAokosi 19, 1933, 4; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:66.

  25. “Churches on Earth During the Millennium,” Improvement Era, Māʻasi 1955, 176; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:64.

  26. The Way to Perfection (1931), 323–24.

  27. “The Reign of Righteousness,” 7; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:58.

  28. ʻI he “Question Answered,” Deseret News, Sānuali 13, 1934, Konga ʻa e Siasí, 8; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:166.

  29. “The Reign of Righteousness,” 7; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:59.

  30. “Faith Leads to a Fulness of Truth and Righteousness,” Utah Genealogical and Historical Magazine, ʻOkatopa 1930, 154; ne toʻo e mataʻi tohi fakahihifí; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:65.

  31. The Signs of the Times, 149.