Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 6: Ko Hono Mahuʻinga ʻo e Sākalamēnití


Vahe 6

Ko e Mahuʻinga ʻo e Sākalamēniti

“ʻOku hoko hono maʻu ʻo e ongo fakamanatu ko ʻení ko e taha ia ʻo e ngaahi ouau māʻoniʻoni mo toputapu taha ʻi he Siasí.”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Naʻe tuʻu ʻa ʻEletā Siosefa Filitingi Sāmita ʻi he Tāpanekale ʻo Sōlekí he ʻaho 5 ʻo ʻOkatopa 1929, hili ia ha taʻu ʻe 19 ʻo ʻene hoko ko e ʻAposetoló, ke fakahoko ʻene malanga konifelenisi lahi hono 39. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai ha foʻi fakakaukau ʻe taha pe ua ʻoku ou fie fakahoko atu fekauʻaki mo e fehuʻi ki he sākalamēnití, ʻo tautautefito ki he ngaahi houalotu kuo ʻosi fakamavaheʻi ʻi he Siasí ʻi he fakahaá, ʻi he fekau ʻa e ʻEikí, ki hono maʻu ʻo e ongo fakamanatu ko ʻeni ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e sino mo e taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí.” Naʻá ne vahevahe ʻene ngaahi ongo fekauʻaki mo e sākalamēnití, ke hoko ko e talateu ki heʻene tefitó:

“Ko ʻeku fakakaukaú, ko e houalotu sākalamēnití ʻoku toputapu taha, mo māʻoniʻoni taha, ʻi he ngaahi houalotu kotoa pē ʻa e Siasí. Ko e taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he fakataha ʻa e Fakamoʻuí mo ʻene kau ʻaposetoló ʻi he pō fakangalongataʻa ko ia naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e sākalamēnití; ʻoku fonu hoku lotó ʻi he fakatumutumu ʻi he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he meʻa mamalu ko iá, pea ʻoku ongo kiate au. ʻOku ou lau ʻa e fakataha ko iá ko e molumalu taha mo e fakaʻofoʻofa taha talu mei he kamataʻanga ʻo taimí.

“Naʻe akoʻi ange ʻe he Fakamoʻuí ʻa hono teu feilaulauʻi iá, ka ʻi heʻenau puputuʻú naʻe ʻikai mahino ai kiate kinautolu. Naʻá ne fakamatala mahino ange ʻa ʻene pekiá pea mo e totonu ke lilingi hono taʻataʻá, ʻa ia naʻe fai ʻeni ʻi he houa naʻe mamahi ai koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa māmaní. Ko ha meʻa mātuʻaki mamalu; naʻe fakahoko ai ʻa e sākalamēnití, pea naʻe fekauʻi ai ʻa e kau ʻaposetoló ke nau faʻa fakataha ʻo fakamanatu ʻa e pekia mo e mamahi ʻa Sīsū Kalaisí, he ko ʻene feilaulaú ke huhuʻi ʻa e māmaní.

“Naʻe ʻamanaki ke ne fuesia ʻa e fatongia e totongi ʻo e moʻua naʻe hoko ki he māmaní tuʻunga ʻi he hingá, koeʻuhí ke lava ʻo huhuʻi ʻa e tangatá mei he maté pea mo heli. Naʻá ne ʻosi akoʻi ʻa e kakaí kuo pau ke hiki hake ia koeʻuhí ke ne lava ʻo tohoakiʻi mai ʻa e tangata kotoa pē kiate ia, pea ʻoku ʻikai totonu ke mamahi ʻa kinautolu kotoa pē ʻe fakatomala mo tui kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekaú, he te ne toʻo kiate ia ʻa ʻenau ngaahi angahalá.”1

ʻĪmisi
Jesus Christ depicted with the Apostles at the Last Supper. The Apostles are gathered around a table. Christ is standing before them and breaking bread as He institutes the sacrament.

“Fai ʻeni ʻi he fakamanatu kiate au” (Luke 22:19).

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke tau faʻa fakataha ke maʻu ʻa e sākalamēnití.

ʻOku hoko hono maʻu ʻo e ongo fakamanatu ko ʻení [ʻa e maá mo e vaí] ko e taha ia ʻo e ngaahi ouau māʻoniʻoni mo toputapu taha ʻi he Siasí, ko ha ouau kuó ne fetongi hono tāmateʻi mo kai ʻa e lami taʻe-hano melé ʻa ia [ko e fakataipe] hono feilaulauʻi ʻi he funga kolosí hotau Huhuʻí.… Talu mei he taimi ʻo e hiki-fononga mei ʻIsipité ki hono tutuki ʻo e Huhuʻí, mo hono fekau ki he kau ʻIsilelí ke nau tauhi ʻa e kātoanga laka-atú ʻi ha taimi pau ʻi he taʻu kotoa pē. Naʻe liliu ʻe he ʻEikí ʻa e ouaú ni ʻi he pō mamalu ko ia, ki muʻa pea tutukí, ʻo fetongi ia ʻaki ʻa e sākalamēnití. Kuo ʻosi fekauʻi kitautolu ke tau faʻa fakataha, ʻo ʻikai tuʻo taha pē ʻi he taʻu, pea tau ō ai ki he fale ʻo e lotú ʻo fakamanatu ai hotau Huhuʻí mo fai ha fuakava mo Ia ʻi hono toutou maʻu ʻo e ouau māʻoniʻoni ko ʻení.2

Ko e tokotaha ʻoku liʻaki houalotu sākalamēniti ʻo laulaumāhina, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú ne taʻofi ia mei heʻene haʻú, ʻoku ʻikai ke ne māteakiʻi ʻa e moʻoní. ʻOku ʻikai ʻofa ia ai. Kapau naʻe ʻofa ai, ʻe ʻi ai ke maʻu ʻa e ongo fakamanatú ni—he ko ha kiʻi meʻi mā pē mo ha kiʻi ipu vai. Te ne fie fakahoko ia ke fakahaaʻi ʻene ʻofa ʻi he moʻoní pea mo ʻene māteakiʻi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.3

Kuo ui kitautolu ke tau fakamanatua ʻa e meʻa maʻongoʻongá ni [ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí] pea mo manatuʻi maʻu pē ia. ʻOku ui fakataha mai kitautolu ʻi he taumuʻá ni ʻi he uike kotoa pē ke maʻu ʻa e ongo fakamanatú ni, ʻo fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau manatuʻi hotau ʻEikí, pea ʻoku tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu hono huafá pea te tau tauhi ʻene ngaahi fekaú. Ko e fuakava ko ʻeni ʻoku ui kitautolu ke tau fakafoʻou he uike kotoa peé, he ʻikai ke tau lava ʻo tauhi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí kapau he ʻikai ke tau talangofua maʻu pē ki he fekau ko ʻení. Kapau ʻoku tau ʻofa ʻi he ʻEikí te tau maʻu e ngaahi houalotu ko ʻení ʻi he laumālie ʻo e lotu mo e hū, ʻo manatuʻi ʻa e ʻEikí pea mo e fuakava ʻoku ʻamanaki ke tau fakafoʻou he uike kotoa pē ʻi he sākalamēniti ko ʻení he kuó ne fie maʻu ia meiate kitautolu.4

2

ʻOku tau maʻu ʻa e sākalamēnití ko e fakamanatu ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Ko e fatongia ia ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ke ʻaʻeva ʻi he loto fakatōkilalo mo faivelenga ʻi he ʻilo mo e mahino ʻo e fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. … ʻOku ou ongoʻi, pea ʻoku totonu keu hala ka ʻoku ʻikai ke u tui ʻoku pehē, ko ha pēseti lahi ʻaupito ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku ʻikai ke nau ʻilo hono mahuʻinga ke kai ha kiʻi momoʻi mā, mo inu ha kiʻi ipu vai ko e fakamanatu ʻo e lilingi e taʻataʻa ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea mo ʻene feilaulau ʻi he funga kolosí.

Tuku ke u taki hoʻomou tokangá ki he tāpuakiʻi [ʻo e maá]. Te u lau atu ia ʻi he loto fakatōkilalo koeʻuhí ke mahino kiate kitautolu e meʻa ʻoku ʻi aí:

“ ʻE ʻOtua ko e Tamai Taʻengata, ʻoku mau kole ki hoʻo ʻafió ʻi he huafa ʻo ho ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke tāpuakiʻi mo fakatapui ʻa e maá ni ki he ngaahi laumālie ʻo kinautolu kotoa pē ʻe ʻilo aí, ke nau ʻilo ʻi he fakamanatu ki he sino ʻo ho ʻAló, ʻo fakamoʻoniʻi ai ki hoʻo ʻafió, ʻe ʻOtua ko e Tamai Taʻengata, ʻoku nau loto fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo ho ʻAló, pea manatu maʻu ai pē kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate kinautolú; koeʻuhí ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié. ʻĒmeni” (T&F 20:77).

Ke kai ʻi he fakamanatu kiate ia. ʻOku ʻuhinga nai ke u manatuʻi pē naʻe puke ia ʻe ha kau tangata kovi ʻi he meimei taʻu ʻe 2,000 kuo hilí, ʻo nau tautau ia ʻi he kolosí, tuki ha ngaahi faʻo ʻi hono toʻukupú mo hono toʻukupu kelekelé pea liʻaki ia ai ke pekiá? Kiate aú, ʻoku toe loloto ange hono ʻuhingá ai. Ke manatuʻi ia—ʻi he ʻuhinga naʻe ʻi he kolosí aí? Ko e hā ha ngaahi lelei ʻoku [ou] maʻu koeʻuhí ko ʻene ʻi he kolosí? Ko e hā ʻa e mamahi naʻá ne foua ʻi he kolosí kae lava ke huhuʻi pe fakatauʻatāinaʻi au mei heʻeku ngaahi angahalá?

ʻE fakanatula pē ke fakakaukau ha taha: Naʻe tuki ha ngaahi faʻo ʻi hono toʻukupú mo hono toʻukupu kelekelé pea tautau ai pē ke pekia. … Ko e hā mo ha toe meʻa naʻá ne fuesia? Teu pehē, ko ha meʻa ʻeni ʻoku ʻikai fakatokangaʻi ʻe hatau tokolahi. ʻOku ou tui pau naʻe ʻikai ko ʻene faingataʻaʻia lahi tahá ʻa hono tuki ʻo e ngaahi faʻó ʻi hono toʻukupú mo hono toʻukupu kelekelé pea mo e tautau ʻi he kolosí, neongo naʻe mātuʻaki fakamamahi mo kovi fau. Naʻá ne fuesia ha toe kavenga ʻe taha naʻe toe mahuʻinga ange mo vivili. ʻO fēfē? ʻOku ʻikai mahino lelei kiate kitautolu, ka ʻoku ou kiʻi fakalika pē ki ai.5

Te u pehē, ʻoku hala ha taha ʻiate kitautolu kuo teʻeki ke ne taʻe-fai ha meʻa hala pea ongoʻi halaia mo fakaʻamu naʻe ʻikai ke ne fai ia. Pea ʻoku toki ongo kiate kitautolu hotau konisēnisí pea tau ongoʻi mātuʻaki mamahi. Kuó ke aʻusia nai ia? Kuo hoko ia kiate au. … Ka ʻoku tau maʻu heni e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻokú ne fuesia ʻa e mamafa ʻo ʻeku ngaahi maumau fonó mo hoʻo ngaahi maumaufonó. … Naʻe ʻikai ko ʻene mamahi taupotu tahá ʻa e ngaahi faʻo ʻi hono toʻukupú mo hono toʻukupu kelekelé, neongo ʻenau fakamamahí, ka ko e mamahi ʻi he fakakaukaú, ʻoku ʻikai mahino ia kiate au ʻi ha founga. Ka naʻá ne fuesia ʻa e kavengá—ʻa ʻetau kavengá. Naʻá ku tānaki ha meʻa ki ai; pea pehē mo kimoutolu. Pea mo e taha kotoa pē. Naʻá ne toʻo ia kiate ia ke totongi ʻa e mahuʻingá kae lava ke u hao—ka ke lava ʻo hao—mei he tauteá ʻi he tuʻunga te tau tali ʻene ongoongoleleí mo tuʻu maʻu mo faivelenga ai.

Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou feinga ke fakakaukau ki aí. Ko e meʻa ia ʻoku ou manatuʻí —ʻa e mamahi taʻe-fakatataua ʻi he taimi naʻe tutulu ai ʻi heʻene lotu ki heʻene Tamaí ke tuku ʻa e ipú ke fakalaká. ʻOku ʻikai ko ʻene tautapá pē ke fakafiemālieʻi ia ʻi he ngaahi faʻo ne tuki ʻi hono toʻukupú pe ʻi hono toʻukupu kelekelé, naʻe ʻi ai hano mamahi vivili ange ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko iá, ʻoku ʻikai ke lava ʻo mahino kiate au.6

ʻOku taʻe-malava ʻe he kakai fakamatelie vaivaí, pea ʻoku tau vaivai kātoa, ke mahino kakato ʻa e lahi ʻo e faingataʻaʻia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. He ʻikai ke tau lava ʻo ʻilo ʻa e lahi e totongi naʻe pau ke Ne faí. Naʻe folofola ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē:

“He vakai, ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala; ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala, kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko aú; ʻa ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhí ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi; peá u loto ke ʻoua naʻá ku inu ʻi he ipu mahí peá u holomui ai —ka neongo ia, kae tuku ʻa e lāngilangí ki he Tamaí, pea naʻá ku inu ai ʻo fakaʻosi ʻa ʻeku ngaahi teuteu ki he fānau ʻa e tangatá.” [T&F 19:16–19.]

Neongo ia, te tau malava pē ke ʻilo mo fakatokangaʻi kuo hanga ʻe he mamahi taʻe-fakatataua ko ʻeni ʻo ʻEne feilaulaú ʻo ʻomi kiate kitautolu ʻa e tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻe lava ke foakí. ʻIkai ngata ai, ʻoku tau lava ʻo ʻiloʻi ko e faingataʻaʻia lahi faú ni —ʻa ia naʻe mahulu atu ʻi he mālohi ʻo e tangata fakamatelié ke fakahoko pe kātakiʻí —naʻe fakahoko ia koeʻuhí ko e ʻofa lahi ʻoku maʻu ʻe he Tamaí mo e ʻAló ki he faʻahinga ʻo e tangatá. …

… Kapau te tau fakahoungaʻi kakato e ngaahi tāpuaki lahi ʻoku tau maʻu tuʻunga ʻi he huhuʻi naʻe fai maʻatautolú, he ʻikai ha meʻa ia ʻe kole mai ʻe he ʻEikí te tau taʻe-loto vēkeveke mo taʻe-loto fiemālie ke fai.7

ʻOku ou tui pau kapau te tau sioloto —ʻo hangē ko ʻeku feinga tuʻo lahi ke fakahokó —ki he mamalu ʻo e fakataha ʻa e Fakamoʻuí mo ʻene kau ʻaposetoló; kapau te tau lava ʻo sioloto kiate kinautolu ʻi heʻenau fakatahá, ʻi he mamahi ʻa e ʻEikí, mamahi ʻi he ngaahi angahala ʻa e māmaní, mamahi ʻi he taha ʻo ʻene kau ʻaposetoló ʻoku ʻamanaki ke ne lavakiʻi iá, ka naʻá ne kei akoʻi ʻa e kau tangata ko ʻeni ʻe toko hongofulu mā taha naʻe ʻofa ʻiate iá pea mo fai ha fuakava mo kinautolú, ʻoku ou tui pau ʻe ongoʻi ʻe hotau lotó he ʻikai ke tau teitei liʻaki ia. Kapau te tau lava ʻo sioloto kiate kinautolu ʻi heʻenau fakataha aí mo lava ke ʻilo e mafatukituki ʻo e kavenga naʻe ʻi he ʻEikí; pea hili ʻenau ʻohomohé mo hono hivaʻi ʻo e himí, mo ʻenau fononga, ke lavakiʻi, manukia mo lumaʻi ʻa e ʻEikí, ʻa e teu liʻaki ia ʻe he kau ākongá ʻi he houa faingataʻa taha hono fakamāuʻí —kapau ʻe lava ʻo mahino kotoa ʻeni kiate kitautolu, neongo ʻetau vaivaí, pea neongo ʻa e pau te tau vaivaí, ka ʻoku ou tui pau, ngaahi tokoua mo e tuofāfine, te tau loto ke ʻaʻeva maʻu ai pē ʻi he maama ʻo e moʻoní. Kapau te tau lava ʻo sio ki he faingataʻaʻia ʻa e Fakamoʻui ʻo e tangatá ʻi he ngoué pea ʻi he funga kolosí pea mo mahino kakato hono mahuʻinga kiate kitautolú, te tau holi ke tauhi ʻene ngaahi fekaú pea te tau ʻofa ʻi he ʻEiki ko hotau ʻOtuá ʻaki hotau lotó kotoa, ʻaki hotau iví kotoa, ʻatamaí mo e iví, pea te tau tauhi kiate ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.8

3

Ko hotau fatongia ke fakakaukauʻi fakalelei ʻa e fuakava ʻoku tau fai ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití.

Pehē ange mai te tau lava ʻo ʻai ke mahino lelei ange ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fuakava ʻoku nau fai ʻi he taimi ʻoku nau maʻu ai ʻa e sākalamēnití ʻi heʻetau ngaahi houalotu sākalamēnití.9

ʻĪmisi
A woman taking the sacrament.

“Pehē ange mai te tau lava ʻo ʻai ke mahino lelei ange ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fuakava ʻoku nau fai ʻi he taimi ʻoku nau maʻu ai ʻa e sākalamēnití.”

Ne u sio ʻi ha ongo mēmipa ʻo e Siasí ne na tangutu fakataha [ʻi he houalotu sākalamēnití], ʻo na pōtalanoa, kiʻi taʻofi ki hono tāpuakiʻi ʻo e vaí pe ko e maá, pea toe hoko atu ʻena pōtalanoá. … ʻOku fakaʻohovale ia kiate au, pea ʻoku ou tui ʻoku pehē pē ki he ʻEikí.10

Ko hotau fatongia ke fakakaukauʻi fakalelei mo lahi ʻa e natula ʻo e ongo lotu tāpuaki [ʻo e sākalamēnití] ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai ki hono fai ʻi heʻetau ngaahi houalotú. ʻOku ʻi ai ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻe fā ʻoku tau fuakava ke fai ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau maʻu ai ʻa e ongo fakataipe ko ʻení, pea ʻi heʻetau maʻu iá, ʻoku ʻi ai ʻa e ngāue ʻoku tau tukupā kakato te tau fai, pea ʻoku fie maʻu ia meiate kitautolu. Ko kinautolu ʻeni:

1. ʻOku tau kai ia ʻi he fakamanatu ki he sino ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo palōmesi te tau manatu maʻu ai pē ki Hono sino kuo kafo ne fakapoongi ʻi he kolosí.

2. ʻOku tau inu ʻi he fakamanatu ki he taʻataʻa ʻa ia naʻe lilingi koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní, ʻa ia ʻokú ne fakaleleiʻi ʻa e maumaufono ʻa ʻĀtamá, mo ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá ʻo makatuʻunga ʻi haʻatau fakatomala moʻoni.

3. ʻOku tau fuakava te tau loto fiemālie ke ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo e ʻAló pea manatu maʻu ai pē kiate Ia. ʻOku tau palōmesi ʻi heʻetau tauhi ʻa e fuakava ko ʻení ʻe ui ʻaki kitautolu Hono huafá pea he ʻikai ke tau teitei fai ha faʻahinga meʻa te ne fakamaaʻi pe lumaʻi ai e hingoa ko iá.

4. ʻOku tau fuakava te tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻa ia kuó Ne tuku kiate kitautolú; ʻo ʻikai ko ha fekau pē taha, ka te tau loto fiemālie ke “moʻui ʻo fakatatau ki he folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá.” [T&F 84:44.]

Kapau te tau fakahoko ʻe ngaahi meʻa ko ʻení, ʻoku talaʻofa mai kiate kitautolu ʻa e fakahinohino maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kapau he ʻikai ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, he ʻikai ke tau maʻu ʻa e fakahinohino ko iá.11

ʻOku ou fie fai ha ngaahi fehuʻi siʻi, pea ko ʻeku leá foki, ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí. ʻOku mou pehē ʻe maumauʻi ʻe ha taha ʻi he ʻiloʻilo pau ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, ʻoku hū mai ki he houalotu sākalamēnití ʻi he laumālie ʻo e lotu, loto fakatōkilalo, mo e mōihū, peá ne maʻu ʻa e fakataipe ko ʻeni ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e sino mo e taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí? Kapau ʻe ʻiloʻi kakato ʻe ha taha hono ʻuhingá ʻi he taimi ʻokú ne maʻu ai ʻa e sākalamēnití, ʻoku fuakava ke ne toʻo kiate ia ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea mo manatuʻi maʻu pē ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú, pea ʻoku fakafoʻou ʻa e fakapapau ko ʻení ʻi he uike kotoa pē —ʻoku mou pehē ʻe taʻe-totongi ʻe he faʻahinga tangata peheé ʻa ʻene vahe hongofulú? ʻOku mou pehē ʻe maumauʻi ʻe he tangata peheé ʻa e ʻaho Sāpaté pe maumauʻi ʻa e Lea ʻo e Potó? ʻOku mou pehē he ʻikai ke faʻa lotu, pea he ʻikai ke ne fakahoko hono ngaahi fatongia fakakōlomú mo e ngaahi fatongia kehe ʻi he Siasí? ʻOku hangē kiate au ko e faʻahinga meʻa hangē ko e maumauʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni toputapu mo e ngaahi fatongia ko ʻení, ʻoku taʻe-malava ʻi he taimi ʻoku ʻiloʻi ai ʻe ha tangata hono ʻuhinga ʻo e fai e ngaahi fakapapau ki he ʻEikí ʻi he uike ki he uike, he ʻao ʻo e kau māʻoniʻoní.12

ʻĪmisi
Ko Hono Tāpuakiʻi ʻo e Sākalamēnití

“Ko hotau fatongia ke fakakaukauʻi fakalelei mo lahi ʻa e natula ʻo e ongo lotu tāpuaki [ʻo e sākalamēnití] ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai ki hono faí.”

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • ʻOku vahevahe ʻe Palesiteni Sāmita ʻi he “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá,” ʻa ʻene ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sākalamēnití. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e meʻá ni kiate koé?

  • Fakakaukauʻi hono mahuʻinga ʻo e ʻalu he uike kotoa ki he houalotu sākalamēnití, ʻi hoʻomou ako e konga 1. ʻE founga fēfē haʻo teuteuʻi koe ki he houalotu sākalamēnití? Ko e hā ʻe lava ʻo fai ʻe he mātuʻá ke tokoni ke teuteu ʻenau fānaú?

  • Ko e hā ʻoku ongo kiate koe ʻi he ngaahi fakakaukau ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ʻa e sākalamēnití? (Vakai, konga 2.) Ko e hā te tau lava ʻo fai ke manatuʻi ai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití?

  • Tokanga ki he ngaahi fuakava ʻoku hiki atu ʻi he konga 3. Fakakaukauʻi fakalongolongo ki he anga hoʻo ongo fekauʻaki mo e ngaahi fuakava ko ʻení. ʻOku tokoniʻi fēfē ʻe he ngaahi fuakava ko ʻení hoʻo moʻuí?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Mātiu 26:26–29; 1 Kolinitō 11:23–29; 3 Nīfai 18:1–13; Molomona 9:29; Molonai 4–5; T&F 20:75–79; 59:9–12

Tokoni Fakafaiako

“Vahe ki he niʻihi ʻe fie kaú, ha ngaahi fehuʻi kuo filifili mei he fakaʻosinga ʻo e vahé (fakatāutaha pe fakakulupu). Kole ange ke nau kumi hake ha ngaahi akonaki ʻi he vahé ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻí. Pea fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ʻiló ki he toenga ʻo e kulupú” (mei he peesi vii ʻi he tohi ko ʻení).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1929, 60–61; vakai foki, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 voliume (1954–56), 2:340–41.

  2. “Importance of the Sacrament Meeting,” Relief Society Magazine, ʻOkatopa 1943, 590; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:339–40.

  3. Seek Ye Earnestly, comp. Joseph Fielding Smith Jr. (1972), 99.

  4. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1929, 61; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:341.

  5. “Fall-Atonement-Resurrection-Sacrament,” malanga naʻe fai he ʻInisititiuti Fakalotu ʻo e ʻUnivēsiti ʻo Sōleki Siti ʻIutaá, Sānuali 14, 1961, 7–8.

  6. “Fall-Atonement-Resurrection-Sacrament,” 8.

  7. “Importance of the Sacrament Meeting,” 591–92.

  8. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1929, 63; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:347.

  9. “Fall-Atonement-Resurrection-Sacrament,” 7.

  10. Seek Ye Earnestly, 122.

  11. “Importance of the Sacrament Meeting,” 591.

  12. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1929, 62–63; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:346.