Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 21: Ko Hono Malangaʻaki e Ongoongoleleí ki he Māmaní


Vahe 21

Ko Hono Fakamafola ʻo e Ongoongoleleí ki he Māmaní

“[Kuo tau ʻosi ʻahiʻahiʻi e ngaahi fua ʻo e ongoongoleleí mo ʻiloʻi ʻoku nau lelei, pea ʻoku tau fakaʻamu ai ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e ngaahi tāpuaki tatau pea mo e laumālie tatau kuo ʻosi lilingi lahi fau mai kiate kitautolú].”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Naʻe ʻikai ke ʻohovale ʻa Siosefa Filitingi Sāmita mo hono uaifi ko Louií, ʻi he taimi ne na maʻu ai ha tohi, naʻe fakamoʻoni ai ʻa Palesiteni Lolenisou Sinou, ko hono ui ʻo Siosefa ke ngāue fakafaifekau taimi kakato. ʻI he ngaahi ʻuluaki ʻaho ko ia ʻo e Siasí, naʻe ui ai ʻa e kakai tangata ne ʻosi malí ke nau ngāue ʻo mavahe mei ʻapi. Pea ʻi he aʻu mai ʻa e tohi ko iá ʻi he ʻaho 17 ʻo Māʻasi 1899, ko e toe nai ia ha māhina pea kakato e taʻu ʻe taha ʻo ʻena malí, naʻe tali ʻe Siosefa mo Louī ʻa e faingamālié ʻi he tui mo loto toʻa, tuifio mo e loto mamahi ʻi he fakakaukau te na mavahevahe ʻi ha taʻu ʻe uá.

Naʻe ngāue ʻa ʻEletā Sāmita ʻi ʻIngilani, ko ha meimei maile ia ʻe 4,700 (fakafuofua ki he kilomita ʻe 7,600) mei ʻapi. Naʻá na faʻa fetohiʻaki mo Louī —ʻi ha ngaahi tohi ne fakafonu ʻaki e ʻofá mo e fakamoʻoní. ʻI ha taha ʻo e ngaahi ʻuluaki tohi ʻa ʻEletā Sāmita kia Louií, naʻá ne pehē ai: “ʻOku ou ʻilo ko e ngāue kuo ui au ke u faí ko e ngāue ʻa e ʻOtuá ka ne ʻikai he ʻikai ke u toe nofo heni ʻi ha miniti, ʻio, naʻe ʻikai ke u mei mavahe mei ʻapi. Ka ʻoku ou ʻilo ko ʻeta fiefiá ʻoku makatuʻunga ia ʻi heʻeta faivelenga he lolotonga ʻo ʻeku ʻi hení. ʻOku totonu ke u loto fie mālie ke fai ʻeni ʻi he ʻofa ki he faʻahinga ʻo e tangatá he naʻe lava hotau Fakamoʻuí ʻo faingataʻaʻia ʻi Heʻene fakahoko ia maʻatautolú. … ʻOku ou ʻi he toʻukupu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní pea te ne tokangaʻi mo maluʻi au kapau te u fai hono finangaló. Pea te ne ʻiate koe ʻi he lolotonga ʻeku mavahé ʻo tokangaʻi pea mo maluʻi koe he meʻa kotoa.”1

Naʻe hoko ʻa ʻEletā Sāmita mo hono ngaahi hoa ngāue fakafaifekaú ko ha kau tamaioʻeiki ʻosikiavelenga ʻa e ʻEikí. Naʻá ne fakamatala ʻi ha tohi ʻe taha kia Louī, ko e māhina kotoa pē, ʻokú ne tufaki ai mo e kau faifekau kehé ha ngaahi pepa pe fanga kiʻi tohitufa ʻe meimei 10,000, mo ʻaʻahi ki ha ngaahi ʻapi ʻe meimei 4,000. Neongo ia, naʻá ne fakamuimānoa ʻaki e lipooti ko ʻení ha fakakaukau mahino: “ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku lau ha tohitufa ʻe taha, pea naʻa mo e tahá, ʻi he tohitufa kotoa pē ʻe teau.”2 ʻI he lolotonga ʻo e taimi naʻe ʻi ʻIngilani ai ʻa ʻEletā Sāmitá, naʻe tokosiʻi fau ha niʻihi ʻo e kakai ʻi aí ne nau tali e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻI he taʻu ʻe ua ʻo ʻene ngāué, “naʻe ʻikai ke ne maʻu ha ului ʻe tokotaha, ʻikai ke ne maʻu ha faingamālie ke fai ha foʻi papitaiso ʻe taha, neongo naʻá ne hilifakinima ʻo fakamaʻu ha ului ʻe tokotaha.”3 Naʻá ne maʻu ha fakafiemālie ʻi he ʻikai ke mamata ki ha ngaahi ola fēfē ʻo ʻene ngāué, ʻi hono ʻiloʻi naʻá ne fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí pea naʻe tokoni ʻi hono teuteu ha kakai te nau ala tali ʻa e ongoongoleleí ʻa mui ange ʻi heʻenau moʻuí.

Ko ha uike nai ʻe ua ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe fakatokoto ai ʻa ʻEletā Sāmita ʻi ha falemahaki mo ha kau faifekau kehe ʻe toko fā. Naʻe maʻu e kau ʻeletaá ni ʻe tokonima ʻe he simolo-pōkisí pea naʻe maluʻi kinautolu ke taʻofi e mahakí mei haʻane mafola. Neongo naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sāmita ʻenau nofó ko ha “tukupōpula,” naʻá ne fai mo hono ngaahi hoá ʻa e lelei tahá. Naʻe aʻu ʻo nau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e kau ngāue ʻo e falemahakí. Naʻe hiki ʻe ʻEletā Sāmita ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi heʻene tohinoá, ʻi he ʻosi honau tauhi fakamavaheʻí: “Naʻa mau fakamaheni ki he kau nēsí mo e niʻihi kehe naʻe ʻaʻahi ange kiate kimautolu he lolotonga homau tukupōpulá. Naʻe tuʻolahi haʻamau pōtalanoa mo kinautolu fekauʻaki mo e ongoongoleleí; pea mau ʻoange foki haʻanau ngaahi tohi ke lau. Naʻa mau hivaʻi ha foʻi himi ʻe taha pe ua ʻi he taimi naʻa mau mavahe ai mei he falemahakí, naʻe kau ia ʻi he ngaahi meʻa naʻe ongo kiate kinautolu naʻe fanongó, he naʻa mau tuku kinautolu mo e loʻimata ʻi honau fofongá. Te u pehē ne mau fai ha meʻa lelei ʻi he falemahakí, tautautefito ʻi he kau neesi, naʻa nau talamai ʻoku ʻikai ko e kakai kimautolu naʻa nau fakakaukau ki aí pea te nau taukaveʻi ʻeni kimautolu ʻi he taimi kotoa pē.”4

Naʻe fakaʻosi ʻe ʻEletā Sāmita ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi Sune ʻo e 1901. ʻOsi mei ai ha taʻu ʻe fitungofulu, ne toe foki ki ʻIngilani ko e Palesiteni ʻo e Siasí ke ne puleʻi ha konifelenisi fakaʻēlia. ʻI he taimi ko ʻení, ko e ngaahi tenga naʻá ne tō mo e niʻihi kehé kuo nau ʻosi huli mo moʻui. Naʻe fiefia ke mamata ki he omi ʻa ha Kāingalotu Pilitānia tokolahi ki he ngaahi fakatahá.5 Naʻá ne pehē, “ʻOku fakamoʻoniʻi kotoa ʻe he ngaahi siteiki ʻo Saioné, temipale kuo fakatapui ki he ʻEikí, lahi ʻo e ngaahi fale fakauōtí mo fakasiteikí, pea mo e ola lelei lahi ʻo e ngāue fakafaifekaú — ʻa e foʻi moʻoni ko ia kuo matuʻotuʻa ʻa e Siasí ʻi Pilitānia Lahi.” Peá ne pehē ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fakalakalaka ko ʻeni ʻi Pilitānia Lahí ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻá ne fakahā ko e ongoongoleleí ʻoku maʻá e kakai kotoa pē pea “ko e Siasí ʻe fokotuʻu ia ʻi he potu kotoa pē, ʻi he puleʻanga kotoa, ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, ki muʻa ʻi he hāʻele ʻangaua mai ʻa e Foha ʻo e Tangatá.”6

ʻĪmisi
"Smith, Joseph Fielding, 1876-1972."

Ko ʻEletā Siosefa Filitingi Sāmita he 1910, ʻi he hili pē hono fakanofo ko e ʻAposetoló

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

Ko kitautolu pē ʻoku tau maʻu ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea ʻoku tau fakaʻamu ke maʻu ʻe he kakai kotoa ʻa e tāpuaki tatau.

Kuo hanga ʻe he ʻEikí ʻi hono poto taʻe-fakangatangatá, pea koeʻuhí ke fakahoko ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá, ʻo fakafoki mai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ʻa e kakato ʻo ʻene ongoongolelei taʻengatá. Ko e ongoongolelei ko ʻení ko e palani ia ʻo e fakamoʻuí. Naʻe fokotuʻu mo poupouʻi ia ʻi he ngaahi fakataha alēlea ʻo ʻitānití ki muʻa ʻoku teʻeki ʻai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní, pea naʻe toe fakahā foʻou mai ia ʻi hotau kuongá ki he fakamoʻui pea mo tāpuekina e fānau ʻetau Tamaí he potu kotoa pē. …

ʻI he meimei taʻu ʻe onongeau ki muʻa ʻia Kalaisí—ʻa ia ko ʻene hāʻele maí, naʻe pehē ʻe he palōfita maʻongoʻonga ko Nīfaí ki hono kakaí: “… ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua pē Taha mo e Tauhi-sipi pē taha ki he māmaní kotoa.

“Pea ʻe hoko ʻa e taimi te ne fakahā ai ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē. …” (1 Nīfai 13:41–42.)

ʻOku mafoa he taimí ni ʻa e ata ʻo e ʻaho ko ia ne talaʻofá. Ko e taimi ʻeni naʻe fokotuʻu ke malangaʻaki ai e ongoongoleleí ʻi he māmaní kotoa ki hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi he puleʻanga kotoa pē. ʻOku ʻi ai ha kakai lelei mo angatonu ʻi he ngaahi puleʻangá kotoa te nau tali ʻa e moʻoní; te nau hū mai ki he Siasí; pea te nau hoko ko e ngaahi maama ke tataki honau kakaí. …

… Ko e ongoongoleleí ʻoku maʻá e kakai kotoa pē, pea ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu iá ke nau moʻuiʻaki hono ngaahi moʻoní pea mo foaki atu kinautolu kiate kinautolu ʻo honau puleʻangá mo ʻenau leá.

Ko ia, ʻoku tau fakaafeʻi ʻi he taimí ni, ʻi he laumālie ʻo e ʻofa mo e ongoʻi fakatokoua, ʻa e kakai kotoa pē ʻi he potu kotoa ke nau tokanga ki he ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá naʻe fakahā mai he kuongá ni ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono kaungā-ngāué.

ʻOku tau fakaafeʻi e toenga e fānau ʻa ʻetau Tamaí ke nau “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia,” pea fakafisi ʻa kinautolu mei he “anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē.” (Molonai 10:32.)

ʻOku tau fakaafeʻi kinautolu ke nau tui kia Kalaisi mo ʻene ongoongoleleí, ke hū ki hono siasí, pea kau fakataha mo ʻene kau māʻoniʻoní.

Kuo tau ʻosi ʻahiʻahiʻi e ngaahi fua ʻo e ongoongoleleí mo ʻiloʻi ʻoku nau lelei, pea ʻoku tau fakaʻamu ai ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e ngaahi tāpuaki tatau pea mo e laumālie tatau kuo ʻosi lilingi lahi fau mai kiate kitautolú.7

ʻOku ʻikai ke u taʻe-fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ha kakai lelei mo lotomoʻoni ʻi he ngaahi tui fakalotu, ngaahi faʻahi, mo e ngaahi kulupu kotoa pē, pea ʻe tāpuekina kinautolu mo fakapaleʻi ʻi he ngaahi lelei kotoa ʻoku nau faí. Ka ʻoku kei tuʻu pē ʻa e foʻi moʻoni ko kitautolu pē ʻoku tau maʻu ʻa e kakato ʻo e ngaahi fono mo e ngaahi ouau ko ia ʻokú ne teuteu ʻa e tangatá ki he kakato ʻo e pale ʻi he ngaahi fale ʻi ʻolungá. Pea ko ia ʻoku tau pehē ai ki he kakai lelei mo fakaʻeiʻeiki, ʻa e kakai angatonu mo lotomoʻoni ʻi he potu kotoa pē: Pukepuke ʻa e ngaahi lelei ʻoku mou maʻú; pīkitai ki he tefitoʻi moʻoni moʻoni kotoa pē ʻoku mou maʻu he taimi ní; ka mou ō mai ʻo maʻu ʻa e maama mo e ʻilo lahi ange ʻoku toe lilingi mai ʻe he ʻOtua ʻoku tatau ʻi he ʻaneafí, ʻahó ni, mo e taʻengatá, ki hono kakaí.8

ʻOku ou fakatauange ke fakahoko vave ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí ʻi loto pea mo tuʻa ʻi he Siasí; ke ne tāpuakiʻi hono Kāingalotu faivelengá; pea ke lava ʻo hoko e loto ʻo e kakai tokolahi ʻoku nau fekumi ki he moʻoní pea mo kinautolu ʻoku loto tōnunga ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻo maʻu fakataha mo kitautolu ʻa e kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.9

2

ʻOku maʻu ʻe he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ha fatongia ke ngāueʻaki honau mālohí, iví, meʻa ʻoku nau maʻú, pea mo honau ivi tākiekiná ke fakamafola ʻa e ongoongoleleí.

Kuo tau ʻosi fanongo ko e kau faifekau kotoa kitautolu. … ʻOku vaheʻi kotoa kitautolu,ʻo ʻikai ʻi he hilifaki ʻo e nimá; kuo teʻeki ai hatau uiuiʻi makehe; kuo teʻeki ai tuhuʻi pau mai ke tau fai e ngāue fakafaifekaú, ka ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, mo ʻosi fakapapau ke paotoloaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku tau hoko ai ko e kau faifekau. Ko e konga ia ʻo e fatongia ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí.10

ʻOku ou kole ʻi he loto fonu he ʻofa ki he kakai kotoa pē, ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau feinga mo moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí pea fakaʻaongaʻi honau mālohí, iví, mo e meʻa ʻoku nau maʻú ke fakamafola ia ki māmani. Kuo tau maʻu ha fekau mei he ʻEikí. Kuó ne tuku mai ha tuʻutuʻuni fakalangi. Kuó ne fekau kitautolu ke tau ʻalu atu ʻi he faivelenga taʻe-tūkua ʻo ʻoatu ki he toenga ʻo ʻene fānaú ʻa e ngaahi moʻoni fakahaofi ko ia naʻe fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.11

Te u pehē, ko hotau misioná, ʻo fakatatau mo e meʻa te tau lavá, ke fakamoʻui, ke ʻomi ki he fakatomalá, ʻa e tokolahi taha ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamai ʻi he langí te tau malava ʻo ʻomaí. … Ko ha fatongia ia kuo tuku ʻe he ʻEikí ki he Siasí, pea tautautefito ki he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí, ka ko e fatongia ko ʻení ʻoku ʻo e taha kotoa pē.12

ʻOku ʻiate kitautolu ha kakai faitotonu tokolahi kuo teʻeki ai ke nau teitei tali ʻa e faingamālié, pe teʻeki ke nau teitei feinga ke fakatotolo, ke nau lava ʻo ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni nāunauʻia ko ʻeni kuo ʻosi fakaʻilo mai ʻi he ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai ke nau fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki ko ʻení, ka ʻoku nau nofo ʻi hotau lotolotongá, ʻoku tau feohi mo kinautolu pea ʻoku tau fetuʻutaki fakaʻaho mo kinautolu. ʻOku nau lau ko ha kakai lelei kitautolu, ka ʻoku makehe ʻi heʻetau ngaahi fakakaukau fakalotú, pea ʻoku ʻikai ai ke nau tokanga ki heʻetau tuí, pea ʻoku tānaki mai ai ʻe he ngāue fakafaifekau maʻongoʻonga ko ʻeni ʻoku fakahoko he taimí ni ʻi he ngaahi siteiki ʻo Saioné ha ututaʻu ʻo ha kakai faitotonu mo faivelenga ʻi heni tonu mei he lotolotonga ʻo kinautolu kuo teʻeki ai ke nau toʻo ʻa e faingamālié, pea te u pehē, naʻe ʻonautolú, ke fanongo ki he ongoongoleleí.13

ʻĪmisi
Two native elder missionaries walking down a dirt road.

“Ko e taha kotoa pē ʻokú ne maʻu ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ʻoku hoko ko ha maama mo ha fai-fakahinohino ki he taha kotoa ʻokú ne lava ke akoʻi.”

ʻOku ʻikai totonu ke tau fiemālie kitautolu ko ia kuo tau maʻu ʻa e moʻoni ʻo e ongoongolelei taʻengatá ʻi ha faʻahinga meʻa kehe mei he lelei tahá, pea ko e lelei tahá ʻa e kakato ʻo e puleʻanga ʻo e Tamaí; pea ʻi he ʻuhinga ko iá ʻoku ou fakatauange mo lotua ke tau moʻuiʻaki mo tā ha ngaahi sīpinga ʻo e māʻoniʻoní ki he kakai kotoa pē ke ʻoua naʻa humu ha taha, ke ʻoua naʻa tūkia ha taha, pea ke ʻoua naʻa tafoki ha taha mei he hala ʻo e māʻoniʻoní, koeʻuhí ko ha faʻahinga meʻa ne tau mei lava ʻo fai pe leaʻaki.14

ʻOku ʻi ai ha ivi tākiekina ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene malama mei he kakai fakafoʻituituí ka mei he Siasí. ʻOku ou tui ko ʻetau lavameʻa ʻi he māmaní ʻoku fakafalala lahi ia ki he loto vilitaki ʻo e Kāingalotú. Kapau ne tau uouangataha kakato, ʻi he fakakaukaú, ʻi he ngāué, mo ʻetau ngaahi angafaí; kapau ne tau ʻofa ʻi he lea moʻoní, kapau ne tau ʻaʻeva ai ʻo hangē ko e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻe toki malama atu mei he kakaí ni, mei he [ngaahi haʻofanga] ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi koló ni kotoa, ki māmani kātoa, ha ivi tākiekina he ʻikai lava ke tekeʻi. ʻE ului ha kakai tangata mo ha kakai fefine faitotonu tokolahi ange, he ʻe muʻomuʻa ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻiate kitautolu ke teuteu ʻa e halá. … Kapau ʻe tauhi ʻe he kakaí ni ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ʻe hoko ia ko ha ivi mo ha mālohi pea mo ha ivi tākiekina ke ne holoki ʻa e fakafepakí mo teuteu ʻa e kakaí ke tali ʻa e maama ʻo e Ongoongolelei taʻengatá; pea ko e taimi he ʻikai ke tau lava ai ʻo fakahokó ʻoku tau toʻo leva kiate kitautolu ha fatongia ʻoku fakailifia hono ngaahi nunuʻá.

Te u ongoʻi pe te ke ongoʻi fēfē, ʻi he taimi ʻe ui ai kitautolu ki he ʻao ʻo e fakamaauʻangá, kapau ʻe tuhu mai ha taha hono tuhú kiate au pe ko koe mo pehē “ka ne taʻe-ʻoua e ngaahi tōʻonga ʻa e tangata ko ʻení pe kulupu ko ʻení, naʻá ku mei tali ʻa e moʻoní, ka naʻe fakakuihi au koeʻuhí, he naʻa nau tala ʻoku nau maʻu ʻa e moʻoní, ka naʻe ʻikai ke nau moʻuiʻaki.”15

ʻOku pehē ʻe he ʻEikí kapau te tau ngāue ʻi hotau ngaahi ʻahó kotoa pea fakahaofi ha foʻi laumālie pē taha, hono ʻikai lahi ʻetau fiefia fakataha mo iá [vakai, T&F 18:15]; pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá hono ʻikai lahi ʻa ʻetau mamahí mo hotau fakamalaʻia ʻo kapau ʻe hē ha laumālie mei he moʻoní ko ʻetau ngāue.16

Ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi ha feituʻu pē te nau ʻi ai, ko e maama pea ʻoku totonu ke nau hoko ko e maama ki māmani. Ko e ongoongoleleí ko ha maama ia ʻoku ulo atu ʻi he fakapoʻulí, pea ko e taha kotoa pē ʻokú ne maʻu ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ʻoku hoko ko ha maama mo ha fai-fakahinohino ki he taha kotoa ʻokú ne lava ke akoʻi.

Ko homou fatongiá … ke hoko ko ha kau fakamoʻoni moʻui ki he moʻoni mo hono fakalangi ʻo e ngāué. ʻOku mau fakatauange ke mou moʻuiʻaki e ongoongoleleí pea mo ngāueʻi homou fakamoʻuí, pea ʻi he mamata ʻa e niʻihi kehé ki hoʻomou ngaahi ngāué ke tataki ai kinautolu ke nau fakalāngilangiʻi ʻetau Tamai ʻi he langí [vakai, Mātiu 5:16].17

3

ʻOku fie maʻu ʻe he Siasí ha kau faifekau tokolahi ange ke ō atu ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻOku tau fie maʻu ha kau faifekau. … ʻOku lahi ʻa e ngoué; ʻoku lahi ʻa e taʻú; kae tokosiʻi ʻa e kau ngāué [vakai, Luke 10:2]. Ko e meʻa tatau pē ʻoku hina ʻa e ngoué ki he ututaʻú [vakai, T&F 4:4]. …

… ʻOku ō atu ʻetau kau faifekaú. Kuo ʻikai ha mālohi te ne lava ʻo taʻofi ʻenau ngāué. Kuo ʻosi ʻahiʻahiʻi. Naʻe fai ha ngaahi ngāue lahi ʻi he kamataʻangá pē, ʻi he taimi naʻe tokosiʻi ai ʻa e kau faifekaú, ka he ʻikai lava ʻo taʻofi e laka ki muʻa ʻa e ngāué ni. He ʻikai lava ʻo taʻofi he taimí ni. Kuo pau pea ʻe ʻalu atu ke maʻu ʻe he kakai ʻo e māmaní ʻa e faingamālie ke fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá mo maʻu ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá pea omi ki he Siasi mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ki muʻa pea toki hoko mai ʻa e ngaahi fakaʻauha fakaʻosi ko ʻení ki he kau angahalá, he kuo ʻosi talaʻofa. …

Pea ko e kau faifekau ko ʻení, ko e lahi tahá ko ha kau talavou, teʻeki poto ʻi he ngaahi founga ʻa e māmaní, ʻoku nau ō atu mo e pōpoakí ni ʻo e fakamoʻuí ʻo fakapuputuʻuʻi ʻa e kau māʻolungá mo e kau maʻu mafaí, koeʻuhí he ʻoku nau maʻu ʻa e moʻoní. ʻOku nau fakamafola ʻa e ongoongolelei ko ʻení; ʻoku fanongo ki ai ʻa e kau faitotonú mo e loto moʻoní pea ʻoku nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá pea ōmai ki he Siasí.18

ʻOku tau fakaʻamu ke mamata ʻi he ʻaho ʻe maʻu ai ʻe he talavou moʻui taau mo feʻunga kotoa pē ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e faingamālie ke ʻalu atu he ngāue ʻa e ʻEikí ke tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní.

ʻOku tau maʻu he taimí ni pea ʻe lava ke tau fakaʻaongaʻi ha ngaahi mātuʻa mali tokolahi ange ʻoku tuʻu lelei mo fakapotopoto ʻi he ngāue fakafaifekau maʻongoʻonga ko ʻení, pea ʻoku tau fakatauange ko kinautolu ʻoku moʻui taau mo feʻungá, te nau fakamāʻopoʻopo ʻenau ngaahi ngāué mo tali ʻa e ngaahi ui ke malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí mo fakahoko lelei honau ngaahi fatongiá.

ʻOku tau toe maʻu foki mo lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e kau fefine kei talavoú ʻi he ngāué ni, neongo ʻoku ʻikai hilifaki kiate kinautolu ʻa e fatongia tatau ko ʻeni ʻoku hilifaki ki he houʻeiki tangatá, he ko ʻetau tokanga lahi taha fekauʻaki mo e kakai fefine kei talavoú ke nau mali totonu ʻi he ngaahi temipale ʻo e ʻEikí.

ʻOku tau fakaafeʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tokoni fakapaʻanga ʻi hono poupouʻi e ngāue fakafaifekaú mo foaki ʻofa mei heʻenau koloá ki he fakamafola ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku tau fakamāloʻia kinautolu ʻoku ngāue lototoʻa ʻi he ngāue fakafaifekau maʻongoʻongá. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita: “ʻI he kotoa ʻo e ngaahi meʻa kuo fai e lāulea ki aí, ko e fatongia maʻongoʻonga mo mahuʻinga tahá ke malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí.”19

ʻĪmisi
A senior missionary couple reading the scriptures.

“ʻOku tau fakamāloʻia kinautolu ʻoku ngāue lototoʻa ʻi he ngāue fakafaifekau maʻongoʻongá.”

4

Kuo pau ke tau malangaʻi e ngaahi tokāteline ʻo e fakamoʻuí ʻo hangē ko ia kuo lekooti ʻi he ngaahi folofolá, ʻi he mahino mo faingofua pea hangē ko hono fakahinohino ʻe he Laumālié.

ʻI he kamakamata ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení, naʻe folofola ai e ʻEikí kiate kinautolu ne ui ʻi heʻene ngāué, “kae kehe ke lava ʻa e tangata takitaha ʻo lea ʻi he huafa ʻo e ʻOtua ko e ʻEikí, ʻio, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní; … Koeʻuhí ke lava ʻo malangaʻaki hono kakato ʻo ʻeku ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, pea ʻi he ʻao ʻo e ngaahi tuʻí mo e kau pulé.” (T&F 1:20, 23.)

Naʻá ne pehē kiate kinautolu ʻoku ui “ke ʻalu atu ke malangaʻaki” ʻene ongoongoleleí pea mo e kotoa ʻo e “kaumātuʻa, kau taulaʻeiki mo e kau akonaki” ʻo hono siasí: Te nau akoʻi “ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo ʻeku ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku ʻi he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná,” mo e ngaahi folofola kehé, “ʻo fakatatau ki hono fakahinohinoʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālié.” (Vakai, T&F 42:11–13.)

Naʻe ʻikai ui pe fakamafaiʻi kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e kau fakafofonga ʻo e ʻEikí ke tau akoʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakapoto ʻa e māmaní pe ngaahi fakakaukau fakafuofua ʻo hotau kuonga fakasaienisí. Ko hotau misioná ke malangaʻi ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e fakamoʻuí ʻi he mahino mo e faingofua ʻo hangē ko hono fakahā mo lekooti ʻi he ngaahi folofolá.

Naʻe toki fakahoko ʻe he ʻEikí, ʻi he hili ʻene fakahinohino kitautolu ke tau akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku maʻu ʻi he ngaahi folofola ʻoku tau ngāueʻakí, pea mo hono fakahinohino ʻe he Laumālié, ʻa e fakahā maʻongoʻonga ʻokú ne puleʻi hono akoʻi kotoa ʻo ʻene ongoongoleleí ʻe ha taha ʻi he Siasí: “Pea ʻe foaki atu ʻa e Laumālié kiate kimoutolu ʻi he lotu ʻo e tuí; pea kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e Laumālié ʻe ʻikai te mou faiako.” (T&F 42:14.)20

5

Ko e ongoongoleleí ko e ʻamanakiʻanga pē taha ia ʻo e māmaní, ko e founga pē taha te ne ʻomi ʻa e melinó ki māmaní.

ʻOku mou ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e mālohi maʻongoʻonga taha, ʻa e meʻa mālohi taha ʻi māmani kotoa, ke fokotuʻu maʻu ʻaki e melinó ʻi māmaní? ʻI heʻeku fai e fehuʻí, te u tali atu ia, te u fakahā atu ʻeku fakakaukau fekauʻaki mo iá—ʻoku ʻikai ko haʻaku lau ki ha ngaahi meʻa kehe ʻoku hoko. Ko e meʻa maʻongoʻonga taha ʻi he māmani kotoa ko e mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní, pea ʻoku maʻu ia ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Talu mei he kamataʻangá mo hono fekauʻi atu ʻe he ʻEikí ʻa e kau ʻeletaá ki māmani, ʻo fekau kinautolu ke nau ui ʻa e kakaí, ʻo pehē, Fakatomala, haʻu ki Saione. Tui ki heʻeku ongoongoleleí pea te ke maʻu ʻa e fiemālié.

Ko e moʻoni, ʻe hoko mai ʻa e fiemālié ʻi he māʻoniʻoní, ʻi he fakamaau totonú, ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻi he mālohi te ne foaki kiate kitautolu ʻa ia ʻe ongo ki hotau lotó pea tau maʻu ʻa e feʻofaʻakí. Ko hotau fatongiá leva ke talaki ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he lotolotonga ʻo e kakai kotoa pē, ui kinautolu ke nau ōmai ki Saione ʻa ia ʻoku fokotuʻu ai ʻa e fuká—ʻa e fuka ʻo e melinó—pea maʻu mei he ngaahi tāpuaki ʻo e fale ʻo e ʻEikí mo e ivi ʻo hono Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakahaaʻi hení. Pea ʻoku ou fie talaatu kiate kimoutolu ko kitautolú, te tau tauhi ki he ʻEikí, te tau maʻu ha mālohi fakaofo fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo e melinó ʻi he māmaní.

ʻOku tau loto ʻeni ke hoko ha ngaahi meʻa ʻoku fou mai heni. ʻOku tau tali e ngaahi meʻa kotoa te ne ʻomi ʻa e melinó ki he māmaní; kae ʻoua muʻa naʻa puli ʻiate kitautolu ʻa e foʻi moʻoni ko e Kau Māʻoniʻoni kitautolu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kapau te tau ngāue fakataha, pea taha ʻi he tauhi ki he ʻEikí ʻo ʻoatu ʻa e folofola ʻo e moʻui taʻengatá ki he ngaahi puleʻangá, te tau maʻu ha mālohi lahi ange, ʻi he anga ʻo ʻeku fakakaukaú, ke fokotuʻu ʻa e melinó ʻi māmani, ʻoku laka ange ʻi ha toe faʻahinga mālohi. ʻOku ou tui kakato ki he fakakaukau kuo ʻosi fakamatalaʻi ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻEikí ha ngaahi falukunga kakai kehekehé; ʻoku ʻikai fakangatangata pē ʻene ngāué ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, he kuó ne ʻosi ui ha tokolahi ki heʻene ngāué mavahe mei he Siasí mo ne fakakoloaʻi kinautolu ʻaki e mālohi, mo fakahinohinoʻi fakalaumālie kinautolu ke fakahoko ʻene ngāué. … Neongo ia, ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoua naʻa tuku ke puli ʻiate kitautolu ʻa e foʻi moʻoni ko ha mālohi kitautolu ʻi he māmaní ki he leleí pea mo hono fakamafola ʻo e moʻoní mo hono fokotuʻu ʻo e melinó ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá, faʻahingá, leá pea mo e kakaí. … Ko hotau misioná naʻe pea ʻoku kei tatau pē ko e, “Mou fakatomala, he ʻoku ofi mai ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” [Vakai, T&F 33:10.]

Kuo pau ke tau hoko atu kae ʻoua kuo tānaki fakataha ʻa e kau māʻoniʻoní, kae ʻoua kuo fakatokanga ki he kakai kotoa pē, kae ʻoua kuo fanongo kinautolu te nau fanongó, pea fanongo mo kinautolu ʻoku ʻikai fanongó, he kuo fakahā ʻe he ʻEikí he ʻikai ha taha ʻe ʻikai fanongo, pe loto ʻe taʻe mahuhuhuhu [vakai, T&F 1:2], he ʻe ʻalu atu ʻene folofolá, neongo pe ʻe fai ia ʻi he leʻo ʻo ʻene kaumātuʻá pe ʻi ha toe ngaahi founga kehe, ʻe tatau ai pē, ka te ne tuʻusi mo fakavaveʻi ʻi hono taimi totonu ʻa ʻene ngāué ʻi he māʻoniʻoni; te ne fokotuʻu ʻene moʻoní pea te ne hāʻele mai ʻo pule ʻi he funga ʻo māmaní.21

ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi e fānau ʻetau Tamaí ʻi he ngaahi tuifakalotu, ngaahi faʻahi, mo e ngaahi faʻahinga kotoa pē, pea ʻoku ʻikai haʻatau toe fakaʻamu ka ke mamata pē ʻoku nau tali e maama mo e ʻilo lahi ange kuo tau maʻu ʻi he fakahaá, pea hoko fakataha mo kitautolu ko e kau maʻu ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻo e fakafoki mai e ongoongoleleí.

Ka ʻoku tau maʻu ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí; ʻoku tau ngāueʻi ʻa e ongoongoleleí; pea ko e ongoongoleleí ko e ʻamanakiʻanga pē taha ia ʻo e māmaní, ko e founga pē taha te ne ʻomi ʻa e melinó ʻi māmani mo fakatonutonu ʻa e ngaahi fehālaaki ʻoku ʻi he ngaahi puleʻangá kotoa.22

ʻOku tau ʻilo kapau ʻe tui ʻa e kakaí kia Kalaisi, fakatomalaʻi ʻenau ngaahi angahalá, fuakava ʻi he vai ʻo e papitaisó ke tauhi ʻene ngaahi fekaú, pea maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá ʻe kinautolu naʻe ui mo fakanofo ki he mālohi ko ʻení —pea kapau te nau tauhi ʻa e ngaahi fekaú —te nau maʻu ʻa e melinó ʻi he moʻuí ni mo e moʻui taʻengatá ʻi ha maama ka haʻú [vakai, T&F 59:23].23

ʻOku ʻikai ha faitoʻo ia ki he ngaahi palopalema ʻo e māmaní tukukehe pē ongoongolelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko ʻetau ʻamanaki ki he melinó, ki he tuʻumālie fakatuʻasino mo fakalaumālié, pea mo e tofiʻa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku toki maʻu pē ia ʻi he ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻOku ʻikai ha ngāue ia ʻe lava ke fai ʻe hatau taha ʻoku mahuʻinga tatau mo hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí mo hono langa hake ʻo e Siasí pea mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní.24

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Fakakaukau ki he meʻa naʻe fai ʻe Siosefa Filitingi Sāmita ki he ngaahi faingataʻá ʻi hono tuʻunga ko e faifekau taimi kakató (vakai, “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá”). ʻE anga fēfē hano tokoniʻi ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ko ʻení hoʻo ngāue ʻi he Siasí?

  • Fakakaukau ki he tāpuaki hono kai e “ngaahi fua ʻo e ongoongoleleí” (konga 1). Fakakaukau ki ha kakai te ke lava ʻo vahevahe mo kinautolu ʻa e ngaahi “fua” ko ʻení.

  • ʻE anga fēfē hano tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻa Palesiteni Sāmita he konga 2 ke tau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo ha niʻihi kehé?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita ʻoku fie maʻu ʻe he Siasí ha kau faifekau tokolahi ange, kau ai ha “ngaahi mātuʻa mali matuʻotuʻa” (konga 3). Ko e hā te ke lava ʻo fai ke teuteuʻi koe ke ke ngāue fakafaifekau?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai heʻetau ngaahi leá mo ʻetau tōʻongá ʻo fakafōtunga atu ʻa e mahino mo e faingofua ʻo e ongooongoleleí? (Vakai, konga 4.) Ko e fē ha taimi ne ke ongoʻi ai hano fakahinohino koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ngāué ni?

  • Ko e hā ha ngaahi akonaki ʻi he konga 5 ʻoku mātuʻaki ongo fakalaumālie kiate koe? Ko e hā hoʻo ngaahi ongo ʻi hoʻo fakakaukau ke vahevahe ʻa e “ʻamanakiʻanga pē taha ʻo e māmaní, ʻa e founga pē taha te ne ʻomi ʻa e melinó ki māmaní”?

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻakí

Mātiu 24:14; Maʻake 16:15; 1 Nīfai 13:37; 2 Nīfai 2:6–8; 3 Nīfai 12:13–16; T&F 1:17–24; 4; 50:13–14; 88:81; 133:57–58

Tokoni Fakafaiako

Ko e taimi ʻoku lau leʻo lahi ai ʻe ha taha ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sāmitá, fakaafeʻi ʻa e toengá ke nau “fekumi mo fakafanongo ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni pe ngaahi fakakaukau pau. … Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea faingataʻa, …hanga ʻo fakamatalaʻi ʻeni ki muʻa pea toki lau e potu-folofola ko iá. Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻi he kalasí ʻoku faingataʻa ke laukonga, fehuʻi ange pe ʻoku ʻi ai ha taha ke ne lau mai ia, kae ʻoua te nau taufetongi” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 62).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph Fielding Smith kia Louie Shurtliff Smith, ʻi he Joseph Fielding Smith Jr. mo e John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 114–15.

  2. Joseph Fielding Smith kia Louie Shurtliff Smith, ʻi he The Life of Joseph Fielding Smith, 102.

  3. Vakai, The Life of Joseph Fielding Smith, 91.

  4. Tohinoa ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá, ʻEpeleli 30, 1901, Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí; ne ʻai ke tatau ʻa e fakaʻilonga leá mo e fakamataʻitohi lahí.

  5. Vakai, Conference Report, Konifelenisi Lahi ʻa e ʻĒlia Pilitāniá 1971, 85.

  6. ʻI he Conference Report, Konifelenisi Lahi ʻa e ʻĒlia Pilitāniá 1971, 176.

  7. “I Know That My Redeemer Liveth,” Ensign, Tīsema 1971, 26–27.

  8. “A Witness and a Blessing,” Ensign, Sune 1971, 109–10.

  9. “Out of the Darkness,” Ensign, Sune 1971, 4.

  10. Take Heed to Yourselves, comp. Joseph Fielding Smith Jr. (1966), 27–28.

  11. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 5–6.

  12. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1944, 50; vakai foki, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:308.

  13. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1921, 42.

  14. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1923, 139.

  15. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1933, 62–63.

  16. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1951, 153.

  17. ʻI he Conference Report, Konifelenisi Lahi ʻa e ʻĒlia Pilitāniá 1971, 176.

  18. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1953, 19–20.

  19. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 7; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 380.

  20. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 5.

  21. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1919, 89–90.

  22. “To the Saints in Great Britain,” Ensign, Sepitema 1971, 3–4.

  23. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 7.

  24. “Counsel to the Saints and to the World,” Ensign, Siulai 1972, 27.