Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 25: Ko e ʻAloʻi ʻo Sīsū Kalaisí: ‘Ko e Ongoongo Lelei ʻo e Fiefia Lahi’


Vahe 25

Ko e ʻAloʻi ʻo Sīsū Kalaisí: “Ko e Ongoongo Lelei ʻo e Fiefia Lahi”

“Ko e hā kuo hoko ki he talanoa fakaʻofoʻofa ko ʻení? Kuo tau tuku ʻapē ia ke ne lōmekina mo tokoniʻi ʻetau moʻuí? Kuo tau tali nai ia ʻi hono ʻuhinga kakató ʻo ʻikai ha toe fakaʻiloʻilongaua?

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

ʻI he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu Kilisimasi ʻo e 1971, ne maʻu ai ʻe ha faiongoongo nusipepa ha faingamālie ke feohi mo Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita mo e kau mēmipa hono fāmilí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he faiongoongó ha kiʻi konga he moʻui ʻa e palōfitá ʻo pehē:

“Ko e Kilisimasí ko ha taimi mahuʻinga ia kia Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita. Ko ha ʻaho ia moʻó e fāmilí mo ha ʻaho ʻo e manatu. Ka ko e mahuʻinga taha kia Palesiteni Sāmitá, ko e Kilisimasí ko ha ʻaho maʻá e fānaú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita, ʻi heʻene kuku mai hono mokopuna fefine uá, “‘Te u pehē ko e meʻa ʻoku ou saiʻia taha ai he Kilisimasí ko e fānaú.’

“Naʻe hili pē ha fuʻu Tohi Tapu fakatātā lahi ʻi hono fungá, kae huke ʻe Palesiteni Sāmita mo ha toko ua ʻo hono ngaahi makapuna fefiné, ko Sana Makongikī (Shanna McConkie), taʻu 4, pea mo Seli (Sherri), taʻu 2, ʻa e ngaahi peesi ʻoku fakamatala kau ki he ʻaloʻi ʻo e valevale ko Sīsuú. Naʻa nau kiʻi nofo fuoloa ʻi he peesi ʻo e ʻaiʻangakai ʻo e manú. Naʻe vāofi ʻa Palesiteni Sāmita mo e ongo tamaiki fefiné ni. …

“Naʻe fiefia ʻa Palesiteni Sāmita ʻi ha kau ʻaʻahi mai ki he fāmilí ʻi he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu Kilisimasí. Naʻá ne pehē, ‘Ko e Kilisimasí ko ha taimi moʻó e ngaahi fāmilí ke nau fakataha ai.’”1

Ko e fakakaukau ʻa Palesiteni Sāmitá, ko e ngaahi tukufakaholo ʻo e Kilisimasí naʻe fakatefito ia ʻi he ʻaloʻi, ngāue, pea mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne pehē fekauʻaki mo e ngaahi talamonū Kilisimasi naʻá ne maʻu mei he kāingalotu ʻo e Siasí: “ʻOku hounga kiate au ʻa e mohu fakakaukau ʻa kinautolu ʻoku nau ʻomi e ngaahi kaati Kilisimasí. ʻOku ou lau kinautolu ko hano fakahaaʻi ʻo e ʻofá pea mo ha fakamanatu e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻui ʻa ia ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi mo hū ki ai ko e ʻulu ʻo e Siasí. Ko ʻene pōpoakí ko ha pōpoaki ʻo e melino mo e fie tokoni. Ko ʻeku fakaʻamu ʻeni ki hoku kāinga ʻi he potu kotoa pē.”2

Naʻe paaki ʻe Palesiteni Sāmita ʻi Tīsema 1970, ha pōpoaki Kilisimasi ki he kāingalotu ʻo e Siasí he funga ʻo e māmaní. Naʻá ne pehē ʻi ha konga ʻe taha:

“ʻOku ou fetapa kiate kimoutolu ʻi he Faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení, ʻi he ʻofa mo e fie-feohi, pea ʻaki ha fakaʻānaua ʻe ʻafio hifo ʻa ʻetau Tamai Taʻengatá kiate kimoutolu ʻi he ʻaloʻofa pea mo lilingi hifo ʻa ʻEne ngaahi tāpuaki taʻe-fakangatangatá kiate kimoutolu.

“ʻOku tau fie maʻu kotoa, ʻo laka ange ʻi ha toe taimi ki muʻa, ʻa e fakahinohino mo e maluʻi ʻa e ʻEikí, ʻi he ngaahi taimi ko ʻeni ʻoku hulufau ai ʻa e faiangahalá, ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa fakamamahi lahi he māmaní, ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha ngaahi tau mo e ngaahi ongoongo ʻo e taú.

“ʻOku fie maʻu ke tau ʻilo, neongo ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi kovi ʻoku hoko kiate kitautolú, ʻoku kei puleʻi pē ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi ngāue he māmaní pea kapau te tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo angatonu pea mo faivelenga ki Heʻene ngaahi fonó, te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻi heni ʻi he taimí ni pea mo fakapaleʻi kitautolu ʻaki ʻa e moʻui taʻengata ʻi Hono puleʻangá ʻi hono taimi totonu. …

“… ʻOku ou fakatauange he taimí ni ke tukutaha ʻetau tuí ʻi he Faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení, pea mo e taimi kotoa pē, ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo maʻu maʻatautolu ʻa e nonga ko ia ʻokú ne ʻomi ʻa e mahinó.”3

ʻĪmisi
rane/lamb of god, 1/5/04, 4:51 PM, 8C, 7653x10653 (339+483), 150%, paintings, 1/12 s, R74.8, G64.7, B79.0

Ko e talanoa ʻo e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻoku “ʻikai fakaʻau ʻo motuʻa ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tuʻo lahi hono talakí.”

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

ʻOku ongo mālie ʻa e talanoa ʻo e ʻaloʻi hotau Huhuʻí ʻi hono tuʻunga mahino-ngofuá.

ʻOku ʻikai ha talanoa ia ʻe fakaʻofoʻofa pehē, pe te ne lava ʻo ueʻi ʻa e laumālie ʻo e tangatá ki he taupotu tahá, ʻo tatau mo e talanoa nāunauʻiá ni kau ki he ʻaloʻi hotau Huhuʻí. He ʻikai ha lea ʻe lava ke fai ʻe he tangatá te ne lava ke fakalahiʻi pe toe fakaleleiʻi ange pe tānaki ki he lelei ʻo ʻene mahino-ngofuá. ʻOku ʻikai teitei fakaʻau ia ʻo motuʻa tatau ai pē pe ko e hā e lahi hono toutou talakí, ka ko hono fakahoko ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e tangatá ʻoku fuʻu hāhāmolofia. Tau feinga angé ke fakakaukau ʻoku tau ō mo e kau tauhisipi naʻa nau tokangaʻi ʻenau tākangá ʻi he pō fakangalongataʻa ko iá. Ko ha kau tangata fakatōkilalo ʻeni naʻe ʻikai mole ai e falala ʻa ʻenau ngaahi tamaí, kuo teʻeki fakafefeka honau lotó ʻo hangē ko e loto ʻo e kau pule ʻo e kakai Siú ʻi he ngaahi ʻaho e ngāue ʻa e ʻEikí, he kapau naʻa nau pehē, naʻe ʻikai mei hā ʻa e kau ʻāngeló kiate kinautolu mo ʻenau pōpoaki nāunauʻiá. Tau toe fakamanatu ʻa e talanoa fakaofo ko ʻení.

“Pea naʻe ʻi he fonua ko iá ʻa e kau tauhi sipi ʻoku nofo ʻi he ngoué, ʻo leʻohi ʻenau fanga sipí ʻi he poʻulí.

“Pea ʻiloange, naʻe tuʻu mai kiate kinautolu ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí, pea malama ʻa e nāunau ʻo e ʻEikí ʻo takatakai ʻa kinautolu: pea naʻa nau manavahē ʻaupito.

“Pea pehē ʻe he ʻāngeló kiate kinautolu, ʻOua ʻe manavahē: vakai, he ʻoku ou ʻomi kiate kimoutolu ʻa e ongoongolelei ʻo e fiefia lahi, ʻa ia ʻe hoko ki he kakai fulipē.

“He kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu ʻi he ʻahó ni, ʻi he kolo ʻo Tēvitá, ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí.

“Pea ko e fakaʻilongá ʻeni kiate kimoutolu; te mou ʻilo ʻa e tamasiʻí kuo takatakai ʻaki ia ʻa e kofu, pea tokoto ia ʻi he ʻaiʻanga kai ʻo e manú.

“Pea fakafokifā pē kuo ʻi he ʻāngeló ʻa e tokolahi ʻo e kau ʻāngelo mei he langí, ʻo nau fakamālō ki he ʻOtuá ʻo pehē,

“Fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi ʻolungá, pea ʻi māmani ʻa e melinó, ko e ʻofa ki he kakaí.

“Pea pehē, ʻi he liliuange ʻa e kau ʻāngeló ki he langí meiate kinautolú, naʻe fepehēʻaki ʻe he kau tauhisipí, Ke tau ō ʻeni ki Pētelihema ʻo mamata ki he meʻá ni kuo faí, ʻa ia kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú.

“Pea naʻa nau omi fakavave, ʻo ʻilo ʻa Mele mo Siosefa, mo e tamá ʻoku tokoto ʻi he ʻaiʻanga kai ʻo e manú.” [Luke 2:8–16.]

ʻE lava nai ʻe ha taha ʻo lau ʻeni pea ʻikai ongo ki ai ʻa e laumālie ʻo e fakatōkilaló mo fōngia ʻi he mahino ngofua ʻo e talanoá?4

2

Neongo ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ka naʻe hāʻele hifo ki māmani ko ha valevale ʻo fakalakalaka mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa kae ʻoua kuó Ne maʻu hono kakató.

ʻOku ou mahalo kuo ʻosi mahino kiate kitautolu kotoa ʻa e foʻi moʻoni ko Sīsū Kalaisi naʻe Sihová, ʻa ia naʻá ne taki ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒpalahame mo Mōsesé, pea ko hono moʻoní, mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻĀtamá. ʻIkai ngata ai, ko Sihova pe Sīsū Kalaisi, naʻe hā ʻi he tuʻunga ko e Laumālie ki he tokoua ʻo Sēletí, pea naʻe ʻaloʻi ia ko ha valevale ʻi he māmaní pea tupu ʻo tangata lahi ʻi he māmani ko ʻení.5

ʻĪmisi
Jesus Christ at age twelve in the temple at Jerusalem during the Feast of the Passover. A group of learned Jewish doctors are gathered around Christ. The doctors are expressing astonishment at the wisdom and understanding of the young Christ. (Luke 2:41-50)

Naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻi heʻene kei siʻí ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea mo e akonaki ki he akonaki.”

Ko hotau Fakamoʻuí ko ha ʻOtua ia ki muʻa pea toki ʻaloʻi mai ki māmaní, pea naʻe hāʻele mai mo e tuʻunga tatau ʻi heʻene hifo maí. Naʻe tuʻunga ʻOtua tatau pē ʻi he taimi naʻe ʻaloʻi mai ai ki māmaní mo ia ʻi muʻá. Kae fekauʻaki mo e māmaní, ʻoku mahino naʻe fie maʻu ke toe kamata ʻo tatau mo e toenga ʻo e fānaú ke fakahoko mo maʻu ha ʻilo ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea. ʻOku pehē ʻe Luke naʻe “tupulaki ʻa e potó …mo lahi, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá.” [Luke 2:52.] ʻOku lekooti ʻe Sione “naʻe ʻikai te ne maʻu mei he fonú ʻi he kamataʻangá,” ka naʻá ne fai atu mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, ʻo aʻu ki heʻene maʻu hono fonú.” [T&F 93:13.] …

ʻOku mahino, naʻe teʻeki taʻu 12—he naʻá ne fakaʻohovaleʻi ʻa e kau fai-fakamoʻuí mo e kau tangata potó ʻi he temipalé—kuó ne ʻilo ha meʻa lahi kau ki he ngāue ʻa ʻene Tamaí [vakai, Luke 2:46–49]. Naʻe lava ke ne maʻu ʻa e ʻilo ko ʻení ʻi he fakahā, ʻi he ʻaʻahi mai ʻa e kau ʻāngeló, pe ʻi ha ngaahi toe founga kehe. Ka koe ʻilo ko ʻeni fekauʻaki mo e māmaní naʻe pau ke maʻu ia ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea mo e akonaki ki he akonaki. ʻOku ʻikai toe fehuʻia naʻe fetuʻutaki mo ʻene Tamai Hēvaní, mei he taimi ki he taimi.

… “Naʻe tupu hake ʻa Sīsū mo hono ngaahi tokouá, pea fakaʻau ia ʻo mālohi, pea tatali ki he ʻEikí ki he taimi ʻe kamata ai ʻene ngāué. Pea naʻá ne tauhi ki heʻene Tamaí, pea naʻá ne lea ʻo ʻikai hangē ko e kakai kehé, pea naʻe ʻikai faʻa akoʻi ia; he naʻe ʻikai fie maʻu ha tangata ke ne akoʻi ia. Pea naʻe hili ʻa e ngaahi taʻu lahi, pea hokosia ʻa e houa ʻo ʻene ngāue ke faí.” [Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Mātiu 3:24–26.]

Ko e folofola ko ia ʻa hotau ʻEikí ʻoku ʻikai ke ne faʻa fai ha meʻa ʻiate ia pē ka ko ia ʻokú ne mamata ʻoku fai ʻe he Tamaí, ʻoku ʻuhinga ia naʻe ʻosi fakahā kiate ia ʻa e meʻa ne fai ʻe heʻene Tamaí [vakai, Sione 5:19–20]. ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ki māmani ʻo moʻulaloa ki he tūkunga tatau mo ia ʻoku fie maʻu meiate kitautolu fakafoʻituituí—naʻe ngalo ʻiate ia ʻa e meʻa kotoa pē, pea naʻe pau ke tupulaki mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa. Ko e ngalo ko ʻeni pe toʻo meiate ia ʻo ʻene ʻilo ki muʻá, naʻe fie maʻu ia ʻo tatau mo kitautolu takitaha, ke fakakakato ʻa e moʻui fakaetuʻasino ko ʻení.

Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he Fakamoʻuí hono kakató ʻi he kamataʻangá, ka ʻi he hili ʻo ʻene maʻu hono sinó pea mo e toetuʻú naʻe foaki kakato kiate ia ʻe mālohi ʻi he langí mo māmani fakatouʻosi. Neongo naʻe ʻosi ʻOtua, pea mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻo ne maʻu ʻa e mālohi mo e mafai ke faʻu ʻa e māmani ko ʻení, ka naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa ia naʻe ʻikai ke ne maʻu kae ʻoua kuo hili ʻene toetuʻú. Ko hono fakalea ʻe tahá, naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e kakató kae ʻoua kuó ne maʻu ha sino toetuʻu.6

3

Naʻe hāʻele hifo ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní ke huhuʻi kitautolu mei he mate fakaesino mo fakalaumālié.

Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ki hení ke fakahoko ha misiona pau naʻe vaheʻi ange kiate ia ki muʻa pea toki ʻai ʻa e makatuʻunga ʻo e māmaní. ʻOku lau ia ʻi he folofolá ko e “Lami…naʻe tāmateʻi talu mei he fakatupu ʻo e māmaní.” [Fakahā 13:8.] Naʻe pole ke hifo mai, ʻi he Vahevahengamālie ʻo Taimí, ke huhuʻi ʻa e tangatá mei he hinga ʻa ia ʻe tō kiate kinautolu tuʻunga ʻi he maumaufono ʻa ʻĀtamá.

… Ko Sīsū pē taha kuo ʻaloʻi mai ki māmani naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻane tamai fakamāmani. Ko e Tamai ʻa hono sinó ko e toe Tamai pē foki ia ʻa hono Laumālié, pea mo e Tamai ʻa e laumālie ʻo e tangata kotoa. Naʻá ne maʻu mei heʻene Tamaí ʻa e moʻui taʻengatá; pea naʻá ne maʻu mei heʻene faʻeé ʻa e mālohi ke pekiá, he ko ʻene faʻeé ko ha fefine matelie. Naʻá ne maʻu mei ai ʻa hono taʻataʻá, peá ne maʻu mei heʻene Tamaí hono tuʻunga taʻe-faʻamaté. ʻI heʻene maʻu ʻa e mālohi ke tuku hifo ʻene moʻuí pea toe toʻo hake iá, naʻá ne lava ai ke totongi huhuʻi e maumaufono ʻa ʻĀtamá, mo huhuʻi ʻa e kakai kotoa pē mei he faʻitoká.7

Ko e ʻuhinga moʻoni ʻo e hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ki māmaní … ʻuluakí, ke huhuʻi ʻa e kakai kotoa pē mei he mate fakaesinó pe fakamatelié, ʻa ia naʻe ʻomi ʻe ʻĀtama ki māmaní, pea ko e uá, ke huhuʻi ʻa e tangata kotoa pē mei he mate fakalaumālié pe taʻofi mei he ʻao ʻo e ʻEikí ʻo ka nau fakatomala mo fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá pea kātaki ki he ngataʻanga ʻo ʻenau nofo ʻi he matelié.8

ʻOku tau fiefia ʻi he ʻaloʻi ʻo e ʻAlo e ʻOtuá he lotolotonga ʻo e tangatá.

ʻOku tau fakafetaʻi ʻi he feilaulau fakalelei naʻá Ne fakahoko ʻaki ʻEne lilingi Hono taʻataʻá.

ʻOku tau fakamālō he kuó Ne huhuʻi kitautolu mei he maté mo fakaava ʻa e matapaá ke tau lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

ʻOku tau lotua ke ʻi māmani ʻa e melinó, ki hono fakamafola ʻo e ongoongoleleí, pea mo e ikuna fakaʻosi ʻa e moʻoní.

ʻOku mau kōlenga ki he fānau ʻa ʻetau Tamaí ʻi he potu kotoa pē ke nau kau fakataha mo kitautolu ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa te ne ʻomi kiate kitautolu kotoa ʻa e melino ʻi he māmaní pea mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama ka haʻú [vakai, T&F 59:23].9

4

ʻOku totonu ke tau tuku e talanoa ʻo e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí ke ne fakafonu mo tokoniʻi ʻetau moʻuí.

Ka hokosia mai ʻa e [pongipongi ʻo e Kilisimasí] ʻe punou ha ʻulu ʻo ha niʻihi ʻi he mōihū fakatōkilalo ki he Tamai ʻo e Ngaahi Māmá ʻi he ngaahi tāpuaki ne nau maʻu ʻi he ngaahi mamahi ʻa hono ʻAlo ʻofaʻangá, pea te nau lau ʻa e talanoa fakaofó ʻi he houngaʻia mo e fakahīkihiki. Meʻapango, ʻe ʻi ai mo ha niʻihi, ʻoku siʻi ʻenau ʻiló, ʻo kapau ʻoku ʻi ai, ki honau moʻua ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, te nau fakafiefia, ʻo ʻikai ʻi he fakahīkihiki mo e lotu fakatōkilalo, ka ʻi he manuki ʻi he fakafiefia konā, ʻo ʻikai ha momoʻi fakakaukau ki he mahuʻinga e ʻaloʻi ʻo e Tangata ʻo Kālelí. …

ʻE anga fēfē ke lava ʻo lau ʻe ha taha ʻa e talanoa ongo ko ʻeni ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí mo taʻe-fakaʻamu ke liʻaki ʻene ngaahi angahalá? ʻE lelei ki ha taha pea mo e taha kotoa ʻi he vahaʻa taimi ko ʻeni ʻo e taʻú —ʻa e tuʻi ʻoku ʻi hono ʻafioʻangá, ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi tuʻi ʻi honau ngaahi palasí he taimi ko ʻení, ʻa e koloaʻiá mo e masivá fakatouʻosi —ke peluki honau tuí ʻo fakaʻapaʻapa kiate ia naʻe ʻikai haʻane angahalá, ʻa ia naʻe fakamoleki ʻene moʻuí ʻi he feilaulau mo e mamahi ke ʻaonga ki hono kāingá; ʻa ē naʻe lilingi hono taʻataʻá ko e feilaulau maʻá e angahalá. …

… Ko e hā kuo hoko ki he talanoa fakaʻofoʻofa ko ʻení? Kuo tau tuku ʻapē ia ke ne lōmekina mo tokoniʻi ʻetau moʻuí? Kuo tau tali nai ia ʻi hono ʻuhinga kakató ʻo ʻikai ha toe fakaʻiloʻilongaua? ʻOku tau tui koā ko e pēpē ko ʻení ko e ʻAlo moʻoni pē taha ia naʻe fakatupu ʻo e Tamaí ʻi he kakanó? ʻOku tau maʻu koā ha tui pīkitai ki hono misioná pea ʻoku tau loto fiemālie nai ke talangofua ʻo muimui kiate ia? Kapau ne ʻosi tui pehē ʻa e māmaní mo talangofua fakamātoato ki heʻene ngaahi akonakí, naʻe ʻikai ke mei fakaʻauha pē ʻe he fekainakí mo e faiangahalá ʻi he ngaahi taʻu kotoa ʻo e hisitōliá. … Kuo fuʻu tōtuʻa ʻa e polau pē ʻa e loungutú ʻi he kakai ʻoku taku ko e kau muimui ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá kae fuʻu siʻi fau ʻa e lotu moʻoni ʻo makatuʻunga ʻi he ngeia ʻo ʻene ngaahi akonakí.

Naʻe fakahā ʻe he ʻāngeló ki he kau tauhisipí ʻi he pō nāunauʻia ko iá, naʻá ne ʻomi ha ongoongo ʻo e fiefia lahi maʻá e kakai kotoa pē [vakai, Luke 2:8–10], ka ko e konga lahi ʻo e kakai ʻi he potu kotoa pē ʻo e māmaní, naʻa nau fakafisi ke tali ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi ongoongo ko iá. Naʻe teʻeki ai ke nau loto ke liʻaki ʻenau ngaahi angahalá, ke fakavaivaiʻi kinautolu mo ʻai ʻenau moʻuí ke fenāpasi mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí. …

ʻOku ou toe kole ki he kakai ʻi he potu kotoa pē: Tafoki mei homou ngaahi hala koví ki he lotu moʻoni ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kae lava ʻo fakahaofi homou laumālié ʻi hono puleʻangá.10

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Ko e hā ʻokú ke fai ʻi homou ʻapí ke manatuʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi Kilisimasí? Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi tukufakaholo faka-Kilisimasi ʻo Palesiteni Sāmitá? (Vakai, “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá.”)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ʻikai “teitei fakaʻau …ai ʻo motuʻa” ʻa e talanoa ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú? (Vakai, konga 1.)

  • Toe fakamanatu ʻa e ngaahi lea ʻa Palesiteni Sāmita fekauʻaki mo e hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ki māmani ko ha valevale mo ne kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié (vakai, konga 2). Ko e hā hoʻo ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ʻi he taimi ʻokú ke fakakaukauʻi ai e loto fiemālie ʻa e Fakamoʻuí ke ne fakahoko ʻení?

  • Fakakaukauʻi ʻa e fekauʻaki ʻo e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí (vakai, konga 3). ʻE lava fēfē ʻa e mātuʻá ʻo tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau maʻu ʻa e mahino ko ʻení? ʻE lava fēfē ʻe he mahino ko ʻení ʻo tokoniʻi ʻetau ngaahi tukufakaholo faka-Kilisimasí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke lava ai ʻa e talanoa ʻo e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻo “lōmekina mo tokoniʻi ʻetau moʻuí”? (Vakai, konga 4.)

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

ʻĪsaia 53; Luke 1:26–35; 2; 1 Nīfai 11:8–23

Tokoni Fakafaiako

ʻOku hanga ʻe he fealēleaʻaki fakakulupu īkí ʻo “ʻoange…ha faingamālie ki ha kakai tokolahi ke nau kau ʻi he lēsoní. Ko kinautolu fakatāutaha ʻoku ʻikai ke nau faʻa fie kau maí, mahalo naʻa nau fie vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi he fanga kiʻi kulupu iikí ʻa ia he ʻikai te nau lea ai ʻi muʻa ʻi he fuʻu kulupú kotoa” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 197).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “A Big Christmas Hug from Pres. Smith,” Church News, Tīsema 25, 1971, 3.

  2. “A Big Christmas Hug from Pres. Smith,” 3.

  3. “Christmas Greetings from President Joseph Fielding Smith to the Members of the Church throughout the World,” Church News, Tīsema 19, 1970, 3.

  4. The Restoration of All Things (1945), 279–80.

  5. Fetohiʻaki fakafoʻituitui, naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:11.

  6. Fetohiʻaki fakafoʻituitui, naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he Doctrines of Salvation, 1:32–33.

  7. Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. (1957–66), 2:134, 136.

  8. “The Resurrection,” Improvement Era, Tīsema 1942, 780–81; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:259.

  9. “Christmas Greetings,” 3.

  10. The Restoration of All Things, 278–79, 281–82, 286; naʻe ʻai ke tatau ʻa e ngaahi fakaʻilonga leá.