Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 13: Papitaisó


Vahe 13

Papitaisó

“Ko e moʻoni ʻo e papitaisó … ko e hiki, pe toe tuʻu mei he moʻui ʻe taha ki ha moʻui ʻe taha—mei he moʻui ʻo e angahalá ki he moʻui ʻo e moʻui fakalaumālié.”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1951, naʻe lea ai ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita fekauʻaki mo haʻane aʻusia ʻi he taʻu ʻe 67 ki muʻá, ʻi he taimi naʻe papitaiso ai ʻi hono taʻu 8. Naʻá ne pehē, naʻá ne ongoʻi ʻi he ʻaho hono papitaisó naʻe “tuʻu haohaoa, mo maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.” Ka naʻá ne toki ʻilo kuo pau ke ngāue mālohi ʻi heʻene moʻuí kotoa ke pukepuke ia ʻi he tuʻunga ko iá. Naʻá ne manatuʻi ʻo pehē: “Naʻe ʻi ai haku tuofefine naʻe mātuʻaki angaʻofa, naʻá ne fakamamafaʻi ki hoku ʻatamaí ʻa e fie maʻu ke u tauhi au ke taʻe-ha-mele mei he māmaní. Ko ʻene ngaahi akonaki kiate au ʻi he ʻaho hoku papitaisó kuo nofo ia mo au ʻi he ngaahi ʻaho kotoa ʻo ʻeku moʻuí.”1

Naʻe poupouʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tauhi ʻenau fuakava ʻo e papitaisó—ke nofo maʻu “ʻi he moʻui fakalaumālie” naʻa nau maʻu ʻi he taimi naʻe papitaiso ai kinautolú, ʻo tatau mo e ngaahi akonaki ʻa hono tuofefiné. 2 Naʻá ne pehē:

“ʻOku ʻikai ha toe faleʻi mahuʻinga ia ʻe lava ke fai ki ha mēmipa ʻo e Siasí ka ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú ʻi he hili ʻo e papitaisó. ʻOku foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e fakamoʻuí kiate kitautolu makatuʻungaʻi he fakatomala mo e anganofo ki heʻene ngaahi fonó.”3

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

Ko e papitaiso ʻi he fakaukú ko e fakataipe ia ʻo e ʻaloʻí, pekiá, mo e toetuʻú.

Ko e papitaisó ko e tefitoʻi moʻoni ia hono tolu mo e ʻuluaki ouau ʻo e Ongoongoleleí, ʻoku fie maʻu ki hotau fakamoʻui mo e hākeakiʻi ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e papitaisó, ko e ʻuluaki founga ia ʻoku maʻu ai ʻe he tokotaha fakafoʻituitui ʻoku fakatomalá ʻa e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá. Uá, ko e matapā ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi heʻene fefolofolai mo Nikotīmasi he Sione 3:1–11. …

… Ko e papitaisó ko e fakauku ʻi he loto vai. … He ʻikai ke lava ʻa e papitaisó ia ʻi ha toe founga kehe ka ko e fakauku pē ʻo e sinó kakato ʻi he loto vaí, koeʻuhí ko e ngaahi ʻuhinga ko ʻení:

(1) Ko e fakataipe ia ʻo e pekia, telio, mo e toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi, pea mo kinautolu kotoa ne nau maʻu e toetuʻú.

(2) Ko e papitaisó ko hono toe fanauʻi mo e fakataipe hono fāʻeleʻi ha kiʻi valevale ki māmani.

(3) Ko e moʻoni ʻo e papitaisó, ʻoku toe hangē ha fakataipe ʻo e toetuʻú, ko ha hiki, pe toe tuʻu mei he moʻui ʻe taha ki ha moʻui ʻe taha—mei he moʻui ʻo e angahalá ki he moʻui ʻo e moʻui fakalaumālié.

ʻOku ou fie lau ki he ʻuhinga hono uá: Ko e papitaisó ko hono toe fanauʻi mo e fakataipe hono fāʻeleʻi ha kiʻi valevale ki māmani. … ʻOku tau lau ʻi he Mōsese 6:58–60:

“Ko ia, ʻoku ou fai kiate koe ha fekau, ke ke akoʻi tauʻatāina ʻa e ngaahi meʻá ni ki hoʻo fānaú, ʻo pehē:

“Kuo hoko mai ʻa e hingá ko e tupu mei he maumau-fonó, ʻa ia ko e hinga ʻokú ne ʻomi ʻa e maté, pea ko e meʻa ʻi hono fanauʻi mai ʻa kimoutolu ki he māmaní ʻi he vaí, mo e totó, pea mo e laumālié, ʻa ia kuó u fakatupú, pea pehē ʻa e tupu mei he efú ha laumālie moʻuí, ʻe pehē pē ʻa e pau ke toe fanauʻi ʻa kimoutolu ki he puleʻanga ʻo e langí, ʻi he vai, pea mo e laumālie, pea fakamaʻa ʻa kimoutolu ʻi he toto, ʻa ia ko e taʻataʻa ʻo hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú; koʻeuhí ke fakamaʻa ʻa kimoutolu mei he angahala kotoa pē, pea fiefia ʻi he ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá, ʻi he maama ka hoko maí, ʻio, ʻa e nāunau taʻe-faʻa-maté;

“He ʻoku mou tauhi ʻa e fekaú ʻi he vaí; ʻoku fakatonuhia ʻa kimoutolu ʻi he Laumālié, pea ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he taʻataʻá.” …

… Ko e fānau kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmani ko ʻení ʻoku kofu ʻaki ia ʻa e vai, fāʻeleʻi ʻi he vai, pea mo e toto pea mo e laumālie. Ko ia, ʻi he fanauʻi kitautolu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke fanauʻi kitautolu ʻi he founga tatau: ʻi he papitaisó ʻoku fanauʻi ʻi he vaí; ʻi he lilingi ʻo e taʻataʻa ʻo Kalaisí ʻoku fakamaʻa ai mo fakamāʻoniʻoniʻi; pea fakatonuhiaʻi ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá, he ʻoku ʻikai kakato ʻa e papitaisó ka ʻikai ʻi ai e papitaiso ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku mou fakatokangaʻi e faitatau ʻo e fāʻeleʻi mai ki māmaní mo e fanauʻi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. …

Hiki mai ki he ʻuhinga hono tolú: Ko e moʻoni ʻo e papitaisó, ʻoku toe hangē ha fakataipe ʻo e toetuʻú, ko ha hiki, pe toe tuʻu mei he moʻui ʻe taha ki ha moʻui ʻe taha—mei he moʻui ʻo e angahalá ki he moʻui ʻo e moʻui fakalaumālié. …

… ʻOku fie maʻu ʻe he tangata mo e fefine kotoa … ʻa e fakatomalá. … ʻOku nau mate fakalaumālie. ʻE anga fēfē haʻanau toe foki? ʻI hano tanu hifo ʻi he vaí. ʻOku nau mate, pea ʻoku tanu hifo kinautolu ʻi he vaí pea toe tuʻu mai ʻi he toetuʻu ʻo e laumālié ki ha moʻui fakalaumālie. Ko e papiatisó ia.4

ʻĪmisi
Oil painting in browns, blues and greens of the artist being baptized in the Dhiepper River. Two men in white at center with large trees in foreground and hazy city across the river in the background under a cloudy sky. Signed lower right. N. Krisochenko 1998.

ʻOku fakafōtunga ʻe he tā-valivalí ha tangata ʻoku papitaiso ʻi he Vaitafe Tēnipaá, ofi ki Kiivi ʻi ʻIukuleini.

2

Ko e fānau iiki ʻoku teʻeki ai ke nau aʻu ki he taʻu ʻe ala fakamāuʻiá, ʻoku ʻikai fie maʻu ke papitaiso he ʻoku huhuʻi kinautolu ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou ʻilo ko e fānau iiki ʻoku teʻeki ke nau aʻu ki he taʻu ʻoku ala fakamāuʻiá, ʻoku ʻikai ke nau halaia ʻi ha angahala, ka ʻoku … huhuʻi ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisí, pea ko ha manuki moʻoni ia ke tau fakafepakiʻi ʻoku fie maʻu ke papitaiso kinautolu, he ʻoku taʻe-tali ai ʻa e fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá [vakai, Molonai 8:20–23].5

ʻOku folofola ʻaki ʻeni ʻe he ʻEikí ʻi he Vahe 29 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (veesi 46–47):

“Kae vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kuo huhuʻi ʻa e fānau īkí talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní ʻi hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú;

“Ko ia ʻoku ʻikai te nau lava ʻo faiangahala, he ʻoku ʻikai tuku kia Sētane ʻa e mafai ke ʻahiʻahiʻi ʻa e fānau īkí kae ʻoua ke nau fakaʻau ʻo feʻunga ʻi hoku ʻaó ke ʻekeʻi meiate kinautolu ʻenau ngaahi ngāué”

Sai, ʻoku ongo lelei ia. “Kuo huhuʻi ʻa e fānau īkí talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní.” Ko e hā ʻene ʻuhinga ki aí? ʻOku ʻuhinga ia ne ki muʻa ʻi hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmani ko ʻení, naʻe ʻosi mateuteu kakato ʻa e palani ko ʻeni ʻo e huhuʻí, ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí ʻoku totonu ke tau muimui ai ʻi he moʻui fakamatelie ní, pea ʻi he ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá, naʻá ne fokotuʻu ai ha ngaahi tuʻutuʻuni ki hono huhuʻi ʻo e fānau īkí ʻo fou ʻi he fakalelei ʻ a Sīsū Kalaisí. …

… Ko e taimi ʻokú ke vakai ai ki he fofonga ʻo ha kiʻi pēpē pea ʻoku sio atu mo malimali hake kiate koe, te ke lava nai ʻo tui ko e kiʻi tamasiʻi ko iá kuo fakameleʻi ʻaki ha faʻahinga angahala te ne taʻofi ia mei he ʻao ʻ o e ʻOtuá kapau ʻe mate? …

ʻOku ou manatu ki he taimi naʻá ku ʻi he malaʻe ai ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi ʻIngilaní, naʻe ʻi ai ha fāmili ʻAmelika. … Ko e taimi naʻe fanongo ai ʻa e [husepānití] ki he malanga ʻa e ongo faifekaú ʻi he ngaahi hala puleʻangá, naʻá ne fakaafeʻi kinaua ki hono ʻapí koeʻuhí ko ʻenau omi mei he fonua pē taha. Naʻe ʻikai tokanga ia ki he ongoongoleleí; naʻe tokanga ia kiate kinaua koeʻuhí naʻá na omi mo kinaua foki mei he ʻIunaiteti Siteití. ʻIo, naʻá ku ngāue he feituʻu ko iá. Naʻe ʻikai ko au naʻe fuofua fanongo ai ki ha malangá, ka naʻe fakaafeʻi au ki mui ange ki hono ʻapí. …

Naʻá ma fakakaukau te ma ō ki hono ʻapí ʻo talanoa peisipolo mo ʻakapulu mo ha ngaahi meʻa kehe, mo fakafehoanaki ʻa e ngaahi meʻa ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo e ngaahi meʻa ʻi Pilitānia Lahí—ʻa e ngaahi meʻa naʻe tokanga ki aí. Ko e meʻa ia naʻá ma faí, pea ʻi he kamataʻangá naʻe ʻikai ke ma foaki ha foʻi lea fekauʻaki mo e tui fakalotú. Naʻá ma toe toutou foki tuʻo lahi, pea naʻe fakakaukau ia ko ha ongo tangata lelei kimaua koeʻuhí naʻe ʻikai ke ma feinga ke fakamālohiʻi ia ke ne tali ʻema tui fakalotú. Ka naʻe ʻosi atu ha kiʻi taimi kuo nau kamata ke fai ha ngaahi fehuʻi—naʻá ma ʻilo te nau fai—pea ʻi heʻemau tangutu ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi honau ʻapí, ne tafoki mai ʻa e uaifi ʻo e tangatá kiate au ʻo pehē mai: “ʻEletā Sāmita, ʻoku ou fie fai atu ha fehuʻi kiate koe.” Ki muʻa peá ne lava ʻo fai ʻene fehuʻí kuo kamata ia ke tangi. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ʻa e palopalemá. Naʻe tangi halotulotu, pea ʻi he taimi naʻá ne lava ai ʻo kiʻi mataʻofi ke fai ʻene fehuʻí, naʻá ne fai mai e talanoa ko ʻení kiate au:

Ko e taimi naʻa nau hiki ai ki ʻIngilaní naʻe hoko ha meʻapango ʻi ha mate haʻanau kiʻi pēpē. … Naʻá na ō ki he faifekau [ʻo e siasi naʻa nau maʻulotu aí] ʻo fie maʻu ke telio ʻa e kiʻi pēpeé ʻaki hano malangaʻi. … Naʻe talaange ʻe he faifekaú ki ai: “He ʻikai ke mau lava ʻo malangaʻi hoʻo kiʻi pēpeé koeʻuhí he naʻe teʻeki ai ke papi. Kuo mole hoʻo tamá.” Ko ha founga ʻoku kiʻi māsila ia ke makātakiʻi, ka ko e anga ia ʻo ʻene fai mai e talanoá, pea kuo uhu ai ʻa e mafu e fefine ko ʻení mo toutou uhu ʻi ha taʻu ʻe ua pe tolu. Ko ia naʻá ne fai mai leva ʻa e fehuʻí kiate au: “ʻOku mole ʻeku tamá? Te u toe sio nai ki ai ʻi ha ʻaho?” Naʻá ku huke leva mo lau ange ki ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi lea ʻa Molomona ki hono foha ko Molonaí [vakai, Molonai 8]. Naʻá ku talaange: “ʻOku ʻikai mole hoʻo tamá. ʻOku ʻikai mole ha pēpē. ʻOku fakahaofi ʻa e pēpē kotoa pē ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku mate aí.”

… “Pea naʻá ku mamata foki ko e fānau iiki kotoa pē kuo nau pekia, ka ʻoku teʻeki ai ke nau taʻu motuʻa feʻunga ke ʻekeʻi meiate kinautolu ʻa ʻenau ngaahi ngāué, ʻoku fakamoʻui mo kinautolu ʻi he Puleʻanga fakasilesitiale ʻo e langí.” [T&F 137:10.] Ko e meʻa ia naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pe ʻi ha meʻa-hā-mai naʻá ne maʻu ʻi he Temipale Ketilaní. ʻOku ʻikai ʻapē ongo lelei ia? ʻOku ʻikai ʻapē ke totonu? ʻOku ʻikai ʻapē ke tonu? … ʻOku ʻikai haʻisia [ha pēpē] ki he ʻuluaki angahalá, ʻoku ʻikai haʻisia ia ki ha faʻahinga angahala, pea ʻoku maʻu ia ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá pea ʻoku huhuʻi.

Ka ʻoku fēfē ia ʻiate koe mo au? Ko kitaua ʻeni, lava ke maʻu ha mahino, pea ʻoku folofola ʻa e ʻEikí: “Ko hai ha taha ʻoku maʻu ʻa e ʻiló kuo ʻikai te u fekau ki ai ke ne fakatomala?” [T&F 29:49.] ʻOku fekauʻi kitautolu ke tau fakatomala, ʻoku fekauʻi kitautolu ke tau papitaiso, ʻoku fekauʻi kitautolu ke fufulu ʻetau ngaahi angahalá ʻi he vai ʻo e papitaisó, koeʻuhí he ʻoku tau lava ʻo maʻu ha mahino pea kuo tau ʻosi faiangahala kotoa. Ka kuo teʻeki ai ke papitaiso au pea kuo teʻeki papitaiso koe ki ha faʻahinga meʻa naʻe fai ʻe ʻĀtama. Kuo ʻosi papitaiso au ke lava ʻo fakamaʻa au mei he meʻa naʻá ku fai ʻe aú, pea pehē mo koe, koeʻuhí ke u lava ʻo hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

… Kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha ngaahi tuʻutuʻuni maʻanautolu naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e fonó, pea ʻoku ʻikai ke moʻulaloa ʻa e fānau valevalé ki he fono ʻo e fakatomalá. Te ke lava fēfē ʻo akoʻi ha kiʻi tamasiʻi valevale ke fakatomala? ʻOku ʻikai haʻane meʻa ke fakatomala ai.

Kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻEikí —pea ko e fakakaukau poto pē ia ʻAʻana —ʻa e taʻu ʻoku lava ʻo ʻekeʻi ai e ngaahi tōʻongá ko e taʻu valu. Ka hili e hoko hotau taʻu valú ʻoku totonu ke tau ʻosi maʻu ha mahino feʻunga ʻoku totonu ke tau papitaiso. ʻOku tokangaʻi ʻe he ʻEikí kinautolu ʻoku siʻi ange ʻi he taʻu ko iá.6

3

Ko e taha kotoa pē kuo papitaiso ki he Siasí kuó ne fai ha fuakava mo e ʻEikí.

ʻOku fakahoko ʻe he tokotaha takitaha, ʻi heʻene hū ki he vai ʻo e papitaisó, ha fuakava.

“Pea ko e tahá, ʻi he fai ʻo e fekau ki he Siasí ʻo kau ki he founga ʻo e fai-papitaisó —Ko kinautolu kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻo nau holi ke papitaiso, ʻo nau ō mai mo e loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala, pea fakamoʻoniʻi ʻi he ʻao ʻo e siasí kuo nau fakatomala moʻoni mei heʻenau ngaahi angahala kotoa pē, pea ʻoku nau loto fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, kuo fakapapau honau lotó ke tauhi kiate ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá, pea nau fakahā moʻoni ʻi heʻenau ngaahi ngāué kuo nau maʻu ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he fakamolemoleʻi ʻo ʻenau ngaahi angahalá, ʻe tali ʻa kinautolu ʻi he papitaiso ki hono siasí.” (T&F 20:37.)7

ʻĪmisi
A man baptizing a young girl. They are standing in the font.

“Ko e taha kotoa pē kuo papitaiso ki he Siasí ni, kuó ne fai ha fuakava mo e ʻEikí ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.”

Te u lau mei he vahe 59 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Ko ia ʻoku ou fai kiate kinautolu [kāingalotu ʻo e Siasí] ʻa e fekau, ʻo lea ʻaki ʻeni: ke ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa mo ho mālohí, ʻatamaí, mo e iví kotoa; pea ke ke tauhi kiate Ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí

“Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé. ʻOua naʻá ke kaihaʻa; pea ʻoua foki naʻá ke tono, pe fakapō, pe fai ha faʻahinga meʻa pehē.

“Ke ke fakafetaʻi ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.” [T&F 59:5–7.]

Ko e taha kotoa pē kuo papitaiso ki he Siasí ni, kuó ne fai ha fuakava mo e ʻEikí ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea ʻi he fekaú ni, kuo toe fakaongo mai ʻi he kuonga fakakosipeli ʻoku tau moʻui aí, ʻoku talamai kuo pau ke tau tauhi ki he ʻEikí ʻaki e lotó mo e ʻatamaí kotoa, pea ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻoku tau maʻú, pea fai ia foki ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ʻoku totonu ke fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau fuakava ʻi he vai ʻo e papitaisó te tau tauhi ʻa e ngaahi fekau kotoa ko ʻení; te tau tauhi ki he ʻEikí; te tau tauhi ʻa e ʻuluaki fekau mo lahi taha ko ʻeni ʻi he ngaahi fekaú kotoa, mo ʻofa ʻi he ʻEiki ko hotau ʻOtuá; te tau tauhi ʻa e fekau lahi hono uá, te tau ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú; pea ʻaki e ivi kotoa ʻoku tau maʻú, pea te tau fakamoʻoniʻi ʻaki hotau lotó kotoa kiate Ia te tau “moʻui fakatatau mo e folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá;” [T&F 84:44] te tau talangofua mo loto fakatōkilalo, faivelenga ʻi Heʻene ngāué, loto fiemālie ke talangofua, ke tokanga ki he ngaahi faleʻi ʻa kinautolu ʻoku nau puleʻi kitautolú pea ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi ha mata ʻoku hangatāfataha ki he nāunau ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ʻikai totonu ke ngalo ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻá ni, he ko e fekaú ni ʻoku fie maʻu ia ʻiate kitautolu ko e kāingalotu ʻo e Siasí.8

4

Kuo pau ke tau hoko atu ʻo loto fakatōkilalo, loto fakatomala, mo talangofua ʻi he hili hotau papitaisó, koeʻuhí ka tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí.

Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa maʻongoʻonga ʻo e siasi moʻoní ke akoʻi e kakaí ʻi he meʻa kuo pau ke nau fai ʻi he hili ʻo e papitaisó ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kakato ʻo e ongoongoleleí.9

Ko e laumālie kotoa pē kuo papitaiso, ʻo papitaiso moʻoni, kuó ne fakavaivaiʻi ia; ʻoku mafesifesi hono lotó; ʻoku fakatomala hono laumālié; kuó ne fai ha fuakava ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá te ne tauhi ʻene ngaahi fekaú, pea kuó ne siʻaki kotoa ʻene ngaahi angahalá. Pea hili ʻene hū ki he Siasí, ko haʻane totonu nai ke toe faiangahala ʻi he hili ʻene ʻosi hū ki lotó? ʻOku totonu nai ke toe fakavaivai? ʻE lava nai ke toe fakahōhō-loto ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kuo ʻosi folofolaʻaki ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke ne taʻofí? ʻIkai. ʻOku pehē pē hono fie maʻu ke ne maʻu ha laumālie fakatomala mo ha loto mafesifesi, ʻi he hili ʻo ʻene papitaisó pea mo e kimuʻa aí.10

Kuó u fanongo ʻi ha niʻihi ʻo ʻetau kau talavoú, mo ha niʻihi ʻoku ʻikai kei fuʻu talavou, ʻoku nau lea ʻi he papitaisó. ʻOku nau pehē ʻoku ʻikai ke nau ʻilo hono ʻuhingá, he ko e papitaisó ki he fakamolemole ʻo e angahalá, ka ʻoku ʻikai fie maʻu ha taha ia ke papitaiso ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ne fai ai ha angahala. ʻOku mou fakatokangaʻi e ʻuhingá? Neongo ʻoku faiangahala ha taha kae nofo pē ʻi loto ʻi he moʻui fakalaumālié ʻoku kei moʻui pē, ʻe lava ʻo fakatomala pea mo fakamolemoleʻi. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke papitaiso ke toe fakafoki mai ki he feituʻu ʻoku ʻosi lolotonga ʻi aí.11

Ko hai, ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻokú ne kumia ha feituʻu ʻi he puleʻanga fakatilesitialé? Ko hai, ʻi he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻokú ne kumia ha feituʻu ʻi he puleʻanga fakatelesitialé? ʻOku ʻikai ha meʻa ia te tau fie maʻu ʻi he ongo puleʻanga ko ʻení; ʻoku ʻikai ko e taumuʻa ia ʻa e tangata kuo papitaiso ki he Siasí, pe ʻoku ʻikai totonu ke pehē, ke moʻui kae ʻikai maʻu ha feituʻu ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá; he ko e papitaisó ia, ko e hūʻanga ia ki he puleʻanga ko iá. Ko e papitaisó ʻoku konga ua hono natulá; ko e ʻuluakí ke fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá, pea toki hoko, ko e hūʻanga ki he puleʻanga fakasilesitialé, ʻa ia ʻoku ʻafio ai ʻa e ʻOtuá. Ko e ʻuhinga ia ʻo e papitaisó; ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he hilifaki ʻo e ngaahi nimá, —ke teuteuʻi kitautolu ke tau lava, ʻi he talangofuá, ʻo hokohoko atu, ʻi hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, kae ʻoua kuo tau maʻu hono fonú ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.12

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • ʻI hoʻomou lau e ngaahi manatu ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá,” fakakaukau ki ho papitaisó. Kuo tupulaki fēfē hoʻo mahino ki he papitaisó talu mei ai? Ko e hā founga te tau tokoniʻi ai e kau mēmipa ʻo e fāmilí pe ngaahi kaungāmeʻa ʻoku teuteu ke papitaisó?

  • Ko e hā ha ngaahi ʻilo fekauʻaki mo e papitaisó ʻokú ke maʻu mei he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he konga 1? ʻE lava fēfē ke fakalahi ʻe heʻene ngaahi akonaki fekauʻaki mo e fakataipe ʻo e papitaisó hoʻo mahino ki he fuakava ʻo e papitaisó?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he fakamatala ʻi he konga 2 fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú? Fakakaukau ki ha kakai ʻokú ke ʻiloʻi ʻe lava ʻaonga ki ai hono ako ʻo e tokāteline naʻe akoʻi he fakamatala ko ʻení.

  • Fakakaukau ki hoʻo ngaahi fāifenga ke tauhi e fuakava ʻo e papitaisó (vakai, konga 3). Ko e hā ha founga ʻoku tokoni ai e fuakavá ni ki hoʻo fengāueʻaki mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e niʻihi kehé?

  • Fakakaukauʻi e fakamatala ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he kamataʻanga ʻo e konga 4. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke akoʻi ʻa e kakaí ʻi he hili ʻo ʻenau papitaisó? Te tau fetokoniʻaki fēfē ʻi hono tauhi ʻo e fuakava e papitaisó?

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻakí

Mātiu 3:13–17; 2 Nīfai 31:5–13; Mōsaia 18:8–13; 3 Nīfai 11:31–39; T&F 68:25–27; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:4

Tokoni Fakafaiako

“Te ke lava ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau ongoʻi falala ange te nau lava ʻo kau ki ha fealēleaʻaki …ʻo kapau te ke tali lelei ki heʻenau tali fakamātoato kotoa pē. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo pehē ange, ʻFakamālō atu ki hoʻo talí. ʻOku lelei ia’ … pe ʻKo ha sīpinga lelei ia’ pe ‘ʻOku ou houngaʻia ʻi he meʻa kotoa pē kuo mou leaʻaki he ʻaho ní’” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 72).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1951, 57–58.

  2. “Repentance and Baptism,” Deseret News, Māʻasi 30, 1935, Konga ʻa e Siasí, 8; vakai foki, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 2:326.

  3. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 7.

  4. “Repentance and Baptism,” 6, 8; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:323–26.

  5. “Testimony of Elder Joseph F. Smith Jr.,” Liahona: The Elder’s Journal, Māʻasi 30, 1915, 629.

  6. “Redemption of Little Children,” Deseret News, ʻEpeleli 29, 1939, Konga ʻa e Siasí, 7.

  7. “Seek Ye Earnestly the Best Gifts,” Ensign, Sune 1972, 2.

  8. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1940, 95; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:328.

  9. “The Plan of Salvation,” Ensign, Nōvema 1971, 5.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1950, 12; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:329.

  11. “Repentance and Baptism,” 8; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:326.

  12. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1922, 60–61.