Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 20: ʻOfa mo e Tokanga ki he Fānau Kotoa ʻa ʻEtau Tamaí


Vahe 20

ʻOfa mo e Tokanga ki he Fānau Kotoa ʻa ʻEtau Tamaí

“ʻOku ou fakakaukau kapau ʻe ʻilo mo mahino ki he kakai kotoa pē pe ko hai kinautolu, mo ʻilo ʻa e tupuʻanga fakalangi ne nau omi mei aí, …te nau maʻu ʻa e femanavaʻofaʻaki mo e fie-fekāingaʻaki ko ia te ne liliu kakato ʻenau tōʻonga moʻuí mo ʻomi ʻa e melinó ki māmaní.”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Naʻe pehē ʻe Siosefa Filitingi Sāmita ko e Siʻí mo Sione J. Sitiueti, “ʻOku ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku fakakaukauʻi fakalelei ʻo e moʻuí, ʻoku lava ʻo ʻiloʻi mahino ai ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá.” Peá na toki vahevahe leva ha sīpinga ʻe tolu “ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku fakakaukauʻi fakalelei” naʻá ne faí:

“Naʻe haʻu tōmuʻa ha kiʻi tamasiʻi taʻu 12 ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi ha konifelenisi ʻa e siasí he Tāpanekale Māmongá, mo vēkeveke he ko ʻene fuofua haʻú ʻeni, ke fakapapauʻi ʻoku maʻu hano nofoʻanga ofi ki muʻa. … Ka kimuʻa pea kamata ʻa e fakatahá, ʻi he ʻosi kotoa ʻa e ngaahi nofoʻangá, ne kole ange ha taha fakanofonofo ki he kiʻi tamasiʻí ke ʻoange hono nofoʻangá ki ha Senatoa ʻo e ʻIunaiteti Siteití naʻe toki aʻu tōmui mai. Naʻe fakahoko fakalongolongo pē ʻe he kiʻi tamasiʻí, pea tuʻu ai pē he fonongaʻangá, loto mamahi, mā, mo tangi.” Naʻe fakatokangaʻi ʻe Palesiteni Sāmita “ʻa e talavoú pea kamo atu ke haʻu ki [muʻa]. ʻI he taimi naʻe fakamatala ange ai ʻe he kiʻi tamasiʻí e meʻa naʻe hokó, naʻá ne talaange leva, ‘ʻOku ʻikai ha totonu ʻa e taha fakanofonofó ke fai ia kiate koe. Ka ko ʻē, tangutu ʻi hoku tafaʻakí,’ ʻo ne vahevahe hono nofoʻangá mo ia, ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻaposetolo ʻo e Siasí.

“Lolotonga haʻane ʻinitaviu ha kau talavou ʻi ha ʻaho ʻe taha ke nau ō ʻo ngāue fakafaifekau taʻu ua maʻá e Siasí, naʻá [ne] fakatokangaʻi ha kiʻi tamasiʻi faama naʻe vahe ki he fakahahake ʻo Kānatá. ‘Foha, ʻoku momoko he feituʻu ko iá. ʻOku ʻi ai hao kote fakamāfana lelei?’ ‘ʻIkai tangataʻeiki, ʻoku ʻikai.’ Naʻá ne taki atu leva ʻa e tamasiʻí ki he kauhala ʻe tahá ki [ha] falekoloa ʻo fakatau ange moʻona e kote māfana taha ne ʻi aí.

“Naʻe feinga mai ha kiʻi taʻahine ʻi he fuʻu kakai tokolahí, ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu ai ia ʻi he konifelenisí ko e palesiteni ʻo e Siasí ʻo kakapa hake ki hono nimá. Naʻe ongo moʻoni kiate ia ʻa e meʻá ni pea tulolo hifo leva ʻo fua hake ʻa e kiʻi taʻahiné ki hono umá. Naʻá ne ʻilo ai ko hono hingoá ko Vēnusi Hopo (Venus Hobbs), … ʻoku ʻamanaki ke taʻu fā. Naʻe maʻu ʻe Vēnusi ʻi hono ʻaho fāʻeleʻí ha telefoni taʻe-ʻamanekina: Ko e telefoni atu ʻeni ʻa Siosefa Filitingi Sāmita mo hono uaifí mei ha feituʻu mamaʻo ke hiva “Maʻu ha ʻAho Fāʻeleʻi Fiefia” ki ai.”1

Ko e ngaahi tōʻonga manavaʻofa ko ʻení naʻe ʻikai tātātaha ka ko ha konga ia ʻo ha sīpinga he moʻuí kotoa. Ko Palesiteni Sāmitá ko ha “tangata loto ʻofa mo ʻofa lahi. Ko ʻene moʻuí ko e moʻui ʻo e toutou tokoni ki he masivá, fakafiemālie ki he loto laveá, faleʻi ki he puputuʻú pea mo e fakafōtunga ʻo e manavaʻofa ʻa ia ‘ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.’ [Molonai 7:47.]”2

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

ʻOku tau loto ke ʻofa mo tāpuakiʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻi heʻetau ʻilo ko e ʻOtuá ʻa e Tamai ʻa e kakai kotoa peé.

ʻOku ou fakakaukau kapau ʻe ʻilo mo mahino ki he kakai kotoa pē pe ko hai kinautolu, mo ʻilo ʻa e tupuʻanga fakalangi ne nau omi mei aí, pea mo e tuʻunga malava ke taʻe-fakangatangata ʻoku hoko ko honau tofiʻá, te nau maʻu ʻa e femanavaʻofaʻaki mo e fie-fekāingaʻaki ko ia te ne liliu kakato ʻenau tōʻonga moʻuí mo ʻomi ʻa e melinó ki māmaní.

ʻOku tau tui ki he tupuʻanga fakaʻeiʻeiki mo fakalangi ʻo e tangatá. ʻOku makatuʻunga ʻetau tuí ʻi he foʻi moʻoni ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí, pea ko ʻene fānau kitautolu, pea ko e kakai kotoa pē ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he fāmili taʻengata pē taha.

Naʻa tau nofo mo ia ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo hono fāmilí, ki muʻa pea toki ʻai ʻa e ngaahi makatuʻunga ʻo e māmaní, pea naʻá ne tuʻutuʻuni mo fokotuʻu ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí ke tau lava ai ʻo maʻu ʻa e faingamālie ke tupulaki mo fakalakalaka ʻo hangē ko ia ʻoku tau feinga ke fakahokó.

Ko e ʻOtua ʻoku tau lotu ki aí ko ha Taha nāunauʻia ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e mālohi mo e haohaoa kotoa pē, pea kuó ne fakatupu ʻa e tangatá ʻi hono ʻīmisí mo hono tataú, fakataha mo e ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi natula ʻokú ne maʻu tonú.

Pea kuo hoko ai ʻetau tui ki he fakaʻeiʻeiki mo e ikuʻanga ʻo e tangatá ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú mo ʻetau tōʻonga moʻuí fakatouʻosi. Ko e makatuʻunga moʻoni ia ʻo e akonaki ʻa e ʻEikí ʻa e “ʻuluaki pea ko e lahi … ʻo e fekaú:” “Ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa”; pea ko e fekau maʻongoʻonga hono uá: “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.” (Vakai, Mātiu 22:37–39.)

Koeʻuhí ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí, ʻoku tau maʻu ai ha holi fakanatula ke ʻofa mo tauhi kiate ia pea mo hoko ko ha kau mēmipa moʻui taau ʻo hono fāmilí. ʻOku tau ongoʻi haʻisia ke fai e meʻa ʻoku finangalo ke tau fakahokó, ke tauhi ʻene ngaahi fekaú mo moʻui fenāpasi mo e ngaahi tuʻunga ʻo ʻene ongoongoleleí—ʻa ia ʻoku nau hoko kotoa ko ha ngaahi konga mahuʻinga ʻo e lotu moʻoní.

Pea koeʻuhí ko e kakai tangata kotoa pē ko hotau ngaahi tokoua, ʻoku tau maʻu ai ha holi ke ʻofa mo tāpuakiʻi pea mo fakafeohi kiate kinautolu—pea ʻoku tau tali mo ʻeni foki ko ha konga mahuʻinga ʻo e lotu moʻoní.

ʻI heʻene peheé, ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ʻi he Siasí ʻoku fakatefito ia ʻi he fono fakalangi kuo pau ke tau ʻofa mo hū ki he ʻOtuá mo tokoni ki hotau kāingá.

ʻOku ʻikai ai ke fai ha ofo, ʻi heʻetau tokanga lahi mo maʻu ai pē ki he lelei ʻa e fānau kotoa ʻa ʻetau Tamaí, ʻi heʻetau hoko ko e siasi pea mo e kakaí. ʻOku tau feinga ke nau lelei fakaetuʻasino mo fakalaumālie fakataha mo kitautolu foki. ʻOku tau lotua kinautolu ʻo hangē ko ia ʻoku tau fai maʻatautolú, pea ʻoku tau feinga ke moʻui taau, ke lava ʻi heʻenau vakai mai kiate kitautolú, ʻo taki atu ke nau fakalāngilangiʻi ʻa ʻetau Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí. [Vakai, Mātiu 5:16.]3

ʻĪmisi
One oil on canvas painting of Peter healing the lame man. Done predominantly in shades of brown and gold. Shows a crippled beggar at right being lifted by Peter. Others look on. Scene is in front of a large building.

“Pea toki pehē ʻe Pita, ko e silivá mo e koulá ʻoku ʻikai te u maʻu; ka ko ia ʻoku ou maʻú te u foaki kiate koe: ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻo Nāsaletí, tuʻu hake ʻo ʻalu” (Ngāue 3:6).

2

ʻOku tau hoko ko ha mālohi ki he leleí ʻi māmani ʻi heʻetau feʻofaʻaki mo fepoupouaki ʻi he Siasí.

“Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” [Sione 14:15].

Naʻe fakahoko ʻa e malangá ni ʻe he ʻEikí ki heʻene kau ākongá ka ʻi he toe pē ha ngaahi houa siʻi pea pekiá, ʻi heʻene fakatahatahaʻi kinautolu ke maʻu ʻa e lakaatú, mo fai ange ʻa e fakahinohino fakaʻosi pea toki mamahi maʻá e ngaahi angahala ʻa e māmaní. ʻI he meʻa tatau pē, pea taimi nounou peá ne fai e ngaahi lea ko ʻení, naʻá ne toe folofola ʻi he kaveinga tatau, ʻi heʻene pehē:

“ʻA e fānau ʻofeina, ʻoku toe siʻi pē ʻa ʻeku ʻiate kimoutolú. Te mou kumi au; pea hangē ko ʻeku tala ki he kakai Siú, Ko e potu ʻoku ou ʻalu ki aí; ʻe ʻikai te mou faʻa hoko ki ai; ʻoku peheni ʻeku lea kiate kimoutolú. ʻOku ou tuku ʻa e fekau foʻou kiate kimoutolu, … ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu; pea hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki foki kiate kimoutolu Sione 13: 33–34.] …

… ʻOku ʻikai ko e ngaahi kaungāmeʻa pē kitautolu; ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine kitautolu, ko e fānau ʻa e ʻOtuá, kuo mavahe mai mei māmani, ʻo hangē ko ʻeku laú, ke fakahoko e ngaahi fuakavá, ke tauhi ʻene ngaahi fonó mo talangofua ki he ngaahi meʻa kotoa ʻoku foaki kiate kitautolu ʻe he fakahaá. ʻOku fekauʻi kitautolu ke tau feʻofaʻaki. Kuo folofola ʻa e ʻEikí “ko ha fekau foʻou,” ka ʻoku motuʻa ia tatau mo ʻitāniti ʻo hangē ko ha ngaahi fekau lahi kehe. Kuo teʻeki ai ha taimi naʻe teʻeki ke ʻi ai ai ha fekau naʻe taʻe-mahuʻinga ki he fakamoʻuí, ka ʻoku kei foʻou maʻu ai pē. Kuo teʻeki fakaʻau ia ʻo motuʻa, koeʻuhí he ʻoku moʻoni.4

ʻOku ou tui ko hotau fatongia moʻoni ke feʻofaʻaki, ke fefalalaʻaki, ke fe-tuiʻaki, pea ko hotau fatongia ke tukunoaʻi e fehālaaki mo e ngaahi tōnounou ʻa e niʻihi kehé, pea ʻoua naʻa ʻai ke hoko ia ʻo lahi kiate koe pea ʻi he ʻao ʻo māmaní. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa ʻi ai ha fefakaangaʻaki, fefakamaauʻaki, ʻikai ha felauʻikoviʻaki, ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku totonu ke tau feangatonuʻaki ʻi he tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo ʻetau tui fakalotú ʻo ʻoua naʻa tau fengulunguluʻaki. ʻOku ʻikai totonu ke tau femehekaʻaki, pe feʻitangaki, pea ʻoku ʻikai totonu ke tupu ʻi hotau lotó ha ongo he ʻikai ke tau fefakamolemoleʻaki ʻi heʻetau ngaahi angahalá. ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha ongo ʻi he loto ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ke taʻe-fiefakamolemoleʻi ha taha, ʻo tatau ai pē pe ko hai. …

… ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau kukuta ha faʻahinga loto ki ha taha, ka ke maʻu ha loto faʻa-fakamolemole mo ha feʻofaʻaki fakatokoua, mo e taha kotoa.Tuku ke tau takitaha manatuʻi ʻetau ngaahi tōnounou mo e ngaahi vaivai fakatāutahá pea feinga ke fakatonutonu kinautolu. ʻOku teʻeki ai ke tau aʻusia ʻa e tuʻunga ʻo e haohaoá, pea ʻoku ʻikai ha fuʻu ʻamanaki te tau aʻusia ia ʻi he moʻui ko ʻení, ka, ʻi he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tau malava ai ke tuʻu fakataha ʻo mamataʻaki hotau matá mo ikunaʻi ʻetau ngaahi faiangahalá mo e taʻe-haohaoá. Kapau te tau fai ʻeni, ʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻEikí, te tau hoko ko ha mālohi ʻi he māmaní ki he leleí; te tau lōmekina mo ikunaʻi ʻa e kovi kotoa pē, ʻa e fili kotoa pē ki he moʻoní, pea mo fakahoko ʻa e māʻoniʻoní he funga ʻo e māmaní. Koeʻuhí he ʻe mafola ʻa e Ongoongoleleí pea ʻe ongoʻi ʻe he kakai ʻi he māmaní ʻa e ivi ʻa ia ʻe tuku atu mei he kakai ʻo Saioné, pea te nau fakahehema lahi ange ke fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá pea mo tali ʻa e moʻoní.5

3

ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki hotau kāingá ʻaki ʻetau tokoniʻi kinautolú.

Naʻe hāʻele mai hotau Fakamoʻuí ki māmani ke akoʻi kitautolu ʻi he feʻofaʻakí, pea ʻi hono fakahaaʻi e lēsoni maʻongoʻonga ko iá ʻi heʻene mamahi lahi mo pekia ka tau moʻuí, ʻoku ʻikai ʻapē totonu nai ke tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki hotau kāingá ʻaki e tokoni ʻoku tau fai maʻanautolú? …

Kuo pau ke fai ha tokoni ki he niʻihi kehé. Kuo pau ke tau tokoni ki he faingataʻaʻiá, kiate kinautolu ʻoku teʻeki ke nau fanongo ki he moʻoní mo ʻi he poʻuli fakalaumālié, ki he masivá, ki he hopoaté. ʻOku ʻikai ke ke lava? Tau fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa e punake maau ko Uili L. Tomisoní (Will L. Thompson). … ʻOku kamata peheni ʻa e māú:

“Kuó u fai ha lelei ʻi he māmaní?

Pe kuó u fai nai ha tokoni?

Ke fiefia ai,

ʻA e loto mamahí?

Ka ʻikai, kuó u vaivai. [Ngaahi Himí, fika 129)]6

ʻĪmisi
A young adult woman helping an older woman in an electric cart do grocery shopping.

Ko e taimi ʻoku tau ala atu ai ʻo tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa kiate kinautolú.

Ko hotau misioná ki he māmaní kotoa —ʻa e melino, mo e ʻamanaki lelei, mo e fiefia, mo e fakamoʻui fakaetuʻasino mo fakalaumālie ʻo e fānau kotoa ʻa ʻetau Tamaí. … ʻI he mālohi fakalotolahi kotoa ʻoku ou maʻú ʻoku ou tapou ki he kakaí ni ke kei hoko atu ʻenau ala atu ʻo tokoni mo tāpuakiʻi e moʻui ʻa e fānau kotoa ʻa ʻetau Tamaí ʻi he potu kotoa pē.7

4

ʻOku fie maʻu ke tau fakahoungaʻi mo ʻofa ʻi he kakaí ʻi honau tuʻungá.

[Naʻe ʻi ai haʻamau hoosi naʻe ui ko Suni (Junie), ʻi heʻeku kei siʻí. Ko e taha ia e ngaahi monumanu poto taha kuó u mamata ai. Naʻe hangē ha tangatá e meʻa naʻá ne lavá. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tāpuniʻi ia he fale ʻo e fanga monumanú he naʻá ne toʻo maʻu pē haʻi ʻi he matapā hono nofoʻangá. Naʻá ku faʻa fakahū e meʻa haʻi naʻe fakamaʻu ki he konga ki lalo ʻo e matapā hono nofoʻangá he konga ki ʻolunga ʻo e poú, ka naʻá ne faʻa toʻo pē ʻe ia ki ʻolunga ʻaki hono ihú mo hono nifó. Pea ʻalu leva ia ki tuʻa ki he loto ʻataʻataá.]

[Naʻe ʻi ai ha tepi vai he loto ʻataʻataá ki hono fakafonu e inuʻanga ʻemau fanga monumanú. Naʻe fakaava ʻe Suni ia ʻeni ʻaki hono nifó pea tuku ai pē vaí ia ke lele taʻe-tuku. Naʻe faʻa leaʻi au ʻe he tangataʻeikí ʻi he ʻikai ke u lava ʻo tauhi maʻu e hoosi ko iá ʻi he fale ʻo e fanga monumanú. Naʻe ʻikai pē ke teitei hola; naʻá ne tukuange pē ʻa e vaí pea lue takai he loto ʻataʻataá pe musié pe ʻi he ngoué. Te u fanongo atu he tuʻapoó ki he lele ʻa e vaí, peá u tuʻu hake ʻo tamateʻi mo toe lokaʻi ʻa Suni.]

[Naʻe talamai heʻeku tangataʻeikí ʻoku ngali poto ange hōsí ʻiate au. Naʻe fakakaukau ʻi ha ʻaho ʻe taha te ne lokaʻi ʻi loto ke ʻoua naʻa toe lava ʻo hū ki tuʻa. Naʻá ne ʻai e meʻa haʻi naʻe faʻa takai he konga ki ʻolunga ʻo e fuʻu poú ʻo fakamaʻu takai ia ʻi he fuʻu poú ki ha papa naʻe fakalavalava, pea pehe atu, “Kiʻi fefine, tau vakai pe te ke toe lava ʻo hū ki tuʻa he taimí ni!” Naʻá ku mavahe leva mo ʻeku tangataʻeikí mei he fale ʻo e fanga monumanú ʻo kamata foki ki homau falé; ka, kimuʻa peá ma aʻu ki aí, kuo ʻi homa tafaʻaki ʻa Suni ia. Pea ʻalu leva ia ʻo toe fakamoʻui ʻa e vaí.]

[Naʻá ku fokotuʻu ange he taimi ko ʻení, mahalo kuo poto ange ia ʻiate kimaua lō-ua. Naʻe ʻikai pē te ma lava ʻo taʻofi ʻa Suni mei heʻene hola ki tuʻa mei hono nofoʻangá. Ka naʻe ʻikai ʻuhinga ia ʻo pehē ʻoku kovi, he naʻe ʻikai ke kovi ia. Naʻe ʻikai fie fakatau pe fakafetongi ʻe he tangataʻeikí, koeʻuhí he naʻe ʻi ai hano ngaahi ʻulungaanga lelei lahi naʻá ne fetongi hono kiʻi foʻui kovi ko ʻení.]

[Naʻe pau mo falalaʻanga ʻa e hōsí ʻi hono toho ʻemau lomá ʻo hangē ko ʻene pōtoʻi he hū ki tuʻa mei hono nofoʻangá. Pea naʻe mahuʻinga ʻeni, koeʻuhí he ko e Fineʻeikí ko ha māʻuli ne ʻosi laiseni. Ko e taimi naʻá ne maʻu ai ha telefoni ki ha fāʻele ʻi ha feituʻu ʻi he teleʻá, ʻoku faʻa meimei ʻi he tuʻuapoó, naʻe pau ke u ʻā, ʻalu mo e maama tangí ki he fale ʻo e fanga monumanú, ʻo teuteuʻi ʻa Suni ki he lomá.

[Naʻá ku kei taʻu hongofulu pe hongofulu mā taha pē nai he taimi ko iá; pea ko e hoosi ko iá naʻe pau ke angalelei kae mālohi feʻunga ke ne ʻave au mo e Fineʻeikí ʻi he teleʻá kotoa, ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ʻo e matangí. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha meʻa naʻe ʻikai ke teitei lava ʻo mahino kiate au, ʻa e ʻuhinga naʻe pau ke fāʻeleʻi ai e konga lahi ʻo e ngaahi pēpeé ʻi he poʻulí pea mo honau tokolahi ʻi he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu momokó.]

[Ko e taimi lahi naʻá ku tatali ʻi he lomá ki he Fineʻeikí pea naʻe fakafiefia ke te kaungā tatali mo Suni angalelei motuʻa. Ko ha meʻa lelei ʻaupito kiate au ʻa e meʻa neu aʻusia mo e hōsí ni, koeʻuhí he naʻá ku ako kei siʻi ʻi he moʻuí ke ʻofa mo fakahoungaʻi ia ʻi hono tuʻungá. Ko ha hoosi lelei ia mo ha fanga kiʻi ʻulungaanga kovi siʻi. ʻOku meimei ke pehē pē mo e kakaí. ʻOku hala hatau taha ʻe haohaoa; ka ʻoku tau takitaha feinga ke haohaoa, ʻo hangē ko ʻetau Tamai ʻi he langí. ʻOku fie maʻu ke tau fakahoungaʻi mo ʻofa ʻi he kakaí ʻi honau tuʻunga totonú.]

Mahalo ʻoku fie maʻu ke ke manatuʻi ʻeni ʻi he taimi ʻokú ke fakamāuʻi ai hoʻo mātuʻá pe kau faiakó pe kau taki ʻo e uōtí mo e siteikí pe ngaahi kaungāmeʻá —pe ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. ʻOku ʻiate au maʻu pē ʻa e lēsoni ko ʻení —ke sio pē ki he lelei ʻi he kakaí neongo ʻoku tau feinga ke nau ikunaʻi ha ʻulungaanga kovi ʻe taha pe ua. …

Naʻá ku ako kei siʻi hake ʻi he moʻuí ke ʻofa kae ʻikai fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo feinga maʻu pē ke ikunaʻi hoku ngaahi vaivai ʻoʻokú.8

5

Ko e taimi ʻoku tau ʻofa ai ki he ʻEikí ʻaki hotau lotó kotoá pea mo hotau kaungā ʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú, ʻoku tau tuʻunga lelei ai ʻi he ngaahi fono toputapu kotoa pē.

“Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pe ko koé.

“Ko e fekaú ni ʻe ua ʻoku tautau ai ʻa e fonó kotoa mo e kau palōfitá” (Mātiu 22:37–40.)

Ko hono fakalea ʻe tahá, ko e meʻa kotoa pē kuo ʻosi fakahā maʻá e fakamoʻui ʻo e tangatá talu mei he kamataʻangá ʻo aʻu mai ki hotau kuongá ʻoku haʻi, fakakau, mo hoko ko ha konga ʻo e ongo fono maʻongoʻonga ko ʻení. Kapau ʻoku tau ʻofa ki he ʻEikí ʻaki e lotó kotoa, ʻaki ʻe moʻuí kotoa, pea ʻaki e ʻatamaí kotoa, pea ki hotau kaungāʻapí hangē pē ko kitautolú, pea ta ʻoku ʻikai ha toe meʻa ia ke fai hano fie maʻu. Pea ta ʻoku tau tuʻunga lelei leva ʻi hono kotoa ʻo e fono toputapú. Kapau ne tau loto fiemālie ke moʻui fakatatau mo e ongo fekau maʻongoʻongá ni ʻe ua—pea kuo pau ke tau iku fakahoko ia ʻo kapau ʻoku tau moʻui taau ke nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá—ʻe toki kapusi leva mei māmani ʻa e angahalá, meheká, holi koví, mānumanú, lilingi totó, pea mo e faʻahinga angahala kotoa pē ʻi honau angá. Pea ʻe toki hoko leva ʻa e ʻaho ʻo e melino mo e fiefia taʻengatá. He toki ʻaho nāunauʻia ia! Kuo ʻosi fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ha ʻuhinga feʻunga ke ʻiloʻi ʻoku fiemaʻua ʻaupito ʻa e faʻahinga tuʻunga ko iá pea te ne fokotuʻu ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá ʻa e Tuʻunga Fakaetamai ʻo e ʻOtuá pea mo e tuʻunga fakatokoua haohaoa ʻo e tangatá.

… ʻE lava nai ke tau pehē ʻoku tau ʻofa ʻi he ʻEikí ʻaki hotau laumālié kotoa? ʻE lava nai ke tau pehē ʻoku tau hohaʻa tatau ki he lelei ʻa hotau kaungā-ʻapí ʻo hangē ko ia ʻoku tau fai ki haʻatautolú?9

ʻAi ke tau ʻofa ʻi he ʻEikí he ko e fakavaʻe ʻeni ʻo e meʻa kotoa pē. Ko e ʻuluaki fekaú ia, pea ko e fekau hono uá, ke ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú, ʻoku tatau mo ia, pea ko e taimi kuo tau ʻosi fakahoko ai iá kuo tau fakahoko ʻa e fonó, koeʻuhí he ʻikai ha meʻa ia ʻe tuku taʻe fakahoko.10

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Fakakaukau ki he “fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku fakakaukauʻi fakalelei” naʻe fai ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita maʻá e kakai kehé (vakai, “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá”). Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fokotuʻu ai ha ngaahi sīpinga pehē ʻi heʻetau moʻuí?

  • ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi tokāteline ʻi he konga 1 ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau angaʻofa mo ʻofa ki he niʻihi ʻoku tau feohí?

  • Ko e hā ʻokú ke mālieʻia ʻi he faleʻi ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he konga 2? ʻOkú ke pehē ko e hā te tau hoko ai ko “ha mālohi ki he leleí ʻi māmani” ʻi heʻetau muimui ki he faleʻi ko ʻení?

  • Ko e hā kuo fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ke “akoʻi kitautolu ke tau feʻofaʻaki”? (Vakai, konga 3.) ʻE founga fēfē haʻatau muimui ʻi Heʻene sīpingá?

  • Toe fakamanatu ʻa e talanoa ki he hoosi ko Suní (vakai, konga 4). ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke “fakahoungaʻi mo ʻofa ʻi he kakaí ʻi honau tuʻungá”? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke sio pē ki he lelei ʻi he kakai kehé neongo kapau ʻoku tau feinga ke tokoniʻi ke nau ikunaʻi hanau ngaahi ʻulungaanga kovi?

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e tauhi ʻo e ngaahi fekaú ʻi he Mātiu 22:37–40? (Ke maʻu ha ngaahi sīpinga, vakai, konga 5.) Ko e hā ʻoku tau ʻi ha “tuʻunga lelei [ai] ʻi hono kotoa ʻo e fono toputapú” ʻi he taimi ʻoku tau tauhi ai e ngaahi fekau ko ʻení?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Ngāue 17:28–29; Loma 8:16–17; 1 Sione 4:18–21; Mōsaia 2:17; 18:8–10; Molonai 7:45–48

Tokoni Fakafaiako

Fakakaukau ke fakaafeʻi kinautolu ʻoku kaú ke nau lau ʻa e kinikini ʻo e vahé mo fili ha konga ʻoku mahuʻinga kiate kinautolu pe ki honau fāmilí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau ako ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he konga ko iá, kau ai mo e ngaahi fehuʻi fekauʻaki ʻi he ngataʻanga ʻo e vahé. Hili ia pea ʻeke ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakamatalaʻi ha meʻa ne nau ako.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 10–11.

  2. S. Perry Lee, “Church Expresses Devotions to President Smith,” Church News, Siulai 14, 1956, 2.

  3. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 4–5.

  4. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1920, 53–55.

  5. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1915, 119–20.

  6. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1968, 12.

  7. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 4.

  8. “My Dear Young Fellow Workers,” New Era, Sānuali 1971, 4–5.

  9. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1943, 12.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1920, 59.