Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 3: Ko e Palani ʻo e Fakamoʻuí


Vahe 3

Ko e Palani ʻo e Fakamoʻuí

“Naʻe fokotuʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ha palani ʻo e fakamoʻuí maʻa ʻene fānau fakalaumālié … ke nau lava ʻo tupulaki mo fakalakalaka ai kae ʻoua kuo nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

ʻI he ʻaho 29 ʻo ʻEpeleli 1901, naʻe mālōlō ai e tuofefine taʻu 18 ʻo Siosefa Filitingi Sāmitá hili haʻane puke fuoloa. Ko e fakaʻosiʻosi ia e ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa Siosefa ʻi ʻIngilaní. Naʻe hanga ʻe heʻene tali ki he ongoongo ʻo e mālōlō ʻa ʻĀlisí, ʻo fakahaaʻi ʻene ʻofa ki hono fāmilí mo ʻene fakamoʻoni ki he palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Ko ha meʻa fakamamahi moʻoni ia kiate kitautolu kotoa. Naʻe ʻikai ke u ʻilo naʻe fuʻu puke lahi, neongo naʻá ku ʻilo pē naʻe puke. Ne u ʻamanaki atu ke feʻiloaki mo ia mo e toenga ʻo e fāmilí ʻi ha ngaahi uike siʻi mei heni, ka ʻe fai pē ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e faʻahinga taimi ʻeni ʻoku tau tali fiefia ai ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí maʻatautolú. Te tau toe feʻiloaki kotoa pē ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻo aʻusia ʻa e fiefia mo e ngaahi tāpuaki ʻo e feohi fakatahá, ʻa ia he ʻikai toe veteki ai ʻa e ngaahi haʻi fakafāmilí, ka te tau moʻui kotoa pē ai ke maʻu e ngaahi tāpuakí mo aʻusia e ʻaloʻofa ongongofua ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou fakatauange te u ʻaʻeva maʻu pē ʻi he hala ʻo e moʻoní, peá u fakalangilangiʻi ʻa e hingoa ʻoku ui ʻaki aú, ke hoko ʻeku feʻiloaki mo hoku kāingá ko e meʻa fungani mo tuʻuloa tahá ia.”1

ʻI he hoko ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ko ha ʻAposetolo pea kimui ange ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne toutou fakamoʻoni ai ʻo kau ki he ʻamanaki lelei ʻoku maʻu mei he mahino kiate kitautolu ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne akonaki ʻo pehē, “ʻOku tau maʻu e palani ʻo e fakamoʻuí; ʻoku tau ngāue ʻi he ongoongoleleí: pea ko e ongoongoleleí ko e ʻamanaki leleiʻanga pē ia ʻe taha ʻo e māmaní, ʻa e founga ʻe taha ʻe lava ke ʻomi ai ʻa e melinó ki he māmaní pea mo fakatonutonu e ngaahi fehalaaki ʻoku lolotonga hoko he puleʻanga kotoa pē.”2

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

Naʻa tau fiefia ʻi he maama fakalaumālié ke tau ʻilo ai ki he palani ʻo e fakamoʻuí mei he Tamai Hēvaní.

ʻOku tau kau kotoa pē ki he fāmili ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻa tau nofo fakataha mo Ia kimuʻa pea fakatoka e fakavaʻe ʻo e māmani ko ʻení. Naʻa tau mamata ki Hono fofongá, ongoʻi ʻEne ʻofá mo fanongoa ʻEne ngaahi akonakí pea naʻá Ne fokotuʻu e ngaahi fono ʻe lava ke tau tupulaki mo fakalakalaka ai ʻo maʻu hotau ngaahi fāmili fakatāutaha ʻoku taʻengatá.3

ʻĪmisi
A galaxy in space.

“Naʻa tau nofo fakataha mo [ʻetau Tamai ʻi Hēvaní] kimuʻa pea fakatoka e fakavaʻe ʻo e māmani ko ʻení.”

Naʻe fokotuʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ha palani ʻo e fakamoʻuí maʻa ʻene fānau fakalaumālié. Naʻe fakataumuʻa ʻa e palaní ke nau lava ai ʻo tupulaki mo fakalakalaka kae ʻoua ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e faʻahinga moʻui ia ʻoku nofo ai ʻetau Tamai Hēvaní. ʻE malava ʻi he palani ko ʻení ke hoko ai e fānau ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko Iá mo nau maʻu ʻa e mālohi mo e poto pea mo e ʻilo ʻokú Ne maʻú.4

ʻOku tau ako mei he Mataʻitofe Mahuʻingá, naʻe fai ha fakataha alēlea ʻi he langí ʻo ui ai ʻe he ʻEikí ʻene fānau fakalaumālié ke nau omi kiate Ia peá ne ʻoatu kiate kinautolu ha palani ʻe lava ke nau hifo mai ai ki he māmani ko ʻení ʻo maʻu ʻa e moʻui fakamatelié mo e sino matelié pea nau foua ha tuʻunga ʻahiʻahiʻanga ʻi he matelié pea ka hili ia te nau hoko atu ki he tuʻunga hakeakiʻi māʻolunga ange ʻo fakafou ʻi he toetuʻú, ʻa ia ʻe hoko mai ʻo fakafou ʻi he fakalelei ʻa Hono ʻAlo Tofu pē Taha Naʻe Fakatupú ko Sīsū Kalaisi [vakai, Mōsese 4:1–2; ʻĒpalahame 3:22–28]. Naʻe hanga ʻe he fakakaukau ko ia ʻo e foua e matelié ʻo foua e ngaahi liliu kotoa pē ʻo e moʻui he māmaní, ʻa ia te nau maʻu ai ha ngaahi taukei ʻo fakafou ʻi he faingataʻá, felangaakí, mamahí, fakatauelé mo e ʻahiʻahí kae pehē ki he ngaahi melie ʻo e māmaní ʻi he nofo taʻeoli ko ʻení, pea kapau te nau faivelenga ʻo foua ʻa e toetuʻú ki he moʻui taʻengata ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ke hoko ʻo hangē ko Iá [vakai, 1 Sione 3:2], ʻo fakafonu kinautolu ʻaki ha laumālie ʻo e fiefia pea naʻa nau “kalanga fakafiefia.” [Vakai, Siope 38:4–7.] Ko e aʻusia mo e ʻilo ko ia te nau maʻu ʻi he moʻui fakamatelié ni, he ʻikai lava ke toe maʻu ia ʻi ha founga kehe, pea naʻe fie maʻu ki honau hakeakiʻí ke nau maʻu ha sino fakamatelie.5

2

Ko e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví, ko ha konga pē ia ʻo e Palani ʻa e Tamai Hēvaní.

Ko e palani ʻo e fakamoʻuí pe ko e ngaahi fonó, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe faʻu ia ʻi he langí kimuʻa pea fakatoka e fakavaʻe ʻo e māmaní. Naʻe fili ai ke haʻu ʻa ʻetau tamai ko ʻĀtamá ki he māmaní ʻo ne kamata ʻa e fāmili kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe kau foki he palani maʻongoʻongá ni ʻa ʻene kai ʻa e fua ne tapuí pea mo e hingá, ʻa ia ʻe aʻusia ai ʻe he māmaní ʻa e mamahí mo e maté, koeʻuhí pē ko e lelei taupotu taha ʻa ʻene fānaú.6

Naʻe kau e Hingá ia he konga mahuʻinga ʻo e nofo fakataimi ʻa e tangatá he māmaní. … Kapau naʻe ʻikai ke kai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e fuá, ne ʻikai ke na mei aʻusia ʻe kinaua ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga ko e moʻui fakamatelié. ʻIkai ngata aí, ne ʻikai ke mei ʻi ai hona hako, pea ʻikai mei fakakakato e fekau maʻongoʻonga naʻe ʻoange kiate kinaua ʻe he ʻEikí.7

ʻĪmisi
Adam and Eve walking together after leaving the Garden of Eden. There are storm clouds in the sky, and plant growth along the path they are walking. There is a waterfall in the background.

Naʻe hanga ʻe he hinga ʻa ʻĀtamá ʻo “ʻomi ai ʻa e mamahí, naʻe ʻomi ai ʻa e faingataʻaʻiá, naʻe ʻomi ai ʻa e maté; ka … naʻe ʻomi foki ai mo e ngaahi tāpuakí.”

Naʻe hanga ʻe he hinga ʻa ʻĀtamá ʻo ʻai ke hoko mai kotoa e ngaahi tuʻunga feliliuaki ʻo e matelié. Naʻe ʻomi ai ʻa e mamahí, naʻe ʻomi ai ʻa e faingataʻaʻiá, naʻe ʻomi ai ʻa e maté; ka kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa e foʻi moʻoni ko ia naʻe ʻomi foki ai mo e ngaahi tāpuakí. … Naʻe ʻomi ai ʻa e tāpuaki ʻo e ʻiló mo e mahinó pea mo e moʻui fakamatelié.8

3

Naʻe foaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne moʻuí ko ha feilaulau ke fakahaofi ai kitautolu mei he Hingá pea mo ʻetau ngaahi angahalá.

Naʻe hanga ʻe he maumaufono ʻa ʻĀtamá ʻo ʻomi e ongo mate ko ʻení ʻe ua, ko e mate fakalaumālié mo e fakaesinó—ʻa ia ko hono kapusi ʻa e tangatá mei he ʻao ʻo e ʻOtuá pea mo e hoko ʻo matelie pea moʻulaloa ki he ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻo e kakanó. Koeʻuhí ke toe lava ʻo fakafoki mai iá, naʻe pau ke ʻi ai ha totongi huhuʻi ʻo e fono kuo maumauʻí. Naʻe fie maʻu ia ʻe he fakamaau totonú.9

Naʻe fakanatula mo totonu pē ia ke ʻilonga ha taha ʻokú ne fai ha fehalaaki, ke ne totongi ʻa e tauteá—ʻo fakaleleiʻi ʻene fehalākí. Ko ia ko e taimi naʻe maumauʻi ai ʻe ʻĀtama ʻa e fonó, naʻe fie maʻu leva ʻe he fakamaau totonú ke ne talia e angahalá pea fuesia ʻa e tauteá ʻaki ʻene moʻuí, kae ʻikai ko ha toe taha kehe. Ka ʻi hono maumauʻi ko ia ʻe ʻĀtama ʻa e fonó, naʻá ne moʻulaloa ai ki he malaʻiá, pea ʻi heʻene malaʻiá, naʻe ʻikai lava ai ke ne fakaleleiʻi pe toe fakafoki ʻa e meʻa kuó ne faí. Naʻe ʻikai lava foki ʻe heʻene fānaú ʻo fai ia he naʻa nau kau mo kinautolu he malaʻiá pea naʻe fie maʻu ha taha ia naʻe ʻikai moʻua he malaʻiá, ke ne huhuʻi ʻa e muʻaki angahalá. ʻIkai ngata aí, koeʻuhí ne tau kau kotoa pē mo kitautolu he malaʻiá, naʻe ʻikai foki mo hatau mālohi ke huhuʻi ʻetau ngaahi angahala fakafoʻituituí. Ko ia naʻe fie maʻu ai ke fekauʻi mai ʻe he Tamaí ʻa Hono ʻAlo Tofu pē Taha Naʻe Fakatupú, ʻa ia naʻe ʻataʻatā ʻo ʻikai haʻane angahalá, ke ne huhuʻi ʻetau ngaahi angahalá kae pehē foki ki he maumaufono ʻa ʻĀtamá, ʻa ia naʻe fie maʻu ʻe he fakamaau totonú ke fakahokó. Ko ia naʻá Ne foaki ai ʻEne moʻuí ko e feilaulau maʻá e ngaahi angahalá pea naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻi Heʻene pekia he kolosí, ʻa e maumaufono ʻa ʻĀtamá pea mo ʻetau ngaahi angahala fakafoʻituituí, ʻo huhuʻi ai ʻa kitautolu mei he hingá pea mo ʻetau ngaahi angahalá ʻo kapau pē te tau fakatomala.10

Ko hotau fatongiá ke akoʻi ʻa e misiona ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e hā naʻá Ne haʻu aí? Ko e hā naʻá Ne fai maʻatautolú? Ko e hā e founga ʻoku tau lavemonū aí? Ko e hā naʻá ne feilaulauʻi ke hoko iá? Naʻá Ne feilaulauʻi ʻene moʻuí, ʻio, ʻo mahulu hake Heʻene moʻuí! Ko e hā naʻá Ne toe fai, makehe mei hono tutuki pē ia ki he kolosí? Ko e hā naʻe tutuki ai ia ki aí? Naʻe tutuki ia ai ke tafe hono taʻataʻá ʻo huhuʻi kitautolu mei he tautea fakalilifu taha ʻe ala hoko maí, ʻa ia ko e kapusi mei he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻá Ne pekia he kolosí ke tau toe lava ʻo foki, pea toe fakatahaʻi hotau sinó mo hotau laumālié. Naʻá Ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e faingamālie ko iá. Kapau pē te tau tui kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú, he naʻá Ne pekia maʻatautolú ka tau lava ʻo maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá pea ʻoua naʻa tuʻutuʻuni mai ke tau fua ʻa e tauteá. Naʻá Ne totongi ʻe Ia hotau moʻuá. …

… Naʻe ʻikai malava ʻe ha tangata ʻo fai ʻa e meʻa naʻá Ne fai maʻatautolú. Naʻe ʻikai pau ia ke pekia, he naʻá Ne mei fakafisi pē ke fai ia. Naʻá Ne loto fiemālie pē ke fakahoko ia. Naʻá Ne fakahoko ia he ko ha fekau mei Heʻene Tamaí. Naʻá Ne ʻosi ʻafioʻi pē ʻa e lahi ʻo e mamahi te Ne fouá; ka koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú, naʻá Ne loto fiemālie ai pē ke fakahoko ia. …

Ko hono tukiʻi ko ia ʻo e faʻó ki he nima mo e vaʻe ʻo e Fakamoʻuí, ko ha konga siʻi pē ia ʻo ʻEne faingataʻaʻiá. ʻOku ou tui mahalo ʻoku tau angaʻaki he fakakaukau ko e mamahi taupotu taha naʻá ne aʻusiá naʻe hoko ia ʻi hono tutuki ki he kolosí pea liʻaki ke tautau aí. Ko ha vahaʻa taimi foki ia he hisitōlia ʻo e māmaní naʻe lauiafe ha kakai ne fakamamahiʻi he founga ko iá. Ko ia ʻi heʻene peheé, naʻe meimei tatau pē ʻene mamahí mo e mamahi ʻa ha kau tangata kehe kuo tutuki peheʻi. Ka ko e hā koā ʻene mamahi taupotu tahá? Pehēange mai naʻe lava ke tau fakahū ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ki he fakakaukau ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ni: ko ʻEne mamahi taupotu tahá, naʻe hoko ia kimuʻa ʻoku teʻeki ai ke aʻu Ia ki he kolosí. Naʻe hoko ia ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, he ʻoku talamai ʻe he folofolá, naʻe tafe ʻa e totó mei he ava kotoa pē ʻo Hono sinó; pea ʻi he tumutumu ʻo e mamahi ʻo ʻEne moʻuí naʻá Ne tangi ai ki Heʻene Tamaí. Naʻe ʻikai ko e faʻo ia ne tukiʻi ki hono ongo nimá mo e vaʻé. ʻOua muʻa te mou ʻeke mai pe naʻe fakahoko fēfē ia, he ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi. ʻOku ʻikai ha taha ia te ne ʻiloʻi. Ko e meʻa pē ʻoku tau ʻiló, naʻá Ne toʻo kiate ia ʻa e tautea taupotu tahá. Naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻetau maumaufonó peá ne fua ʻa e tauteá, ʻa ia ko ha tautea ʻo e mamahi faufaua.

Fakakaukau angé ki hono fataki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kavenga mafasia ʻo e fakafoʻituitui kotoa pē—ʻa e faingataʻaʻiá—ʻi ha founga te u pehē, ʻoku ʻikai lava ke mahino kiate au; ka ʻoku ou tali pē—naʻe tupu ai ʻene faingataʻaʻia ʻi he mamahi faufaua, pea hangē leva ai ʻa hono tuki faʻo hono ongo nimá mo e vaʻé ia ha kiʻi meʻa siʻisiʻi peé. Naʻá Ne tangi ki Heʻene Tamaí ʻi he taulōfuʻu Hono mamahí, “Kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni!” ka naʻe ʻikai lava ke ʻave [vakai, Mātiu 26:42; Maʻake 14:36; Luke 22:42]. Tuku muʻa ke u lau atu ha kupuʻi lea ʻe taha pe ua heni ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻo kau ki aí:

“He vakai, ko au ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala;

“Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko aú;

“ ʻA ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhi ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi—peá u loto ke ʻoua naʻá ku inu ʻi he ipu mahí, peá u holomui ai—

“Ka neongo iá, ke tuku ʻa e lāngilangí ki he Tamaí, pea naʻá ku inu ai ʻo fakaʻosi ʻa ʻeku ngaahi teuteu ki he fānau ʻa e tangatá” (T&F 19:16–19).

ʻOku ou maʻu ha ongoʻi loto fakatōkilalo moʻoni heʻeku lau iá. Naʻe lahi fau ʻene ʻofa ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ki he māmaní, ko ia naʻá ne loto fiemālie ai ke ne fuesia ha kavenga mafasia he ʻikai lava ʻe ha tangata matelie ia ʻo fuesia, peá ne fai ha feilaulau he ʻikai teitei lava ʻe ha taha ia ʻo fai, kae lava ke tau hao ai.11

ʻĪmisi
Jesus Christ kneeling as He prays and atones in the Garden of Gethsemane. Christ is depicted wearing red and blue robes. He has His hands clasped and is resting them on a large rock. A small stream of light coming through the darkened and cloudy background shines on the face of Christ. Light emanates around Christ's head.

“Ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ko e uho ia ʻo e palani maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e fakalakalaká mo e fakamoʻuí.”

Naʻe [folofola] e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻo pehē: “Te u hifo ʻo fakahoko e totongi huhuʻí. Te u hoko ko e Huhuʻí pea te u huhuʻi e tangatá mei he maumaufono ʻa ʻĀtamá. Te u toʻo kiate au e ngaahi angahala ʻa e māmaní pea te u huhuʻi pe fakahaofi e foʻi laumālie kotoa pē mei heʻene ngaahi angahalá ʻo kapau ʻe fakatomala.”12

Tau kiʻi fai ha fakatātā: Naʻe ʻi ai ha tangata ne luelue atu pē he halá ʻo ne tō ki ha luo naʻe loloto mo fakapoʻuli pea ʻikai lava ke ne toe kaka hake ki ʻolunga ʻo tauʻatāina. Te ne lava fēfē ʻo fakahaofi ia mei hono faingataʻaʻiá? He ʻikai pē ha faʻahinga feinga ia te ne lava ʻo fai he ʻoku ʻikai ha founga ia ke ne hao ai mei he luó. Naʻá ne ui tokoni pea ʻi he fanongo ha taha angaʻofa ki heʻene tangi ʻo fie maʻu tokoní, ko ia naʻá ne fakavavevave atu ai ke tokoni ʻaki haʻane tukutuku hifo ha tuʻunga ke ne lava ʻo kaka hake ai ki ʻolunga. Ko e tuʻunga tofu pē ʻeni naʻe fokotuʻu ai ʻe ʻĀtama ia mo hono hakó, ʻi he taimi naʻá ne kai ai ʻa e fua tapú. ʻI heʻenau tō kotoa ki he luó, naʻe ʻikai lava ai ha taha ʻo aʻu hake ki ʻolunga ke ne tokoniʻi ʻa e toengá. Ko e luó ʻa hono motuhi ko ia mei he ʻao ʻo e ʻEikí kae pehē ki he mate fakaesinó, ʻa ia ko e ʻauha ʻa e sinó. Pea moʻulaloa ʻa e tokotaha kotoa pē ki he maté ʻo ʻikai ha founga ke toe hao mei ai.13

ʻOku haʻu leva ʻa e Fakamoʻuí, neongo ʻoku ʻikai haʻisia ia ki he luó, ka ʻokú ne tukutukuhifo ʻa e tuʻungá. ʻOkú ne hifo ki he loto luó ʻo malava ai ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e tuʻungá ke tau hao leva ai.14

Tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa taʻefakangatangata ʻa e Tamaí, ko ia naʻá Ne fanongoa ai e tangi ʻEne fānaú peá Ne fekau mai Hono ʻAlo Tofu pē Tahá ʻa ia naʻe ʻikai moʻulaloa ki he maté pe ko e angahalá, ke Ne ʻomi ha founga ke tau hao ai. Naʻá ne fai ʻeni ʻi heʻene fakalelei taʻefakangatangatá pea mo e ongoongolelei taʻengatá.15

ʻOku totonu ke fonu mahuohua hotau loto houngaʻiá ʻi he ʻofa mo e talangofua koeʻuhí ko e ʻaloʻofa maʻongoʻonga mo ongongofua [ʻa e Fakamoʻuí]. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa teitei tōnoa hono finangaló koeʻuhí ko e meʻa kuó ne faí. Naʻá ne fakatau kitautolu ʻaki ha totongi, ʻa ia naʻe totongi ʻaki ʻene mamahi lahi pea tafe mo hono taʻataʻá ko e feilaulau ʻi he funga kolosí.16

4

ʻOku tau ngāueʻi hotau fakamoʻuí ʻi he moʻui fakamatelié, ʻaki ʻetau langa ʻi he fakavaʻe ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ko e uho ia ʻo e palani maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e fakalakalaká mo e fakamoʻuí.17

ʻI heʻetau langa ko ia he fakavaʻe ko e fakaleleí, ʻoku kau leva ki he palani ʻo e fakamoʻuí e ngaahi meʻá ni:

ʻUluakí, kuo pau ke tau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí; kuo pau ke tau tali ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá; kuo pau ke tau falala kiate ia, falala ki heʻene folofolá pea holi ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku hoko mai tuʻunga heʻetau talangofua ki heʻene ngaahi fonó.

Uá, kuo pau ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá; kuo pau ke tau siʻaki ʻa e māmaní; kuo pau ke tau fakapapauʻi taʻe toe veiveiua ʻi hotau lotó, te tau anga faka-ʻOtua mo angatonu ʻi heʻetau moʻuí.

Tolú, kuo pau ke tau papitaiso ʻi he vaí, ʻo fakahoko ia ʻe ha taha ʻokú ne maʻu e mafai totonú, peá ne maʻu ʻa e mālohi ke fakamaʻu ʻi he māmaní mo silaʻi ʻi he langí; pea tuʻunga ʻi he ouau toputapú ni, kuo pau ke tau fai ha fuakava ke tauhi ki he ʻEikí pea tauhi mo ʻene ngaahi fekaú.

Faá, kuo pau ke tau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; kuo pau ke tau fanauʻi foʻou; kuo pau ke fakaʻauha ʻa e angahalá mo e anga taʻetāú ʻi heʻetau moʻuí ʻo hangē pē naʻe tutu ia ʻe ha afí; kuo pau ke fakafoʻou kitautolu ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Nimá, kuo pau ke tau kātaki ki he ngataʻangá; kuo pau ke tau tauhi e ngaahi fekaú hili ʻa e papitaisó; kuo pau ke tau ngāueʻi hotau fakamoʻuí pea manavahē mo tetetete ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; kuo pau ke tau moʻui ke maʻu e ʻulungāanga faka-ʻOtuá pea hoko ko e faʻahinga kakai ʻe lava ke tau maʻu e nāunau mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻo e puleʻanga fakasilesitialé.18

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi fonó ni, ʻa ia kuo pau ke talangofua ki ai e tangatá kae maʻu ʻa e fakamoʻuí, pea ʻoku maʻu ia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia kuo fakahā mai ʻi he kuongá ni ki he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, pea ʻoku fakahoko ia ʻi hono siasí, ʻa ia kuó ne toe fokotuʻu ʻi he māmaní.19

ʻOku tau ʻi heni kotoa ʻi he māmaní ʻi he tuʻunga ʻahiʻahiʻanga. Ko e tefitoʻi taumuʻa hono ʻomi kitautolu ki hení ke tau maʻu ha tāpanekale [sino] maʻa hotau laumālie taʻengatá; uá, ke siviʻi kitautolu ʻi he faingataʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi, kae pehē ki he fiefia mo e nekeneka mahutafea ʻe lava ke maʻu ʻi he fuakava toputapu ko e talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e ongoongoleleí. Hangē ko ia ne fakahā ʻe Līhai ki heʻene fānaú, ko e moʻui fakamatelié ko ha “taimi ʻo e siviʻi.” 2 Nīfai 2:21. Ko e feituʻu ʻeni ʻoku ʻahiʻahiʻi mo siviʻi ai kitautolu ke fakapapauʻi pe te tau kei lava ʻo ʻofa mo fakaʻapaʻapa ki heʻetau Tamai Taʻengatá mo tauhi mateaki ki hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, ʻi he taimi ʻoku tau mavahe mai ai mei he ʻao ʻo e Tamaí kae kei fakahinohinoʻi pē kitautolu ki he hala ʻo e moʻui taʻengatá.20

Ne tau omi ki hení ke siviʻi mo ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻaki ʻetau fetuʻutaki mo e koví kae pehē ki he leleí. … Kuo fakangofua ʻe he Tamaí ʻa Sētane mo ʻene faʻahí ke nau fakatauveleʻi kitautolu, ka ʻoku tau mateuteu ke fai ʻetau ngaahi filí ʻi hono tataki kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí pea mo e ngaahi fekau kuo ʻomi ʻi he fakahaá. Kapau te tau fai kovi, kuo talaʻofa mai ʻe tauteaʻi kitautolu; kapau te tau failelei te tau maʻu e pale taʻengata ʻo e angamāʻoniʻoní.21

Ko e ʻahiʻahiʻanga ko ʻeni he moʻui fakamatelié, ʻoku fakataimi pē ia, ko ha kiʻi taimi nounou ʻokú ne fakafehokotaki e taʻengata he kuohilí pea mo e taʻengata he kahaʻú. Ka ko ha vahaʻa taimi mahuʻinga fau ia. … Ko e moʻuí ni ko e vahaʻa taimi mahuʻinga taha ia ʻi heʻetau nofo taʻengatá.22

5

ʻE maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e tāpuaki ʻo e toetuʻú ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Ne tau omi ki he māmaní ke mate. Naʻe ʻosi mahino pē ia kimuʻa pea tau toki omí. Ko e konga ia ʻo e palaní, ne aleaʻi pea fokotuʻutuʻu kimuʻa ʻaupito pea toki ʻomi e tangatá ki he māmaní. … Ne tau mateuteu mo loto fiemālie ke fai e fononga ko ia mei he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he maama fakalaumālié ki he maama matelié, ke tau aʻusia ʻa e meʻa kotoa heni ʻoku fekauʻaki mo e moʻui ní, ʻa hono ngaahi fiefiá mo e mamahí pea ke tau mate; he ʻoku mahuʻinga tatau pē ʻa e maté mo hono fanauʻi kitautolú.23

Ko e mate fakaesinó pe ko e mate ʻa e tangata matelié, ʻoku ʻikai ko ha māvae fakaʻaufuli ia ʻa e laumālié pea mo e sinó, neongo ko e moʻoni ʻoku toe foki ʻa e sinó ki he ngaahi ʻelemēnití, ka ko ha mavahevahe fakataimi pē ʻe ngata ʻi he ʻaho ʻo e toetuʻú ʻi he taimi ʻe toe ui mai ai e sinó ke tuʻu hake mei he efú ʻo toe fakataha mo e laumālié ʻo moʻui. ʻOku hoko mai e tāpuakí ni ki he kakai kotoa pē ʻo fakafou ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí, neongo pe naʻa nau failelei pe faikovi ʻi he moʻui matelié. Naʻe pehē ʻe Paula ʻoku totonu ke ʻi ai ha toetuʻu ki he angatonú mo e taʻeangatonú fakatouʻosi (Ngāue 24:15), pea naʻe folofola e Fakamoʻuí ʻoku totonu ke fanongo e niʻihi kuo tatoka ʻi he faʻitoká ki hono leʻó pea nau tuʻu mai ʻa kinautolu “naʻe fai leleí ki he toetuʻu ʻo e moʻuí; mo kinautolu naʻe fai koví ki he toetuʻu ʻo e fakamalaʻiá” (Sione 5:29).24

Ko e konga mahuʻinga ʻo e sino kotoa pē, ʻe toe fakafoki ia ki hono tuʻunga totonú ʻi he toetuʻú, neongo pe ko e hā e tuʻunga ne hoko ki he sinó ʻi he maté. Tatau ai pē kapau naʻe vela ʻi ha afi pe kai ʻe ha ʻanga. ʻE toe fakafoki hono konga mahuʻinga kotoa pē ki hono tuʻunga totonú.25

He ʻikai lava ke haohaoa e laumālié, taʻe kau ai ʻa e sino ʻo e kakano mo e huí. ʻOku ʻomi e sinó ni mo hono laumālié ki he moʻui taʻefaʻamaté pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he toetuʻú. Hili e toetuʻú he ʻikai toe mavahevahe ʻa e sinó mo e laumālié ka te na fakatahaʻi maʻu ai pē ke lava ʻa e tangatá ʻo maʻu ʻa hono kakato ʻo e fiefiá. ʻOku ʻikai ha toe founga ʻe tatau ai hotau laumālié mo ʻetau Tamai taʻengatá, ka ko e taimi ʻoku fāʻeleʻi mai ai kitautolu ki he moʻui ní pea mo e toetuʻú foki.26

6

ʻE maʻu ʻe he kau faivelengá ʻa e moʻui taʻengatá mo honau ngaahi fāmilí ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní.

ʻOku tuʻumālie ha kakai ko e tukufakaholo mai mei he ngāue ʻenau ngaahi tamaí. ʻOku fokotuʻu hake ha kau tangata ki he taloni ʻo e koloaʻiá, maʻu mafaí, mo e lakangá ʻi he lotolotonga honau kāingá ʻo fakafou ʻi he tukufakaholo honau tofiʻá. ʻOku fekumi ha niʻihi ki he tofiʻa ko e ʻilo mo e ongoongoa he māmaní, ʻo fakafou ʻi heʻenau ngāue mālohi mo e vilitakí; ka ʻoku ʻi ai ha tofiʻa ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he tofiʻa kotoa pē, ʻa ia ko e tofiʻa ko e hakeakiʻi taʻengatá.

ʻOku pehē ʻe he folofolá ko e moʻui taʻengatá —ʻa ia ko e moʻui ʻoku maʻu ʻe heʻetau Tamai Taʻengatá mo hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí,—ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ia ʻa e ʻOtuá [vakai, T&F 14:7]. ʻE maʻu ia ʻe kinautolu pē ʻoku maʻa mei he angahala kotoa. ʻOku talaʻofa ia kiate kinautolu ʻoku “ikuna ʻi he tuí pea fakamaʻu ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e talaʻofá, ʻa ia ʻoku lilingi hifo ʻe he Tamaí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku angatonu mo moʻoní. Ko kinautolu ia ʻoku kau ki he siasi ʻo e ʻUluaki Fānaú. Ko kinautolu ia kuo tuku ki honau nimá ʻe he Tamaí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.” [T&F 76:53–55; vakai foki ki he veesi 52.]27

ʻOku fakatefito e palani ʻo e fakamoʻuí ʻi he fāmilí. … ʻOku fakataumuʻa [ia] ke tau lava ai ʻo faʻu ʻiate kitautolu pē ha ngaahi ʻiuniti fakafāmili taʻengata.28

Ko kinautolu te nau maʻu e hakeakiʻí ʻi he puleʻanga fakasilesitialé, ʻe “tupulaki taʻengata honau hakó.” Te nau nofo fakafāmili.29

ʻOku akoʻi kitautolu ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko hono fokotuʻu ko ia ʻo e fāmilí, ko ha fokotuʻutuʻu ia ʻoku kakato ʻi he hakeakiʻi fakasilesitialé, ʻoku fakafehokotaki ai ʻa e tamaí mo e faʻeé pea mo e fānau ʻo e toʻu tangata ʻe tahá ki he tamai mo e faʻē mo e fānau ʻo e toʻu tangata hokó, pea ʻoku mafola pehē ai pē ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo taimí.30

ʻOku ʻikai maʻu e ngaahi tāpuaki nāunauʻia ko ʻeni ʻo e tofiʻa taʻengatá … ʻi ha founga ka ko e fakafou pē ʻi he loto fiemālie ke tauhi e ngaahi fekaú, pea mamahi ʻo hangē ko Kalaisí ʻo ka fie maʻu. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko kinautolu ʻoku fie maʻu e moʻui taʻengatá —ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá—neongo kapau te nau luva ʻenau meʻa kotoa pē ʻoku maʻú pea foaki mo ʻenau moʻuí ʻo ka fie maʻu, ka he ʻikai pē ke nau teitei lava ʻe kinautolu ʻo totongi kiate ia ʻa e ngaahi tāpuaki mahutafea kuo nau maʻu mo talaʻofa mai kiate kinautolu ʻo kapau te nau talangofua ki heʻene ngaahi fonó mo e ngaahi fekaú.31

ʻI heʻetau mavahe mai ko ia mei he māmaní pea tau tali ʻa hono kakato ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tau kau ai he niʻihi te nau ala maʻu ʻa e nāunau fakasilesitialé; ka ʻoku tau mahulu hake ʻi he hoko pē ko ha niʻihi ʻe ala maʻú, he kapau te tau tui faivelenga, he kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e fakapapau ko iá ʻo fakafou ʻi heʻetau faivelengá, te tau hū ai ki he puleʻanga silesitialé. …

… Tau moʻui muʻa ke fakapapauʻi ʻoku ʻi ai hatau nofoʻanga, pea te tau lava ʻo ʻiloʻi, ʻi he moʻui ʻoku tau fakahokó, pe te tau hū ki Hono ʻaó ʻo nofo fakataha mo Ia, pea maʻu ʻa hono kakato ʻo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. Ko hai ʻi he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻe fiemālie pē ke maʻu ha konga kae ʻikai ko hono kakato ʻo e fakamoʻui kuo talaʻofa mai kiate kitautolú? … ʻOku mahuʻinga kiate kinautolu, ʻi heʻetau loto fakatōkilaló pea ʻi he laumālie ʻo e fakatomalá, ke tau tuiaki atu ki muʻa ʻi he vilitaki; tauhi e ngaahi fekaú ʻo aʻu ki he ngataʻangá, he ko ʻetau ʻamanaki leleí mo ʻetau taumuʻá ko e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e moʻui ʻi he ʻao ʻo e Tamaí pea mo e ʻAló: naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha mo Sīsū Kalaisi naʻá ke fekaú.” [Sione 17:3.]32

ʻOku ou tuʻu he taimí ni ʻi he tuʻunga te u pehē ko e fakatōtōlaʻā ʻo e moʻuí, peá u ʻiloʻi he ʻikai fuoloa mei heni, kuo ui au ke u fai ha fakamatala ki hoku fatongia tauhi ʻi he moʻui matelié. …

ʻOku ou ʻilo fakapapau ʻoku tau ʻofa kotoa pē ʻi he ʻEikí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú ne moʻui pea ʻoku ʻamanaki fiefia atu ki he ʻaho ko ia te u mamata ai ki hono fofongá mo ʻamanaki atu ke ongona hono leʻó ʻi haʻane folofola mai kiate au: “Haʻu ʻa kimoutolu kuo monūʻia ʻi heʻeku Tamaí ʻo maʻu ʻa e puleʻanga kuo teu moʻomoutolu talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní.” (Mātiu 25:34.)

Pea ʻoku ou lotua te tau aʻusia kotoa e meʻa fakafiefiá ni, ʻi hotau taimi totonú.33

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • ʻI hoʻo lau e fakamatala mei he tohinoá ʻi he “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá,” fakakaukau ki ha taimi ne ke maʻu ai ha fiemālie ʻi he fakamoʻoni ʻokú ke maʻu ki he palani ʻo e fakamoʻuí. Ko e hā ha founga te ke ala tokoni ai ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ke ne maʻu ha fiemālie pehē?

  • Ko e hā ha founga ʻe lava ke tokoni ai e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sāmita fekauʻaki mo e fakataha alēlea ʻi he langí ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e faingataʻá? (Vakai ki he konga 1.)

  • Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Sāmita “kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa e foʻi moʻoni ko ia naʻe ʻomi foki ai [ʻe he Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví] e ngaahi tāpuakí” (konga 2). ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke manatuʻi e moʻoni ko ʻení? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ko ha ola ʻo e Hingá?

  • ʻI he konga 3, ko e hā ha founga ʻoku felāveʻi ai mo ʻetau moʻuí e talanoa ne fai ʻe Palesiteni Sāmita ki ha tangata ne tō he luó? Fakakaukauloto angé ki he founga kuo fakahaofi ai koe ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakafou Heʻene Fakaleleí?

  • Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi lea ʻa Palesiteni Sāmita he konga 4 ʻo fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo ʻetau moʻui ʻi he māmaní? Ko e hā ha meʻa kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ke tokoni ke tau lavaʻi lelei ai e taimi siviʻi ko ʻení?

  • Ko e hā ha founga te ke ala tokoni ai ki ha taha ke mahino e fakamatala ʻa Palesiteni Sāmita he konga 5 ko e “maté ʻoku mahuʻinga tatau pē mo e fanauʻí”? Ko e hā ha founga kuo tākiekina ai hoʻo moʻuí ʻe he tokāteline ʻo e toetuʻú?

  • Ko e hā ngaahi founga ʻoku kehe ai e koloaʻia fakaemāmaní mei he “tofiʻa taʻengata” ʻe lava ke tau maʻu ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí? (Vakai ki he konga 6.) ʻE tokoni fēfē haʻatau maʻu ha mahino ki he ngaahi faikehekehe ko ʻení, ke tau teuteu ai ki he moʻui taʻengatá?

Potu Folofola Fekauʻakí

Siope 38:4–7; 2 Nīfai 2:15–29; 9:5–27; ʻAlamā 12:20–35; T&F 19:16–19; Mōsese 5:10–12

Tokoni Fakafaiako

“Kuo hanga ʻe he Siasí ʻo faʻu ha ngaahi tohi lēsoni mo ha ngaahi nāunau kehe ke tokoni ki heʻetau faiako mei he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku ʻikai fuʻu fie maʻu ha ngaahi lea pe nāunau kehe ke toe fai ki ai ha vakai” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻI he Faiakó: Ko ha Maʻuʻanga Fakahinohino ki hono Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí [1999], 52).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 117–18.

  2. “To the Saints in Great Britain,” Ensign, Sept. 1971, 4.

  3. ʻI he “Pres. Smith Tells of Parents’ Duty,” Church News, Apr. 3, 1971, 10.

  4. Lea ʻi he ʻInisititiuti Fakalotu ʻi Lōkani ʻIutaá, ʻaho 10 ʻo Sānuali 1971; teʻeki ai pulusi.

  5. “Is Man Immortal?” Improvement Era, Feb. 1916, 318; vakai foki, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:58.

  6. Elijah the Prophet and His Mission mo e Salvation Universal (1957), 65–66.

  7. ʻI he Conference Report, Oct. 1966, 59.

  8. “Principles of the Gospel: The Infinite Atonement—Redemption, Salvation, Exaltation,” Deseret News, Church section, Apr. 22, 1939, 3; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:115.

  9. “The Atonement,” Deseret News, Church section, Mar. 2, 1935, 7; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:122.

  10. Elijah the Prophet and His Mission mo e Salvation Universal, 79–80.

  11. Seek Ye Earnestly, comp. Joseph Fielding Smith Jr. (1970), 118–20.

  12. “Principles of the Gospel: The Infinite Atonement—Redemption, Salvation, Exaltation,” 5; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:123.

  13. Elijah the Prophet and His Mission mo e Salvation Universal, 80–81.

  14. “Principles of the Gospel: The Infinite Atonement—Redemption, Salvation, Exaltation,” 5; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:123.

  15. Elijah the Prophet and His Mission mo e Salvation Universal, 81.

  16. “Purpose and Value of Mortal Probation,” Deseret News, Church section, June 12, 1949, 21; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:132.

  17. Address at the Logan Utah Institute of Religion, Jan. 10, 1971, 3; tohi teʻeki pulusi.

  18. “The Plan of Salvation,” Ensign, Nov. 1971, 5.

  19. “I Know That My Redeemer Liveth,” Ensign, Dec. 1971, 26.

  20. ʻI he Conference Report, Apr. 1965, 11.

  21. ʻI he Conference Report, Apr. 1964, 107-8.

  22. “Purpose and Value of Mortal Probation,” 21; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:69.

  23. ʻI he “Services for Miss Nell Sumsion,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Jan. 1938, 10–11.

  24. “What Is Spiritual Death?” Improvement Era, Jan. 1918, 191–92; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:216–17.

  25. Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. (1957–66), 5:103; toʻo e fakamamafá.

  26. “The Law of Chastity,” Improvement Era, Sept. 1931, 643; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:85–86.

  27. The Way to Perfection (1931), 21–22.

  28. Sealing Power and Salvation, Brigham Young University Speeches of the Year (Jan. 12, 1971), 2.

  29. Tohi fakatāutaha, hā ʻi he Doctrines of Salvation, 2:287; toʻo e fakamamafá.

  30. ʻI he Conference Report, Apr. 1942, 26; vakai foki, Doctrines of Salvation, 2:175.

  31. The Way to Perfection, 23.

  32. ʻI he Conference Report, Apr. 1922, 61–62.

  33. “Let the Spirit of Oneness Prevail,” Ensign, Dec. 1971, 136.