Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 4: Ko Hono Fakamālohia mo Paotoloaki e Fāmilí


Vahe 4

Ko Hono Fakamālohia mo Hono Maluʻi ʻo e Fāmilí

“Ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ke fakamālohia mo maluʻi ʻa e ʻiuniti ʻo e fāmilí.”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita, “Ko e fāmilí ko e faʻunga mahuʻinga taha ia ʻi he moʻuí ni pe ʻi ʻitāniti.”1 Ne ʻikai ha toe feituʻu te ne akoʻi mahino lahi ange ai ʻeni ka ʻi hono ʻapí, ʻo ne tā ai ha sīpinga ko ha husepāniti, tamai, mo e kui-tangata ʻofa. Neongo e femoʻuekina hono taimí ʻi heʻene hoko ko e ʻAposetoló, naʻá ne kumi maʻu pē ha taimi maʻa hono fāmilí, “ke fetongi e ngaahi ʻaho naʻe mavahe aí ʻo liunga ua ʻene ʻofa kiate kinautolú ʻi he taimi ʻoku ʻi ʻapi aí.”2

Naʻe kole ki he uaifi hono ua ʻo Palesiteni Sāmitá, ʻa ʻĒteli, “Te ke lava ʻo fakamatala mai ha meʻa fekauʻaki mo e tangata ʻokú ke ʻiloʻí?” ʻI he mahino ki ai ʻoku lau ʻe ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí hono husepānití ʻoku pule fefeká, naʻá ne tali ʻo pehē:

“ʻOku mou kole ke u fakamatalaʻi atu e tangata ʻoku ou ʻiloʻí. ʻOku ou faʻa fakakaukau ko e taimi ʻoku ʻalu aí ʻe pehē ʻe he kakaí, ‘Ko ha tangata lelei moʻoni ia, mateaki, fai pau ki he tokāteliné, mo ha alā meʻa pehē.’ Te nau fakamatalaʻi ia ʻo hangē ko hono ʻilo ia ʻe he kakaí; ka ko e tangata ʻoku nau fakakaukau ki aí ʻoku mātuʻaki kehe ia mei he tangata ʻoku ou ʻiloʻí. Ko e tangata ʻoku ou ʻiloʻí ko ha husepāniti mo ha tamai angaʻofa, ko ʻene fakaʻamu lahi taha ʻi he moʻui ko ʻení ke ʻai hono fāmilí ke nau fiefia, ʻokú ne fakangaloʻi kakato ia ʻi heʻene feinga ke fakahoko ʻení. Ko e tangata ia ʻokú ne fakamohemohe ke mohe ʻa e kiʻi tamasiʻi taʻe-manongá, ʻokú ne fai ha ngaahi fananga he taimi ke mohé, ki he fānau īkí, ʻoku ʻikai teitei fuʻu ongosia pe fuʻu femoʻuekina ke ʻā fuoloa ʻi he poʻulí pe ʻā hengihengi ʻi he pongipongí ke tokoniʻi e fānau lalahi angé ʻi hono fakaleleiʻi e ngaahi palopalema fakaako faingataʻá. Ko e taimi ʻoku tō mai ai ʻa e puké, ʻoku tokangaʻi fakalelei ʻe he tangata ʻoku ou ʻiloʻí ʻa e taha puké mo tauhi ia. Ko ʻenau tamaí ʻoku nau tangi ki aí, ʻo hangē ʻe hanga heʻene ʻi aí ʻo faitoʻo ʻenau puké. Ko hono ongo nimá ʻokú ne haʻihaʻi ʻa e ngaahi kafó, ko hono ongo umá ʻokú ne fakalotolahiʻi ʻa e faingataʻaʻiá, ko hono leʻó ʻokú ne fakatonutonu lelei kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau fehālaaki aí, kae ʻoua kuo hoko ko honau fiefiaʻanga ke fai e meʻa te ne ʻai ia ke fiefiá. …

“Ko e tangata ʻoku ou ʻiloʻí ʻoku taʻe-siokita, ʻikai lāunga, fakaʻatuʻi, mohu fakakaukau, loto mahino, mo fai e meʻa kotoa pē ʻi hono mālohí ke ʻai e moʻuí ko e fiefia taha ki heʻene fānau ʻofeiná. Ko e tangata ia ʻoku ou ʻiloʻí.”3

Naʻe fakamatala ʻe he fānau ʻa Palesiteni Sāmitá ha ngaahi sīpinga ʻo ʻene feinga ke fakamālohia mo maluʻi hono fāmilí pea mo “ʻai e moʻuí ke fiefia taha” kiate kinautolú. Naʻe fakakau ʻi ha piokālafi ʻo Siosefa Filitingi Sāmita, ne kaungā faʻu ʻe Siosefa Filitingi Sāmita ko e Siʻí mo Sione J. Sitiueti ʻa e fakamatala ko ʻení: “Ko ha ʻaho fiefia ia ki heʻene fānaú ke nau mamata ki he Tangataʻeikí ʻokú ne tui ha ʻēpani pea kamata taʻo ha ngaahi foʻi pai. Ko e taha ʻo hono ngaahi manakó ʻa e pulu-kilisí. Naʻá ne ngaohi pē ʻe ia ʻene pulu-kilisi ke ʻai ʻi he paí. Ka naʻe toe aʻu atu foki ki ha ngaahi faʻahinga kehekehe ʻo e paí: ʻa e ʻāpelé, selí, pīsí pea mo e hiná. Naʻe hoko ʻene feinga taʻo paí ko ha meʻa fakafāmili ʻi hono fekau atu e fānaú ʻi heʻene tuʻutuʻuni ke nau tokoni ʻi hono tānaki mai ʻo e meʻangāue ne fie maʻú mo e ngaahi meʻa ke ngaohi ʻaki e paí. Naʻe ʻai ʻe he ʻalaha e namu lelei ʻo e ngaahi foʻi pai ʻoku taʻo he loto ʻōvani lahí ʻo ʻai ke fiefia e fāmilí ʻi heʻenau tatali ke kaí. Naʻe toutou vakaiʻi fakalelei kinautolu, ke ʻoua naʻa fuʻu vave pe fuʻu tōmui hono hikó. Lolotonga iá, naʻe heu ʻe ʻĒteli ha ʻaisikilimi ngaohi pea taufetongi ʻa e fānaú ʻi hono takai ʻo e meʻa ngaohi ʻaisikilimí.”4

Naʻe pehē ʻe Takilesi A. Sāmita (Douglas A. Smith) naʻe “feohi fiefia” mo ʻene tamaí. Naʻá ne fakamatala ha sīpinga ʻo e ngaahi ʻekitivitī naʻá na fakahoko fakatahaá: “Naʻá ma faʻa fuhu he taimi ʻe niʻihi, pe ko e ʻai pē ke hangē ʻokú ma fuhu. Naʻe fuʻu lahi ʻeku fakaʻapaʻapaʻi iá ke u tukiʻi ke tau pea naʻe fuʻu lahi ʻene ʻofá ke tukiʻi au. … Naʻe hangē pē haʻaku ako fuhú. Naʻá ma faʻa vaʻinga veimau pea naʻá ku fiefia ʻi he taimi naʻá ku mālohi ai ʻi aí. ʻOku ou toki vakai atu he taimí ni mo ongoʻi mahalo naʻá ne ʻai pē ʻe iá ke u mālohi.”5

Naʻe manatuʻi ʻe ʻAmelia Sāmita Makongikī (Amelia Smith McConkie): “Naʻe meimei ifo ke te puke ʻi heʻene mātuʻaki tokangaʻi makehe kimautolú. … Naʻá ne ʻai ke mau fiefia ʻaki haʻane tā ha ngaahi fasi mālie ʻi he kalamafoni ʻEtisoni motuʻá. Naʻe tauʻolunga ki he fasí pe laka takai ʻi he lokí, pea aʻu ʻo feinga ke hiva, ke mau fiefia. … Naʻá ne ʻomai haʻamau ngaahi foʻi moli fōlalahi mo melie pea tangutu he funga mohengá ʻo fohi kinautolu, pea toki tufa fakakongokonga mai. Naʻá ne fakamatala ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo ʻene kei siʻí, pe ko e anga hono tauhi ia ʻe heʻene tamaí ʻi he taimi naʻe puke aí. Kapau naʻe fie maʻu, naʻe faingāue mai kiate kimautolu.”6 Naʻe toe fakamatala foki ʻe ʻAmelia ʻa e founga hono fakatonutonu ʻe heʻene tamaí ʻene fānaú: “Kapau naʻe fie maʻu ke fakatonutonu hamau taha ʻi ha ʻulungaanga kovi, ʻokú ne hili hono ongo nimá ʻi homau umá pea sio hangatonu ki homau matá, pea mata mamahi, mo pehē mai, ‘ʻOku ou fakaʻamu pehē ange mai ʻe angalelei ʻeku fānaú.’ Naʻe ʻikai ha tā pe ha toe faʻahinga tautea ʻe lava ʻo lelei ange.”7

Naʻe ope atu e ʻofa mo e tokanga ʻa Palesiteni Sāmitá ki hono ngaahi makapuná. Naʻe fakamatalaʻi ʻe hono mokopuna tangata ko Hoiti W. Pulūsitā ko e Siʻí (Hoyt Brewster Jr.) ha taimi, ʻi heʻene hoko ko ha faifekau ʻi Netalení, naʻe fakangofua ai ia ke ʻalu ki he fakatapui ʻo e Temipale Lonitoni ʻIngilaní ʻi he 1958. ʻI he taimi naʻe hū atu ai mo ha kau faifekau kehe ʻe niʻihi ki he loki fakatahaʻangá, naʻe fakatokangaʻi atu ia ʻe heʻene kui-tangatá. Naʻe fakamatalaʻi ki mui ʻe Hoiti: “Naʻe ʻikai toe momou ʻi ha mōmēniti, kae puna ki ʻolunga mei hono seá ʻo fakamafao mai hono ongo nimá, ʻo kamo mai ke u ʻalu ange ki ai. Naʻe ʻikai ke u toe fakakaukau ʻi he mōmēniti ko iá ko Siosefa Filitingi Sāmitá, ko e Palesiteni ia ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá … ka ko ha kui-tangata naʻe sio ki ha taha ʻo hono ngaaahi makapuná ʻoku ʻofa lahi ki ai. Naʻe ʻikai ke u toe momou ke mavahe mei he kulupú kau fakavavevave atu ki muʻa ʻo ne kuku au mo ʻuma mai ʻi muʻa ʻi he fakatahaʻanga mamalú kakato. Kiate au, ko e taha ia ʻo e ngaahi mōmēniti toputapu mo fakangalongataʻa taha ʻo ʻeku moʻuí.”8

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

Ko e fāmilí ko e faʻunga mahuʻinga taha ia ʻi he moʻuí ni pe ʻi ʻitāniti.

Tuku muʻa ke u fakamanatu atu kiate kimoutolu hono mahuʻinga ʻo e ʻiuniti ʻo e fāmilí ʻi he fakalūkufua ʻo e palani ʻa ʻetau Tamai ʻi he langí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai moʻoni e houalotu ʻo e Siasí ke tokoniʻi e fāmilí mo hono kau mēmipá ke aʻusia ʻa e hakeakiʻí.

ʻOku mahuʻinga lahi e uouangataha ʻa e fāmilí mo e tukupā ʻa e fāmilí ki he ongoongoleleí kuo hanga ai ʻe he filí ʻo fulihi ha konga lahi ʻo ʻene tokangá ki he fakaʻauha ʻo e ngaahi fāmili ʻi hotau sōsaietí. ʻOku ʻohofi mei he tafaʻaki kotoa pē ʻa e tefitoʻi ngeia ʻo e fāmilí ʻi heʻene hoko ko e fakavaʻe ʻo e meʻa ʻoku lelei mo fakaʻeiʻeiki ʻi he moʻuí. … ʻOku hanga ʻe hono fakangofua ʻo e ngaahi lao ki he fakatōtamá he māmaní ʻo talamai ʻa e taʻe-tokanga ʻoku fai ki he toputapu ʻo e moʻuí. ʻOku veteki ʻa e ngaahi fāmilí ʻe he fakautuutu hono ngāueʻaki e ngaahi faitoʻo kona ʻoku tapú mo e ngāue-hala-ʻaki e ngaahi faitoʻo ʻoku fakangofuá. Ko e fakaʻau ke lahi ange e kakai kei talavou ʻoku taʻe-fakaʻapaʻapa ki he maʻu mafaí ʻoku meimei ke kamata ia ʻi he taʻe-fakaʻapaʻapa mo e talangataʻa ʻi ʻapí. …

ʻOku hoko leva ʻo mātuʻaki mahuʻinga ki he ngaahi mātuʻa ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau tokangaʻi mo fakamālohia ʻa e fāmilí he ʻoku ʻohofi ʻe he ngaahi mālohi ʻo e filí ʻa e fakafoʻituituí ʻaki hono veteki hono tupuʻangá. Mahalo na ʻoku ʻi ai ha niʻihi fakafoʻituitui tokosiʻi ʻoku nau mālohi ʻaupito te nau lava ʻo hao ʻo ʻikai fie maʻu ha poupou ʻa ha fāmili, ka ʻoku fie maʻu ʻe hatau tokolahi ange ʻa e ʻofa, akonaki, pea mo hono tali ʻe kinautolu ʻoku mātuʻaki tokangá.9

ʻOku ʻi ai ha ngaahi moʻoni motuʻa ʻe niʻihi ʻe kei hoko pē ko ha ngaahi foʻi moʻoni ʻi he tuʻuloa ʻa e māmaní, pea he ʻikai ha faʻahinga fakalakalaka ia te ne lava ʻo liliu. Ko e taha ʻo kinautolú ni ko e hoko ko ia ʻa e fāmilí (ʻa e faʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e tamaí, faʻeé, mo e fānaú) ko e fakavaʻe ʻo e meʻa kotoa ʻi he Siasí; ko e taha, ko e pau ko ia ke tō e nunuʻa lahi fau ʻo e ngaahi angahala fekauʻaki mo e maʻa pea mo e lelei ʻo e fāmilí, ki he ngaahi puleʻanga ʻoku hoko aí. …

ʻOku mahuʻinga lahi ange e founga ʻoku tataki ai ha fāmili ʻi ha ngāue ʻa ha taha pe koloa ʻa ha kakai. Ko hono toengá ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga, kehe pē ke ʻi ai ha ngaahi ʻapi moʻoni, pea kehe pē ke fefakahokoʻaki ʻe kinautolu ʻoku nau faʻu ʻa e ngaahi ʻapi ko ʻení honau fatongiá.10

ʻĪmisi
Family reading a book.

“Ko e ongoongoleleí ʻoku uho ʻaki e fāmilí; kuo pau ke moʻui ʻaki ia ʻi he fāmilí.”

ʻOku ʻikai ha meʻa ia te ne fetongi ha ʻapi māʻoniʻoni. Mahalo he ʻikai fakakaukauʻi ia ʻi he māmaní, ka ʻoku pehē mo totonu ke pehē ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e fāmilí ko e ʻiuniti ia ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.11

Ko e fāmilí ko e faʻunga mahuʻinga taha ia ʻi he moʻuí ni pe ʻi ʻitāniti. …Ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ke fakamālohia mo maluʻi ʻa e ʻiuniti ʻo e fāmilí. ʻOku mau kole atu ki he ngaahi tamaí ke tuʻu ʻi honau feituʻu totonú ko e ʻulu ʻo e ʻapí. ʻOku mau kole ki he ngaahi faʻeé ke poupou mo tuʻu tafaʻaki ʻi honau ngaahi husepānití pea hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki heʻenau fānaú.12

Ko e ongoongoleleí ʻoku uho ʻaki e fāmilí; kuo pau ke moʻui ʻaki ia ʻi he fāmilí. Ko ʻeni ʻa e feituʻu te tau maʻu ai hotau akoʻi maʻongoʻonga mo mahuʻinga tahá ʻi heʻetau feinga ke foʻu moʻo kitautolu ha ngaahi ʻiuniti fakafāmili taʻengata fakatatau mo e fāmili ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamaí.13

2

Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e fāmilí ke tuʻuloa ʻo taʻengata.

Kuo tau ʻilo, ko e malí ko ha tefitoʻi moʻoni taʻengata ia naʻe fokotuʻu ki muʻa ʻi he teʻeki ai ʻai ʻa e makatuʻunga ʻo e māmaní pea naʻe fakahoko ia ʻi he māmani ko ʻení ki muʻa pea toki hoko mai ʻa e maté ki aí. Naʻe fekau ʻetau ʻuluaki mātuʻá ke na fanafanau mo fakatokolahi ʻa māmani. ʻOku fakanatula e muimui mai ʻa hono toe fakataumuʻa e faʻunga ʻo e fāmilí ke taʻengatá. Naʻe hoko ʻa e ngaahi fono naʻe pule ʻi he maama fakasilesitialé ko e fakavaʻe ʻi he palani naʻe teuteu ki he māmani ko ʻení. Ko e ngāue maʻongoʻonga mo e nāunau ʻo e ʻEikí “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻamate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.” [Mōsese 1:39.] Ko e founga pē taha ʻe lava ʻo fakahoko ai ʻení ko e malí pea mo e fāmilí, he ko hono moʻoní, ko e founga pē ʻeni ʻe taha ʻi he ngaahi maama kuo hakeakiʻi mo taʻe-faʻalauá.14

Ko e palani kuo foaki ʻi he Ongoongoleleí ki hono puleʻi ʻo e tangatá he māmani ko ʻení ʻoku meimei tatau pē mo e fono ʻokú ne puleʻi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku lava nai ke mafakakaukaua ha tupuʻanga lahi ange ʻo e mamahí ka ko hano tuku ʻi ha maama taʻengata ʻo ʻikai ha tamai pe faʻē pe fānau? Ko e fakakaukau ki ha puleʻanga ʻoku ʻikai hoko ai e ʻiuniti ʻo e fāmilí ko hono fakavaʻe, ʻoku hoko ai hono kakaí ko e kau muli taʻe-feʻilongaki mo ʻikai maʻu ai e ʻofa fakanatulá; ʻoku ʻikai haʻi fakataha ai ʻa e ngaahi kulupú ʻe he ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí, ʻoku fakalilifu. Ko e faʻahinga tūkunga peheé ʻoku fakaiku pē ki he meʻa ʻe taha—moveuveu mo e ʻauha. ʻOku ʻikai ʻapē ʻuhinga lelei ke tau tui ʻoku hoko e meʻa tatau pē fekauʻaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Kapau ko e puleʻanga ko iá, ʻoku ʻikai ha fetuʻutaki fakafāmili ai pea hoko ʻa e tangata mo e fefine kotoa ko e “kau ʻāngelo” ʻo ʻikai ke ʻi ai ʻa e ngaahi fekāingaʻaki fakanatulá, hangē ko e tui ʻa ha kakai tokolahi, ʻe lava nai ke hoko ko ha potu ʻo e fiefia—ko ha hēvani?15

ʻOku ō ha ongo meʻa ki he temipale ʻo e ʻEikí ke silaʻi pe mali ki he moʻuí ni mo ʻitāniti kotoa. Ko e fānau ʻoku fāʻeleʻi ʻi he mali ko iá ʻe hoko ia ko e fānau ʻa e tamai mo e faʻē ko iá, ʻo ʻikai ʻi he moʻui fakamatelie pē ko ʻení ka ʻi ʻitāniti kotoa, pea ʻoku nau hoko ko e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá ʻi he langí mo māmani, hangē ko ia ne lau ki ai ʻa Paulá [vakai, ʻEfesō 3:14–15], pea ʻoku ʻikai totonu ke toe lava ʻo veteki e faʻunga ʻo e fāmili ko iá. …

… ʻOku maʻu ʻe he fānau ko ia kuo fanauʻi kiate kinauá ha totonu ki he feohi ʻa e tamaí mo e faʻeé, pea ʻoku haʻisia ʻa e tamaí mo e faʻeé ʻi he ʻao ʻo ʻenau Tamai Taʻengatá ke feangatonuʻaki mo ohi hake ʻa e fānau ko iá ʻi he māmá mo e moʻoní, ke nau lava ʻi he ngaahi taʻengata ʻe hoko maí, ʻo taha—ko ha fāmili ʻi he fāmili lahi ʻo e ʻOtuá.16

ʻOku totonu ke tau manatuʻi, ʻi heʻetau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ʻikai ha faʻunga fāmili ia [ʻi he hili ʻo e maté] mavahe mei he puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku taʻofi pē ʻa e faʻunga ko iá ia maʻanautolu ʻoku fie talangofua ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi fatongia kotoa ʻoku fie maʻu ke tau tali ʻi he lolotonga ʻetau nofo fakataimi heni ʻi he moʻui fakamatelié.17

ʻE hoko ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e fāmili lahi pē taha. ʻOku tau ui kitautolu ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine. ʻOku tau hoko ʻi he tapa kotoa ko e kaungā ʻea-hoko fakataha mo Sīsū Kalaisi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí [vakai, Loma 8:16–17], ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻi ai ʻetau totonu ki he kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo hono puleʻangá kapau te tau fakatomala mo tauhi [e] ngaahi fekaú.18

ʻOku ʻomi ki he lotó ʻe he ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá, kau ai hono fakatahaʻi ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e toetuʻú, ʻofa lahi ange mo ha tokanga ki he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí. ʻOku fakahehema ʻa e ngaahi husepānití ʻi he ʻamanaki lelei ko ʻení ke ʻofa ʻi honau uaifí ʻaki ha ʻofa ʻoku mālohi mo māʻoniʻoni ange; pea ʻoku ʻofa ʻa e ngaahi uaifí ʻi he founga tatau pē ki honau husepānití. ʻOku fakalahi ʻa e ongoʻi ngofua mo e tokanga ʻi he tafaʻaki ʻa e mātuʻá ki heʻenau fānaú, he ʻe ofi ʻa e fānaú kiate kinautolu ʻi he ngaahi haʻi ʻo e ʻofa mo e fiefia he ʻikai lava ʻo veteki.19

3

ʻOku tau fakamālohia mo maluʻi hotau ngaahi fāmilí ʻi heʻetau fakamoleki ha taimi fakatahá, feʻofaʻaki, mo moʻuiʻaki fakataha ʻa e ongoongoleleí.

Ko e tefitoʻi fatongia ʻo ha ʻapi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke fakapapauʻi ʻoku ngāue ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e fāmilí ke foʻu ha ʻātakai mo ha tūkunga ʻe lava ke tupulaki fakataha ai ʻa e taha kotoa ki he haohaoá. Ki he ngaahi mātuʻá, ʻoku fie maʻu ʻe he meʻá ni ha līʻoa ʻo e taimí mo e iví ʻo mahulu atu ʻi he tokonaki ʻataʻatā pē maʻá e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa ʻenau fānaú. Ki he fānaú, ʻoku ʻuhinga ʻeni ke mapuleʻi ʻa e ngaahi fakahehema fakanatula ko ia ke siokitá.

ʻOku mou fakamoleki ha taimi lahi tatau ʻi hono ʻai homou fāmilí mo e ʻapí ke leleí ʻo hangē ko ia ʻoku mou fai ʻi he kumia ʻo e ngaahi lavameʻa fakasōsiale mo fakapalofesinoló? ʻOku mou līʻoa nai homou ivi mohufounga lelei tahá ki he ʻiuniti mahuʻinga taha ʻi he sōsaietí—ʻa e fāmilí? Pe ʻoku hoko pē hoʻomou feohi fakafāmilí ko ha konga angamaheni, mo taʻe-ʻaonga ʻo e moʻuí? Kuo pau ke loto fakatouʻosi ʻa e mātuʻá mo e fānaú ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi fatongia fakafāmilí kae lava ke aʻusia ʻa e hakeakiʻi fakafāmilí.20

ʻĪmisi
Family walking around the Atlanta Georgia Temple

“ʻOku ʻi ai moʻoni e houalotu ʻo e Siasí ke tokoniʻi e fāmilí mo hono kau mēmipá ke aʻusia ʻa e hakeakiʻí.”

Ko e ʻapí … ko e falengāue ia ʻoku foʻu ai ʻa e ʻulungaanga ʻo e tangatá pea ʻoku fakafalala ʻa e anga honau foʻú ʻi he feohi ʻa e mātuʻá mo e fānaú. He ʻikai aʻusia ʻe he ʻapí ʻa e tuʻunga ʻoku totonu ke ʻi aí tuku kehe ka taau ʻa e ngaahi feohi ko ʻení. Tatau ai pē pe ʻoku pehē pe ʻikai, ka ʻoku moʻoni, ʻi he mātuʻá mo e fānaú fakatouʻosi, kae tautautefito ki he mātuʻá. Kuo pau ke nau fai honau lelei tahá.21

Naʻe pehē ʻe ha faʻē naʻe fakavavevave mo taʻe-ʻūkuma ki heʻene kiʻi taʻahine taʻu tolu naʻe feinga ke tokoni ʻi hono fai ha ngāue fakaʻapi ʻe taha, “Siʻi, ʻalu kae tukunoaʻi au, ʻoku ʻikai haku taimi ke toe fakahohaʻasi.” … Ko e holi ke tokoní ʻoku fanauʻi ia ʻi he kiʻi tamasiʻi kotoa pē pea ʻoku ʻikai ha totonu ʻa e mātuʻá ke lāunga. He ʻikai toe ʻi ai ha meʻa ko e ngāue fakaʻapi lahi ʻi he taimi ʻoku tokoni ai ʻa e taha kotoa ʻi he ngaahi ngāué, pea ʻoku maʻu ʻi he feohi ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi fatongiá ʻa e feohi fakafiefia taha ʻe lava ke aʻusiá.

Kapau te u fokotuʻu atu ha meʻa ʻe taha ʻoku lahi taha hono taʻe-tokangaʻi ʻe kitautolu mātuʻá, ko e siʻisiʻi ʻetau maʻu ha loto mahino ki heʻetau fānaú. Nofo mo e fānaú; muimui ʻi honau ngaahi halá. … ʻIloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne maʻu e tokanga ʻa e fānaú, poto he angá ʻiate kinautolu.22

Kuo mau feinga ke fakamamafaʻi ki he mātuʻá ʻa e fie maʻu ke tokanga lahi ange ki heʻenau fānaú, ke kiʻi ongoʻi lahi ange e laumālie ʻo e ongoongoleleí ʻi honau ʻapí, ha kiʻi uouangataha lahi ange mo ha kiʻi tui lahi ange; ha kiʻi fatongia fakalotu lahi ange, mo fakalaumālie ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi tamaí; pea mo e ngaahi faʻeé foki; ke lahi ange hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻapí.23

ʻOku mau pehē ki he ngaahi mātuʻa ʻo e Siasí: Mou feʻofaʻaki ʻaki homou lotó kotoa. Tauhi e fono ʻo e angamaʻá pea moʻui ʻaki e ongoongoleleí. [Ohi] hake hoʻomou fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní; akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi moʻoni fakahaofi ʻo e ongoongoleleí; pea ngaohi homou ʻapí ko ha hēvani ʻi māmani, ko ha feituʻu ʻe nofo ai e Laumālie ʻo e ʻEikí pea [lava ʻa e māʻoniʻoní] ke [fungani ʻaki e loto] ʻo e mēmipa kotoa e fāmilí.24

ʻOku ou fakatauange ʻe foaki mai heʻetau Tamai Hēvaní ha ivi kiate kitautolu takitaha ke tau aʻusia hotau tuʻunga totonú. ʻOku ou kolea hono Laumālié ke ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e Siasí, ke lava ʻo toka ai ʻa e ofá mo e melinó. ʻOfa ke maluʻi mo hākeakiʻi hotau ngaahi fāmilí heʻetau Tamaí.25

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • ʻI hoʻo lau e ngaahi talanoa ʻi he “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá,” fakakaukauʻi pe ʻe lava fēfē ʻo hoko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Palesiteni Sāmitá ko ha fakahinohino ʻi hoʻo moʻuí. Fakakaukauʻi ha ngaahi founga te ke lava fakafoʻituitui ai ʻo fakalakalaka ke fakamālohia hoʻomou ngaahi feohi fakafāmilí.

  • Fakakaukau ki he mahuʻinga ʻo e fāmilí ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he konga 1. Ko e hā ʻokú ke fai ke maluʻi ʻaki ho fāmilí mei he ngaahi mālohi kovi ʻo e māmaní?

  • Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Sāmita kau ki he “ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá, kau ai hono fakatahaʻi ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e toetuʻú” (konga 2). Ko e hā ha founga ʻoku tokoni ai e ʻamanaki ko ʻení ki hoʻo fengāueʻaki mo e fāmilí?

  • ʻOku ʻeke ʻe Palesiteni Sāmita ʻi he konga 3, ha ngaahi fehuʻi vivili ʻe tolu. Tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo fakakaukaú. Fakakaukauʻi ha ngaahi liliu te ke lava ʻo fai, ʻi hoʻo lau e konga ko ʻení, te ne lava ke fakaleleiʻi ʻa e ongo ʻi homou ʻapí.

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻaki

Lea Fakatātā 22:6; 1 Nīfai 8:37; T&F 88:119; 93:40–50; vakai foki, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani”

Tokoni Fakafaiako

“Kole ki he kau akó ke nau fili ha konga ʻe taha [ʻo e vahé] pea nau lau fakalongolongo ia. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakulupu ʻo tautau toko ua pe toko tolu mo e kakai ne nau fili ʻa e vahe tatau pea nau aleaʻi e meʻa kuo nau akó.” (mei he peesi vii ʻo e tohi ko ʻení).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Counsel to the Saints and to the World,” Ensign, Siulai 1972, 27.

  2. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 14.

  3. Ethel Smith, ʻi he Bryant S. Hinckley, “Joseph Fielding Smith,” Improvement Era, Sune 1932, 459.

  4. Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 228.

  5. Douglas A. Smith, ʻi he D. Arthur Haycock, Exemplary Manhood Award, Brigham Young University Speeches of the Year (ʻEpeleli 18, 1972), 5.

  6. Amelia Smith McConkie, “Joseph Fielding Smith,” Church News, ʻOkatopa 30, 1993, 10.

  7. Amelia Smith McConkie, “Joseph Fielding Smith,” 10.

  8. ʻI he Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God (1992), 254.

  9. ʻI he “Message from the First Presidency,” Ensign, Sānuali 1971, tafaʻaki ki loto ʻo e takafi muʻá mo e peesi 1.

  10. “Our Children—‘The Loveliest Flowers from God’s Own Garden,’” Relief Society Magazine, Sānuali 1969, 4.

  11. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1948, 152.

  12. “Counsel to the Saints and to the World,” 27.

  13. “Mothers in Israel,” Relief Society Magazine, Tīsema 1970, 886.

  14. The Way to Perfection(1931), 251.

  15. “A Peculiar People,” Deseret News, Konga ʻa e Siasí, ʻEpeleli 2, 1932, 6; vakai foki, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 2:65–66.

  16. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1961, 49.

  17. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1948, 153.

  18. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1959, 24.

  19. The Way to Perfection258.

  20. ʻI he “Message from the First Presidency,” Ensign, Sānuali 1971, 1.

  21. “Our Children—‘The Loveliest Flowers from God’s Own Garden,’” 6.

  22. “Our Children—‘The Loveliest Flowers from God’s Own Garden,’” 6–7.

  23. Take Heed to Yourselves! (1966), 354.

  24. “Counsel to the Saints and to the World,” 27.

  25. ʻI he “Message from the First Presidency,” Ensign, Sānuali 1971, 1.