Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 2: ʻOku Fakahā ʻe he Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló ʻi he Loto Māluʻia


Lēsoni 2

ʻOku Fakahā ʻe he Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló ʻi he Loto Māluʻia

Talateú

ʻOku kamata ʻaki e “Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo Ki Mamaní” ʻa e lea ko ʻení: “Ko kimautolu, ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Fakataha Ālelea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku mau fakahā heni ʻi he loto mālūʻia …” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129). ʻOku ʻi ai ha fatongia ʻo e kau palōfita ʻi he kuonga fakakosipeli kotoa pē ke fakahaaʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí pea ke fakatokanga ki he ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá. ʻE tokoni e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e fatongia ʻo e kau palōfitá ʻi heʻene hoko ko e tangata leʻo ʻi he funga tauá ʻa ia ʻokú ne fakatokanga kiate kitautolu e ngaahi faingataʻa ʻoku tomuʻa mamata ki aí.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻIsikeli 33:1–7; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:4–5, 11, 14

Kau tangata leʻo ʻi he tauá

ʻĪmisi
watchtower

Fakaʻaliʻali ki he kau akó ʻa e fakatātā ʻo ha taua leʻo (watchtower), pea ʻeke ange kiate kinautolu pe te nau lava ʻo ʻiloʻi pe ʻa e fale ʻi he fakatātaá. Fakamatalaʻi ange ko e falé ko ha tatau ia ʻo ha taua leʻo fakakuongamuʻa. (Ko ha toe meʻa ʻe taha, kapau ʻoku lava ʻo maʻu ʻi hoʻomou lea fakafonuá, huluʻi ʻa e miniti ʻuluaki ʻo e vitiō “Kau Tangata leʻo ʻi he Tauá,” lds.org/media-library.) ʻEke ki he kau akó pe ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku fakasio ʻe he kau tangata leʻo he tauá pea mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fakahoko honau fatongiá.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e ʻIsikeli 33:1–3 pea feinga ke ʻiloʻi ha fatongia ʻo ha tangata leʻo.

  • Ko e hā e fatongia ʻo e tangata leʻó? (Ke fakatokanga ki he kakaí ki ha fakatuʻutāmaki ʻoku tuʻunuku mai.)

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ʻIsikeli 33:4–7.

  • Ko e hā e fatongia ne vahe ʻe he ʻEikí kia ʻIsikelí?

  • ʻOku hoko fēfē ʻa e kau palōfitá ʻo hangē ko e kau tangata leʻo ʻi ha tauá? (Mahalo ʻe tokoni ki he kau akó ke lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:4–5, 11, 14 ke tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻoku hoko ʻa e kau palōfita ʻo onopōní ko e kau tangata leʻo. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakafekauʻaki ʻe he kau akó e ngaahi veesi ko ʻení ki he ʻIsikeli 33:4–7. Fakakaukau ke fakamahinoʻi ange ne pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Palati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI heʻemau hoko ko e Kau ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko homau fatongiá ke hoko ko e kau tangata leʻo ʻi he tauá” [“Beware of False Prophets and False Teachers,” Ensign, Nov. 1999, 62].)

Fakamoʻoni ki he tokāteline ko ʻení: Kuo ui ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ke fakatokanga kiate kitautolu ʻi he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku tuʻunuku maí.

Ke toe fakamālohia e tokāteliné ni, fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

“ʻOku hangē ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e holi ʻa e Fakamoʻuí ke tataki kitautolu ki he maluʻangá. Pea ʻoku taʻefeliliuaki ʻa e founga ʻokú Ne fakahaaʻi mai ai kiate kitautolu ʻa e halá. ʻOkú Ne ui ʻi ha ngaahi founga lahi koeʻuhí ke aʻu atu kiate kinautolu ʻoku nau loto fiemālie ke tali iá. Pea ʻoku kau ʻi he ngaahi founga ko iá hono ʻomi e pōpoakí ʻi he ngutu ʻo ʻEne kau palōfitá, ʻi ha taimi pē ʻoku feʻunga ai e kakaí ke maʻu ha kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolu. Ko e kau tamaioʻeiki ko ia kuo fakamafaiʻí ʻoku tuku kiate kinautolu ha fekau ke fakatokanga ki he kakaí, ʻo fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e hala ki he maluʻangá” (“Finding Safety in Counsel,” Ensign, May 1997, 24).

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ne maluʻi koe ʻi hoʻo muimui ki he faleʻi fakaepalōfitá?

  • Ko e hā ha faleʻi kuó ke fanongo ai mei he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻo onopōní ʻe lava ke ne ʻomi ha maluʻi fakalaumālie ki he fāmilí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa e fanongonongo ki he fāmilí ko ha leʻo ʻo e fakatokangá mei heʻetau Tamai Hēvaní?

ʻĀmosi 3:6–7

ʻOku tokoni e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke mahino kiate kitautolu ʻa e fakakaukau ʻa e ʻEikí ki he fāmilí

Vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kau akó ke nau kumi ha ngaahi founga ʻoku fakatokangaʻi ai ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻi māmani he ʻaho ní.

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“Kuó u fanongo ai ʻoku pehē ʻe ha niʻihi ʻoku nofo pē kau taki ʻo e Siasí ʻi honau kiʻi “tāputa.” Ngalo ia ʻiate kinautolu ko ha kau tangata mo ha kau fafine taukei kimautolu pea kuo mau moʻui ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe mo ngāue fakataha mo ha kakai tokolahi mei ha ngaahi puipuituʻa kehekehe. ʻOku ʻave kimautolu ʻe homau fatongia faka-Siasi lolotongá ki he tapa kotoa pē ʻo e kolopé ʻo mau feʻiloaki ai mo e kau taki fakapolitikale, fakalotu, pisinisi kaeʻumaʻā e kau taki he tokoni ʻofa fakaetangata ʻo e māmaní. Neongo kuo mau ʻaʻahi ki he White House ʻi Uāsingatoni, D.C. pea mo e kau taki ʻo e ngaahi puleʻangá [mo e ngaahi tui fakalotu] ʻi he funga ʻo e māmaní, ka kuo mau ʻaʻahi foki ki he ngaahi ʻapi [ʻo e ngaahi fāmili mo e kakai] fakatōkilalo taha ʻo e māmaní. …

“ʻI he taimi te mou fakakaukauʻi lelei ai ʻemau moʻuí mo e ngāué, mahalo te mou tui ʻoku mau sio mo aʻusia ha ngaahi meʻa he māmaní ʻoku tokosiʻi ha niʻihi te nau aʻusia. Te mou fakatokangaʻi ai ʻoku ʻikai ke mau nofo pē ʻi hamau kiʻi ‘tāputa.’ …

“… ʻOku ʻi ai ha meʻa fekauʻaki mo e tokotaha fakafoʻituituí pea mo hono fakatahaʻi e poto ʻo e Kau Taki [ʻo e Siasí] ʻoku totonu ke hoko ko ha fakafiemālie kiate kimoutolu. Kuo mau aʻusia e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e nunuʻa ʻo e ngaahi lao mo e tuʻutuʻuni kehekehe ki he kakaí, ʻa e loto mamahí, faingataʻá mo e maté ʻi homau ngaahi fāmilí. ʻOku ʻikai ke toe kehe ʻemau moʻuí ʻamautolu” (“Nofomaʻu ʻi he Vaká pea Piki ke Maʻu!” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 90).

  • ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi meʻa lahi kuo aʻusia ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻo tokoniʻi kinautolu ʻi honau fatongia ko e kau tangata leʻo ʻi he tauá?

Fakamatalaʻi ange ʻoku lava ʻo maʻu ʻe he kau palōfitá ha meʻa mahuʻinga ange ʻi he ngaahi meʻa ʻoku aʻusia ʻi he moʻuí ke fakahoko ʻaki honau ngaahi fatongia fakalangí. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ʻĀmosi 3:6–7. Fakamahino ange ki he kau akó ʻoku liliu ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e foʻi lea ko e “fai” ki he “ʻiloʻi” ʻi he veesi 6 pea ko e foʻi lea ko e “kae” ki he “kae ʻoua” ʻi he veesi 7 (vakai ki he ngaahi futinouti ʻi he ongo vēsí ni). ʻE lava ke hoko e aleá ni ko ha faingamālie lelei ke ke poupouʻi ai e kau akó ke fakaʻaongaʻi e ngaahi futinoutí lolotonga ʻenau ako fakatāutaha ʻa e folofolá.

Vahevahe ʻa e fakaʻuhinga ko ʻení mo e kau akó: Ko e palōfitá “ko ha tokotaha ia kuo ui ʻe he ʻOtuá pea lea maʻá e ʻOtuá. ʻI he hoko ʻa e palōfitá ko ha talafekau ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne maʻu ai ʻa e ngaahi fekau, ngaahi kikite, mo e ngaahi fakahā mei he ʻOtuá. … ʻOku hanga ʻe he palōfitá ʻo fakahalaʻi ʻa e angahalá mo tomuʻa fakahā hono ngaahi nunuʻá” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Palōfita,” scriptures.lds.org).

Hiki ʻa e fakatātā ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻĪmisi
perspective diagram

Tukuange ha kiʻi taimi ke fakalaulauloto mo aleaʻi ai ʻe he kau akó ʻa e fakatātaá. Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku hanga ʻe he fakatātaá ʻo fakatātaaʻi ʻa e fakakaukau ʻa e ʻOtuá ki he fāmilí ʻa ia ʻoku fakatahaʻi ai e moʻui ʻi he maama fakalaumālié, fakamatelié, pea mo e moʻui hili ʻa e moʻui ní. ʻOku maʻu ʻe he kau palōfitá ʻi he fakahā ha fakakaukau ʻoku lahi ange, pea ʻoku nau hanga ai ʻo tokoniʻi kitautolu ke fakalahi ʻa ʻetau fakakaukaú mo e mahinó.

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he fakatātā ko ʻení ʻa e ʻuhinga ʻe fakapotopoto ai ke tau ako ʻa e fanongonongo ki he fāmilí? (Hiki ʻa e meʻá ni ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau ako e fanongonongo ki he fāmilí, te tau lava ʻo ako ʻa e fakakaukau ʻa e Tamai Hēvaní ki he fāmilí.)

Kole ki he kau akó ke toʻo hake ʻenau tatau ʻo e “Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo Ki Māmani.” Fakamamafaʻi ʻa e kupuʻi lea ʻoku kamata ʻakí: “Ko kimautolu, ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku mau fakahā heni ʻi he loto mālūʻia. …” ʻOange ha kiʻi taimi ki he kau akó ke fekumi ʻi he fanongonongo ki he fāmilí, ʻo kumi e fakamoʻoni ʻoku kehe e fakakaukau ʻa e ʻOtuá ki he nofomalí mo e fāmilí mei he māmaní. Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa kuo nau maʻú, pea hiki e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:1–5

Te tau malu ʻi heʻetau muimui ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá ʻi he fanongonongo ki he fāmilí

Fakaafeʻi e kau akó ke fekumi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:1–3 ke ʻiloʻi e meʻa ne foaki ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  • Ko e hā naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmitá? (Ko e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, ʻa ia ʻoku nau fakafofongaʻi e ngaahi totonu ʻo e kau palesitenisií, pe ko e mafai ke tataki e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.)

  • Ko hai ʻokú ne maʻu e ngaahi kī tatau ko iá he ʻaho ní? (Ko e mēmipa takitaha ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:4–5. Kole ki he kalasí ke kumi ʻa e meʻa ne talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻe hoko mai ki he Siasí ʻo fou ʻi he Palōfitá. (Ne folofola ʻa e ʻEikí ʻe maʻu ʻe he Siasí ha “ngaahi fakahā.” Talaange ki he kau akó ko e ʻuhinga ʻo e “ngaahi fakahaá” ki he “ngaahi meʻa ʻoku fakahā mai.”)

  • Ko e hā e fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ʻi he veesi 5?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakatokanga ko ʻení? (ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he ngaahi talí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau vaʻinga ʻaki e ngaahi fakahā ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá, te tau humu pea tō. Fakakaukau ke tohi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakaʻaliʻali ʻa e ongo lea ko ʻeni ne fai ʻe Sisitā Kalo F. Makongikī ʻo e kau palesitenisī lahi ʻo e Kau Finemuí pea mo ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Carol F. McConkie

© Busath.com

“Te tau lava ʻo fili ke tukunoaʻi, vaʻinga ʻaki, taʻetokaʻi, pe fakafepakiʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Kalaisi kuo lea ʻaki ʻe Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakanofó. Ka kuo akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ko kinautolu ʻoku nau fai peheé ʻe tuʻusi ʻa kinautolu mei Heʻene kakai ʻo e fuakavá [vakai, 3 Nīfai 20:23]” (Carol F. McConkie, “Moʻui ʻo Fakatatau mo e Lea ʻa e Kau Palōfitá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 79).

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“Kuó u ʻilo ʻi heʻeku ngāué ko kinautolu kuo hē [pea] puputuʻú ko kinautolu ia ʻoku faʻa … ngalo maʻu pē ko e taimi ʻoku lea ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha leʻo ʻe tahá, ko e leʻo ia ʻo e ʻEikí ʻi he taimi ko iá. ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻEikí, ‘Neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē’ [T&F 1:38]” (M. Russell Ballard, “Nofomaʻu ʻi he Vaká pea Piki ke Maʻu!” 90).

  • Ko e hā nai ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku ʻikai tokanga ha taha ki he faleʻi ʻi he fanongonongo ki he fāmilí?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu pe ko ha niʻihi kehe ʻi he talangofua ki he faleʻi ʻi he fanongonongo ki he fāmilí?

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo e ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e kau palōfita ʻo onopōní te ke lava ʻo vahevahe mo e kalasí?

Fakamoʻoniʻi ko e fanongonongo ki he fāmilí ko ha fakahā fakalaumālie ia mei he leʻo uouangataha ʻo ha kau palōfita, tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ʻe toko hongofulu mā nima. Poupouʻi ʻa e kau akó ke toʻo ha faingamālie lolotonga e kalasi ko ʻení ke lotua ha fakamoʻoni loloto ange ki he ngaahi moʻoni ʻoku ʻi he fanongonongo ʻo e fāmilí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó