Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 6: Ko e Fāmilí Ko e Uho Ia ʻo e Palani ʻa e Tamai Hēvaní


Lēsoni 6

Ko e Fāmilí Ko e Uho Ia ʻo e Palani ʻa e Tamai Hēvaní

Talateú

Kuo fanongonongo ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo onopōní “ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129) ʻE tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke vakai ʻa e kau akó ʻi heʻenau “faivelenga mo tokanga ʻo lahi ange ʻi ʻapi” (T&F 93:50) te nau lava ʻo ʻai honau fāmilí ke toe mahuʻinga ange ʻi heʻenau moʻuí.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní

Talaange ki he kalasí ʻoku kau ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi kaveinga ʻoku fakamatalaʻi lahi taha ʻi he ngaahi konifelenisi lahi kimui ní.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku lea tuʻo lahi ai e kau takí ʻo kau ki he fāmilí?

Hiki ʻa e moʻoni ko ʻení mei he fanongonongo ki he fāmilí ʻi he palakipoé, pea kole ki he kau akó ke vahevahe ʻa ʻene ʻuhinga kiate kinautolú:

“Ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú.”

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e founga ʻoku hoko ai e fāmilí ko e uho ʻo hotau ikuʻanga taʻengatá, tufa ha tatau ʻo e laʻipepa tufa ʻoku maʻu ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoni ko ʻení. Vahevahe ʻa e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu iiki. Vahe ki he kulupu takitaha ke lau e taha ʻo e ngaahi konga ʻe tolu ʻo e laʻipepa tufá pea aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku fakakau aí. Fakapapauʻi ʻoku vahe ʻa e konga takitaha.

ʻĪmisi
handout, Our Premortal, Mortal, and Eternal Families

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha tokotaha ako ne vahe ki he konga takitaha ʻo e laʻipepa tufá ke vahevahe ha vakai fakalūkufua ʻo ʻenau alea fakakulupu īkí mo e kalasí. Fakamoʻoni ki he moʻoni ko ʻení: Ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá ki he moʻui he maama fakalaumālié, fakamatelié, mo e moʻui taʻengatá.

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi e uho mahuʻinga ʻo e fāmilí ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:39–50

Ko hono ʻai ke fakamuʻomuʻa e fāmilí

Teuteuʻi e kau akó ke ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93 ʻaki hono fakamatalaʻi ange ʻoku lekooti he vahe ko ʻení, kau ai mo ha ngaahi meʻa kehe, ʻa e fakahinohino ʻa e ʻEikí kau ki he mahuʻinga ʻo hono ʻohake ʻo e fānaú ʻi he “māmá mo e moʻoní” pea mo hono ʻai ke fakamuʻomuʻa hotau fāmilí. Hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ení ʻi he palakipoé:

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:39–43

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:44

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:45–48

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:50

Kole ki he kau akó ke lau ha taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni folofolá (fakapapauʻi ʻoku lau ʻa e fakamoʻoni folofola takitaha ʻe ha toko taha pe lahi ange ʻo e kau akó). Kole ki he kau akó ke kumi pe ko hai naʻe folofola ki ai ʻa e ʻEikí pea mo e fakahinohino naʻá Ne faí. Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke lipooti ʻa e meʻa naʻa nau akó. Fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau akó ko e tangata ko ia ʻe toko fā ne fai ki ai e folofolá ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e pīsope ʻo e Siasí ʻi ʻOhaioó; ko ia ʻoku fakamanatu ʻe he potufolofolá ni ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí, ʻo aʻu kiate kinautolu ʻoku ʻi he ngaahi tuʻunga fakatakimuʻá, ke fakamuʻomuʻa honau fāmilí. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e toutou fakahoko pe sīpinga ʻoku ʻi he ngaahi vēsí ni—ʻoku totonu ke “fakamaau” ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí honau fāmilí (vakai, veesi 43, 44, mo e 50).

  • Fakatatau ki he veesi 42, 48, mo e 50, ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakamaau ai hotau fāmilí? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻá ni: akoʻi e fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní, fakatomala, siʻaki e ngaahi meʻa taʻe māʻoniʻoní, faivelenga mo tokanga ange ʻi ʻapi, pea lotu maʻu pē.)

Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku tau tokoni ki hono fakahoko e fekau ʻa e ʻEikí ke fakamaau hotau fāmilí ʻi heʻetau faivelenga mo tokanga ange ʻi ʻapí.

  • Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha tokotaha lahi kei talavou ke faivelenga mo tokanga ange ʻi ʻapi?

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻení mei ha tohi ne fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he 1999, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

“Ko e ʻapí ko e fakavaʻeʻanga ia ʻo e moʻui angatonú, pea he ʻikai ha toe faʻahinga meʻa ia te ne lava ke fetongi pe fakahoko hono ngaahi fatongia mahuʻinga ki hono fakahoko ʻo e fatongia ko ʻeni kuo tuku mei he ʻOtuá.

“ʻOku mau tapou atu ai ki he mātuʻá mo e fānaú ke nau fakamuʻomuʻa taha muʻa ʻa e lotu fakafāmilí, efiafi fakafāmilí, ako ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi fakahinohinó, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi ʻekitivitī fakafāmili ʻoku langaki moʻuí. Neongo pe ko e hā hano mahuʻinga mo hano lelei ʻo e ngaahi ʻekitivitī kehé, kuo pau ke ʻoua naʻa tuku ke nau fetongi e ngaahi fatongia fakalangi ko ia kuo vaheʻi maí, ʻa ia ko e mātuʻá pē mo e fāmilí te nau lava ʻo fakahoko leleí” (Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻaho 11 ʻo Fēpueli 1999, naʻe hā ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí [2010], 1.4.1).

  • ʻI he ngaahi meʻa kuó ke aʻusiá, ko e hā ha ngaahi “fatongia mahuʻinga” mo e “ngaahi fatongia fakalangi ko ia kuo vaheʻi maí” ʻoku fakahoko lelei taha ʻi he fāmilí?

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻení, pea poupouʻi ʻa e kau akó ke fakakauau ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻoku feinga ai e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ke fakahoko e ngaahi fatongia fakalangi kuo vahe maí:

“Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku nofo ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku totonu ke nau fokotuʻu ai ha ʻapi ʻoku nofoʻia ʻe he Laumālié. …

“Ko ha ʻapi ʻoku ʻi ai ha mātuʻa ʻofa mo mateakí ko e ʻātakai lelei taha ia ʻe lava ke feau ai e ngaahi fie maʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e fānaú. ʻOku hanga ʻe he ʻapi ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí ʻo ʻoange ki he kakai lalahí mo fānaú ha feituʻu ke malu mei he angahalá, ungaʻanga mei māmani, fakamoʻui e mamahi fakaelotó mo e ngaahi mamahi kehé, pea mo fakahoko ha ʻofa ʻoku moʻoní” (Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí, 1.4.1).

  • ʻOkú ke tokoni fēfē ke fokotuʻu ha ʻapi ʻoku fakatefito ʻia Kalaisi maʻa hoʻo fāmilí?

  • Ko e hā ha faikehekehe ʻokú ne fakahoko ʻi ho fāmilí?

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“ʻAi ke tukulolo mo poupou e meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻi tuʻa homou ʻapí, ki he meʻa ko ia ʻoku hoko ʻi loto homou ʻapí. Manatuʻi e naʻinaʻi ʻa Palesiteni Hāloti B. Lií, ko e ‘ngāue mahuʻinga taha … te mou lava ke faí ʻoku fakahoko ia ʻi loto ʻi he ngaahi holisi ʻo homou ngaahi ʻapí’ … mo Palesiteni Tēvita O. Makei ‘[He ʻikai ha lavameʻa te ne lava ʻo totongi huhuʻi e tōnounou ʻi he ʻapí]’” (“Ke Maʻu ʻa ia Naʻe Molé,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 99).

ʻOange ha kiʻi taimi ki he kau akó ke hiki hifo ha ngaahi meʻa siʻi te nau lava ʻo fai ke faivelenga mo tokanga ange ai ʻi ʻapi pea ʻai ke hoko honau fāmilí ko ha tefito ʻo e tokangá ʻi heʻenau moʻuí. Poupouʻi ʻa e kau akó ke fokotuʻu ha taumuʻa ke muimuiʻi ai ha fakakaukau ʻe taha kuo nau tohi. Fakamoʻoniʻi ange ko e taimi ʻe ngāueʻi ai ʻe he kau akó ʻenau taumuʻá, ʻe fakamālohia fakalaumālie kinautolu ʻe he ʻEikí pea tokoni ke nau vakai ki he founga ʻoku hanga ai ʻe heʻenau ngaahi ngāué ʻo fakamālohia honau fāmilí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Handout

ʻĪmisi
handout, Our Premortal, Mortal, and Eternal Families

Ko Hotau Fāmili ʻi he Maama Fakalaumālié, Fakamatelié mo e Taʻengatá

Ko e Fāmili Taʻengatá—Lēsoni 6

Ko Hotau Fāmili ʻi he Maama Fakalaumālié

“Ko e fāmilí naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá. Ko e ʻiuniti mahuʻinga taha ia ʻi he moʻuí ni pea ʻi he ʻitānití. Kimuʻa pea toki fāʻeleʻi mai kitautolu ki he māmaní, ne tau tomuʻa hoko ko ha konga ʻo ha fāmili. Ko kitautolú takitaha ‘ko e foha mo e ʻofefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangi’ ʻoku ʻi ai hatau ‘natula fakalangi pea mo ha ikuʻanga pau’ [‘Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,’ Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129]. Ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamai Hēvaní Ia, pea naʻa tau nofo ʻi Hono ʻaó ko ha konga ʻo Hono fāmilí ʻi he moʻui fakalaumālié. Naʻa tau ako ai ʻetau ngaahi fuofua lēsoní pea teuteuʻi ai kitautolu ki he moʻui fakamatelié (vakai, T&F 138:56)” (Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí [2010], 1.1.1).

“ʻOku tau hū ki he ʻOtua maʻongoʻonga naʻá Ne fakatupu ʻa e ʻunivēsí. Ko ʻetau Tamai Hēvaní Ia. Naʻa tau ʻi hení koeʻuhí ko Ia; ko ʻEne fānau fakalaumālie kitautolu. Naʻa tau nofo mo Ia ʻi ha moʻui fakalaumālie ʻi ha vā fetuʻutaki fakafāmili. Naʻa tau ʻiloʻi lelei Ia ʻo hangē pē ko ʻetau ʻiloʻi ʻetau tamai fakamatelié ʻi he ʻātakai ʻo e moʻuí ni” (Bruce R. McConkie, How to Worship, Brigham Young University Speeches of the Year [July 20, 1971], 2).

Ngaahi fehuʻi ke aleaʻí:

  • Ko e hā e founga ne hoko ai ʻa e fāmilí ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié?

  • ʻOku tokoni fēfē ke ʻiloʻi ko e ʻOtuá ko hoʻo Tamaí Ia pea naʻá ke hoko ko ha mēmipa ʻofeina ʻo Hono fāmilí ʻi he maama fakalaumālié?

  • ʻOkú ke fakakaukauloto naʻe fēfē hoʻo feohi mo hoʻo Ongomātuʻa Fakalangí?

Ko Hotau Fāmili Fakamatelié

“Ko ha konga ʻo e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ke fanauʻi mai kitautolu ʻi ha ngaahi fāmili. Naʻá Ne fokotuʻu ʻa e ngaahi fāmilí ke tau maʻu ai ʻa e fiefiá, ke tokoni ke tau ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ʻi ha ʻātakai ʻo e ʻofa, mo teuteuʻi kitautolu ki he moʻui taʻengatá.

“Ko e fatongia mahuʻinga ʻo e mātuʻá ke tokoni ʻi hono teuteuʻi ʻenau fānaú ke foki ki he Tamai Hēvaní. ʻOku fakahoko ʻe he mātuʻá ʻa e fatongiá ni ʻaki haʻanau akoʻi ʻenau fānaú ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi pea moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí” (Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí, 1.1.4).

“Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e fāmilí. Naʻá Ne fakataumuʻa ʻoku totonu ke maʻu ʻa e fiefia lahi tahá, fiemālie lahi taha he ngaahi tapa ʻo e moʻuí, nēkeneka māʻolunga tahá ʻi heʻetau feohi fakataha mo fetauhiʻaki ko e ngaahi tamai mo e faʻē mo e fānau” (Gordon B. Hinckley, “What God Hath Joined Together,” Ensign, May 1991, 74).

Ngaahi fehuʻi ke aleaʻí:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa e fāmilí ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau moʻui fakamatelié?

  • Ne mei kehe fēfē ʻa e moʻui ʻi he māmaní kapau ne ʻomi kitautolu ki he māmaí ko ha niʻihi fakafoʻituitui ʻo ʻikai ha ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmili—ʻikai ha tamai, faʻē, tuofāfine mo e tuongaʻane, ngaahi kui, pe hako?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuo tokoni ke mahino kiate koe ʻa e fatongia mo e mahuʻinga ʻo e fāmili fakamatelié?

Ko Hotau Fāmili Taʻengatá

“ʻOku fakangofuaʻi ai ʻe he palani fakalangi ʻo e fiefiá ʻa e feohi fakafāmilí ke tolonga atu ʻo ʻoua naʻa ngata pē ʻi he faʻitoká” (“Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129).

“Neongo ʻoku makatuʻunga hono fakamoʻui fakafoʻituitui kitautolú ʻi heʻetau talangofua fakafoʻituituí, ʻoku mahuʻinga tatau pē ke mahino kiate kitautolu ko ha konga mahuʻinga kotoa kitautolu ʻo ha fāmili pea ʻe toki lava pē ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki māʻolunga tahá ʻi ha fāmili taʻengata. ʻI he taimi ʻoku ngāue ai e fāmilí ʻo fakatatau mo hono fokotuʻu ʻe he ʻOtuá, ʻoku mahuʻinga taha leva e ngaahi vā fetuʻutaki ʻi aí ʻi he moʻui fakamatelié. Ko e palani ʻa e Tamaí ke hoko atu ʻa e ʻofa mo e feohi fakafāmilí ki he taʻengatá. ʻOku hoko ʻa e uouangataha ʻi ha fāmilí ko ha fatongia maʻongoʻonga ʻo hono tokangaʻi, ʻofaʻi, langaki hake, mo e fefakamālohiaʻaki e kau mēmipa kotoa ʻo e fāmilí koeʻuhí ke lava e taha kotoa ʻo kātaki ʻi he angatonu ki he ngataʻanga ʻo e matelié pea nofo fakataha ʻi ʻitāniti. ʻOku ʻikai feʻunga ke fakahaofi pē kitautolu. ʻOku mahuʻinga tatau pē ke fakahaofi e mātuʻá, tuongaʻané, mo e tuofāfiné ʻi hotau fāmilí. Kapau te tau foki toko taha ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻe ʻeke mai kiate kitautolu, ‘Ko e fē e toenga ʻo e fāmilí?’ Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau akoʻi ai ʻoku taʻengata ʻa e fāmilí. ʻOku hoko e natula taʻengata ʻo ha taha fakafoʻituitui ko e natula taʻengata ʻo e fāmilí” (Robert D. Hales, “The Eternal Family,” Ensign, Nov. 1996, 65).

Ngaahi fehuʻi ke aleaʻí:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai e fāmilí ko ha konga mahuʻinga ʻo hotau ikuʻanga taʻengatá?

  • Ko e hā ha ngaahi ngāue angatonu ʻe lava ke fai ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke fefakamoʻuiʻaki aí?

  • Ko e fē ha taimi kuo langaki hake pe fakamālohia ai koe ʻe ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻi ha founga naʻá ne ueʻi koe ke kātaki ai ki he ngataʻangá?