Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 3: Ko e Meʻa Te Tau Malava Fakalangí


Lēsoni 3

Ko e Meʻa Te Tau Malava Fakalangí

Talateú

Kuo ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ha palani te tau malava ai ke toe foki ki Hono ʻaó pea hoko ʻo hangē pē ko Iá. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo pehē: “Ne tau hoko ko ʻEne fānau kimuʻa pea tau toki omi ki māmaní, pea te tau kei hoko ai pē ko ʻEne fānau ʻo lauikuonga. ʻOku totonu ke liliu ʻe he foʻi moʻoni mahinongofua ko ʻení ʻa e anga ʻo ʻetau vakai kiate kitautolú, ki hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, pea naʻa mo e moʻuí” (“Hingoa ʻe Fā,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 58). ʻI heʻene mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e meʻa te nau malava fakalangí, ‘e lahi ange ai ʻa e malava ke nau fehangahangai lelei mo e ngaahi faingataʻa ʻi he moʻui fakamatelié.

Laukonga Puipuituʻá

  • Dieter F. Uchtdorf, “Hingoa ʻe Fā,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 58–61

  • Gospel Topics, “Becoming Like God,” lds.org/topics.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sēnesi 1:27; ʻĪsaia 55:8–9; Ngāue 17:29; Hepelū 12:9; 1 Sione 3:1; 4:8–9; 1 Nīfai 9:6; 2 Nīfai 9:20; Molonai 8:18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:4; 88:41; 130:22

Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtua

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto kuo fehuʻi ange ʻe ha kaungāmeʻa teʻeki kau ki he Siasí pe ʻoku tui hotau Siasí ʻoku fēfē e Tamai Hēvaní. Kole ki he kau akó ke nau vahevahe nounou ʻa e founga te nau ala tali ʻakí.

Hiki e ngaahi seti folofola ko ʻení ʻi he palakipoé, pe tufaki ia kiate kinautolu ʻi ha laʻipepa tufa:

Sēnesi 1:27; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:22

1 Nīfai 9:6; 2 Nīfai 9:20

ʻĪsaia 55:8–9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:41

1 Sione 3:1; 4:8–9

Molonai 8:18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:4

Ngāue 17:29; Hepelū 12:9

Vahe ki he kau akó ke nau ako ha niʻihi ʻo e ngaahi seti folofola ko ʻení pea feinga ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku nau akoʻi fekauʻaki mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Fakapapauʻi ʻoku vahe ʻa e seti folofola takitaha. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e founga te nau ala fakaʻaongaʻi ai ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo pe tui ki ai kau ki he Tamai Hēvaní.

  • Ko e hā e founga ʻe tokoniʻi ai koe ʻi hono ʻiloʻi e ngaahi ʻulungaanga ko ʻeni ʻo e Tamai Hēvaní ke hū kiate Iá?

  • Ko e hā e founga ʻoku kaunga ai hono ʻiloʻi ko e Tamai Hēvaní ko ha tokotaha moʻoni ʻoku maʻu ha sino ʻo e kakano mo e huí pea ko e Tamai ia ho laumālié, ki hoʻo vā fetuʻutaki mo Iá?

  • Ko e hā ʻoku ʻaonga ke manatuʻi ʻi he moihū ki he ʻOtuá ko Ia ʻa e Tamai ʻa hotau laumālié? (Fakamamafaʻi ange ko ha konga ʻo e fealēleaʻakí, koeʻuhí ko e ʻOtuá ʻa e Tamai ʻa hotau laumālié, ko e meʻa te tau malava fakalangí ke hoko ʻo hangē pē ko Iá. Mahalo ʻe ʻaonga foki ke vahevahe ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he 1909, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita [1838–1918]: “Ko e kakai tangata mo e kakai fefine kotoa pē ʻoku ʻi he tatau ʻo e Tamai mo e Faʻē fakamāmani lahi pea ko e ngaahi foha mo e ʻofefine moʻoni ʻo e ʻOtuá” [“Gospel Classics: The Origin of Man,” Ensign, Feb. 2002, 29].)

Tufa ʻa e ngaahi tatau ʻo e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo ia pea hiki e ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi e mahuʻinga ke mahino pe ko hai e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“Kapau he ʻikai mahino ki he tangatá ʻa e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá, ta ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa kinautolu. …

“Naʻe ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi ai he taimi ní ʻa e ʻOtuá ʻi ha taimi ʻe taha, ka kuo hoko ia ko ha tangata kuo hākeakiʻi, pea ʻokú Ne ʻafio kuo fakakalauni ʻi he langí! … Kapau naʻe fakamavaeuaʻi ʻa e veilí he ʻahó ni, pea fakahā mai ʻe he ʻOtua ʻokú ne pukepuke ʻa e māmaní ʻi hono ʻalungá, mo Ne pukepuke ʻa e toenga ʻo e ngaahi māmaní mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻaki Hono mālohí, ʻa Ia ke tau mamata ki ai,—te u pehē, kapau te mou mamata kiate Ia he ʻahó ni, te mou mamata kiate Ia ʻokú Ne fōtunga tatau mo e tangata—ʻo hangē ko kimoutolú ʻi he meʻa kotoa pē, ʻi he ʻīmisí, mo tatau tofu mo e tangatá; he naʻe ngaohi ʻa ʻĀtama ʻi he anga moʻoni, mo e ʻīmisi pea mo e tatau ʻo e ʻOtuá, peá ne maʻu fakahinohino, mo ʻaʻeva, lea pea mo fefolofolai mo Ia, ʻo hangē ko e talanoa ʻa ha tangata mo ha tangata ʻe tahá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 47-48)

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa hono maʻu e ʻilo pe ko hai e Tamai Hēvaní ke tau ʻiloʻi kitautolú? (ʻI he tali ʻa e kau akó, hiki e meʻá ni ʻi he palakipoé: ʻI he fakaʻau ke mahino kiate kitautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻe lava ke mahino ange kiate kitautolu ʻetau malava ke hoko ʻo hangē ko ʻetau Mātuʻa Fakalangí.)

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia.

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

“Fakakaukau ki he mālohi ʻo e fakakaukau ʻoku akoʻi ʻi heʻetau foʻi hiva ʻofeina ko e ‘Fānau Au ʻa e ʻOtua’ [Ngaahi Himi, fika 193]. … Ko e tali ʻeni ki he taha ʻo e ngaahi fehuʻi maʻongoʻonga ʻo e moʻuí, ʻKo hai au? Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai ʻeku fehokotaki fakalaumālie ki ha mātuʻa fakalangi. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he hohoko fakaemātuʻa ko iá e meʻa te tau malava ke aʻusia taʻengatá. ʻOku hoko e fakakaukau mālohi ko iá ko ha meʻa ongo ke ne taʻofi e loto mafasiá. Te ne lava ʻo fakamālohia ʻa kitautolu takitaha ke fai e ngaahi fili māʻoniʻoni pea ke fekumi ki he lelei taha ʻoku ʻi loto ʻiate kitautolú” (“Powerful Ideas,” Ensign, Nov. 1995, 25).

Hiki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻE lava ke tokoni ʻa ʻeku ʻilo ko e fānau au ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi .

Kuo tokoniʻi au ʻe heʻeku ʻilo ko e fānau au ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi .

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻa e founga te nau fakakakato ʻaki ha taha ʻo e ongo sētesi ko ʻení.

Loma 8:16–17; 1 Sione 3:2; 3 Nīfai 12:48

Ko e meʻa te tau malava fakalangí

Talaange ki hoʻo kalasí, ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fanongo ʻoku ʻi ai ha taha “ʻoku maʻongoʻonga e meʻa ʻokú ne malavá.”

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko ʻení?

Hiki e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení he palakipoé, pea kole ki he kau akó ke ako kinautolu ke ʻiloʻi e meʻa te tau malava fakalangí: Loma 8:16–17; 1 Sione 3:2; 3 Nīfai 12:48. Te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke fakafekauʻaki ʻe he kau akó ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻaki hano hiki e ongo fakamoʻoni folofola kehé ʻi he tafaʻaki ʻo e potufolofola takitaha.

  • Ne tau ako ʻo fakatefito ʻi he folofolá fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá, ko e hā e ʻuhinga kiate koe ʻo e kupuʻi lea “te tau tatau pē mo Iá”?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko ha “[ʻea] hoko” fakataha mo Sīsū Kalaisi? (ʻI Heʻene hoko ko e ʻAlo Pē Taha ʻo e Tamaí ne Fakatupu ʻi he kakanó, ʻoku ʻi ai e totonu ʻa Sīsū Kalaisi ke maʻu ʻa ia kotoa pē ʻoku ʻa e Tamaí. Ko kinautolu ʻoku talangofua pea maʻu kakato e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, te nau toe maʻu foki mo ia kotoa pē ʻoku ʻa e Tamaí, Loma 8:14–18; Kalētia 3:26–29; T&F 84:38]. Fakamamafaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku ʻomi ʻe he palani ʻa e Tamai Hēvaní ha founga ke tau hangē ai ko ʻetau Mātuʻa Fakalangí. Fakamahinoʻi ange neongo ʻe fakaangaʻi ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻa ʻetau tui ko ia te tau lava ʻo hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá, ka ʻoku makatuʻunga e tui ko ʻení ʻi he ngaahi akonaki ʻo e Tohi Tapú.)

Hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé:

Ko e hā naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo ʻetau moʻui fakamatelié?

Lau e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi pea kole ki he kau akó ke nau kumi ha tali ki he fehuʻi ʻi he palakipoé:

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

“ʻI he teolosia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí kuo fakafoki maí, ko e taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié ke teuteuʻi kitautolu ke ʻiloʻi hotau ikuʻanga ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá—ke hoko ʻo hangē pē ko Iá. … ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kakai matelié ‘ko e fānau ʻa e ʻOtuá’ pea ko e ‘kau [ʻea]-hoko ki he ʻOtuá, mo e kau [ʻea] hoko fakataha mo Kalaisi’ (Loma 8:16–17). ʻOkú ne fakamatalaʻi foki ‘te tau mamahi mo ia, koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e hakeakiʻí fakataha mo ia’ (Loma 8:17) pea ‘ʻo ka hā mai ia, te tau tatau pē mo iá’ (1 Sione 3:2). ʻOku tau toʻo moʻoni e ngaahi akonaki ko ʻeni ʻa e Tohi Tapú. ʻOku tau tui ko e taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié ke maʻu ha sino fakamatelie pea, ʻi he fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, ke taau mo e tuʻunga nāunauʻia, mo toetuʻu fakasilesitiale ʻoku ui ko e hakeakiʻí pe moʻui taʻengatá. … (Ko e ikuʻanga ko ʻeni ʻo e moʻui taʻengatá pe moʻui ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke maheni mo kinautolu kotoa pē kuo ako e tokāteline faka-Kalisitiane fakakuongamuʻá mo e tui ki hono ʻai ke hoko ko ha ʻotua pe hiki hake ha taha ki he tuʻunga ko ha ʻotuá.) …

“… ʻOku kamata ʻetau teolosiá ʻaki e tui ki ha mātua fakalangi. Ko e tumutumu ʻetau fakaʻamú ke hangē ko Kinauá. ʻI he malumalu ʻo e palani lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Tamaí, ʻe malava ʻeni kotoa ʻi he fakalelei ʻa e ʻAlo pē Taha ʻo e Tamaí naʻe Fakatupú, ko hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí” (“Apostasy and Restoration,” Ensign, May 1995, 86–87).

(Fakatokangaʻi ange: Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e ʻai ke hoko ko ha ʻotuá mo hiki hake ha taha ki he tuʻunga ko ha ʻotuá ki he fakakaukau ko ia ʻe lava ke hoko ha taha ko ha ʻotua pe hiki hake ki ha tuʻunga faka-ʻOtuá.)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau tali e fehuʻi ʻi he palakipoé. Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo fakakaukau ʻoku ʻoatu ʻe he palani ʻa e Tamai Hēvaní e faingamālie ke ke hoko ai ʻo hangē ko Iá?

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ai e Fakalelei ʻa Kalaisí ke tau hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá?

Ke paotoloaki ʻa e fealēleaʻaki ko ʻení, toe vakaiʻi e fakamatala ko ʻení mo hoʻo kau akó:

“ʻOku mahino ki he Kāingalotú ʻa e kāfakafa ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí ʻo ʻuhinga ki he lahi fau ʻo e meʻa ʻe malava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ʻikai ngata ʻi hono ʻomi ʻe he Fakaklelei ʻa Kalaisi ha fakamolemole mei he angahalá mo ikunaʻi e maté, ka ʻokú ne huhuʻi foki e ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku ʻikai haohaoá, fakamoʻui e ngaahi kafo fakalaumālie ʻokú ne fakafaingataʻaʻiaʻi e tupulakí, pea fakamālohia mo fakafaingofuaʻi ke fakatupulaki ʻe he niʻihi fakafoʻituituí ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Kalaisí [vakai, ʻAlamā 7:11–12]. ʻOku tui e Kāingalotú ʻe lava ke tau maʻu ha ʻamanaki lelei ki ha nāunauʻia taʻengata ʻi he Fakalelei pē ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻe toki lava pē ʻo maʻu kakato ʻa e mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala, papitaiso, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá ʻi he muimui ki he fakahinohino mo e sīpinga ʻa Kalaisí [vakai, 2 Nīfai 31:20; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:4]. Ko ia ai, ʻoku fakamatalaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá pea hū ki he kakato Hono nāunaú ko e kakai kuó ne ‘fakahaohaoaʻi ʻia Sīsū ko e fakalaloa ʻo e fuakava foʻoú, ʻa ia naʻá Ne fakahoko e fakalelei haohaoa ko ʻení ʻi he lilingi hono taʻataʻa ʻoʻoná’ [T&F 76:69]” [Gospel Topics, “Becoming Like God,” lds.org/topics).

Tufa ʻa e ngaahi tatau ʻo e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e fakamatalá pea fakaʻilongaʻi e ngaahi fakakaukau ʻokú ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e ʻamanaki lelei te nau lava ʻo aʻusia e meʻa te nau malava fakalangí. Fakamahinoʻi ange ne fai ʻe Palesiteni ʻUkitofa e lea ko ʻení ʻi ha fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻi he konifelenisi lahí, ka ʻoku ʻaonga e ngaahi fakakaukaú ki he tokotaha kotoa:

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

‘Oku ‘i ai ha hingoa ‘okú ne fakamatalaʻi kotoa kitautolu, ʻi ha founga mahuʻinga, ko e foha [pe ʻofefine] ʻo e Tamai Hēvaní.. Tatau ai pē pe ko e hā hatau toe tuʻunga pe meʻa ʻoku tau fai ʻi he moʻuí, kuo pau ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate kitautolu ko e fānau fakalaumālie moʻoni kitautolu ʻa e ʻOtuá. Ne tau hoko ko ʻEne fānau ki muʻa pea tau toki omi ki māmaní, pea te tau kei hoko ai pē ko ʻEne fānau ʻo lauikuonga. ʻOku totonu ke liliu ʻe he foʻi moʻoni mahinongofua ko ʻení ʻa e anga ʻo ʻetau vakai kiate kitautolú, ki hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, pea naʻa mo e moʻuí. …

ʻE lava pē ʻo fakalotofoʻi he taimi ʻe niʻihi ke ʻilo hono ʻuhinga ʻo e hoko ko e [fānau] ʻo e ʻOtuá ka tau kei tōnounou pē. ʻOku manako ʻa e filí ke ne ngāue ʻaonga ʻaki ʻa e ngaahi ongo ko ʻení. ʻOku sai ange kia Sētane ke ke fakamatalaʻi ʻaki koe hoʻo ngaahi angahalá kae ʻikai ko e tuʻunga fakalangi te ke ala aʻusiá. Ngaahi tokoua, ʻoua te mou fanongo ki ai.

“Kuo tau ʻosi mamata kotoa ʻi ha kiʻi valevale ʻoku ako ʻalu. ʻOku kiʻi manga siʻisiʻi pea sālue. ʻOku tō. ʻOku tau ʻitangiʻi nai e faʻahinga feinga peheé? ʻIkai ʻaupito. Ko e faʻahinga tamai fēfē ia te ne tauteaʻi ha kiʻi valevale ʻi heʻene humú? ʻOku tau fakalotolahiʻi, mo fakahikihikiʻi, he ko e kiʻi foʻi laka kotoa pē, ʻoku fakaʻau ʻo tatau ange ai ʻa e kiʻi tamasiʻí mo ʻene mātuʻá.

“Ko ʻeni, ʻe hoku ngaahi tokoua, fakatatau ki he tuʻunga haohaoa ʻo e ʻOtuá, ko kitautolu matelié ia ʻoku tau hangē tofu pē ko e fanga kiʻi valevale ʻoku tō mo humú. Ngaahi tokoua, ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá ke tau hoko ʻo tatau lahi ange mo Ia, ʻoku totonu ke hoko ia ko ʻetau taumuʻa taʻengatá foki. ʻOku mahino ki he ʻOtuá he ʻikai vave ʻetau aʻu ki aí kae ʻi he foʻi laka ʻe taha he taimi kotoa pē” (“Hingoa ʻe Fā,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 58).

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ke aʻusia e meʻa te ke malava fakalangí ʻi hono manatuʻi ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata ko ʻení?

  • ʻOku kaunga fēfē hono manatuʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení ki hoʻo tōʻonga ki he kau mēmipa ho fāmilí?

  • ʻE kaunga fēfē nai hoʻo ʻiloʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení ki hoʻo holi ke fakatotolo ki he ngaahi fakamatala ki he kau mēmipa ho fāmilí kuo pekiá pea fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé maʻanautolú?

Poupouʻi e kau akó ke vahevahe mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ʻa e meʻa kuo nau ako mo ongoʻi lolotonga e lēsoni ko ʻení lolotonga e uike hoko maí. Mahalo te nau toe fakakaukauʻi foki e meʻa te nau lava ʻo fai he ʻaho kotoa pē ke manatuʻi ai ko e fānau kinautolu ʻa e Tamai Hēvaní pea ke palani ke hiki ʻi ha tohinoa ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai ʻe he manatu ki he moʻoni toputapú ni ʻenau ngaahi ngāué.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó