Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 21: Ko hono ʻOhake ʻo e Fānaú ʻi he ʻOfa mo e Angatonu


Lēsoni 21

Ko hono ʻOhake ʻo e Fānaú ʻi he ʻOfa mo e Angatonu

Talateú

“ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129). ʻOku tokoni ʻa e mātuʻá ke fakahoko e fatongia ko ʻení ʻi heʻenau fakahaaʻi ʻenau ʻofá mo e fakamoʻoní ʻi he leá mo e ngāué mo hono fokotuʻu ha tōʻonga moʻui angamaheni ʻo hono fakahoko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, lotu fakafāmilí, mo e ako folofola fakafāmilí.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Luke 15:11–20; ʻEfesō 6:4

Ko e fatongia ʻo e mātuʻá ke ʻofaʻi mo tokangaʻi ʻenau fānaú

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Russell M. Nelson

“ʻI he taʻu fā nai ʻema tama fefine siʻisiʻi tahá, naʻá ku foki mai ki ʻapi ʻi ha efiafi ʻe taha mei he ngaahi fatongia ʻi he falemahakí kuo fuoloa ʻa e poʻulí. Ne u ʻilo ʻoku fuʻu ongosia hoku uaifi ʻofeiná. … Ko ia ne u talaange te u fakamohe ʻema kiʻi tama fefine taʻu faá. Naʻe kamata ke u talaange e ngaahi meʻa ke faí: ‘Fetongi ho valá, ʻo tautau; tui ho vala mohé; fufulu ho nifó; fai hoʻo lotú’ pea fai pehē atu, ʻi hono fekauʻi ia ʻi ha founga ne hangē ha sātini anga fītaʻa ʻi he kau taú. Ne fakafokifā pē kuo tafoki hono ʻulú ki he tafaʻaki ʻe taha, ʻo sio fakamamaʻu mai kiate au pea pehē mai, ‘Tangataʻeiki, ʻokú ke puleʻi au?’

“Naʻá ne akoʻi mai kiate au ha lēsoni mahuʻinga. … ʻIkai, ʻoku ʻikai ke tau puleʻi ʻetau fānaú. “Ko hotau faingamālie fakaemātuʻá ke ʻofaʻi kinautolu, ke tataki, pea ke tukuange kinautolu” (“Listen to Learn,” Ensign, May 1991, 22).

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Nalesoni ʻaki e aʻusia ko ʻení? ( ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ʻa e faingamālie ke ʻofaʻi mo tataki ʻenau fānaú.)

Lau pe fakaʻaliʻali e meʻa ko ʻeni mei he fanongonongo ki he fāmilí, pea kole ki he kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi foʻi leá mo e kupuʻi lea mahuʻingá: “ʻOku ʻi ai ha fatongia toputapu ʻo e husepānití mo e uaifí ke na feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki pea ki heʻena fānaú foki. … ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129). ʻEke ki he kau akó pe ko e hā ha ngaahi foʻi lea mahuʻinga naʻe makehe kiate kinautolu pea mo hono ʻuhingá. Kapau ʻe fie maʻu, pea fehuʻi ange:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ngāue ʻaki ai e foʻi lea ko e “toputapu” ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e ngaahi fatongia mo e ngafa ʻo e mātuʻá?

Talaange ki he kau akó naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ha talanoa fakatātā ʻoku fakahaaʻi ai e founga ʻe lava ke kei hokohoko atu ai ha tamasiʻi ʻoku ohi hake ʻi he ʻofá ke falala ki hono ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Luke 15:11–20, ʻo kumi ha fakamoʻoni naʻe ʻiloʻi ʻe he foha maumau koloá naʻe ʻofaʻi ia ʻe heʻene tamaí. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tamai ʻi he talanoa fakatātaá, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Robert D. Hales

“ʻI he talanoa fakatātā ʻo e foha maumau koloá, ʻoku tau maʻu ai ha lēsoni ongo moʻoni ki he ngaahi fāmilí pea tautautefito ki he mātuʻá. Hili e ‘poto’ [Luke 15:17] ʻa e foha siʻisiʻí, naʻá ne fakakaukau ke foki ki ʻapi.

“Naʻá ne ʻilo fēfē nai he ʻikai fakasītuʻaʻi ia ʻe heʻene tamaí? Koeʻuhí he naʻá ne ʻiloʻi ʻa ʻene tamaí. ʻI he ngaahi fetaʻemahinoʻaki taʻeʻamanekiná, fakakikihí, mo e ngaahi tōʻonga fakavalevale ʻo e taʻu kei siʻi ʻa e fohá, ʻe lava ke u sioloto atu ki he maʻu ʻe heʻene tamaí ha mahino mo e manavaʻofa, ko ha tali vaivai, telinga fanongo, mo ha fāʻofua ʻo e faʻa fakamolemolé. ʻOku ou lava foki ʻo fakakaukauloto atu ki hono ʻiloʻi ʻe hono fohá te ne lava ʻo foki ki ʻapi he naʻá ne ʻiloʻi ʻa e faʻahinga ʻapi ʻa ia naʻe fakatatali mai kiate iá” (“With All the Feeling of a Tender Parent: A Message of Hope to Families,” Ensign pe Liahona, May 2004, 90).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻo hano fakahaaʻi ʻo e ʻofa mei he tamaí naʻe fakahā mai ʻe ʻEletā Heilí? Ko e hā mo ha toe tōʻonga fakaemātuʻa ʻoku iku ki ha ʻātakai ʻo e ʻapi ʻofa mo tokangá? (Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻEfesō 6:4 ke fakalahi atu ki he fealeaʻaki fakakalasi ʻo e fehuʻi ko ʻení.)

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuó ke mamata ai ʻo ha mātuʻa ʻoku nau fakahaaʻi e ʻofa ki heʻenau fānaú?

  • Ko e hā ʻokú ke fai he taimí ni ke teuteu ai ke ʻofaʻi mo tokangaʻi haʻo fānau ʻi ha ʻaho?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–28; 93:36–40

Ko hono ʻohake ʻo e fānaú ʻi he angatonú

Fakaʻaliʻali ki he kau akó ha fakatātā ʻo ha kiʻi tamasiʻi, pe ko hoʻo kiʻi tamasiʻi ʻaʻau.

  • Ko e hā ha ngaahi akonaki mahuʻinga ʻoku fie maʻu ʻe ha kiʻi tamasiʻi kae lava ke ne tupulaki fakalaumālie?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau ako mo fakafehoanaki ʻa e ngaahi akonaki ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:36–40 mo e 68:25–28. (Fakatokangaʻi ange: “ʻOku faʻa fakamahinoʻi ha potufolofola pe tokāteline pe tefitoʻi moʻoni, ʻi he taimi ʻoku fakafehoanaki ai ia” mo ha potufolofola kehe [Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí (2012), 31].)

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo e mātuʻá te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení? (Neongo ʻe lava ke nau fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea kehekehe, ka ʻoku totonu ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku talangofua e mātuʻá ki he fekau ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau ʻohake ʻenau fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “māmá” ʻi he meʻá ni ki he ʻilo mo e mahino fakalaumālie ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke akoʻi ʻe he mātuʻá ki he fānaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ʻapí?

Ke tokoni ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení, vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

“ʻOku fakamatala ʻa e folofolá ki he ‘pā ʻo e tuí ʻa ia,’ naʻe folofola ʻa e ʻEikí, ‘te mou lava ʻo tāmateʻi ʻaki ʻa [e] ngaahi ngahau vela kotoa pē ʻa e tokotaha angakoví’ (T&F 27:17).

“ʻOku ngaohi lelei taha ʻa e pā ko ʻeni ʻo e tuí ʻi ha fale ngāue [ʻi he ʻapí]. Neongo ʻe lava ke fakangingila ʻa e paá ʻi he ngaahi kalasi ʻi he Siasí pea ʻi he ngaahi ʻekitivitií, ka ʻoku fakataumuʻa ia ke faʻu ʻi he ʻapí pea fakafeʻungaʻi ki he tokotaha fakafoʻituitui takitaha” (“Do Not Fear,” Ensign pe Liahona, May 2004, 79).

  • Kuó ke mamata fēfē ki hono akoʻi lelei ʻe he mātuʻá ki heʻenau fānaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni te ne tataki kinautolu ki he māmá mo e moʻoní?

  • Ko e hā ha nunuʻa naʻe fakamatala ki ai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25 ki he mātuʻa ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kae ʻikai ke nau akoʻi ʻenau fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí? (Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE haʻisia e mātuʻa ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he ʻOtuá kapau he ʻikai ke nau akoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.)

Fakamatalaʻi ange kuo toutou fakahā mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi founga māʻoniʻoni ʻoku totonu ke fakahoko ʻe he mātuʻá ʻi ʻapi kae lava ke akoʻi ki heʻenau fānaú e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
handout, Blessings of Family Prayer, Family Scripture Study, and Family Home Evening

Tufaki e laʻipepa tufa ʻoku maʻu ʻi he ngataʻanga ʻo e lēsoní ki he tokotaha ako takitaha, pea lau ʻa e ngaahi fakahinohino ʻi he laʻipepa tufá. Hili ha taimi feʻunga pea fakatatau ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Kuo ʻaonga fēfē kiate koe ʻa e ngaahi ʻekitivitī fakafāmili ʻe tolu ko ʻení?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakatupulaki ha tōʻonga moʻui ʻo e lotú, ako folofolá, mo hono fakahoko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí kimuʻa peá ke mali mo kamata maʻu ha fānaú?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku ʻi ai ha ngaahi feituʻu kehe ʻe lava ke akoʻi ai ʻe he mātuʻá e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki heʻenau fānaú, vahevahe ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā mo Sefilī R. Hōlaní:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“Kuo pau ke longomoʻui ʻa e mātuʻá pea nau matuʻaki tokanga fakalaumālie ki he ngaahi faingamālie ke fakahoko ʻenau fakamoʻoní ki heʻenau fānaú ʻi he ngaahi taimi ʻoku nau ongoʻi māfana ai ʻi honau lotó. Ko e ngaahi mōmeniti ko ʻení ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke fakapolokalamaʻi, pe palaniʻi pe hiki ʻi ha pepa. Ko hono moʻoní, ko e siʻisiʻi ange ʻetau fakapolokalamaʻi ʻa e ngaahi fevahevaheʻaki ʻo e fakamoʻoni peheé, ko e lahi ange ia e ngaahi meʻa ʻe akó mo e akonaki ʻe tolongá. …

“Hangē ko ʻení, ko e taimi houa kai efiafí ko ha taimi totonu ia ʻe lava ke fakahoko ai ha fepōtalanoaʻaki fakaenatula e fāmilí ʻo fakamatala mo fakamoʻoni ai e mātuʻá ki ha ngaahi tāpuaki mahuʻinga naʻá ne maʻu lolotonga ʻa e ngaahi ngāue angamaheni ʻo e ʻaho ko iá” (David A. Bednar, “Leʻo ʻi he Fakakukafi,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 42).

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

“Moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ke hāsino ʻiate kimoutolu ʻi hoʻomou lavá ke fai iá. Tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku ʻiloʻi ʻe hoʻomou fānaú kuo mou faí. Foaki e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea fai hoʻo fakamoʻoní! ʻOua naʻa mou fakamahamahalo ʻo pehē ʻe ʻiloʻi pē ʻe hoʻomou fānaú ʻiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku mou tui ki aí. …

“… ʻOku ʻilo nai ʻe heʻetau fānaú ʻoku tau ʻofa ʻi he folofolá? ʻOku nau sio nai ʻoku tau lau mo fakaʻilongaʻi ia pea pīkitai ki ai ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó? Kuo ʻi ai nai ha taimi kuo maʻu fakafokifā mai kitautolu ʻe heʻetau fānaú ʻoku tau lolotonga tūʻulutui ʻi he lotu? Kuo nau fanongo nai kuo ʻikai ngata ʻi heʻetau lotu fakataha mo kinautolú kae lotu foki maʻanautolu tuʻunga pē ʻi heʻetau ʻofa fakaemātuʻá? ʻOku ʻilo nai ʻe heʻetau fānaú ʻoku tau tui ki he ʻaukaí …? ʻOku nau ʻilo nai ʻoku tau manako ke ʻalu maʻu pē ki he temipalé …? ʻOku nau ʻilo nai ʻoku tau ʻofa mo poupouʻi e kau taki fakalotofonuá mo e kau taki māʻolungá, neongo honau ngaahi vaivaí …? ʻOku ʻilo nai ʻe he fānau ko iá ʻoku tau ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hotau lotó kotoa pea ʻoku tau fakaʻamu ke mamata ki he fofonga—pea fakatōmapeʻe ʻi he vaʻe—ʻo Hono ʻAlo Pē Taha naʻe Fakatupú? ʻOku ou lotua ke nau ʻilo ʻeni” (Jeffrey R. Holland, “A Prayer for the Children,” Ensign or Liahona, May 2003, 86–87.

  • Kuo fakaʻaongaʻi fēfē ʻe hoʻo mātuʻá pe mātuʻa kehe kuó ke mamata aí ʻa e ngaahi faingamālie tupukosó ke akoʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke moʻui mahino ʻaki ai ʻe he mātuʻá ʻa e ongoongoleleí?

  • Ko e hā ʻokú ke fai he taimí ni ke toe fakaloloto ange hoʻo ʻilo ki he ongoongoleleí koeʻuhí ke ke lava ʻo akoʻi ʻa e māmá mo e moʻoní ki hoʻo fānaú?

Fakamoʻoni ange ʻe lava ʻa e mātuʻá ʻo “ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni” ʻi hono tataki ke nau foki ki heʻenau Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi hono ʻofaʻi kinautolú, akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo tā ha sīpinga leleí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Laʻipepa Tufa

ʻĪmisi
handout, Blessings of Family Prayer, Family Scripture Study, and Family Home Evening

Ngaahi tāpuaki ʻo e Lotu Fakafāmilí, Ako Folofola Fakafāmilí, mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

Ko e Fāmili Taʻengatá Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó—Lēsoni 21

ʻI hoʻo lau e ngaahi akonaki ko ʻeni ʻo e kau taki ʻo Siasí, laineʻi ‘a e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he lotu fakafāmili mo e ako folofola fakaʻahó mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapi fakauiké.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Mātuʻa, tokoni ʻo maluʻi hoʻomou fānaú ʻaki e mālohi ʻo e lotu fakafāmilí ʻi he pongipongí mo e poʻulí. … Maluʻi hoʻo fānaú maʻu pē mei he ngaahi takiekina ʻo e māmaní ʻi haʻo fakamālohia kinautolu ʻaki e ngaahi tāpuaki mālohi ʻoku maʻu mei he lotu fakafāmilí. ʻOku ʻikai totonu ke toe fehuʻia e lotu fakafāmilí ia ʻi hoʻomou moʻui fakaʻahó.

“… ʻAi ke hoko [ʻa e folofolá] ko ha konga mahuʻinga ʻo hoʻo moʻuí he ʻaho kotoa. Kapau ʻokú ke fie maʻu hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi, mahino mo talangofua ki he ueʻi ʻa e Laumālié, kuo pau ke mou ako mo kinautolu e folofolá. … Tuʻunga ʻi he ako folofola maʻu pē mo toutou fakahokó, te ke maʻu ai ha nonga ʻi he mamahi ʻoku nau ʻākilotoa koé pea mo ha mālohi ke fakafepakiʻi e ngaahi ʻahiʻahí. Te ke fakatupulaki ha tui mālohi ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo ʻilo ʻe lelei e meʻa kotoa ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻo fakatatau mo e taimi ʻa e ʻOtuá” (“Fakamuʻomuʻa Hoʻo Ngāueʻi e Tuí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 93).

Naʻe akonaki ʻa Sisitā Linitā S. Livi ʻo e kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá ʻo pehē:

“Kuo pau ke u fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ako fakaʻaho e folofolá, lotú mo e efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí. Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻeni ʻoku tokoni ke toʻo ʻa e hohaʻá, tataki ʻetau moʻuí pea maluʻi lahi ange hotau ʻapí” (“Maluʻi mei he Ponokalafí—ko ha ʻApi ʻOku Fakatefito ʻia Kalaisi,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 16–17).

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē:

“Ko e lotu fakafāmilí ʻa e meʻa ne taʻofi lahi taha ʻa e angahalá, pea ko ia ʻa e tupuʻanga lelei taha ʻo e fiefiá mo e nēkeneká” (“Hallmarks of a Happy Home,” Ensign, Nov. 1988, 69).

Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e fē ʻi he ngaahi tāpuaki ko ʻení kuó ke aʻusia ʻi ho fāmilí pe mamata ai ʻi ha ngaahi fāmili kehe?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai he taimí ni ke maʻu kakato ange ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení?