Kweilo̧k Eo Eļap
Ļoor Jisōs: Erom Rikōm̧m̧an Aenōm̧m̧an
Eprōļ 2022 kweilo̧k eo eļap


Ļoor Jisōs: Erom Rikōm̧m̧an Aenōm̧m̧an

Rikaenōm̧m̧an ro rejjab ikōn̄ wōt; rej kareel ilo wāween eo an Rilo̧mo̧o̧r eo.

Ro jeiū im jatū jitōnbōro, ilo ad jelm̧ae raan ko rej kōm̧m̧an epelon̄lon̄, iakwelel, im n̄an elōn̄, eļap en̄taan, būruōd ej obrak kōn kam̧m̧oolol etōr jān jon̄an kōn ad Rilo̧mo̧o̧r im kōjeraam̧m̧an ko indeeo an gospel eo an Jisōs Kraist kar kōjepļaaktok. Jej iakwe E im jej lōke E, im jej jar bwe jenaaj indeeo ļoor E.

Idajon̄jon̄ eo an Social Media

Jelet eo ekajoor an intōrnet ej juon kōjeraam̧m̧an im juon idajon̄jon̄, ejej uwaan n̄an tōre in ad.

Ilo juon laļ in social media im jekjek ko an letok letak meļeļe ilo iien eo em̧ōj tata, ainikien juon armej emaron̄ ļapļo̧k an ajeded n̄an aolep. Ainikien jabin, men̄e em̧ool ak eriab, men̄e em̧m̧an ak ekalijōkļo̧k, men̄e ejouj ak elej, em̧ōkaj an waļo̧k ilo aolepān laļ in.

Ennaan ko ļōmņak kaki im em̧m̧an eo likūt ilo social media emakijkij aer itok laļ tok, ilo an naan in kōjdāt ko im illu emakijkij ad ron̄ eļap kaki, men̄e kōn political philosphy, armej ro ilo jikin kōm̧m̧an nuuj ko, ak ļōmņak ko kōn ajeded in nan̄inmej eo. Ejjeļo̧k juon ak ejjeļo̧k men, ekoba Rilo̧mo̧o̧r eo im gospel eo An kar kōjepļaaktok, ej deeor jān ainikien ko reļļap an jum̧ae in.

Erom juon Rikōm̧m̧an aenōm̧m̧an

Kwaļo̧k eo ioon Toļ eo ej juon ennaan n̄an aolep ak eļap tata kar leļo̧k n̄an rikaļoor ro an Rilo̧mo̧o̧r, ro me kar kāālet n̄an ļoor E.

Irooj ekar katakin kōn ekōjkan mour kake, tōre eo im kiiō, ilo juon laļ ekōjdet. “E m̧ōņōņō ro ri kōllaajrak,” Ekar kwaļo̧k, “bwe naaj ņa etaer ro nejin Anij.”1

Kōn tōrak in tōmak eo ad ilo Jisōs Kraist, jemaron̄ erom rikōm̧man aenōm̧m̧an ro, kune—meļeļe in n̄an kōjokane, kam̧ōloik, ak dāil—aolep m̧ade kijek ko an rinana eo.2

Ilo ad kōm̧m̧ane ijo kuņaad, An kallim̧ur ej bwe naaj ņa etad “ajri ro nejin Anij.” Aolep armej ioon laļ in ej “ro nejin”3 Anij, bōtaab n̄an ņa etan “ajri ro nejin Anij” ej meļeļe in eļapļo̧k, eļapļo̧k. Ilo ad itok n̄an Jisōs Kraist im kōm̧m̧ani bujen ko Ippān, jej erom “ro ineen” im “rijolōt e aelōn̄,”4 “nejin Kraist, m̧aan ro nejin, im kōrā ro nejin.”5

Ekōjkan an juon rikōm̧m̧an aenōm̧m̧an kalur im kam̧ōļoik m̧ade in kijek ko? Ilo m̧ool ejjab jān bweradikļo̧k jān jekjek eo ro rej kōnono nana ņae kōj. Ijello̧kin, jej pād wōt ilo lōke ilo tōmak eo ad, kwaļo̧k tōmak ko ad kōn lōke bōtaab iien otemjej joļo̧k illu ak kūtōtō.6

Kiiō epaak, ālkin lo juon ļōmņak kar je me ekar kōraate Kabun̄ in, Reverend Amos C. Brown, juon naitonal civil right ritōl im rūkaki an Third Baptist Church ilo San Francisco, ekar uwaak:

“Ij kautiej en̄jake im kōļmenļo̧kjeņ eo an kajjojo ro raar je naan ko. Kar leļo̧k, ijjab errā ilo ta eo armej eo ej kōraate.”

“Ij watōke ej juon iaan lan̄lōn̄ ko aō reļļap tata n̄an jeļā kajjien ritōl rein [an Kabun̄ in], ekoba Būreejtōn Russell M. Nelson. Rej, ilo watwat eo aō, āinwōt juon waanjon̄ak an ritōl eo em̧m̧an tata ilo laļ in ad emaron̄ letok.”

Pija
Būreejtōn Nelson ippān Reverend Brown

Innām ekar kakobaba: “Jemaron̄ nebar ak jum̧ae kōn wāween men ko raar. Jemaron̄ m̧akoko in kile aolep men ko rem̧m̧an rej waļo̧k kiiō. … Bōtaab kōm̧adm̧ōd kein rejjamin naaj kōmour jepeļļo̧k ko ad ilo laļ in ad. … Āinwōt an Jisōs kar katakin, jejjab joļo̧k nana kōn eļapļo̧k nana. Jej iakwe ilo tenkwadik im mour ilo meanwōd, em̧ool n̄an ro me jej ļōmņak rej ad rikōjdat ro.”7

Reverend Brown ej juon rikōm̧m̧an aenōm̧m̧an. Ej kalur im kam̧ōļoik ilo kautiej m̧ade in kijek ko. Rikaenōm̧m̧an aenōm̧m̧an ro rejjab ikōn̄ wōt; rej kareel ilo wāween eo an Rilo̧mo̧o̧r.8

Ta eo ej letok n̄an kōkajoorļo̧k eo itulowa n̄an kam̧ōļoik, kalur, im kune m̧ade in kijek ko kar jibadōkļo̧k m̧ool ko jej iakwi? Kōkajoorļo̧k eo ej itok jān tōmak eo ad ilo Jisōs Kraist im tōmak eo ad ilo naan ko An.

“E m̧ōņōņō kom̧ n̄e armej re naaj kajjirere kake kom̧, … im naaj ba naan ko re nana otemjej ņae kom̧, riab wōt, kōn n̄a.

“… Bwe eļap jinōkjeej n̄an kom̧ ilan̄; bwe āindein aer matōrtōr ri kanaan ro m̧okta jān kom̧.”9

Aorōk eo an Anemkwoj in Kāālet

Ruo pedped in katak ko rej tōl ikdeelel ko ad n̄an erom rikōm̧m̧an aenōm̧m̧an ro.

M̧oktata, Jemedwōj Ilan̄ ekar leļo̧k n̄an kajjojo anemkwoj in kāālet eo an ilo mour in, kōn maron̄ eo n̄an kāālet iaļ eo an juon make.10 Anemkwoj in kāālet in ej juon iaan menin letok ko reļļap tata an Anij.

Ruo, kōn anemkwoj in kāālet in, Jemedwōj Ilan̄ ekar kōtļo̧k an “wōr jum̧ae ilo men otemjej.”11 Jej “edjon̄e meo̧ eo, bwe [jen] maron̄ jeļā wōņāān men eo em̧m̧an.”12 Jum̧ae ejjab aikuj kabwilōn̄ kōj. Jej ekkatak n̄an jeļā kile em̧m̧an jān nana.

Jej lan̄lōn̄ ilo kōjeraam̧m̧an eo an anemkwoj in kāālet, meļeļe bwe enaaj lōn̄ ro reban tōmak ta eo jej tōmak. Ilo m̧ool, jejjo ilo raan ko āliktata renaaj kāālet n̄an kōm̧m̧an bwe tōmak eo ilo Jisōs Kraist en dilepān men otemjej rej ļōmņak im kōm̧m̧an.13

Kōnke kōn m̧ōņōkjān ko an social media, juon ainikien jab tōmak emaron̄ in erom in ainikien elōn̄ men ko renana,14 ak jekdo̧o̧n eļan̄n̄e ej ainikien ko rellōn̄, jej kāālet iaļ eo an rikōm̧m̧an aenōm̧m̧an.

Ritōl ro an Irooj

Jet rej watōk Būreejtōnji eo Kein Kajuon im Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro āinwōt wōr itok limo ko an mour in, āinwōt ritōl in politic ro, pejnej, im m̧anit.

Mekarta, kar litok n̄an kōm eddo ko ilo juon jekjek elukkuun in oktak. Kōm kar jab kāālet ak jokāālet jān abūlkejen ko. An ejjeļo̧k juon make kōppopo an ritijem̧ļo̧k, kar kūr kōm im ekkapit n̄an kwaļo̧k naan in kam̧ool kōn etan Jisōs Kraist ilo aolepān laļ in m̧ae kōm mej. Kōmij jibadbad n̄an kōjeraam̧m̧an rinan̄inmej, riajimakeke, ribbweer, im rjeram̧ōl im n̄an kōkajoorļo̧k aelōn̄ in kiin̄ eo an Anij. Jej kappuōt n̄an jeļā ankilan Irooj im n̄an kean̄ kake, eļap tata n̄an ro me rej kappukōt mour indeeo.15

Men̄e ikdeelel eo am ettā ej n̄an katak ko an Rilo̧mo̧o̧r eo n̄an kautieje jān aolep, naan ko an Irooj kōn rikanaan ro An emakijkij aer jum̧ae ļōmņak eo im jekjek ko an laļ. Eļakkar āindein wōt.16

Rilo̧mo̧o̧r eo ekar ba n̄an Rikaļoor ro An:

“Eļan̄n̄e laļ ej [kōjdate] kom̧, kom̧ij jeļa bwe ear kōjdate eō m̧okta jān kom̧. …

“… A men kein otemjej renaaj kōm̧m̧an … kōn re jaje eo ear jilkintok eō.”17

Kea kōn Aolep

Jej m̧ool ilo ad iakwe im kea kōn aolep ro rūturid, eļan̄n̄e ak jaab rej tōmak āinwōt ad tōmak. Jisōs ekar katakin ilo būrabōļ eo kōn Risamaria eo Em̧m̧an me eoktak tōmak ko aer aikuj in pukōtļo̧k n̄an jipan̄ jabdewōt ej pād ilo aikuj, āinwōt rikōm̧m̧an aenōm̧m̧an ro, pukōt un ko rem̧m̧an im utiej.

Ilo Pāpode eo, juon ennaan eļap ilo Arizona Republic eo kar kwaļo̧k, “Bipartisan bill kar rie jān Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata enaaj kar bōbrae Riarizona ro rej gay im transgender.”18

Kōj, āinwōt Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata, rej “m̧ōņōņō in m̧ōttan juon kumi in kabun̄, pejnej, LGBTQ armej ro im ritōl ro an jukjuk in pād eo me raar jerbal ippān doon ilo juon jetōb in lōke im kautiej.”19

Būreejtōn Russell M. Nelson juon iien kar kajjitōk, “Ļain in boundary ko remaron̄ ke waļo̧k ilo aer jab erom ļain in pata ko ke?”20

Jej kōttōpar n̄an erom “rikaļoor ro an Kraist reineem̧m̧an.”21

Iien ko Rejjab n̄an Uwaak

Jet iaan luwo̧rkwo̧r ko ioon Rilo̧mo̧o̧r eo rekar kanooj in kakūtōtō jon̄an Ekar jab ba jabdewōt. “Im pris ro reļap im skraib ro … eļap aer kinaakļo̧k e … im kajjirere,” ak Jisōs “ekar uwaake [er] ejjeļo̧k.”22 Ewōr iien ko n̄e erom juon rikōm̧m̧an aenōm̧m̧an ej meļeļe bwe jej jum̧ae uwaak ko rem̧ōkaj im jidimkij, kōn utiej, ikōņ wōt.23

Ekabūrom̧ōjm̧ōj n̄an aolepād wōj n̄e naan ko rōlāj im kabwerer kōn Rilo̧mo̧o̧r eo, rikaļoor ro An, im Kabun̄ eo An kōnono kake ak jeje kake jān ro me juon iien raar juon ippād, bōk kwojkwoj eo ippād, im kar kam̧ool ippād kōn mijen kwojarjar eo an Jisōs Kraist.

Menin ekar barāinwōt waļo̧k ilo tōre in iien jerbal in karejar eo an Rilo̧mo̧o̧r.

Jet iaan rikaļoor ro an Jisōs me raar pād Ippān ilo tōre eo kabwilōn̄lōn̄ ko An raiboojoj kar kāālet n̄an “jab bar [etetal] ippān.”25 Ekabūrom̧ōjm̧ōj, ejjab aolep rej kijin̄en̄e wōt ilo aer iakwe n̄an Rilo̧mo̧o̧r eo im aer kije n̄an kōjparok kien ko An.26

Jisōs ekar katakin kōj n̄an etal jān jikin ko ewōr illu im iakwelel ie. Ilo juon waanjon̄ak, ālkin an Riparise ro kar jelm̧ae Jisōs im kar kapilōk ekōjkan aer maron̄ kakkure E, jeje ko rekwojarjar rej ba bwe Jisōs ekar kōm̧akit E make,27 im kabwilōn̄lōn̄ raar waļok āinwōt “eļap jar ko rej ļoor e, im ej kōmour er otemjej.”28

Kōjeraam̧m̧an Mour ko an Ro Jet

Jej maron̄ barāinwōt em̧m̧akūļo̧k jān iakwelel im kōjeraam̧m̧an mour ko an ro jet29 ilo ad kōmakeikļo̧k kōj im jab iktōltōl ippān ro jet.

Ilo Mbuji-Mayi, Democratic Republic eo an Congo, ilo jinoin jet raar kōraate Kabun̄ in, jab meļeļe kōn tōmak ko ad ak jeļā membōr ro ad.

Jet iien remootļo̧k, Kathy im n̄a kar pād ilo juon iien kabun̄-jar ekanooj in aorōk ilo Mbuji-Mayi. Ajri ro raar karbōb ilo aer nuknuk, kōn māj ko rej kwaļo̧k kōjatdikdik im lan̄lōn̄. Ikar kōjatdikdik n̄an kōnono n̄an er kōn jeļāļo̧kjeņ eo aer bōtaab kar jeļā bwe elōn̄ raar jab etal n̄an jikuuļ. Ritōl ro ad, kōn jāān in jipan̄ ko, raar lo juon wāween n̄an jipan̄.30 Kiiō, elōn̄ļo̧k jān 400 rijikuuļ ro—leddik ro im ļaddik ro, membōr ro barāinwōt ro rejjab membōr in tōmak in ad—rej ruwainene im kar katakin jān 16 rūkaki ro me rej membōr in Kabun̄ eo an Jisōs Kraist.

Pija
Kalanga Muya

Kalanga Muya jon̄oul jilu iiō dettan ekar ba, “[An lōn̄ jidik wōt jāān,] ikar joļo̧k emān iiō ko ilo jab etal n̄an jikuuļ. … Ij kanooj kam̧m̧oolol kōn ta eo Kabun̄ in ekar kōm̧m̧ane. … Imaron̄ kiiō riit, jeje, im ekōnono kajin Franch.”31 Kōnono kōn ijjino in, mayor eo an Mbuji-Mayi ekar ba, “Ij im̧we kōn Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata kōnke ilo an kabun̄ ko [jet] ļōmņak kōn er make … [kom̧ij jerbal] ippān [ro jet] n̄an jipan̄ jukjuk in pād eo epād ilo aikuj.”32

Iakwe Doon

Kajjojo iien ij riiti Jon jepta 13, ej kakeememej eō kōn waanjon̄ak eo eweppāān an Rilo̧mo̧o̧r eo āinwōt juon rikōm̧m̧an aenōm̧m̧an. Jisōs kōn iakwe ekar kwaļ neen Rijilōk ro. Innām, jej riit, “ej poktak ilo an”33 ke Ekar ļōmņak kōn juon eo Ekar iakwe ej m̧aanjabpopo n̄an liaakeļo̧k E. Ikar kajjieon̄ in pijaikļo̧k ļōmņak ko im en̄jake ko an Rilo̧mo̧o̧r eo ke Judas ekar ilo̧k. Ekaitoktok limo, ilo iien eo ejememe, Jisōs ekar jab bar kōnono kōn en̄jake ko An “renana” ak kōn liakeļo̧k eo. Ijello̧kin, Ekar kōnono n̄an Rijilōk ro An kōn iakwe, naan ko An ewōr kilaer eļap ilo aolep epepen ko:

“Kien ekāāl Ij lewōj n̄an kom̧, Bwe kom̧win yokwe doon āinwōt Iar yokwe kom̧. …

“Ilo men in armej otemjej renaaj jeļā bwe kom̧ij rikaļoora, eļan̄n̄e kom̧ij yokwe doon.”34

Kōm̧m̧an bwe jen iakwe E im iakwe doon. Kōm̧m̧an bwe jen erom rikōm̧m̧an aenōm̧m̧an ro, bwe maron̄ ān̄inn̄in kōj “Ajri ro nejin Anij,” Ij jar ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej Ko

  1. Matu 5:9.

  2. Lale Epesōs 6:16; Katak im Bujen Ko 3:8.

  3. Jerbal 17:28.

  4. Mosaia 5:11.

  5. Mosaia 5:7.

  6. Būreejtōn Dallin H. Oaks ekar ba: “Rikaloor ro an Kraist rej aikuij in waanjon̄ak in makūtkūt im̧aan mejen armej Jej aikuij in iakwe aolep armej, ro em̧m̧an aer ron̄jake, im kwaļo̧k ad lōmņak kōn tōmak ko aer. Jekdoon n̄e jemaron̄ jab errā, Jejjab aikuij in kwaļo̧k ad jab errā. Pen eo ad ilo kōnono ko ad ilo unin kōnono ko rejelet mour an armej rejjab aikuij in iakwāālel” (“Iakwe Ro Jet im Mour kōn Oktak ko,” Kweilo̧k eo Eļap, Nob. 2014, 27).

  7. “Amos C. Brown: Follow the LDS Church’s Example to Heal Divisions and Move Forward,” Salt Lake Tribune, Jan. 20, 2022, sltrib.com

  8. Elder Dale G. Renlund ekar ba, “N̄e iakwe an Kraist ej ļap ilo mour ko ad, jej kōjekdo̧o̧n iakwāālel kōn ettā, kijenmej, im jouj” (“Aenōm̧m̧an eo an Kraist ej Joļo̧k Kōjdāt,” Liaona, Nob. 2021, 84).

  9. Matu 5:11–12.

  10. Lale 2 Nipai 10:23.

  11. 2 Nipai 2:11.

  12. Moses 6:55.

  13. Lale 1 Nipai 14:12.

  14. Bōnbōn ko rekāāl rej kwaļo̧k bwe an lōn̄ in wōt 3 jān 5 armej ro rej kwaļo̧k juon ennaan kōn juon bwebwenato ilo m̧ool rejjan̄in riiti (lale Caitlin Dewey, “6 in 10 of You Will Share This Link without Reading It, a New, Depressing Study Says,” Washington PostJune 16, 2015, washingtonpost.com; Maksym Gabielkov and others, “Social Clicks: What and Who Gets Read on Twitter?” [paper presented at the 2016 ACM Sigmetrics International Conference on Measurement and Modeling of Computer Science, June 14, 2016], dl.acm.org).

  15. Jab ilbōk n̄e tōre ko n̄an erreim̧aanļo̧k ko am rejjab aolep iien pād ilo katak ko an rikanaan eo an Irooj. Men kein rej ekkatak, ilo ettā, n̄e jenaaj bukwelōlō ilo jar. Jej etal m̧aanļo̧k kōn tōmak, leke ilo Anij, leke bwe kōn tōre in jenaaj bōk eļap ļo̧k jetōbin iakwe jān Jemedwōj Ilan̄.

  16. Lale Katak im Bujen Ko 1:14–16.

  17. Jon 15:18–21; eoon eo eaorōk kar kobaiktok.

  18. “Bipartisan Bill Supported by Latter-day Saints Would Protect Gay and Transgender Arizonans,” Arizona Republic, Feb. 7, 2022, azcentral.com.

  19. Why the Church of Jesus Christ Supports a New Bipartisan Religious Freedom and Non-discrimination Bill in Arizona,” Feb. 7, 2022, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  20. Russell M. Nelson, “Teach Us Tolerance and Love,” Ensign, Māe 1994, 69.

  21. Moronai 7:3. Būreejtōn Gordon B. Hinckley ekar ba: “Jej aikuj jab wōt m̧ōņōņō in kwaļo̧k, ak jej aikuj in kōpooj juon jetōb in kam̧oolol epen n̄an ro me rejjab lo men ko āinwōt ad loi. Jejjab ilo jabdewōt wāween aikuj in kōjerwawaik katak eo ad, lōke ko ad, jeļā eo ad an m̧ool eo indeeo āinwōt an kar kwaļo̧k jān Anij in Lan̄. Jemaron̄ leļo̧k kam̧ool eo ad make kōn m̧ool eo, jab koļap, lukkuun, m̧ool, bōtaab jam̧in ilo jekjek eo me enaaj kōmetak ro jet. … Jej aikuj ekkatak n̄an kile ilo jetjet im kautiej n̄an ro jet me rej m̧ool ilo tōmak ko aer im iminene ko ilo āinwōt kōj” (“Out of Your Experience Here” Brigham Young University devotional, Oct. 16, 1990], 6, speeches.byu.edu).

  22. Lale Luk 23:9–11.

  23. Elder Dieter F. Uchtdorf said: “Āinwōt rikaļoor ro an Jisōs Kraist, jej ļoor waanjon̄an eo [An]. Jejjab m̧ook ak jum̧ae ro jet. Jej kappukōt n̄an iakwe Anij im jerbal n̄an ro rūtudiid. Jej kappukōt n̄an lan̄lōn̄ ilo kōjparok kien ko an Anij im mour kōn pedped in katak ko an gospel eo” (“Five Messages That All of God’s Children Need to Hear” [Brigham Young University Education Week devotional, Aug. 17, 2021], 5, speeches.byu.edu).

  24. Elder Neal A. Maxwell ekar ba: “Ro uwaan Kabun̄ in renaaj mour ilo jekjek eoa n wit im tare ko m̧ae Meļļiniem̧. Jet tare ko rem̧ool āinwōt rem̧ool āinwōt wit, ekoba jejjo ro rej katakin aolepād wōj kōn katak ko Kabun̄ in me ejako aer tōmaki. Rej kōraate kōjebal kein jipan̄ ko an Kabun̄ in me ejako aer jipan̄ļo̧k. Rej m̧oņ ilo aer kappukōt kapilōk eo Em̧m̧aan ro me ejako aer rie ļo̧k n̄an jidik. Jujelm̧ae, bōk er make, aaet, rej ilo̧k jān Kabun̄ in, bōtaab rejjab maron̄ kōmakeļo̧k Kabun̄ in” (“Becometh As a Child,” Ensign, Māe 1996, 68).

  25. Jon 6:66.

  26. “M̧ōņōņō ko an jero̧wiwi me rej n̄an [wōt] jidik wōt iien” (lale Hibru 11:24–26).

  27. Lale Matu 12:1–15.

  28. Matu 12:15.

  29. Lale 3 Nipai 11:29–30.

  30. Kōn jipan̄ eo an Don Bosco Foundation, jikuuļ būrookraam̧ eo ekar bōk kapeel eo aorōk ilo katakin im kein katakin ko.

  31. Muleka, juon jinen ak jemān, ekar ba: “ij iakwe būrookraam̧ in kōnke ekar letok n̄an leddik eo nejū … juon iien n̄an … ekkatak n̄an riit im jeje im kōjatdikdik kōn juon ilju im jekļaj em̧m̧anļo̧k. Ijjab maron̄ in kar jilkinļo̧k liin n̄an jikuuļ kōnke ij wia kake corn flour ilo jikin wia kake eo bōk … ebwe wōt n̄an m̧ōn̄ā. Ekanooj ļap aō kam̧m̧oolol Kabun̄ in kōn menin.” Sister Monique, juon rūkaki,ekar ba: “Būrookraam̧ in ekar itok āinwōt juon kōjeraam̧m̧an ļapļap n̄an ajri rein. Ilo kūlaaj eo aō … elōn̄ wōt iaer rej riatejinemjen. Rej iakwe, pād ilo kūlaaj iien otemjej im kōm̧m̧ani homework ko aer” (ennaan ko im pija ko kar litok jān Elder Joseph W. Sitati, Feb. 24, 2022).

  32. Mayor Louis d’Or NtumbaTshipota, ennaan ko ilo juon kweilo̧k ilo̧bwijlej kōn the Mbuji-Mayi literacy būroojāāk keo kar ijjino jān Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata, Okt. 10, 2021.

  33. Jon 13:21.

  34. Jon 13:34–35.