Kweilo̧k Eo Eļap
Wūjlepļo̧k Aolep Jetōb ko Ad
Eprōļ 2022 kweilo̧k eo eļap


Wūjlepļo̧k Aolep Jetōb ko Ad

N̄e jekōņaan bwe Rilo̧mo̧or eo en kotak kōj lan̄ļo̧k, innām kallim̧ur ko ad n̄an E im gospel eo An ejjab aikuj waan im n̄an wōt jet iien.

Juon Katok n̄an E

Kar jejjo raan m̧okta jān An letok mour eo An n̄an kōj, Jisōs Kraist ekar pād ilo tampeļ eo ilo Jerusalem, lale an armej kōm̧m̧ani jipan̄ ko aer ilo nien m̧ani ilo tampeļ. “Elōñ ri ṃweiie rej āti elōñ,” innem, ijo ekar itok juon kōrā jeram̧ōl, “im āti ruo ṃani.” Ej jon̄an eo edik, ejabwe n̄an rekoote.

Pija
Juon kōrā emej leo pāleen ej lelo̧k ruo ṃani jinniñ

Ak ilo jipan̄ in ejjab aorōk ekar kareilo̧k Rilo̧mo̧o̧r eo. Ilo m̧ool, ekar lukkuun m̧wilaļ an kareilo̧k E ke “Ej ān̄in̄intok ro rū kaļoran n̄an Ippān im ba n̄an er, E m̧ool Ij ba n̄an kom̧, Bwe kōrā in e jeram̧ōl im ejako pāleen ear āti eļap jān er otemjej raar āti ņa ilo waan nien m̧ani;

“Bwe er otemjej raar āti wōt jet jān elōn̄ m̧weier; a lio kōn an jeram̧ōl ear āti men ko an otemjej, aet aolep men in mour an.”1

Im kōn lale lo̧k in eļam waan, Rilo̧mo̧o̧r ej katakin kōj elmen an katok ko jon̄ak ilo aelōn̄ eo An—im bwe oktak jān wāween ko ekkā ad jon̄ake men ko. N̄an Irooj, jon̄an aorōk in katok ko ejjab jon̄ake jān ta eo ekar waļo̧k n̄an nien m̧ani eo ak ej jān ta eo ekar waļo̧k jān būruōn eo ekar leļo̧k.

Ilo an nebar kōrā in eļap an tiljek im emej ļeo pāleen, Rilo̧mo̧o̧r eo ej letok juon jerbal n̄an jon̄ake waanjon̄ake ko ilo aolepen wāween ko rellōn̄. Jisōs ekar katakin bwe katok ko ad emaron̄ ļap ak emaron̄ dik, jabdewōt wāween eo, ej aikuj jān en̄jake in būruer aolepen.

Katak in ej itok jān anikien akweļap eo jān rikanaan Amaleki ilo Bok in Mormon: “Itok n̄an Kraist, eo ej Rikwōjarjar in Israel, im bōk leen lo̧mo̧o̧r eo An, im kajoor in lo̧mo̧o̧r eo An. Aaet, itok n̄an e wujlepeļo̧k aolep jetōb ko ami āinwōt juon katok n̄an e.”2

Ak ekōjkan an menin maron̄e? Elōn̄ iaad, jerbal in kallim̧ur eo n̄an wūjlepeļo̧k aolep jetōb āinwōt elukkuun ettoļo̧k n̄an ad tōpare. Em̧ōj ad kar erļo̧ke eo emeni. Elmen ad peļan e aolepen men ko mour ej letok ippān ikdeelel ko ad n̄an wūjlepļo̧k aolep jetōb ko ad n̄an Irooj?

Bōlen apan̄ eo ad ej bwe jej ļōmņak peļene meļeļein n̄an ajeeje iien ko ad bwe en ippān ikdeleel ko wōj ad. Lale ilo wāween in, kallim̧ur eo ad n̄an Jisōs Kraist ej juon iaan men ko rellōn̄ jej aikuj kakkoņkoņe tok ilo jikejuuļ ko ad reboub. Ak bōlen emaron̄ bar wōr juon wāween jemaron̄ lale.

Peļane: Āinwōt Uwe ilo juon Baajkōļ

Kōrā eo ippa, Harriet, im n̄a em̧man ippemro baajkōļ ippān doon. Ej juon wāween em̧m̧an n̄an exercise ilo am̧ro bōk am̧ro iien ippān doon. Ilo am̧ro uwe, im ijjab ikijeļo̧k, kom̧ro ej lem̧ōņōņō kōn aiboojoj eo an laļ in ipelaakim im barāinwōt bwebwenato ilo juon iien em̧m̧an. Ejjab ikkut am̧ro aikuj lale lo̧k bwe jān kōjparok peļen eo ad ilo baajkōļ ko am̧ro. Elukkuun to am̧ro uwe kiiō kom̧ro ejjab lukkuun kiiō ļōm̧nak kake—em̧ōj an erom̧ juon imminene im ejjab kāāl n̄an kom̧ro.

Bōtaab n̄e ij lale an juon armej ekkatak baajkōļ jinoin tata, ej kakeememej eō bwe ejjab pidodo peļene kwe make ilo wiiļ ko ruo reaidik. Ebōk iien. Ebōk iien kōmmālmel. Ebōk iien kijenmej. Innem ebōk iien n̄an okjak juon ak ruo kōttan.

Eļaptata, ro rej tōprak ilo aer peļen er ioon baajkōļ eo rej ekkatak men kein reaorōk:

Jab kalimjōk neem.

Lale maan.

Mejām en kalimjōk wōt iaļ eo imaam̧. Pedped wōt n̄an ijo kwoj kōttōpare. Innem pātel wōt. Peļen ej meļeļein wōnm̧aanļo̧k wōt.

Ejja katak ko jej bōki n̄e ej itōk n̄an kapukōt peļen ilo mour ko ad āinwōt rikaļoor ro an Jisōs Kraist. Elmen n̄an lelo̧k iien eo am̧ im kajoor eo am̧ ilubwiljin jerbal ko am̧ raorōk enaaj etal n̄an juon armej n̄an bar juon armej im jān juon iien mour n̄an bar juon. Ak juon wōt ad, aolep kōttōpar ej n̄an ļoore Wāween eo M̧aajta eo ad, Jisōs Kraist, im ro̧o̧l n̄an ippān ad jitōn bōro Jemed ilo Lan̄. Kōttōpar eo ej aikuj pād wōt ilo an ikutkut im āinwōt juon, jekdoon wōn kōj im jabdewōt ta eo ej waļo̧k ilo mour ko ad.3

Kotak: Āinwōt Kattōre juon Paļuun

Kiiō, ro em̧m̧an ippāer baajkōļ, keidi mour eo an juon rikaļoor n̄an uwe ilo juon baajkōļ emaron̄ juon men in jipan̄ eoktak. N̄an ro rejjab, jab inepata. Ebar wōr juon waanjon̄ak ijeļā aolep em̧m̧aan, kōrā, im ajri renaaj maron̄ keidi n̄an e.

Mour āinwōt juon rikaļoor, āinwōt men ko jet ilo mour in, emaron̄ barāinwōt keidi n̄an ekāke kōn juon paļuun.

Emōj ke am̧ baj bōjrak n̄an ļōmņak kōn ewi jon̄an an kabwiilon̄lon̄ ke juon waan armej emaron̄ walōn̄lo̧k jān laļ im ekāke? Ta in ej dāpij mijiin kein ilo aer ekāke n̄an m̧akūtkūt ilo lan̄, etal ioon aolep lom̧aļo im laļ ko?

Likūti ilo pidodo, juon paļuun ej ekāke wōt n̄e kōto ej m̧akūtkūt ioon pein. Em̧akūtkūt eo ej kōm̧m̧ane oktak ko ilo aer in kōto n̄an kotak paļuun eo. Im elmen am̧ bōk jon̄an kōto eo ebwe n̄an m̧akūtkūt ioon pein n̄an kotake? Uwaak eo ej un maanlo̧k.

Paļuun eo ejjab bōke jabdewōt kain em̧akūtkūt ilo an paak bajjōk. Barāinwōt ilo iien ej ļap kōto, jon̄an kōtake eo eban kōm̧m̧an eļan̄n̄e paļuun eo ejjab maron̄ wōnm̧aanļo̧k wōt, ippān jon̄an eo n̄an uni n̄an jerbal jān an dāpiji wōt.

Āinwōt an anbwinid dāpij juon baajkōļ bwe en peļan im jutak wōt, wōnm̧aanļo̧k wōt ej jipan̄ paļuun eo anjo̧ jān an kanōk laļ tak im ipep.

Ta meļeļein menin n̄an kōj āinwōt Rikaļoor ro an Jisōs Kraist? Meļeļein bwe n̄e jekōņaan kappukōt peļen ilo mour in, im n̄e jekōņaan bwe Rilo̧mo̧or eo en kōtak kōj n̄an lan̄, innem kallim̧ur ko ad n̄an E im gospel eo An ejjab aikuj waan im n̄an jet wōt et iien. Āinwōt kōrā eo emej pāleen ilo Jerusalem, jej aikuj wūjlepļo̧k aolep jetōb ko ad n̄an E. Katok eo ad emaron̄ dik, ak ej aikuj itok jān būruwōd im jetōb ko ad.

Juon rikaļoor an Anij ejjab wōt juon iaan men ko rellōn̄ jej aikuj kōm̧m̧ani. Rilo̧mo̧o̧r eo ej ikdeelel eo likin kajoor an aolep men ko jej kōm̧m̧ani. E ejjab jikin ad bōjrak n̄an kakkije. E ejjab juon jikin aiboojoj jej pāje ak barāinwōt juon jikin eļap. E ej “ iaḷ, ṃool, im mour: ejjeḷọk armej ej itok ñan Jema ak jān [Jisōs Kraist].”4 En̄in ej Wāween eo im ijo jej jibadōke aorōk.

Peļen im kotak rej itok eļan̄n̄e jej “aikuj bun̄m̧aanļo̧k kōn dim ilo Kraist, kōn juon kōjatdikdik emeram, im juon iakwe n̄an Anij im armej otemjeļo̧k.”5

Kaarmejet im Wūjlepļo̧k

Im ak jerbal ko im eddo ko rellōn̄ rej kōm̧m̧an bwe en poub mour ko ad? Bōk ad iien ippān ro jej iakwe er, etal n̄an jikuuļ ak kōpopo n̄an juon jerbal, jerbal n̄an mour, lale baam̧le, jerbal in jipan̄ ilo jukjuk in pād—ia eo aolepān men kein rej deļo̧n̄ ie? Rilo̧mo̧o̧r eaar kōketak kōj:

“Jem̧āmi Ilan̄ ejeļā bwe kom̧ij aikuji aolep men kein.

“A kom̧in pukot aelōn̄ eo an Anij im an wānōk, im aolep men kein renaaj lewōj n̄an kom̧.”6

Ak ejjab meļeļein ke epidodo.7 Aikuj jim̧or kaarmejet im wūjlepļo̧k.

Ej aikuj n̄an kōtļo̧k jet men ko im kōtļo̧k jet men n̄an eddōkļo̧k.

Kaarmejet im wūjlepļo̧k rej ruo kien ko ilan̄ me jekar kallim̧ur n̄an pokake ilo tampeļ eo ekwojarjar. Kien kein ruo rej āinwōt juon ak ejjab juon wōt. N̄an kaarmejet ej meļeļein n̄an kōtlo̧k juon men n̄an juon men eļapļo̧k aorōk in. Jem̧aan, armej ro an Anij rekar katok kōn rūtto tata in menin mour ko nejier n̄an kauteij itok eo an Messaia eo. Ilo bwebwenato, Armej ro Rekwojarjar rekar en̄taan n̄an joļo̧k ikdeelel ko aer make, aenōm̧m̧an ko, im barāinwōt mour ko aer n̄an Rilo̧mo̧o̧r eo.

Ewōr ad aolep men ko, kilep ak dik, jej aikuj kaarmejet kaki n̄an maron̄ lukkuun dedeļo̧k ad ļoore Jisōs Kraist.8 Kaarmejete ko ad rej kwaļo̧k ta ko jelukkuun kaorōki. Kaarmejete ko rej ekwojarjar im kauteij jān Irooj.9

Wūjlepļo̧k ej oktak jān kaarmejet ilo juon wāween aorōk. N̄e jej wūjlepļo̧k juon men, jej jab kōtlo̧k an jakoļo̧k ioon lokatok eo. Bōtaab, jej likūt bwe en jerbal ilo jerbal in jipan̄ eo an Irooj. Jej ajelo̧k n̄an E im un ko rekwojarjar An.10 Jej bōke taļōn ko me Irooj ekar letok n̄an kōj im niknik n̄an kōļapļo̧ki, kalōn̄ļo̧ki, n̄an erōm jipan̄ ko reļļapļo̧k ilo kalōk aelōn̄ eo an Irooj.11

Jejjo iaad enaaj kajjitōk ippād n̄an kaarmejete mour eo ad n̄an Rilo̧mo̧o̧r eo. Ak aolepād aolep ej ruwainene n̄an wūjlepļo̧k mour ko ad n̄an E.

Juon Jerbal, Juon Mōņōņō, Juon Un

Ilo ad kappukōt n̄an kareeoik mour ko ad im reiļo̧k n̄an Kraist ilo aolep ad ļōmņak,12 aolep men renij jino jim̧we. Mour in ejjab kiiō juon en̄jake eo me aitok elaajrak eo an n̄an kōjenolo̧k kijejeto ko n̄an pelene.

Ilo an mootļo̧k iien, aolep men rej erom juon jerbal.

Juon m̧ōņōņō.

Juon un ekwojarjar.

Ej jerbal in iakwe im jerbal in jipan̄ eo an Anij. Ej iakwe im jerbal in jipan̄ eo n̄an ajri ro nejin Anij.13

N̄e jej lale mour ko ad im loe jibukwi men ko jej aikuj kōm̧m̧ani, jej en̄jake ad edodo. N̄e jej loe juon men—iakwe im jerbal n̄an Anij im ajri ro Nejin, ilo jibukwi wāween ko reoktak—innām jemaron̄ lukkuun mijelo̧k ilo men ko ewōr m̧ōņōņō ie.

En̄in ej elmen ad wūjlepļo̧k aolep jetōb ko ad—ilo ad kaarmejete jabdewōt men ko rej dāpij kōj likļo̧k im wūjlepļo̧k ko jet n̄an Irooj im un ko An.

Naan in Rōjan̄ im Kam̧ool

Ro jeiū im jatū rejitōn bōro im ro m̧ōtta rejitō bōro, enaaj wōr iien jej kōņaan kōm̧m̧an eļapļo̧k. Jemōm eiakwe ilo Ilan̄ ejeļā būruwōm̧. E ejeļā ke kwojjab maron̄ kōm̧m̧ani aolep men ko būruwōm̧ ekōņaan kōm̧m̧ani. Ak komaron̄ iakwe im jerbal in jipan̄ n̄an Anij. Komaron̄ kajjieon̄ jon̄an wōt am maron̄ n̄an kōjparok kien ko An. Komaron̄ iakwe im jerbal in jipan̄ n̄an ajri ro Nejin. Im kijejeto eo am̧ ej karreo būruwōm̧ im kōpooj kwe n̄an juon ilju im jekļaj aiboojoj.

En̄in ej ta eo kōrā eo emej pāleen ilo nien m̧ani eo ilo tampeļ ekar meļeļe kake. Ekar jeļā bwe katok eo an emaron̄ jab ukōt m̧weie eo an Israel, ak emaron̄ ukōt im kōjeraam̧m̧an e—kōnke, men̄e edik, kar aolepān an.

Kiiō, ro m̧ōtta im rejitōn bōro rikaļoor an Jisōs Kraist, jān jab “mōk ilo kōm̧m̧an em̧m̧an, bwe [jej] likūt pedped in juon jerbal eļap.” Im jān men ko reddik ej jebarļo̧k “men eo eļap.”14

Ij kam̧ool bwe men in em̧ool, ilo aō barāinwōt kam̧ool bwe Jisōs Kraist ej ad M̧aajta, ad Ripinmuur, im ad juon wōt im ede in Iaļ n̄an ro̧o̧l n̄an ad jitōn bōro Jemed ilo Ilan̄. Ilo āt eo ekwojarjar etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Mark 12:41–44.

  2. Omnai 1:26.

  3. Ajri ro nejid im jodikdik ro rej kauwaineneik er n̄an eddōk ilo juon wāween epāļen ilo aer ļoore Jisōs Kraist, eo āinwōt juon ļaddik em̧m̧an dettan “ḷapḷọk ilo An mālōtlōt im rūtto, im ilo jouj ippān Anij im armej.” (Luk 2:52).

  4. Jon 14:6.

  5. 2 Nipai 31:20.

  6. 3 Nipai 13:32–33; lale barāinwōt Matu 6:32–33. Ukok ko an Josep Smith, Matu 6:38 ej letok kakkobaba ko n̄an lali: “Jab pukōt men ko laļin ak pukōt ṃokta aelōñ in Anij, im kwōjarjar eo An” (ilo Matu 6:33, footnotea).

  7. Juon waanjon̄ak ej itok jān rikanaan, Būreejtōn Russell M. Nelson. Ke ekar pād ilo jon̄an aitok in jerbal eo an āinwōt juon takto in menono, kar kūr e āinwōt juon stake būreejtōn. Elder Spencer W. Kimball im LeGrand Richards kar leļo̧k kūr in. Kileļo̧k jon̄an poub eo an ilo mour in jerbal eo an, rekar ba n̄an e, “Kiiō eļan̄n̄e kwoj en̄jake bwe eļap am̧ boub im jamin bōk kūr eo, innām ej am̧ iien em̧m̧an.” Ekar uwaak bwe kāālet eo an kōn aaet ak jaab n̄an bōk jerbal elan̄e kūr kar kōm̧m̧ane jemaanļo̧k, ke e im kōrā eo ippān rekar kōm̧m̧an bujen ko ilo tampeļ ippān Irooj. “Kōm kar kōm̧m̧ane juon kallim̧ur tōre,” ekar ba, “n̄an ‘pūkōt … ṃokta aelōñ in Anij, im kwōjarjar eo an’ [Matu 6:33], en̄jake kajoor bwe aolep men ko jet enaaj korḷọk men kein otemjej ñan koṃ, āinwōt an Irooj kalim̧ur” (Russell Marion Nelson, From Heart to Heart: An Autobiography [1979], 114).

  8. Būreejtōn Nelson ejjab to kar kōnono “aikuj me jej aikuj kōm̧akūti, kōn jipan̄ an Rilo̧mo̧o̧r eo, meno̧kno̧k ko rōm̧o̧r ilo mour ko ad. … Ij karuwainene kom̧ n̄an jar,” ekar ba, “kalikkar meno̧kno̧k eo kwoj aikuj kōm̧akūti jān mour eo am̧ bwe kwōn maron̄ erreo (“Naan in Karuwainene,” Liaona, Māe 2021, 7).

  9. Jeje ko rekwojarjar rej ba bwe, n̄an Anij, ad kaarmejete eļapļo̧k an kwojarjar jān tōprak ko ad (lale Katak im Bujen Ko 117:13). Menin emaron̄ bar juon un Irooj ekar kaorōkļo̧k mani eo an kōrā eo emej paleen jān leļo̧k eo an ro rem̧weie. Eo jinoin ej kaarmejete, eo kar karreo ioon eo ej leļo̧k. Āliktata, ilo an kar tōprak eļapļo̧k jāān, ejjab kaarmejete, im kar kōtļo̧k eo ej leļo̧k ejjab oktak.

  10. Jejjo iaad enaaj kajjitōk ipped n̄an kaarmejete mour eo ad n̄an Rilo̧mo̧o̧r eo. Ak aoleped aolep ej ruwainene n̄an wūjlepļo̧k mour ko ad n̄an E.

  11. Lale Matu 25:14–30.

  12. Lale Katak im Bujen Ko 6:36.

  13. Ilo wāween in, jej loe ilo mour ko ad kakūrmool eo an kanaan eo an Rijilōk Paul: “N̄an jerbal an iien ko re jejjet [Anij enaaj] bwe en kobaik men ko otemjej ilo Kraist, men ko i lan̄, im men ko i laļ, bwe em̧ool ilo e” (Epesōs 1:10).

  14. Katak im Bujen Ko 64:33.