2010–2019
Haafatata i te terono o te Atua ma te ti‘aturi
Atopa 2014


Haafatata i te terono o te Atua ma te ti‘aturi

Na roto i te faa‘ohiparaa i te Taraehara o Iesu Mesia e ti‘a ai ia outou ia haamata i te faarahi i to outou ti‘aturiraa pae varua i teie mahana, mai te peu noa’tu ua tae to outou mana‘o no te faaroo e no te rave.

I ni‘a i te hoê faito mai te 1 haere atu i te 10, e aha te faito o to outou ti‘aturiraa i mua i te Atua ? E iteraa papû anei to outou e, ua navaʻi ta outou pûpûraa ei Feia Mo‘a no te farii i te ora mure ore ? E ti‘a anei ia outou ia parau i roto ia outou e, ua mauruuru te Metua i te Ao ra ia outou ? E aha te mau mana‘o e tae mai ahani i roto i te hoê minuti tei mua outou i te Faaora no te hoê uiuiraa ? O te mau hara anei e te mana‘o tatarahapa e te mau hapehape tei ni‘a i to outou hoho‘a, e aore râ e riro anei te reira ei tia‘iraa oaoa ? E hi‘o e aore râ e ape anei outou i To’na mata ? E faataere anei outou i te uputa e aore râ e haere papû atu outou Ia’na ra ?

Eita ana‘e e roaa i te enemi ia ume mai i te Feia Mo‘a, mai ia outou te maitai-ore-roa-raa e mai ia outou i te tutava-noa-raa, ia faaruʻe outou i to outou ti‘aturiraa i te hoê iho Atua here, e rave oia i te hoê pororaa ino no te faatupu i te hoê atearaa rahi i rotopu ia outou e te Atua. Ua ite te enemi e, e haere apipiti te faaroo i te Mesia―te huru faaroo e faatupu i te maniiraa tamau no te mau aroha e oia atoa no te mau semeio rahi―e te ti‘aturiraa iho o te taata e, te tutava ra oia no te ma‘iti i te maitai. E no reira, e imi oia ia tomo i roto i to outou aau no te parau haavare ia outou e―ua inoino roa te Metua i te Ao ra ia outou, e eita faahou e raʻehia te Taraehara, e aita e faufaa ia tamata faahou, e e mea maitai a‘e te tahi mau puʻeraa ia outou, e e ere outou i te mea ti‘amâ, e tauasini atu â mau parau mai te reira te huru.

Ia vaiiho noa’tu outou i teie mau huru reo ia tupaʻipaʻi i ni‘a i to outou varua, eita ta outou e nehenehe e haafatata i te terono o te Atua ma te ti‘aturi papû. Noa’tu ta outou raveraa, noa’tu te mea ta outou e pure, noa’tu te semeio ta outou e tia‘i, e tae mai ihoa te hoê feaaraa iti no te pao i to outou faaroo―eiaha to outou noa faaroo i te Atua, to outou atoa râ ti‘aturiraa ia outou iho. E ere i te mea arearea ia ora i te evanelia mai te reira te huru, e ere atoa i te mea au no te ea. E na ni‘a roa’tu, e mea faufaa ore roa ! Tei ia outou na te ma‘itiraa ia taui―e ia outou ana‘e.

E horo‘a’tu vau e ono mana‘o ohie, e na outou e hi‘o, no te haapurara ê atu i teie mau reo iino, ia tae faahou mai te huru hau haapapû na reira atoa te ti‘aturi pae varua e nehenehe e roaa mai, ia hinaaro outou i te reira. Noa’tu te numera tei matara mai no te faitoraa ia outou iho, na roto i te faa‘ohiparaa i te Taraehara o Iesu Mesia e ti‘a ai ia outou ia haamata i te faarahi i to outou ti‘aturiraa pae varua i teie mahana, mai te peu noa’tu ua tae to outou mana‘o no te faaroo e no te rave. E paraparau afaro atu vau, e maitai hoʻi e itoito mai outou eiaha râ e inoino mai.

1. A amo i te hopoi‘a no to outou iho maitai pae varua. A faaea i te faahapa ia vetahi ê e i te huru oraraa, a faaea i te imi haere i te hororaa e a faaea i te pari haere no te oreraa outou e tutava hope roa ia haapa‘o. A farii i te parau e, « e mea ti‘amâ » outou e « e mea ti‘a ia [outou] ia rave i te ti‘amâ e te ora mure ore » (2 Nephi 2:27). Ua ite papû roa te Fatu i te huru o to outou oraraa, e ua ite roa’toa Oia i te taime e ma‘iti outou ia ore e ora hope roa i te evanelia. Mai te peu tei reira outou, a faanavaʻi i te mana‘o papû ia faʻi i te reira, e ia tutava no te haamaitai roa ia outou iho i te otiʻa o to outou iho oraraa. E rahi mai te ti‘aturiraa pae varua ia amo mai outou i te hopoi‘a no to outou iho maitai pae varua na roto i te faa‘ohiparaa i te Taraehara a Iesu Mesia i te mau mahana atoa.

2. A amo i te hopoi‘a no to outou maitai pae tino. Te taata, e tino e te varua ïa (hi‘o PH&PF 88:15). Ia faaamu tatou i te varua ma te haapa‘o ore i te tino, te hoê hiero hoʻi, e arata‘i te reira i te au ore e te hiʻo-ê-raa ia tatou iho. Mai te peu ua poria roa outou, e ua au ore outou i to outou tino e e rave‘a hoʻi ta outou no te taui i te reira, a rave ïa ! Ua haapii Elder Russell M. Nelson e, « e hi‘o i to tatou tino ei tino iho no tatou » e e ti‘a ia tatou ia « hi‘o i ta tatou maa e ia faahaʻuti i to tatou tino » (« We Are Children of God », Liahona, Tenuare 1999, 103).

Ua haapii te peresideni Boyd K. Packer e, « ua faaau-roa-hia to tatou varua i to tatou tino ia riro to tatou tino ei mauihaa no to tatou feruriraa e ei niu no to tatou huru » (« The Instrument of Your Mind and the Foundation of Your Character », [Church Educational System fireside, 2 no fepuare 2003], 2 ; speeches.byu.edu). E no reira, a hi‘opo‘a maitai i te mea, e te rahi ihoa râ ta outou e amu nei e a faahaʻutiʻuti pinepine i to outou tino mai tei titauhia. Mai te peu e au i to outou tino, a faaoti i teie mahana ia fatu i to outou iho fare ma te haamata i te hoê faanahoraa no te rave-tamau-raa e rave-maoro-raa i te hoê ohipa faaetaetaraa tino, ia au i tei roaa ia outou, ma te haapa‘o atoa i ta outou maa. E rahi mai te ti‘aturiraa pae varua ia riro mai to outou varua, na roto i te tauturu o te Faaora, ei arata‘i no outou e te tane e te vahine tino nei.

3. A farii e a faaoti outou iho, ia haapa‘o ma to aau atoa, e ia riro te reira ei tuhaa no to outou oraraa. A farii e, eita e nehenehe e here i te Atua ma te ore e here i Ta’na mau faaueraa. E mea papû maitai e te ohie te faatureraa a te Faaora : « Ua hinaaro outou ia’u, e haapa‘o i ta’u parau » (Ioane 14:15). Ia maʻitiʻiti outou i te mau ture e haapa‘o, e maʻitiʻiti-atoa-hia ta outou mau haamaitairaa, e ia ma‘itihia te mea ino rii noa i mua i te mea ino roa, ua hape noa tatou. Eita e ti‘a ia outou ia mata‘ita‘i i te hoê hoho‘a haʻiriiri ma te mana‘o e, e mea ti‘amâ outou no te mea noa e ere i te hoho‘a haʻiriiri roa. Ua parau tano Abraham Lincoln e : « Ia rave au i te maitai, e tae mai te mana‘o maitai. Ia rave au i te ino, e tae mai te mana‘o ino » (i roto William H. Herndon e Jesse William Weik, Herndon’s Lincoln: The True Story of a Great Life, 3 vols. [1889], 3:439).

A rave atoa i te mea tano no te hoê tumu tano. No te Fatu, o « te titau nei… i te aau e te mana‘o anaanatae » (PH&PF 64:34) e o te « ite hoʻi… te mana‘o e te mau hinaaro o te aau » (PH&PF 33:1), ua ite Oia no te aha outou e haere nei i te pureraa―no te tino noa anei e aore râ no te arue mau i te Fatu. Eita e ti‘a ia outou ia himene i te sabati, « A faaea oe e Babulonia » e imi atu ai e aore râ e farii ia’na i te tahi atu taime (« E te Mau Tavini o te Atua », Te mau himene, 195). A haamana‘o e, e ere roa te tauʻa-ore-raa i te pae varua i te oaoa. A faariro i te Ekalesia e te evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai ei tumu no to outou oraraa taatoa, eiaha râ mai te hoê noa tuhaa o to outou oraraa huiraatira e sotiare. E ma‘iti i teie mahana i ta outou e tavini, e taviniraa parau vaha noa ïa te reira―ia ore outou e ora i te reira (hi‘o Iosua 24:15). E rahi mai te ti‘aturiraa pae varua ia tutava mau mai outou, no te mau tumu tano, ia ora i te oraraa haamoʻa, noa’tu ta outou mau hapehape !

4. A riro outou, e a riro maitai roa outou ei taata tatarahapa hohonu e te tatarahapa oioi. No te ohie o te Taraehara a Iesu Mesia, e ti‘a ia outou ia faa‘ohipa rahi i te reira, 24 hora i te mahana, eita hoʻi te reira e pau. A farii i te Taraehara a Iesu Mesia e te tatarahaparaa mai te hoê mea farii-popo-hia e o te faa‘ohipahia i te mahana tata‘itahi mai faaterehia e te Taote rahi. A faatupu i te huru tatarahaparaa tamau e te oaoa na roto i te faariroraa i te reira ei huru oraraa no te ma‘itiraa. E i roto i te reira, a hi‘o maitai i te faahemaraa ia faataime, e eiaha outou e mana‘o e, e arue mai to te ao ia outou. Ia vai noa te mata i ni‘a i te Faaora, a haapa‘o i Ta’na e mana‘o ra ia outou, e a vaiiho i te mau ohipa ia tupu. E rahi mai te ti‘aturiraa pae varua ia tatarahapa outou ma te hinaaro mau e te oaoa i ta outou mau hara, te mea na‘ina‘i e te mea rarahi e i tera iho taime, na roto i te faa‘ohiparaa i te Taraehara a Iesu Mesia.

5. A riro outou, e a riro maitai roa outou ei taata faaore hapa. « E faaore au, o te Fatu, i te hara a ratou ta’u i hinaaro i te faaore atu, ia outou râ ua titauhia’tu ra outou ia faaore i te hapa a te taata atoa » (PH&PF 64:10). A faaore i te hapa o te taata atoa, i te mea atoa, i te taime atoa, e aore râ ia tutava a‘e outou ia na reira, e vaiiho outou i te faaoreraa hapa ia tomo mai i roto i to outou oraraa. Eiaha e tape‘a noa i te inoino, eiaha e riri haere noa, a faaore i te hapa e a haamoʻe oioi, e eiaha roa’tu e mana‘o e no vera ma teie faaueraa. E rahi mai te ti‘aturiraa pae varua ia ite outou e, ua ite te Fatu aita to outou inoino i te tahi atu taata.

6. A farii i te mau tamataraa, te mau fifi, e te mau « ohipa tia‘i-ore-hia » ei tuhaa no to outou oraraa tahuti nei. E haamana‘o e, tei ô nei outou ia hi‘opo‘ahia e ia tamatahia, no te hi‘o « e haapa‘o anei [outou] i te mau mea atoa ta te Fatu [to outou] Atua e faaue ia [outou na] » (Aberahama 3:25)—e e tuu atoa vau, « noa’tu te huru o te oraraa ». E milioni taea‘e e tuahine no outou tei tamatahia e o te tamatahia nei, e no reira, no te aha ïa eita outou ? E tae mai te tahi mau tamataraa mai roto mai i to tatou haapa‘o-ore-raa e aore râ te tauʻa-ore-raa. E tae mai te tahi mau tamataraa no te tauʻa-ore-raa o vera ma e aore râ no te mea e ao tahuti teie. Ia tae mai teie mau tamataraa, e haamata te mau tavini a te enemi ia haapuroro i te mana‘o e, ua rave outou i te hoê hape, e utuʻa hoʻi te reira, e tapa‘o hoʻi aita te Metua i te Ao ra i here ia outou. Eiaha e haapa‘o ! E faaitoito maoti ma te mata ataata, a hi‘o ai i te raʻi ma te parau e, « Ua taa ia’u e te Fatu. Ua ite au e aha. E taime no te hi‘opo‘a ia’u, e ere anei ? » Ei reira a apiti Ia’na no te faaoromai roa e tae noa’tu i te hopea. E rahi mai te ti‘aturiraa pae varua ia farii outou e, « e pinepine te mau tamataraa e te mau haafifiraa e tuuhia ia tomo i roto i to [outou oraraa] no te mea tano ta [outou] e rave ra » (Glenn L. Pace, « Crying with the Saints » [Brigham Young University devotional, Dec. 13, 1987], 2 ; speeches.byu.edu).

I te peresideniraa vau i te misioni no Kiev Ukraine, i te hoê taime ua ani au i ta’u tuahine misionare haapa‘o roa a‘e no te aha oia i haavî noa na ia’na, no te aha oia i faahapa noa na ia’na iho no te mau mea iti na‘ina‘i. Ua riro ta’na pahonoraa ei hi‘oraa papû no te hoê taata e faaroo nei i te reo hape, ua na ô mai oia, « Eita ïa e taata maitai atu â ia’u ».

Te mau taea‘e e te mau tuahine, ta’u parau aʻo i teie tuahine misionare, no outou atoa ïa : a faʻi e a aro i to outou mau paruparu, eiaha râ e faaea noa i ni‘a iho i te reira, i te mea hoʻi e vai noa te tahi o ratou ei apiti no outou e tae noa’tu te taime e faaruʻe outou i teie oraraa tahuti nei. Noa’tu e aha to outou ti‘araa i teie nei, i te taime ihoa e ma‘iti outou ma te hinaaro mau ia tatarahapa ma te haavare ore, ma te oaoa e ia na reira outou i te mau mahana atoa, mai te huru ra e, e tauahi mai te Taraehara a te Faaora ia outou ma te pee noa ia outou noa’tu te vahi e haere outou. Ia ora outou mai te reira te huru, « e vai matara noa ta outou mau hara » (Mosia 4:12) i te mau hora atoa o te mahana tata‘itahi, te mau setoni atoa o te minuti tata‘itahi, e e vai mâ noa outou e te au i mua i te Atua pauroa te taime.

No outou teie haamaitairaa, ia hinaaro outou, i teie nei e aore râ arauaʻe, ia ite hoʻi outou no outou iho e, ua mauruuru te Atua ia outou noa’tu to outou mau hapehape. Te faa‘ite papû nei au no te hoê Faaora here o te tia‘i anaanatae nei ia ora tatou i te mau faaueraa. Te faa‘ite papû nei au no te hoê Faaora here o te tia‘i rahi nei ia horo‘a i To’na aroha. Te faa‘ite papû nei au no te hoê Faaora here o te oaoa nei ia faa‘ohipa tatou i Ta’na Taraehara i te mahana tata‘itahi ma te hau papû e te oaoa e, te faaruru ra tatou i ni‘a i te aveiʻa mau. Te faa‘ite papû nei au no te hoê Faaora here o te tia‘i anaanatae nei « [ia] rahi to outou ti‘aturi i mua i te aro o te Atua » (PH&PF 121:45). Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.