2010–2019
I itea taua mau mea nei ia’u iho
Atopa 2014


I itea taua mau mea nei ia’u iho

E nehenehe to tatou iho nei ite no te parau mau o te evanelia a Iesu Mesia tei faaho‘i-faahou-hia mai, ia riro ei ohipa rahi roa a‘e e te oaoa roa a‘e i roto i te oraraa.

E au mau taea‘e here, ua faaûru-noa-hia tatou e te hi‘oraa e te taviniraa i roto i te autahu‘araa a te peresideni Thomas S. Monson. Aita i maro a‘enei, ua anihia i e rave rahi mau diakono, « E aha ta outou e faahiahia nei i te peresideni Monson ? » Ua haamana‘o te hoê diakono nahea te peresideni, ei tamarii, i horo‘a i ta’na mau ha‘uti i to’na mau hoa navaʻi ore. Ua faahiti te tahi nahea te peresideni Monson i te haapa‘oraa i te mau vahine ivi e rave rahi i roto i ta’na paroisa. Ua parau te toru e, ua piihia oia ei aposetolo i te hoê faito matahiti apî e ua haamaitai oia i te mau taata na te ao atoa nei. I reira ua parau maira te hoê taure‘are‘a tamaroa, « Te mea ua faahiahia vau i te peresideni Monson, o to’na ïa iteraa papû ».

Oia mau, ua putapu a‘ena tatou i te iteraa papû taa ê o to tatou peropheta no te Faaora Iesu Mesia e to’na fafauraa ia pee noa i te mau faaûruraa o te Varua. Na roto i te mau ohipa atoa ta’na e faa‘ite nei, te ani manihini nei te peresideni Monson ia tatou ia ora i te evanelia i to’na îraa e ia imi e ia haapuai i to tatou iho iteraa papû. A haamana‘o i te mea ta’na i parau i teie terono i te hoê amuiraa i ma‘iri : « No te haapaari ia tatou e no te pato‘i i te mau mana atoa e huti nei ia tatou i ni‘a i te e‘a hape… e mea ti‘a ia roaa to tatou iho iteraa papû. 12 anei matahiti to outou e aore râ, 112 anei—e aore râ, i ropu i te reira—e nehenehe outou e ite na roto ia outou iho e, e parau mau te evanelia a Iesu Mesia ».1

Noa’tu e, ta’u poroʻi i teie po, no ratou tei fatata a‘e i te 12 matahiti i te 112 matahiti, e tano te mau parau tumu ta’u e faa‘ite atu no te taatoaraa. No te pahono i te faahitiraa a te peresideni Monson, e ui au : « Ua ite anei tatou tata‘itahi no tatou iho nei e, e parau mau te evanelia ? No te faahiti faahou â i te peresideni Monson : « Te parau nei au e na te hoê ïa iteraa papû puai no ni‘a i to tatou Faaora e Ta’na evanelia e [paruru ia outou mai te hara e te ino e haati nei ia outou]… Mai te peu e aita â to outou e iteraa papû no teie mau mea, a rave ïa i te mea e titauhia ia noaa te reira. Mea faufaa rahi roa no outou ia farii i to outou iho iteraa papû, no te mea e afa‘i te mau iteraa papû o vetahi ê ia outou i te hoê noa faito ».2

I itea taua mau mea nei ia’u iho

E nehenehe to tatou iho nei ite no te parau mau o te evanelia a Iesu Mesia tei faaho‘i-faahou-hia mai, ia riro ei ohipa rahi roa a‘e e te oaoa roa a‘e i roto i te oraraa. E haamata paha tatou i te turuʻi i ni‘a i to vetahi iteraa papû—e mai te mau faʻehau apî e parau tatou, « Aita matou i feaa e, ua ite to matou mau metua vahine ».3 E vahi maitai teie no te haamata, titauhia râ ia patu faahou atu mai reira mai. No te vai puai i roto i te oraraa i te evanelia, aita e mea faufaa a‘e i te fariiraa e te haapuairaa i to tatou iho iteraa papû. Titauhia ia tatou ia roaa i te parau mai ia Alama te huru, « I itea taua mau mea nei ia’u iho ».4

« E i to outou mana‘o ra, e aha vau i ite hua’i i te reira ? » ua parau faahou Alama. « Te parau atu nei au ia outou na e, na roto i te Varua Maitai o te Atua i ite ai au i te reira. Inaha hoʻi, i haapae a‘enei au i te maa, e i pure a‘enei hoʻi au i na mahana e rave rahi, ia itea taua mau mea nei ia’u iho. E te ite maite nei au e, o te parau mau ïa ».5

Ua hinaaro atoa vau ia ite i te mau mea ta to’u metua i ite ra

Mai ia Alama te huru, ua ite atoa mai Nephi i te parau mau no’na iho. I muri mai to’na faarooraa i to’na metua tane i te parauraa no ni‘a i ta’na mau ohipa pae varua rau, ua hinaaro atura Nephi ia ite i te mea ta to’na metua tane i ite. Ua hau te reira i te hinaaro noa ia mata‘ita‘i atoa—ua poʻia e ua poiha oia i te reira. Noa’tu to’na « apî roa », te vai ra to’na « hinaaro rahi hoʻi i te ite i te mau parau aro a te Atua ».6 I hiaai na Oia ia « hi‘o, e ia faaroo, e ia ite hoʻi i taua mau mea ra na roto i te mana o te Varua Maitai ».7

Te « parahi ra [Nephi] i te feruriraa i roto i [to’na] aau », ua « rave-ê-hia’tura… i roto i te Varua… i te hoê mouʻa teitei roa », i reira oia i te aniraahia, « Eaha to oe hinaaro ? » Ua ohie noa ta’na pahonoraa : « Ua hinaaro vau ia ite i te mau mea ta to’u metua i ite ra ».8 No to’na aau ti‘aturi e ta’na mau tautooraa tuutuu ore, ua haamaitaihia Nephi i te hoê ohipa maere. Ua farii oia i te hoê iteraa papû no te fanauraa, te oraraa e te Faasatauroraa o te Faaora Iesu Mesia e riro i te tupu mai ; ua ite to’na mata i te taeraa mai te Buka a Moromona e te Faaho‘i-faahou-raa mai i te evanelia i te mau mahana hopea nei—e pauroa te reira no to’na hinaaro mau ia ite no’na iho.9

Na teie mau ohipa taa ê i rotopu ia Nephi e te Fatu i faaineine ia Nephi no te mau fifi e te mau tamataraa ta’na e faaruru atu. Na te reira i faati‘a ia’na ia ti‘a itoito noa noa’tu ua tapitapi vetahi i roto i to’na utuafare. Ua ti‘a ia’na ia rave i te reira no te mea ua haapii oia no’na iho e ua ite oia no’na iho. Ua haamaitaihia oia i to’na iho iteraa papû.

E ani oia i te Atua ra

Mai ia Nephi te huru, e mea « apî roa » te peropheta Iosepha Semita i te taime « ua tupu te fifi i roto i [to’na] mana‘o » no ni‘a i te mau parau mau pae varua. No Iosepha, e taime ïa no te mana‘o « aehuehu », inaha hoʻi, ati a‘e ia’na te vai ra te mau titotitoraa e te taa ore no ni‘a i te poroʻi a te mau haapa‘oraa faaroo. Ua hinaaro oia ia ite tei hea te ekalesia mau.10 Ua faaûruhia a‘era oia e teie mau parau i roto i te Bibilia : « Te ere ra râ te hoê o outou i te ite, e ani oia i te Atua ra »,11 e ua rohi oia no’na iho ia itehia mai te pahonoraa. I te hoê poʻipoʻi nehenehe no te tau faatupuraa raau i te matahiti 1820, ua haere oia i roto i te hoê uru raau e ua tuturi i raro no te pure. No to’na faaroo e no te mea e ohipa ta te Atua no’na ia rave, ua farii Iosepha i te hoê orama hanahana no te Atua te Metua e no Ta’na Tamaiti, Iesu Mesia, e ua haapii iho oia e aha te rave atu.

Te ite ra anei outou i roto i te ohipa i tupu i ni‘a ia Iosepha i te hoê hi‘oraa ta outou e nehenehe e faa‘ohipa no te farii e aore râ no te haapuai i to outou iteraa papû ? Ua faati‘a Iosepha i te mau papa‘iraa mo‘a ia tomo i roto i to’na aau. Ua feruri maite oia e ua feruri hohonu hoʻi e ua faa‘ohipa i te reira i roto i to’na oraraa. Ei reira, ua rave oia ia au i ta’na i haapii mai. E teie te faahopearaa, te Orama Matamua hanahana—e te mau mea atoa i tae mai i muri iho. E ti‘a ia parau e, ua patu-roa-hia teie Ekalesia i ni‘a i te parau tumu e, e ti‘a i te hoê taata—te tamaroa 14 matahiti atoa—ia « ani i te Atua » e ia farii i te hoê pahonoraa i ta’na mau pure.

E no reira, e aha te hoê iteraa papû ?

Te faaroo noa nei to tatou tariʻa i te mau melo o te Ekalesia i te parauraa e, ua riro to ratou iteraa papû no te evanelia i ta ratou tao‘a rahi roa a‘e. E horo‘a mo‘a te reira no ô mai i te Atua o te tae mai na roto i te mana o te Varua Maitai. O te haapapûraa hau te reira e te aueue ore ta tatou e farii a tuatapapa ai tatou, a pure ai tatou e a ora ai tatou i te evanelia. Na te haaputapuraa o te Varua Maitai e faa‘ite papû mai i to tatou varua e, te mea ta tatou e haapii ra e e rave ra, e mea tano ïa.

Te parau nei te tahi mau taata no te iteraa papû ei pataraa mori—ua ama e aore râ ua pohe ; e iteraa papû to outou e aore râ aita. To’na vairaa mau, mai te huru te iteraa papû i te hoê tumu raau o te haere na roto i te mau matahiti i te tupuraa i te rahi. Te itehia nei te tahi o te mau tumu raau teitei roa a‘e i roto i te Redwood National Park i te pae tooʻa o te râ i Marite. Ia ti‘a outou i piha‘i iho i teie mau tumu raau rahi, e maere tatou ia feruri e, ua tupu te reira e ua rahi hoê mai roto mai i te hoê noa huero iti. Mai te reira atoa to tatou iteraa papû. Noa’tu e, e haamata te reira e te hoê noa iho ohipa pae varua, e tupu te reira e e rahi hoʻi na roto i te tau e na roto i te faaamuraa tamau e te mau farereiraa pinepine i te pae varua.

E ere atura ïa i te mea maere e, i te faataaraa mai te peropheta Alama nahea i te faarahi i te hoê iteraa papû, ua parau oia no te hoê huero tei tupu ei tumu raau. « Ia faati‘a mai outou », ta’na i parau, « ia tanuhia te huero i roto i to outou aau, inaha, mai te mea e huero mau e te maitai ra, e ia ore hoʻi outou ia huri i te reira i rapae na roto i to outou faaroo ore… inaha, e tupu ïa te reira i roto i to outou aau ; e ia ite a‘era outou i te tupuraa, e parau ai outou i roto ia outou iho e, ua faarahihia to’u Varua : oia ïa, ua haamaramaramahia to’u mana‘o, e e mea oaoa ïa ia’u nei ».12

Mai te reira noa te hoê iteraa papû i te haamata : na roto i te mau mana‘o mo‘a e te turama e te haapapû o te faa‘ite mai ia tatou e, e parau mau te parau a te Atua. Teie râ, noa’tu te faahiahia o teie mau mana‘o, e haamataraa noa te reira. Aita ta outou ohipa no te faatupuraa i to outou iteraa papû i oti—mai te ohipa faatupuraa i te hoê tumu raau « séquoia », aita atoa i oti ia oteo mai te reira mai raro i te repo. Ia tauʻa ore tatou e aore râ ia haapa‘o ore tatou i te mau muhumuhu matamua o te Varua, ia ore tatou ia faaamu i te reira na roto i te tuatapaparaa papa‘iraa mo‘a e te pure e na roto roto i te imiraa i te tahi faahou ite pae varua a te Varua, e morohi to tatou mau mana‘o haaputapu e e iti mai to tatou iteraa papû.

Mai ta Alama i parau : « Ia ore râ outou ia haapa‘o i te raau ra, e ia ore hoʻi ia haamana‘o i te faaapuraa, inaha, e ore e aahia ; e ia tae mai te veʻaveʻa o te mahana ra, e paapaahia ïa ; e no te mea aita i aahia, e oriorio ai, e ohitihia a‘era e outou, e e hurihia’tura i rapae ».13

I te rahiraa o te taime, e tupu to tatou iteraa papû mai te hoê tumu raau e tupu nei : e tupu marû noa mai, fatata eita te mata e ite, no to tatou aupuru-tamau-raa e ta tatou mau tautooraa tuutuu ore. « Ia faaapu râ outou i te parau », ta Alama i parau fafau mai, « oia ïa, ia faaapu outou i te raau, a oteo mai ai oia ra, na roto i to outou faaroo e ma te itoito rahi, e te faaoromai hoʻi, i te hi‘oraa i mua i te maa no’na ra, e aahia te reira ; e inaha, e riro te reira ei raau tupu noa’i i ni‘a e ia taea te ore mure ore ».14

I teie nei te taime ; i teie mahana te mahana

Ua haamata to’u iho iteraa papû i te tuatapaparaa e i te feruri-maite-raa vau i te mau haapiiraa tei itehia i roto i te Buka a Moromona. I to’u tuturiraa i raro no te ani i te Atua na roto i te pure haehaa, ua haapapû mai te Varua Maitai i to’u varua e, e parau mau ta’u e tai‘o nei. Ua riro teie iteraa matamua ei tao‘a haapuai i to’u iteraa papû no te tahi atu mau parau mau o te evanelia e rave rahi, inaha, mai ta te peresideni Monson i haapii : « Ia ite ana‘e tatou e, e parau mau te Buka a Moromona, e ite atoa ïa tatou e, ua riro o Iosepha Semita ei peropheta e ua ite oia i te Atua te Metua i te Ao ra e i Ta’na Tamaiti, o Iesu Mesia. E ite atoa tatou e, ua faaho‘ihia mai te evanelia i teie mau mahana hopea nei na roto ia Iosepha Semita—e tae noa’tu i te faaho‘i-raa-hia mai te Autahu‘araa a Aarona e a Melehizedeka ».15 Mai taua mahana ra, e rave rahi mau ohipa mo‘a ta’u i ite na roto i te Varua Maitai o tei haapapû faahou ia’u e, o Iesu Mesia te Faaora o te ao e e parau mau Ta’na evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai. Mai ia Alama, e ti‘a ia’u ia parau papû e, i itea taua mau mea nei ia’u iho.

E to’u mau hoa feia apî, i teie nei te taime e i teie mahana te mahana no te haapii e aore râ no te haapapû faahou no tatou iho nei e, e parau mau te evanelia. E ohipa faufaa rahi ta tatou e ti‘a ia rave. No te rave faaoti i te reira ohipa, e no te vai paruru noa i mua i te mau umeraa o te ao, o te hiti tamau noa nei, titauhia ia tatou ia roaa te faaroo o Alama, e Nephi e te tamaiti apî ra Iosepha Semita no te farii e no te faarahi i to tatou iho iteraa papû.

Mai tera diakono apî ta’u i faahiti arauaʻe ra, ua faahiahia vau i te peresideni Monson no to’na iteraa papû. E au te reira i te hoê tumu raau « séquoia » teitei roa, e oia’toa, i titauhia i te iteraa papû o te peresideni Monson i te tupu e i te rahi na roto i te tau. E nehenehe ta tatou ia ite no tatou iho nei, mai te peresideni Monson te huru, o Iesu Mesia to tatou Faaora e te Taraehara o te ao, o Iosepha Semita te peropheta no te Faaho‘i-faahou-raa, tae noa’tu te faaho‘i-faahou-raa o te autahu‘araa a te Atua. Te mau nei tatou i teie autahu‘araa mo‘a. E mata na tatou ia haapii i teie mau mea ma te ite mai i te reira no tatou iho nei, o ta’u ïa pure haehaa na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.