2010–2019
Faaineinehia ma te rave‘a aore i itea na
Atopa 2014


Faaineinehia ma te rave‘a aore i itea na

Ia faaineine tatou no te farii ma te ti‘amâ i te mau oro‘a faaora, hoê topata i muri mai i te tahi, e no te haapa‘o i te mau fafauraa e au i te reira ma to tatou aau atoa.

I te hoʻiraa mai ta maua tamahine apî roa a‘e i te fare mai to’na mahana matamua i te fare haapiiraa, ua ani atu vau, « Ahani, e aha te huru ? »

Ua pahono mai oia, « Maitai ».

I te mahana râ no muri iho, i to’u faaararaa ia’na no te haapiiraa, ua tufene oia i to’na rima ma te amuamu mai, « Ua haere a‘ena vau i te haapiiraa ! » Ia hi‘ohia, aita paha vau i faaineine e aore râ i faataa maitai ia’na e, e ere te haereraa haapiiraa i te hoê noa mahana, e pae râ mahana i te hepetoma e e rave rahi, rave rahi roa matahiti.

E feruri na tatou no ni‘a i te parau tumu no te faaineineraa, e e feruri tatou i teie mau hi‘oraa i muri nei. Tei roto outou i te piha tiretiera i te hiero e te ite ra outou i te tahi mau vahine e tane faaipoipo-apî-hia, te faatomo e te faahaerehia ra ratou ma te tura ; e te tia‘i ra ratou ia faaipoipohia ratou no te tau e a muri noa’tu. Te tomo mai nei te hoê vahine faaipoipo-apî-hia i roto i te piha tiretiera, to’na rima i roto i te rima o to’na hoa here. E ahu tano noa i ni‘a ia’na, te ahu uouo o te hiero, e te itehia ra i ni‘a i to’na mata ataata te marû e te hau e te mahanahana. Ua tano noa to’na rouru, aita i rahi roa. Te parahi ra oia, te hi‘o ra ati a‘e ia’na, ei reira, putapu ihora oia. E au e, to’na roimata, no to’na maere e to’na tura no teie vahi i reira oia e no te oro‘a mo‘a hoʻi ta’na e tia‘i i piha‘i iho i te hoa iti here o to’na oraraa atoa. E au e, te parau mai nei to’na huru e, « Auê to’u mauruuru i te parahiraa i roto i te fare o te Fatu i teie mahana, ua ineine au no te haamata i te hoê tere mure ore e te hoê hoa here mure ore ». E au e, ua faaineinehia oia no te hoê mea rahi a‘e i teie noa hoê mahana.

Aita i maoro a‘enei, ua vaiiho ta maua mootua tamahine iti i te hoê nota i ni‘a i to’u turoʻa o tei na ô mai : « Te hoê mea tei puta mai i te tomoraa’tu vau i roto i te hiero, o te varua hau ïa, te varua here e vai ra… E nehenehe i te taata ia haere i te hiero no te farii i te faaûruraa ».1 Ua tano roa oia. E nehenehe ta tatou ia farii i te faaûruraa e te heheuraa i roto i te hiero—na reira atoa te mana no te faaruru i te mau fifi o te oraraa. Te mea ta’na e haapii ra no ni‘a i te hiero a haere tamau ai oia no te afaʻi i te i‘oa o to’na fetii no te mau bapetizoraa e te mau haamauraa i roto i te hiero, e faaineine ïa te reira ia’na ia farii i te tahi atu mau oro‘a, fafauraa e haamaitairaa o te hiero, no’na e no ratou i ô mai i te paruru.

Ua haapii Elder Russell M. Nelson, « Mai te mau hiero tei faaineinehia no te mau taata, titauhia i te mau taata ia faaineine ia ratou no te hiero ».2

Te tai‘o faahou nei au no ni‘a i te tapena Moroni i roto i te Buka a Moromona, e ua faahaamanaʻohia mai te hoê o te mau ohipa rahi roa a‘e ta Moroni i rave, o te faaineine-maite-raa i te mau ati Nephi ia aro i te nuu riʻariʻa a te ati Lamana. Ua faaineine maitai roa oia i to’na taata e te tai‘o nei tatou, « Inaha râ, ua maere roa [te mau ati Lamana] i te mea ua ineine [te mau ati Nephi], ma te mau rave‘a aore i itea na ».3

Ua vai noa to’u feruriraa i ni‘a i tera parau, « ua ineine… ma te mau rave‘a aore i itea na ».

Nahea i te faaineine maitai a‘e ia tatou no te mau haamaitairaa o te hiero ? Ua haapii te Fatu, « E teie faahou â, e horo‘a’tu vau ia outou te hoê hoho‘a i te mau mea atoa ».4 E hi‘o na tatou i te hoho‘a i roto i te irava o te tauturu mai ia tatou ia faaineine maitai. I roto i te faaineineraa a Moroni i mua i te enemi, ua titauhia te rave-maitai-raa ma te tamau e te haapa‘o maitai, e titau-atoa-hia te reira i ô nei.

E au e, eita roa vau e fiu i te parabole nehenehe a te Faaora no na paretenia paari e pae e na paretenia maamaa e pae. Noa’tu te parau nei teie parabole no te faaineine no te Tae-piti-raa mai o to tatou Faaroa, e nehenehe atoa râ ia faa‘ohipa i te reira no te faaineine no te mau haamaitairaa o te hiero, o te nehenehe e riro mai ei tamaaraa pae varua rahi no te feia ineine maitai.

I roto i te Mataio 25 te tai‘o nei tatou :

« E au te basileia o te ao i na paretenia tino ahuru i reira, tei rave i ta ratou mau lamepa e haere atura ia farerei i te tane faaipoipo.

« E feia paarii e toopae, e maamaa hoʻi e toopae…

« [O te] feia paari ra, ua hopoi i ta ratou mau lamepa ma te mori atoa i roto i ta ratou mau farii.

« Te maoro ra râ taua tane faaipoipo apî ra, tiaruhe paatoa ihora ratou e ma‘iri ihora te taʻoto.

« E tae a‘era i te tuiraa po ra, o te pii maira, Inaha, te haere mai nei te tane faaipoipo apî nei, e haere outou ia farerei atu ia’na.

« Ua ti‘a a‘era te mau paretenia’toa ra i ni‘a, ua faanehenehe ihora i ta ratou mau lamepa.

« Ua parau atura te feia maamaa ra i te feia paari, Ho mai i te tahi vahi i ta outou mori na : te pohe nei hoʻi ta mattou mau lamepa.

« Ua parau maira râ te feia paari, na o maira, Eiaha, o te ore hoʻi o te navaʻi ia opere na tatou atoa ; e haere râ outou i te feia hoo ra hoo atu ai i ta outou iho.

« E te haere atura ratou e hoo ra, tae maira taua tane faaipoipo apî ra, e te feia i ineine ra, haere atura ïa e oia’toa i roto i te oro‘a faaipoiporaa, e opanihia ihora te uputa.

« E muri a‘era, ua haere maira te tahi pae paretenia ra, ua na o maira, E te Fatu, e te Fatu, a iriti a‘e na ia matou.

« Ua parau atura râ oia, na o atura, Aore au i ite ia outou, oia mau ta’u e parau atu ia outou na ».5

Aita vau e mana‘o ra e, aita te taata, ratou ihoa râ e aau marû, i oto no teie feia apî tamahine maamaa. E te vai nei vetahi o tatou te hinaaro ia parau i te tahi atu nau feia apî tamahine e, « Eita anei ta outou e nehenehe e opere, ia oaoa te taatoaraa ? » E feruri na râ tatou. E aamu teie ta te Faaora i faati‘a, e o Oia te parau nei e pae « paari » e e pae « maamaa ».

A feruri ai tatou i teie parabole ei hoho‘a no te faaineineraa no te hiero, a feruri atoa na i te mau parau a te hoê peropheta i te mau mahana hopea nei tei haapii e, « eita e nehenehe e opere i te mori no te faaineineraa pae varua ».6 Ua tauturu mai te peresideni Spencer W. Kimball ia maramarama no te aha eita e nehenehe i teie na feia apî tamahine « paari » e pae e opere i te mori o ta ratou lamepa i te feia apî tamahine « maamaa » e ua parau oia : « E tuu te haereraa i te pureraa oro‘a i te mori i ta tatou lamepa, hoê topata i muri mai i te tahi na roto i te mau matahiti. Te haapaeraa i te maa, te pure utuafare, te hahaereraa utuafare, te haavîraa i te hiaai o te tino, te pororaa i te evanelia, te tuatapaparaa i te mau papa‘iraa mo‘a―ua riro teie mau ohipa haamoʻaraa e haapa‘oraa ei topata i roto i te farii. Te mau ohipa hamani maitai, te aufauraa i te mau ô e te tufaa ahuru, te mau mana‘o e te mau ohipa viivii ore―te reira atoa, te tuu atoa nei i te mori ta tatou e nehenehe e faaî i te lamepa pau i te tuiraa po ».7

Te ite ra anei outou i te hoho‘a no te faaineineraa―hoê topata i muri mai i te tahi―o te nehenehe e tauturu ia tatou a feruri ai tatou nahea i te rave maitai a‘e i ta tatou faaineineraa no te farii i te mau oro‘a no tatou iho e no vetahi ê ? E aha te tahi mau mea iti e te ohie e rave no te tuu faahou mai i te mau topata pae varua faufaa rahi i roto i ta tatou lamepa no te faaineineraa ?

Te haapii nei tatou mai roto mai ia Elder Richard G. Scott, « e titauraa rahi te parau ti‘a o te taata iho no te oaoaraa i te mau haamaitairaa o te hiero… E riro te huru parau ti‘a i te hamani-maitai-hia i roto i te hoê oraraa no te mau ma‘itiraa tano e te tamau noa tei faatumuhia i ni‘a i te mau haapiiraa a te Fatu ».8 E mea au na’u te parau tamau noa. E vai tamau noa, oia hoʻi e vai aueue ore, tamau noa e te nehenehe e ti‘aturi atu. Auê ïa tatararaa papû no te parau tumu o te parau ti‘a !

I roto i te « Bible Dictionary », te faahaamanaʻohia ra e : « O te fare noa te nehenehe e faaau i te hiero i te huru moʻaraa ».9 Ua tuʻati anei teie faahoho‘araa i to tatou fare e nohoraa tatuhaa ? Aita i maoro a‘enei, ua haere mai te tahi tamahine iti no to matou paroisa i to matou fare. No te mea no hoʻi noa mai nei to’na taea‘e mai te misioni, ua ani au ia’na e aha te huru to’na hoʻiraa mai. Ua parau mai oia e mea au roa, i te tahi râ taime e ani mai oia ia haamărûhia te puai o te pehe. Ua parau oia, « e ere hoʻi i te pehe faufau ! » E mea tano paha ia hi‘opoʻa maitai tatou i teie nei e ananahi no te haapapû e, ua riro anei to tatou fare ei vahi no te faaineine ia tatou ia putapu i te Varua. Ia faaineine tatou i to tatou utuafare ia riro mai ei vahi e parahi mai te Varua, e riro ïa tatou i te faaineine atoa mai i te mana‘o e « tei te fare tatou » ia tomo atu tatou i roto i te fare o te Fatu.

Ia faaineine tatou ia tatou iho no te tomo i roto i te hiero ma te ti‘amâ, e ua haapa‘o maitai tatou i te mau fafauraa o te hiero, e tuu mai te Fatu « i te mau haamaitairaa e rave rahi »10 i ni‘a ia tatou. Aita i maoro a‘enei, ua faatahuri rii to’u hoa rahi o Bonnie Oscarson i te hoê irava i te na ôraa’tu oia, « No te rahi i titauhia’tu, e rahi atu â ïa tei tuuhia’tu ».11 Aita e nehenehe e parau tano faahou’tu ! No te mea te haere mai nei tatou i te hiero no te farii i te mau hamaitairaa mure ore, eiaha tatou e hitimahuta e titauhia mai te hoê faatureraa teitei a‘e no te farii i teie mau haamaitairaa. Ua haapii Elder Nelson : « No te mea e fare na te Fatu te hiero, Na’na i faataa i te mau faatureraa no te tomo mai. E tomo mai te hoê taata ei manihini No’na. Ua riro te mauraa i te hoê parau faati‘a hiero ei hoê faufaa rahi roa ino e te hoê tapa‘o ta te rima e nehenehe e fafa no to tatou haapa‘oraa i te parau a Atua e a Ta’na mau peropheta ».12

Te faaineine nei te te mau maʻona rahi o te ao e te mau piahi parau tuʻite taote rahi o te ao e rave rahi hora e mahana e hepetoma e avaʻe e matahiti atoa hoʻi. Titauhia te topata faaaineineraa o te mahana tata‘itahi no te tapae i ni‘a roa. Hoê â huru no te feia tei hinaaro ia farii i te faateiteiraa i roto i te basileia tiretiera, titauhia ia ratou ia ora i te faatureraa teitei a‘e no te haapa‘o o te tae mai na roto i te faa‘ohiparaa i te viretu no te haapa‘o i tera mahana e tera mahana e tera topata e tera topata.

A tuu tamau noa ai tatou i te mori ma te rave maitai, hoê topata i muri mai i te tahi, i roto i ta tatou lamepa pae varua, na roto i te raveraa i teie mau mea iti na‘ina‘i e te ohie, e nehenehe ta tatou lamepa ia « faanehenehehia… e ia ama noa hoʻi »13 na roto i te faaineineraa faahiahia. Aita i maoro a‘enei, ua parau mai ta’u tane, e peresideni tĭtĭ oia, e nehenehe roa ta’na e parau ia ineine e ia ti‘amâ ana‘e te hoê taata no te tomo i roto i te hiero, no te mea e « turama ratou i te piha » ia haere mai ratou e tii i te parau faati‘a no te hiero.

I roto i te pure haamoʻaraa o te hiero no Kirtland, ua ani te peropheta Iosepha Semita i te Fatu e, « ia ti‘a i te mau taata atoa o te tomo mai i ni‘a i te uputa o te fare no te Fatu ia ite i to oe mana… ia tupu mai hoʻi ratou i roto ia oe, e ia farii i te îraa no te Varua Maitai… e ia faaineinehia hoʻi no te noaa mai i te mau mea atoa i hinaarohia ra ».14

O ta’u nei pure e, ia riro te haereraa i te hiero no tatou ei ohipa rahi a‘e i te ohipa no te hoê noa mahana. Ia faaineine tatou no te farii ma te ti‘amâ i te mau oro‘a faaora, hoê topata i muri mai i te tahi, e no te haapa‘o i te mau fafauraa e au i te reira ma to tatou aau atoa. E a na reira ai tatou, ua ite au e, e farii mai tatou i te mau haamaitairaa tei parau-fafau-hia mai no te îraa o te Varua Maitai e no te mana o te Fatu i roto i to tatou mau fare e oraraa tata‘itahi. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.