2010–2019
Ta tatou iho utuuturaa i te taata
Atopa 2014


Ta tatou iho utuuturaa i te taata

E ti‘a i te here o Iesu Mesia ia riro mai ei arata‘i no tatou, ia ti‘a hoʻi ia tatou ia ite i te mau hinaaro o te feia o ta tatou e nehenehe e tauturu.

I roto i Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, ua horo‘ahia mai ia tatou te rave‘a e te haamaitairaa ia tavini. Mai to’u riroraa ei melo, ua tavini au i roto e rave rahi ohipa. Mai ta te taea‘e Udine Falabella, metua tane no Elder Enrique R. Falabella, i mataro i te parau, « te taata e tavini i roto i te tahi ohipa, e maitai ïa to’na no te tahi mea ; te taata aita e tavini i roto i te hoê mea, aita ïa to’na e maitai no te hoê mea ». E mea ti‘a ia tatou ia tape‘a i teie mau parau i roto i to tatou upoo e i roto i to tatou aau.

A imi ai au i te arata‘iraa i roto i ta’u taviniraa, ua itehia ia’u te tamahanahana na roto i te haamana‘oraa e, e faatumu te Faaora i ni‘a i te taata e te utuafare. Ua haapii mai To’na here e to’na aroha i te taata e, te ite nei Oia i te maitai rahi o te mau tamarii tata‘itahi a te Metua i te Ao ra, e e mea faufaa no tatou ia haapapû e, te utuutuhia nei e te faaitoitohia nei te taata tata‘itahi na roto i te evanelia a Iesu Mesia.

Te tai‘o nei tatou i roto i te mau papa‘iraa mo‘a e :

« A haamana‘o e, e faufaa rahi to te mau varua taata i to te Atua hi‘oraa mai…

« E mai te mea e hope to orua pu‘e tau mahana… e ia arata‘i mai orua, i te hoê noa a‘e varua taata ia’u nei, aue hoʻi to orua oaoa rahi i piha‘i iho ia’na i roto i te basileia o to’u Metua ! »1

E faufaa rahi to te hoê varua taata i mua i te Atua, no te mea, e mau tamarii tatou Na’na e tei roto ia tatou te faito puai no te riro mai Ia’na te huru.2

E ti‘a i te here o Iesu Mesia ia riro mai ei arata‘i no tatou, ia ti‘a hoʻi ia tatou ia ite i te mau hinaaro o te feia o ta tatou e nehenehe e tauturu. Na te mau haapiiraa a to tatou Fatu, o Iesu Mesia, e faaʻite mai ia tatou i te rave‘a. E mea na reira ta tatou iho utuuturaa i te taata i te haamata : te iteraa i te mau hinaaro, e i muri iho, te tautururaa ïa i reira. Mai ta te tuahine Linda K. Burton, peresideni rahi no te Sotaiete Tauturu, i parau ra, « a hi‘o na mua, i muri iho, a tavini ».3

Ua riro te peresideni Thomas S. Monson ei hi‘oraa rahi no teie parau tumu. I te ava‘e tenuare 2005, na’na i peresideni i te hoê amuiraa na te feia faatere no te autahu‘araa i Puerto Rico, e ua faaʻite mai oia e mea nahea te Faaora e To’na mau tavini raveraa i te ohipa taviniraa na roto i te utuuturaa ratou iho i te taata. I te faaotiraa taua pureraa nehenehe ra, ua haamata a‘era te peresideni Monson i te aroha i te mau ti‘a faatere atoa o te autahu‘araa i roto i te amuiraa. I te hoê taime, ua ite a‘era oia e, te hi‘o noa maira te hoê ti‘a faatere na te atea, oia ana‘e.

Ua faaatea’tura te peresideni Monson i te pŭpŭ, no te haere i piha‘i iho i taua taea‘e ra, e ua paraparau atura ia’na. Ma te aau putapu, ua parau maira o José R. Zayas ia’na e, ua riro to’na tapiriraa’tu i piha‘i iho ia’na ei semeio, e ei pahonoraa i te mau pure ta raua ta’na vahine o Yolande i pûpû hou a tupu ai te putuputuraa. Ua parau maira oia i te peresideni Monson e, e mea ino roa ta’na tamahine, e te vai nei ia’na ra te hoê rata na ta’na vahine o tei hinaaro ia horo‘ahia’tu i te peresideni Monson ra. Ua parau te taea‘e Zayas i ta’na vahine e, eita e nehenehe, no te mea, e mea ohipa roa te peresideni Monson. Ua faaroo noa te peresideni Monson i te aamu e ua ani atura i te rata, e ua tai‘o a‘era i te reira ma te muhu ore. I muri iho, ua tuu atura oia i te reira i roto i te pute o to’na pereue e ua parau atura i te taea‘e Zayas e, na’na e haapa‘o i ta raua aniraa.

I roto i teie hi‘oraa, na to tatou Fatu o Iesu Mesia i haaputapu i taua utuafare ra, na roto i To’na tavini. Te ti‘aturi nei au e, e tano te mau parau a te Faaora i roto i te parabole no te taata Samaria maitai i ni‘a ia tatou : « E haere oe, e na reira atoa ».4

I te 21 no setepa 1998, ua ta‘iri te mata‘i rorofa‘i Georges ia Puerto Rico, e ua ino roa te fenua. Ua faaea noa vau e te tuahine Martinez e ta maua mau tamarii e pae, i roto i to matou fare, no te paruru ia matou i taua vero rahi ra e i te puai o te mata‘i rorofa‘i. Tera râ, e piti hepetoma to matou vai-noa-raa aita e pape tahe e aita e uira.

I te pauraa ta matou pape inu, e mea fifi roa ia roaa faahou mai. Eita roa’tu e mo‘ehia ia’u te mau taea‘e tei tauturu mai ia matou na roto i te afa‘iraa mai i taua pape faufaa rahi ra, eita atoa e mo‘ehia ia’u te rave‘a here o te taviniraa a te mau tuahine ia matou.

Ua tae mai o Germán Colón i to matou fare no te afa‘i mai i te hoê faarii pape na ni‘a i te hoê pereoo pani. Ua parau mai oia ia matou e, ua rave oia i teie ohipa no te mea, ia au i ta’na mau parau, « ua ite au e, e mau tamarii na‘ina‘i ta orua o te hinaaro i te pape ». Tau mahana i muri mai, ua faauta te taea‘e Noel Muñoz e te taea‘e Herminio Gómez e toru faarii pape rarahi i ni‘a i te pereoo pani. Ua tae mai raua i to matou fare ma te mana‘o-ore-hia, e ua faaî i te mau mohina pape inu atoa e vai ra, e ua ani atoa i te mau taata na piha‘i iho mai ia matou ia faaî atoa i ta ratou mau mohina.

Ua pahonohia ta matou mau pure na roto i ta ratou iho utuuturaa i te taata. E itehia i ni‘a i te hoho‘a mata o teie na taea‘e e toru te here o Iesu Mesia ia matou, e ua horo‘a mai ta ratou taviniraa―oia hoʻi, ta ratou iho utuuturaa i te taata―hau atu i te pape inu i roto i to matou oraraa. No te tamaiti e aore râ, te tamahine a te Atua, e mea faufaa no’na ia ite e, te haapa‘o nei e te ara nei te taata i ni‘a i to’na oraraa maitai.

Te faaʻite papû nei au ia outou e, ua ite te Metua i te Ao ra e to tatou Fatu o Iesu Mesia, ia tatou tata‘itahi. No reira, te horo‘a mai nei Raua i te mau mea e hinaarohia e tatou, ia ti‘a hoʻi ia tatou ia farii i te rave‘a no te titau i to tatou faito puai hanahana. I ni‘a i te e‘a, te tuu nei Raua i te taata o te tauturu ia tatou. I muri iho, ia riro ana‘e mai tatou ei mauhaa i roto i to Raua rima, e ti‘a ia tatou ia tavini e ia tauturu i te feia ta Raua e faaʻite mai ia tatou na roto i te heheuraa.

Na roto i te reira e ti‘a ai i te Fatu ia Iesu Mesia ia toro i te rima i te mau tamarii atoa a te Metua i te Ao ra. E haaputuputu te tia‘i mamoe maitai i Ta’na mau mamoe. E na reira Oia tata‘i hoê mai te mea e, e faaohipa maitai ratou i to ratou ti‘amâraa―i muri a‘e i te faarooraa i te reo o Ta’na mau tavini e te fariiraa i ta ratou utuuturaa. Ei reira ratou e ite ai i To’na reo, e e pee atu ratou Ia’na. Tei roto teie huru utuuturaa ta tatou iho i te taata i te parau no te haapa‘oraa i ta tatou mau fafauraa no te bapetizoraa.

Oia atoa, na roto i te riroraa ei hi‘oraa maitai no te hoê pĭpĭ a Iesu Mesia, e riro te reira ei rata maitai roa a‘e na tatou no te faaʻite atu ia tatou i te feia o ta tatou e nehenehe e faaʻite i Ta’na evanelia. Mai te mea e, e hamama tatou i to tatou vaha e e faaʻite hoʻi i te evanelia a Iesu Mesia i faaho‘i-faahou-hia mai, e riro ïa tatou ei « mau tia‘i mamoe mono Na’na, no te faaamu i te mamoe o Ta’na aua e te mau arenio o Ta’na na’na »5 ; e riro ïa tatou ei « feia paruparu e te mea ite ore hoʻi »6 ei « ravaai taata ».7

Aita ta tatou taviniraa e ta tatou iho utuuturaa i te taata i ta‘otihia no te feia e ora noa nei i ni‘a i teie fenua. E nehenehe atoa tatou e rave i te ohipa no tei pohe―no ratou o te ora nei i roto i te ao varua, o tei ore i farii i te rave‘a no te farii i te mau oro‘a no te faaoraraa o te evanelia a Iesu Mesia, a ora ai ratou i te tahuti nei. E nehenehe atoa tatou e papa‘i i te hoê buka aamu e ia papa‘i i te mau aamu o to tatou utuafare no te faafariu i te aau o te feia ora i ni‘a i te feia ora―e tae noa’tu i te aau o te feia ora i ni‘a i to ratou mau tupuna. E rave‘a te reira no te taamu i to tatou utuafare, tera u‘i e tera u‘i, i roto i te mau taatiraa mure ore. Mai te mea e, e na reira tatou, e riro tatou ei mau « faaora… i ni‘a i te mou‘a no Ziona ».8

Ua farii tatou i te rave‘a taa ê no te riro ei mauhaa i roto i To’na rima. E nehenehe ta tatou e na reira i roto i to tatou faaipoiporaa, i roto i to tatou utuafare, i rotopu i to tatou mau hoa, e i rotopu i to tatou mau taata tupu. Tera ïa ta tatou iho utuuturaa i te taata ei mau pĭpĭ mau na Iesu Mesia.

« E e haaputuhia to te mau fenua atoa i mua i to’na aro : e na’na e faataa ia ratou mai te tiai mamoe e faataa i te mamoe i te puaaniho ra :

« E e tuu oia i te mamoe i ta’na rima atau, e te puaaniho i te rima aui.

« Ei reira te arii e parau a‘e ai i tei ta’na rima atau ra, a haere mai outou, e te feia i faaorahia e tau Metua, e parahi i te basileia i haapa‘ohia no outou mai te hamaniraa mai o te fenua nei ra :

« I poia na hoʻi au, e ua horo‘a mai outou i te maa na’u ; i poihâ na vau e ua faainu mai outou ia’u ; e taata ê au, e ua ite mai outou ia’u :

« I veve na vau, e ua faaahu mai outou ia’u ; i pohe na vau i te ma‘i, e ua utuutu mai outou ia’u ; i roto vau i te tapearaa, e ua haere mai outou ia’u ra.

« Ei reira te feia parau-ti‘a ra e na ô a‘e ai te parau ia’na, e te Fatu, i nafea matou i ite ai ia oe i te poiaraa, e ua faaamu ia oe ? e te poihâraa, e ua faainu atu ia oe ?

« I nafea matou i ite atu ai ia oe, e e taata ê, e ua ite atu ia oe ? e te veveraa, e ua faaahu ia oe ?

« I nafea matou i ite atu ai ia oe i te poheraa i te ma‘i, e i roto i te tapearaa, e ua haere atu ia oe ra ?

« E na ô a‘e te arii i te parau ia ratou, na ô a‘era, oia mau ta’u e parau atu ia outou nei, o outou i na reira i te hoê taea‘e iti ha‘iha‘i roa i roto i tau mau taea‘e nei, ua na reia mai ïa outou ia’u ».9

Te pure nei au ia na reira atoa tatou, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.