Conferencia General
Rrestaurasiõ ára ha aragua
Conferencia General Octubre 2021-pegua


Rrestaurasiõ ára ha aragua

Ñaikotevẽ pe tesape yvagagua tosyry meme ha ára ha ára. Ñaikotevẽ umi “ñembopyahu ára.” Rrestaurasiõ personal ára.

Ñande’aty ko dia de reposo pyhareve porãitépe ñañe’ẽ haĝua Cristo-gui, javy’a haĝua iñevanhéliope, ha jajepytaso ha ñañemombarete ojupe jaguatávo ñande Salvador “rapére”.1

Jesucristo Tupao Santokuéra Ára Pahapegua miembro ramo, ñande’aty upeva’erã káda dia de reposo pe ary pukukue. Ndaha’éirõ tupaogua miembro, romoĝuahẽ porãvéntema ha oreaguyje peẽme pejoaju haguére orendie ñatupãitũ haĝua pe Salvador-pe ha ñañemoarandu Chugui Peẽicha avei, roñeha’ã hína, imperfectamente jepe, oiko haĝua orehegui angirũ, vesíno ha tekove iporãvéva,2 ha roñeha’ã rojapo upéva rosegívo Jesucristo rembiecharã.

Imágen – Ta’anga
Pe Salvador Jesucristo

Roha’arõ tapeñandukuaa ore testimonio añeteguaha. ¡Jesucristo oikove! Ha’éngo Tupã oikovéva Ra’y ha oisãmbyhy profetakuérape ko yvy ári ñande arakuérape. ¡Roinvita opavavépe ou, ohendu haĝua Tupã ñe’ẽ ha opartisipa Ipy’aporãgui! Ame’ẽ testimonio personal Tupã oĩha ñande’apytépe ha Ha’e añetehápe oñemo’aĝuíta opa umi oñemo’aĝuiĩva Hese rehe.3

Oreve ĝuarã peteĩ onór roguatávo penendie pe Salvador discipulado rape po’i ha ikare’ỹvare.

Pe jeguata kare’ỹ rembiapoporã

Oĩ peteĩ teoría oje’e jey jeýva hénte ndoikuaáiva mo’õpa oho oguata jereha. Nda’aréi, umi científico Instituto Max Planck-gua Cibernética Biológica-rã ohechauka upe teoría. Ogueraha hikuái umi paricipante-pe peteĩ ka’aguy ypytũme ha ome’ẽ chupekuéra momarandu isensíllova: “Peguata línea kare’ỹme.” Ndaipórikuri markakuéra ojehechakuaáva. Umi participante odependeva’erã isentido de dirección añóguinte.

¿Mba’épa pepensa ojapókuri hikuái?

Umi científico okonklui: “Hentekuéra añetehápe oguata jere ndoguerekóirõ techaukaha ojeroviakuaávare ijeguatápe.”4 Oñeporandúvo chupekuéra uperire, oĩ participante he’íva jerovia reheve ndojedesviaihague ni michĩmi. Ha katu jepe tuicha ijerovia, pe GPS ohechauka oguata hague hikuái área rehe oguerekóva 20 metro rupi idiámetrokue.

¿Mba’ére hasyete ñandéve jaguata kare’ỹme? Oĩ umi investigador oimo’ãva ha’eha umi desviasiõ michĩ ha haimete ndojehechakuaáiva oĩva pe yvýpe ojapóva pe diferencia. Ambuekuéra oimo’ã ha’eha opavave jaguerekógui peteĩ tetyma imbarete’ivéva ambuévagui. Upevére, “ikatu hasy ñandéve jaguata kare’ỹme “ndojeikuaaporãigui mo’õ gotyopa ha’e kara’ỹme.”5

Taha’e ha’éva mba’érepa, kóva ningo pe naturaleza humana: ndajaguerekóirõ márka jajeroviaakuaávare, ñasẽ pe tapégui.

Ñasẽvo tapégui.

¿Ndaha’éipa interesante mba’éichapa umi mba’e michĩ ha namba’eguasúivaicha ikatu ojapo peteĩ diferencia tuichaite ñande rekovépe?

Aikuaa upéva jehasapyre personal rupi piloto-icha. Káda añepyrũ añemo’aĝui peteĩ aeropuerto-re, aikuaákuri hetave pe che rembiapo ha’etaha ajapo meme corrección michĩva agueraha haĝua pe avión a salvo ore pista de aterrizaje roipotávape.

Ikatu peguereko peichagua jehasapyre pemanehárõ peteĩ mba’yrumỹi. Yvytu, pe tape joja’ỹ, ruedakuéra alineasiõ vai, jesareko’ỹ, ja’e’ỹre ambue conductor-kuéra ojapóva, ikatu ñaneguenohẽ pe tape jaipotávagui. Nderejesarekóirõ umi mba’ére ikatu ipahápe reguereko peteĩ ára vaiete.6

Imágen – Ta’anga
Coche pileta-pe

Kóva oho ñanderehe físicamente.

Avei oho ñanderehe espiritualmente.

Hetave umi ñemoambue ñande rekove espiritual-pe—mokõivéva iporã ha ivaíva—oiko mbeguekatu, paso a paso. Ikatu, umi Max Planck estudio-gua participante-icha, ndajahechakuaái ñasẽ vove pe tapégui. Ikatu jepe jajerovia atã jaguataha hína kare’ỹme. Ha katu añetehápe ndajaguerekóirõ umi marka ñandegia haĝua, katuete ñasẽta tapégui ha ipahápe jajetopáta umi tenda araka’eve ñaimo’ã’ỹvape.

Kóva añetete individuokuérape ĝuarã. Avei añete socieda ha tetãnguérape ĝuarã. Umi escritura henyhẽ tembiecharãgui

Jueces kuatiañe’ẽme ojehai Josué omano rire, “opu’ã hendaguépe ta’ýra kuéra … oikuaa’ỹva Tupãme ni umi mba’eta ha’e ojapova’ekue Israel rehehápe.”7

Jepe umi yvagagua intervensión oñeimo’ã’ỹva, visita, rreskate ha jegueropu’aka milagróso ohechava’ekue Israél ra’ykuéra Moisés ha Josue oikove aja, peteĩ ñemoñare’atýpe upe tavaygua osẽ pe tapégui ha oñepyrũ oguata iñakãre. Ha, por supuesto, ndohasái heta ára ohepyme’ẽ haĝua hikuái upe ojapova’ekuére.

Sapy’ánte upe ñesẽ tapégui ogueraha heta ñemoñare’aty. Sapy’ánte katu oiko ary térã jepe mésepente.8 Ha katu opavave ikatu jahasa upéva. Noimportái mba’eichaitépa imbarete raka’e umi experiencia espiritual jahasava’ekue, yvypóraicha jareko tendencia jaikorei haĝua. Upéva ha’eva’ekue pe modelo Adán ára guie aĝaite peve.

Kóva ha’e momarandu porã.

Ha katu nda’opamba’éi oĩ perdido A diferencia umi participante oguatareiva’ekue, ñande jaguereko umi marka jahechakuaa ha jajeroviakuaávare jaipurukuaáva ja’evalua haĝua ñande curso.

Ha ¿mba’épa umi marka?

Añetehápe oinklui pe ñembo’e ára ha ára ha jajepy’amongeta umi Escritura-re ha jaipuru umi tembiporu inspirado Eju, Chesegi”. Káda ára ikatu ñañemo’aĝui Tupã trono-re mirĩ ha tekojoja reheve. Jajepy’amongetakuaa umi jajapova’ekuére ha jarrevisa umi ohasava’ekue upe árape, ñamañávo ñane volunta ha rembipotáre Imba’éva resape guýpe. Ñasẽrõ tapégui, jajerure’asy Tupãme tañanemoĩ jey ha ñañekompromete jajapo porãvévo.

Imágen – Ta’anga
Pe Salvador oisãmbyhy Ijovechakuérape

Ko ára ñamaña haĝua ñandepype ha’e oportunidad jajerrekalibra haĝua. Ha’e peteĩ yvotyty jepy’amongeta rehegua ikatuhápe jaguata Ñandejára ndie ha ñañemoarandu, ñañemopu’ã ha ñañemopotĩ umi ñande Ru Yvagagua ñe’ẽ ojerrevela ha ojehaiva’ekuére. Ha’e peteĩ époka isagrádova ñanemandu’ahápe ñane konveniokuérare jasegívo Cristo-pe, ja’evaluahápe ñane akãrapu’ã ha ñañembojoja umi márka espiritual rehe Tupã ome’ẽva’ekue Ita’yrakuérape.

Pepensa upévare pende rrestaurasiõ personal ára ha araguáva ramo. Peregrino-icha oguatáva pe gloria rapére, jaikuaa mba’eichaitépa ndahasýi ñasẽ haĝua tapégui. Ha katu umi desviasiõ michĩ ikatuháicha ñanemomombyry pe Salvador rapégui, upéicha avei umi michĩ ha simple acto ñañemoĩporã haĝua ñandeguerahakuaa jey upe tapépe. Umi ypytũ oike vove ñande rekovépe, py’ỹi oikoháicha, ñane rrestaurasiõ ára ha áragua oipe’a ñande korasõ yvagagua resapépe, omimbíva ñane ángape oguenohẽvo pytũmby, kyhyje ha duda.

Timón michĩva, Yga tuicháva

Jahekárõ, añetehápe “Tupã ome’ẽta [ñandéve] kuaapy Ijespiritu Santo rupive, heẽ, pe inefable Espíritu Santo don rupive.”9 Jajerureháicha, Ha’e ñanembo’éta pe tape ha ñaneipytyvõta jasegi haĝua.

Kóva añetehápe oikotevẽ tañañeha’ã meme. Ndaikatúi ñañekontenta umi experiencia espiritual ymaguare rehe. Ñaikotevẽ peteĩ syry mante.

Ndaikatúi jajerovia ambuekuéra testimonio-re tapiaite g̃uarã. Ñamopu’ãva’erã ñanemba’etéva.

Ñaikotevẽ pe tesape yvagagua tosyry meme ha ára ha ára.

Ñaikotevẽ umi “ñembopyahu ára.”10 Rrestaurasiõ personal ára.

“Umi y omýiva” ndaikatúi “iky’a are.”11 Jaguereko potĩ meme haĝua ñane pensamiento, ha accíon, ñamýi meméva’erã!

Upéi ningo, pe evanhelio ha tupao rrestaurasiõ ndaha’éi peteĩ mba’e oikova’ekue peteĩ javénte ha opa upépe. Ha’e peteĩ proceso oiko meméva, peteĩ teĩ árape, peteĩ teĩ korasõme.

Ohasaháicha ohóvo ñande arakuéra, upéicha avei ñande rekove. Peteĩ autor omoĩ péicha: Peteĩ ára ha’e opa pe tekovéicha. Reñepyrũ rejapóvo peteĩ mba’e, ha katu ndepaha rejapóvo ambue mba’e, replanea rejapóvo peteĩ tembiaporã, ha katu araka’eve nereĝuahẽi upépe. … Ha nde rekove pahápe, opa nde rekove oreko upe kalidaite, avei Opa pende rekove oreko pe peteĩ ára forma.”12

¿Emoambuesépa nde rekove forma?

Emoambue nde ára forma.

¿Remoambuesépe nde ára?

Emoambue ko aravo.

Emoambue pe repensa, reñandu ha rejapóva ko’áĝaite.

Peteĩ timón michĩva ikatu oisãmbyhy peteĩ yga guasu.13

Umi ladrillo michĨva ikatu oñekonverti ogaguasu hechapyrãvape.

Umi yvara’ỹi michĩva ikatu oñekonverti tuichaite secuoya-kuérape.

Umi aravo’i ha aravo ojeipuru porãva ha’e umi elemento fundamental omopu’ãva peteĩ tekove ojevivi porãva. Umíva oinspirakuaa py’aporã, ñanemopu’ãkuaa umi imperfección ñeñapytĩgui ha ñandegueraha jey pe perdón ha ñemomarangatu rape redentor-pe.

Tupã umi ñepyrũ pyahugua.

Amopu’ã penendie che korasõ ame’ẽvo aguije pe oportunida pyahu, tekove pyahu ha esperansa pyahu don hechapyrãvare.

Jahupi ñane ñe’ẽpu ñatupãitu haĝua ñane Tupã ypy’aporã ha ñanderayhúvape. Añetehápe Ha’éngo peteĩ Tupã ñepyrũ pyahu rehegua. Opa Hembiapo oreko pe fin sublime ñanepytyvõvo ñandéve Ita’yrakuérape, jareko haĝua éxito pe inmortalida ha vida eterna jehekápe.14

Ikatu oiko ñandehegui tekove pyahu Cristo-pe, Tupã opromete haguére: opa ára che tavayguakuéra oñearrepentíramo aperdonáta chupekuéra umi hembiapovai cherehe”15Ha “nachemandu’amo’ãvéima umívare”16

Che hermano ha hermanakuéra, ha angirũnguéra pohayhuetéva, opavave ñañemomombyry sapy’a py’ánte.

Ha katu jahakuaa jey upe tapépe. Ikatu ñanavega ko tekove ypytũ ha py’ara’ã rupi ha jajuhukuaa pe tape ñandegueraha jeýva ñande Ru Yvagagua ñanderayhúvape jaheka ha ja’aceptárõ umi márka espiritual Ha’e ome’ẽva ñandéve, ja’acepta revelasiõ personal ha ñañeha’ã rrestaurasiõ ára ha araguáre Upéicha ñañekonvertíta ñande amado Salvador Jesucristo discípulo añetévape.

Jajapóvo upéicha Ñandejára opukavýta ñandéve. Ñandejára … nderovasáta pe yvýpe Tupã ñandejára ome’ẽtava ndéve. Ñandejára ojapóta ndehegui peteĩ tetã marangatúva Ijupe guarã,.”17

Tajaheka pe rrestaurasiõ ára ha áragua ha tañañeha’ã meme jaguata haĝua Jesucristo rapére, ha’e che ñembo’e. Jesucristo rérape. Amén.

Notakuéra

  1. Jesús ombo’e, “Che ha’e pe tape, ha añetegua ha tekove” (Juan 14:6). Pe Biblia primer siglo-pe ñemoarandurã oreko ko ñemyesakã: “Pe tape ra’anga Biblia hebrea-pe py’ỹi ojepuru oje’e haĝua ñaneñe’ẽrenduva’erãha Tupã rembiapoukapy térã rekombo’ekuérare. [tojehecha Salmos 1:116:1186:11 Kóva ha’ékuri peteĩ metáfora ojepuruva yma participación activa peteĩ jeguerovia aty, tekombo’e térã practica-pe ĝuarã. Pe comunidad de Rollos del Mar Muerto ojehero ojupe “pe tape” osegíva, he’iséva ha’ekuéra osegiha iñinterpretasĩo propia pe tapégui Tupãme ogustáva. Pablo ha umi cristiano peteĩha avei ojehero ojupe ‘pe tapépe osegíva’ [tojehecha Hechos 24:14]” (in “What the Bible Says about the Way, the Truth, and the Life,” Bible Gateway, biblegateway.com/topics/the-way-the-truth-and-the-life).

    1873-pe ojetopa peteĩ kuatiañe’ẽ ymaguare hérava “El Didache” peteĩ Jerusalén gua patriarca biblioteca Constantinopla-pe. Heta erudito oimo’ã ojehai ha ojeipuru hague siglo I pahápe. (d. C. 80–100 d. C.). Pe “Didache” Oñepyrũ ko’ã ñe’ẽ reheve: “Mokõi tape oĩ, peteĩ tekove rehegua ha ambue ñemano rehegua, ha katu tuicha diferencia oĩ umi mokõi tape apytépe. Pe tape tekove rehegua upéicharõ ha’e kóva: Peteĩha, ehayhúta Tupãme nde’apova’ekue; mokõiha, nde rapichápe ndejupéichaite” (Teaching of the Twelve Apostles, trans. Roswell D. Hitchcock and Francis Brown [1884], 3).

    Ambue fuente El comentario bíblico del Expositor-icha he’i, tupao ary ñepyrũháme, umi oaceptava’ekue Jesús-pe mesías ramo ha orreklama hikuái Ñandejára ramo ojehero ijupe ‘pe tapepegua’ [tojehecha Hechos 19:9, 23; 22:4; 24:14, 22]” (ed. Frank E. Gaebelein y otros, [1981], 9:370).

  2. Tojehecha Mosíah 2:17.

  3. Tojehecha Doctrina ha Konveniokuéra 88:63.

  4. “Walking in Circles,” Aug. 20, 2009, Max-Planck-Gesellschaft, mpg.de.

  5. “Walking in Circles,” mpg.de. Ko ta’anga ohechauka pe GPS rape umi irundy estudio participante rehegua. Tres de ellos caminaron en un día nublado. Uno de ellos (SM) comenzó a caminar mientras el sol estaba cubierto de nubes, pero después de 15 minutos las nubes se disiparon y el participante pudo ver destellos de sol. Observa cómo, una vez que el sol era visible, el andador tenía mucho más éxito en caminar una línea recta.

  6. Peteĩ trágico ehémplorã mba’éichapa peteĩ curso jejavy 2 grado-pe añónte ojapo peteĩ avión ogueraháva pasahéro tochoka yvyty Erebus rehe, Antártida-pe, ojukávo 257 persona, tojehecha Dieter F. Uchtdorf, “Cuestión de unos cuantos grados,” Liahona, May 2008, 57–60.

  7. Jueces 2:10.

  8. Cristo ovisita rire America-kuéra, umi hénte oñearrepenti añete iñangaipakuéragui, oñemongarai ha orresivi Espiritu Santo. Ha’ehápe hikuái peteĩ tavaygua oñorairõ meméva ha ijorgullósova, ko’áĝa ndaipóri joavy ni jeikovai ijapytepekuéra, ha ijoja hikuái peteĩva ambue ndive” (4 Nephi 1:2). Ko époka odura mokõi siglo rupi pe orgullo oñepyrũ mboyve ojapo hentekuéra tojei pe Tapégui. Upevére, pe desvio espiritual ikatu oiko pya’eteve. Ehémploicha, áño 50-pe umi hue oisãmbyhy aja, Mormón KuatiaÑe’ẽme, oĩkuri “py’aguapy meme ha tuicha vy’apavẽ” tavayguakuéra apytépe. Ha katu pe orgullo oike haguére tupaogua miembrokuéra korasõme, mbyky periodo irundy ary rire “ha oĩkuri avei peteĩ joavy tavayguakuéra apytépe, upéicha rupi oĩ heta tuguy ñeñohẽ” (tojehecha Helaman 3:32–4:1).

  9. Doctrina ha Konveniokuéra 121:26.

  10. Hechos 3:19

  11. Doctrina ha Konveniokuéra 121:33.

  12. Michael Crichton, Jurassic Park2015), 190.

  13. “Pejagarra umi yga ehémploicha. Tuicharõ jepe ha oñemyaña yvytu hatãre, oñeisãmbyhy peteĩ timón michĩmíre pe piloto ohosehápe” (Santiago 3:4, Nueva versión internacional).

  14. Tojehecha Moises 1:39.

  15. Mosíah 26:30.

  16. Doctrina ha Konveniokuéra 58:42.

  17. Deuteronomio 28:8–9; tojehecha avei versículo 1–7.