Conferencia General
Py’aguapy personal umi ára hasývape
Conferencia General Octubre 2021-pegua


Py’aguapy personal umi ára hasývape

Araka’eve naimba’eguasuvéi jaheka py’aguapy personal.

Nda’aréi oñe’asigna chéve adedika haĝua peteĩ pehẽngue Navoo histórico-pe. Upe asignación apytépe, ikatúkuri avisita Liberty ka’irãi, Misuri-pe. Amañávo pe ka’irãire, ajepy’amongeta umi oikova’ekue ojapóva chugui peteĩ pehẽngue imba’eguasuetéva tupao historia-pe. Umi santokuéra rekove oñemoĩ peligro-pe oúvo peteĩ orden de exterminio ome’ẽva’ekue Misuri-gua gobernador. Avei, proféta José ha sa’i iñangirũnguéra ojeiporavopyréva ojeity Liberty ka’irãime inhustamente. Peteĩ mba’érepa ñane miembrokuéra ohasa pe oposicción imbarete ha’e hetave ijapytepekuéra oñeoponegui esclavitud-pe.1 Upe ñemuña mbarete ohasava’ekue José Smith ha umi chupe osegíva ha’e peteĩ ehemplo extremo mba’éicha pe albedrio jeipuru vai ikatu ojopy ambue tapicha hekojojávape. Umi ára José ohasava’ekue ka’irãi Liberty-pe ohechauka jeiko’asy ndaha’éiha evidencia Ñandejára pochýgui ni Ha’e oipe’aha Ijehovasakuéra.

Opoko pypuku che py’áre amoñe’ẽvo proféta José Smith he’iva’ekue oĩ aja Liberty ka’irãime? ¿Moõ oime pabellón omo’ãva nde renda ñemimby?”2 José oporandu mboy árapa Ñandejára tavayguakuéra “ohasa’asýta umi jejahéi ha jejopy vai”3

Imágen – Ta’anga
Elder Cook ovisitávo Liberty ka’irãi

Añembo’ývo Liberty Ka’irãime, oguapy’asy che py’áre amoñe’ẽvo Ñandejára mbohovái: “Che ra’y, toĩ py’aguapy ne ángape; nde jehasa’asy ha jeiko’asy nda’aremo’ãi; ha upérõ, regueropu’aka porãrõ, Tupã nderupíta yvate.”4 Ojehechakuaaporã oposisiõ ikatu ñanemoporãve peteĩ destino ijapyra’ỹva ha yvagagua5

Pe Salvador ñe’ẽnguéra hechapyrãitéva “Che ra’y, toĩ py’aguapy ne ángape”6 ipu meme chéve ĝuarã ha imba’eguasu ñande árape ĝuarã. Umíva chemomandu’a Iñehekombo’e Idiscipulokuérape Iministerio terrenal aja.

Cristo jehasa’asy mboyve Jardín de Getsemaní ha kurusúpe, omanda Ijapostolkuérape “Pejohayhu ojupe; che pohayhu haguéicha”7 ha upéi omoamgapyhy chupekuéra ko’ã ñe’ẽ reheve: “Py’aguapy aheja peẽme. Che Py’a guapy ame’ẽ peẽme, ha name’ẽi múndo ome’ẽháicha. Ani pene korasõ ojepy’apy térã pekyhyje.”8

Peteĩ pe Ñandejára ha Salvador Jesucristo título hechapyrãvéva ha’e “Principe de paz.”9 Ipahápe ningo Irreino oñemoĩta oinkluívo py’aguapy ha mborayhu.10 Ñaha’arõ’asy pe Mesías rreinado milenario.

Jaguerekórõ jepe pe rreinado milenario visiõ, jaikuaa mundo py’aguapy ha tekojoja ndaipori memeiha ñande arakuérape.11 Che rekovépe araka’eve ndahechaiva’ekue tuichave falta de cortesía. Jajejapi pochy, ñe’ẽ argel, ñorairõ, ha tembiapo vai reheve ombyaíva py’aguapy ha tranquilidad.

Noñeprometei ni ndojeasegurái ñandéve oĩtaha py’aguapy ko múndope Jesucristo jeju mokõiha peve. Pe Salvador, ohekombo’e Ijapóstolkuérape Imisiõ terrenal ndohupytymo’ãiha py’aguapy universal. Ha’e ombo’e: “Ani peimo’ã ajuhague amondo haĝua py’aguapy yvy ári.”12 Py’aguapy universal ndaha’éikuri parte pe Salvador ministerio terrenal ñepyrũgui. Py’aguapy universal ndaipóri ko’áĝagua árape.

Upevére, py’aguapy personal ikatu ojehupyty, oĩrõ jepe pochy, ñorairõ ha divisiõ ñandedesviáva ha ombyai ñande múndo ko’áĝagua. Araka’eve naimba’eguasuvéi jaheka py’aguapy personal. Peteĩ himno iporã ha jahayhuetéva ojehaíva umi mitãrupupe ĝuarã hermano Nik Day rupive ojetitula “Py’aguapy Cristo-pe” he’i “Ndaipori vove py’aguapy yvy ári, oĩ py’aguapy Cristo-pe.”13 Jajehovasa jarekóvo upe himno COVID-19 pandemia mundial mboyvete.

Ko himno ohechauka porã pe py’aguapy jehupytysete ha omoĩ énfasis hokopete py’aguapy oñemopyendaha Jesucristo rekove ha Imisiõme. Presidente Joseph F. Smith omomarandu: Araka’eve noĩmo’ãi ko múndope pe py’aguapy ha mborayhu espíritu … tekovekuéra ohupyty peve Tupã añetegua ha Imensáhe …, ha ohechakuaa Ipu’aka ha autorida ha’éva divíno.”14

Jepe ndajahejamo’ãi umi ñeha’ã jahupyty haĝua py’aguapy universal, ojeasegura ñandéve ikatuha jahupyty py’aguapy personal, Cristo ombo’eháicha. Ko principio oñemomarandu Doctrina ha Konveniokuérape: “Pe’aprende, porãve, ojapóva tembiapo ijojáva ohupytýta igalardon, heẽ, py’aguapy ko mundo-pe, ha vida eterna pe mundo oúvape.”15

¿Mba’épa umi tekojoja rembiapo ñanepytyvõtava ñambohovake haĝua umi joavy, ñambogue ñorairõ ha jajuhu py’aguapy ko múndope? Opaite Cristo rekombo’ekuéra oho pegotyo. Amombe’úta umi chéve ĝuarã imba’eguasuvéva.

Peteĩha: Pehayhu Tupãme, Pevivi Hembiapoukapykuéra ha peperdona opavavépe.

Presidente George Albert Smith ha’ékuri tupaogua Presidente 1945-pe. Ojeikuaakuri chupe, umi ary oservi aja Apóstol-cha, peteĩ líder ohayhúva py’aguaapy ramo. Umi 15 arýpe ha’e mboyve Presidente, pe tuicha depresiõ mundial desafio ha py’ara’ãnguéra, ha uperire pe ñemano ha ñehundi oikóva Guerra Mundial Mokõiháme, ha’ékuri opa mba’e ha py’aguapy katu nahániri.

Guerra Mundial Mokõiha opa rire, conferencia general peteĩháme Presidente ramo octubre 1945-pe, presidente Smith omomandu’a santokuérape pe Salvador invitación jahayhu haĝua ñande rapichakuérape ha ñaperdona haĝua ñande rayhu’ỹhakuérape, ha upéi ombo’e: “Upéva ha’e pe espiritu opa Santokuéra Ára Pahaapegua oñeha’ãva’erã oreko oha’arõrõ oñembo’y Henondépe peteĩ ára ha ohupyty Ipógui peteĩ ñemoĝuahẽporã ógape.”16

Mokõiha: Peheka umi Espiritu yva.

Apóstol Pablo ikuatiañe’ẽme umi Galatas-pe ohechauka diferencia oĨva umi tekojoja rembiapo ñandekalifikáva jahupyty haĝua Tupã rreino ha umi tembiapo ikatúva, arrepentimiento’ỹre ñandedeskalifika apytépe. Umi ñandekalifikáva apytépe oĩ umi Espiritu yva: “mborayhu, vy’apavẽ, py’aguapy, longanimida, marangatu, py’aporã, jerovia, tekopochy’ỹ ha akãguapy.”17 Pablo avei omoinge jagueraha ojupe umi mba’epohýi ha nañanekane’õi jajapohaguégui iporãva.18 Umi tekojoja’ỹva rembiapo apytépe ha’e omoinge jehayhu’ỹ, pochy ha ñorairõ.19

Peteĩ umi ñehekombo’e tuichavéva Antiguo Testamento-gua apytépe ha’e pe túva Abraham rehegua. Abraham ha Lot, isobríno, ipirapire heta, ha katu ohechakuaa ndaikatuiha oiko oñondie Ani haĝua oĩ joavy, Abraham oheja Lot-pe toiporavo umi yvy ha’e oipotáva. Lot oiporavo pe Jordán ñu, ha’éva yvy porãite ha hi’yporãva. Abraham ojagarra pe Mamre ñu naiporãmbáiva. Umi Escritura he’i Abraham omopu’ã haĝue upérõ hoga’ao ha omopu’ã peteĩ altar Jehova-pe”20 Lot, katu uvei, “omoĩ hoga’aokuéra Sodoma gotyo”21 Jaguereko haĝua relasiõ ipy’aguapýva pe lección hesakãporã: Ñaimeva’erã dispuesto ñañekompromete ha jaipe’ávo joavy umi mba’e ndaijojáivagui. Ombo’ehaguéicha rey Benjamín, “napeñeʼẽvaisemoʼãi ojuehe, ha katu peikoséta pyʼaguapýpe.”22 Ha katu umi mba’épe ohóva tekojoja ha imperativos doctrinales rehe, japyta hatãva’erã ha ñemovã’ỹme.

Jahupytysérõ py’aguapy ha’éva jopói oúva tekojoja rembiapo reheve, nañamoĩriva’erã ñande oga’ao mundo gotyo. Ñamoĩva’erã ñande oga’ao templo gotyo.

Mbohapyha: Jaiporu pe albedrío jaiporavo haĝua tekojoja.

Py’aguapy ha albedrío ojoaju ojuehe elemento imba’eguasuetéva ramo Plan de Salvación-pe. Oñemombe’ulaja Evanhélio tema-pe “Albedrio ha responsabilidad”, “Albedrio ha’e katupyry ha privilegio Tupã ome’ẽva ñandéve jaiporavo ha ja’actua haĝua ñandejeheguiete.”23 Upévare, albedrío ha’e pe jekakuaa ha umi experiencia personal esencia, ñanderovasáva jasegívo pe Salvador-pe.24

Albedrio ha’ékuri peteĩ mba’e imba’eguasúva “concilio preterrenal yvágape” ha pe joavy oĩva’ekue umi oiporavova’ekue osegi Cristo-pe ha umi osegiva’ekue Satana apytépe.25 Ñamboyke pe orgullo ha control ha jaiporavo pe Salvador-pe ohejáta jaguereko Hesape ha Ipy’aguapy. Ha katu py’aguapy personal oñera’ãta tekovekuéra oiporu vove isãso oiporavo haĝua oporohunga ha ojapovai haĝua.

Aime seguro py’aguapy ñañandúva ñane korasõme oñemombarete jaikuaávo pe Salvador del mundo ojapótava ñande favor-pe. Kóva oñemoĩ porãiterei Predicad mi Evangelio-pe, “jajeroviávo Jesucristo expiasiõre, Ha’e ñanepytyvõkuaa jagueropu’aka haĝua ñande py’ara’ã, mba’asy ha ñembyasykuéra. Ñanerenyhẽkuaa vy’apavẽ, py’aguapy ha moangapyhýgui. Opaite mba‘e iñinhústova ñande rekovépe, ikatu ñamonguera Jesucristo Expiasiõ rupive.”26

Irundyha: Ñamopu’ã Sión ñane korasõ ha ñande rogakuérape.

Ñande ningo Tupã ta’yrakuéra ha Ifamilia pehẽngue. Avei, ñande ha’e pe familia ñanereñoihague pehẽngue. Pe familia institución ha’e vy’aapavẽ ha py’aguapy pyenda. Presidente Russell M. Nelson ñanembo’e, ha ko pandemia aja ñañemoarandu, pe observancia religiosa oñesentráva ógape, ojepytasóva tupaóre ikatuha “ojora familiakuéra pu’aka … omoambue ñande róga peteĩ santuario jerovia reheguápe.”27 Jaguerekórõ upe observancia religiosa ñande rógape, jaguerekóta avei pe Salvador pya’guapy.28 Rohechakuaa heta pende apytépe ndapeguerekoiha peteĩ óga hekojojáva jehovasapyre ha pelucha mante umi oiporavóva tekojoja’ỹ ndie. Pe Salvador ome’ẽkuaa peẽme ñemo’ã ha py’aguapy pendegueraha haĝua ipahápe segurida ha ñemo’ãme umi tekovegua áravaigui.

Amoañete peẽme pe vy’a, mborayhu ha realización ñañandúva peteĩ familia ojohayhu ha hekojojávape ogueru py’aguapy ha vy’apavẽ. Mborayhu ha py’aporã ha’e pe mbytete jarekóvo Sión ñane korasõ ha ñande rógape.29

Quinto: Pesegi ñande proféta rekombo’ekuéra ko’áĝagua.

Ñande py’aguapy tuicha okakuaa jasegívo Ñandejára proféta, presidente Russell M. Nelson-pe. Pya’e jarekóta oportunidad ñahendúvo chupe. Ha’e oñembosako’iva’ekue ko llamamientorã mundo ñepyrũmby guive. Iñembosako’i personal hechapyrãite’akue.30

Ha’e ñanembo’e ikatuha “ñañandu py’aguapy ha vy’apavẽ hi’aréva jepe umi ára hasývape” ñañeha’ãvo ha’eve haĝua ñande Salvador Jesucristo-icha.31 Ha’e ñanerekombo’e “ñañe’arrepenti haĝua ára ha ára”, jahupyty haĝua Ñandejára pu’aka “ñanemopotĩ, ñanemonguera ha ñanemombaretéva.”32 Che ha’e peteĩ testigo personal ñande proféta jahayhuetéva orresivi’akue ha orresivi meme gueteri rrevelasiõ yvagagui.

Ñamomorã ha ñasostenerõ jepe chupe ñande proféta ramo, ñatupãitũ ñande Ru Yvagaguápe ha ñande Salvador Jesucristo-pe Espiritu Santo ñaneministra.

Atestifika ha ame’ẽ che testimonio apostólico personal Jesucristo, pe Salvador ha Redentor del mundo oisãmbyhy ha omotenondeha Itupao rrestaurádo. Hekove ha imisiõ expiatoria ha’e pe py’aguapy ykua añetéva. Ha’e pe “Principe de Paz.” Ame’ẽ che testimonio añete ha solemne Ha’e oikoveha. Jesucristo rérape. Amén.

Notakuéra

  1. “Hentekuera Independence-pe ndoipotai Santokuera ombo’e Indio-kuerape ha oi esklavitu kontrape” (Saints: The Story of the Church of Jesus Christ in the Latter Days, vol. 1, The Standard of Truth, 1815–1846 [2018], 172).

  2. Doctrina ha Konveniokuéra 121:1.

  3. Doctrina ha Konveniokuéra 121:3.

  4. Doctrina ha Konveniokuéra 121:7–8.

  5. Tojehecha 2 Nefi 2:11–15.

  6. Doctrina ha Konveniokuéra 121:7.

  7. Juan 13:34.

  8. Juan 14:27.

  9. Isaías 9:6; 2 Nefi 19:6. Pe Salvador avei ombo’e Ibienaventuranza-pe, “Ojehovasapyre umi oporombopy’aguapýva, chupekuéra oñehenóitagui Tupã ta’ýra ha tajyrakuéra”.(Mateo 5:9).

  10. “Huisio ha hustisia reheve … tapiaiterã” (Tojehecha Isaías 9:6–7; 2 Nefi 19:6–7; tojehecha avei Gálatas 5:22).

  11. Tojehecha Doctrina y Convenios 1:35. Presidente Wilford Woodruff he’i kova 1894-pe ha avei 1896-pe (Tojehecha The Discourses of Wilford Woodruffed. G. Homer Durham (1946), 251–52; see also Marion G. Romney, in Conference Report, Apr. 1967, 79–82; Ezra Taft Benson, “The Power of the Word,” Ensign, May 1986, 79–80; Dallin H. Oaks, “Preparation for the Second Coming,” Liahona, May 2004, 9).

  12. Mateo 10:34.

  13. Nik Day, “Py’aguapy Cristo-pe,” 2018 Mutual theme song, Liahona, Jan. 2018, 54–55; New Era, Jan. 2018, 24–25. Pe himno “Py’aguapy Cristo-pe” ombo’e:

    Jaiko vove Ha’e oikohaguéicha,

    Oĩ py’aguapy Cristo-pe.

    Ha’e ome’ẽ ñandéve esperanza

    Esperanza oho vove.

    Ha’e ome’ẽ ñandéve mbarete

    Ndaikatúi vove jaha tenonde gotyo.

    Ha’e ome’ẽ ñandéve refugio

    Tekovegua tormenta-pe.

    Ndaipori jave py’aguapy yvy ári,

    Oĩ py’aguapy Cristo-pe.

  14. Ñehekombo´e Presidente Tupâogua: Joseph F. Smith (1998), 400.

  15. Doctrina ha Konveniokuéra 59:23.

  16. Tojehecha George Albert Smith, en Conference Report, Oct. 1945, 169–70.

  17. Gálatas 5:22–23.

  18. Tojehecha Gálatas 6:2, 9.

  19. Tojehecha Gálatas 5:20.

  20. Génesis 13:18.

  21. Génesis 13:12.

  22. Mosíah 4:13.

  23. Gospel Topics, “Agency and Accountability,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

  24. Ñande “[ñane]sãso [ja]iporavo hag̃ua tekosãso ha tekove opaveʼỹva, pe opavave yvyporakuéra Mediador guasu rupive.” (2 Nefi 2:27). Albedrío avei oheja ambuekuéra jeiporavo vaiete togueru ñembyasy ha jehasa’asy ha sapy’ánte ñemano jepeve. Umi Escritura omohesakã Tupã Ñandejára ome’ẽhague albedrío yvypóra ikatu haĝua oiporavo iporãva térã ivaíva.(tojehecha 2 Nefi 2:16).

  25. Tojehecha Gospel Topics, “Agency and Accountability,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

  26. Predicad Mi Evangelio: Una guía para el servicio misional (2019), 52, ChurchofJesusChrist.org; enfasis oñemoĩvéva.

  27. Russell M. Nelson, “Oikóvo ñandehegui Santokuéra ára Pahapegua HechapyrãvaLiahonaNov. 2018, 113.

  28. Tojehecha Doctrina ha Konveniokuéra 19:23.

  29. Che po’a akakuaávo peteĩ ógape oĩháme py’aguapy. Kóva ha’ékuri principalmente che sy rupi, ha’éva tupaogua miembro ijeroviarekóva. Che Ru hechapyrãite heta mba’épe ha katu imenos activo tupaópe. Che sy omomorã ore rúpe ha ojehakýi ñorairõgui. Ore mbo’e mitãrõ roñembo’e ha roho haĝua tupaópe. Ore mbo’e avei rojohayhu ha rojoservi haĝua ojupe.(tojehecha Mosiah 4:14–15). Akakuaávo peteĩ óga peichaguápe ome’ẽ chéve py’agguapy ha ha’e tuicha jehovasa che rekovépe.

  30. Russell M. Nelson ojegradua Facultad de Medicina Universidad de Utah-pe primero iclase orekórõ 22 años. Heta ára aja oikose cirujano ramo ha orresivi capacitación mehorve oĩva disponible umi institución médica iñimportantevévape. Okumpli jeroviarekópe ikompromiso militar Corea ha Japón-pe. Heta ary aja ha’ékuri pionero cirugía a corazón abierto-pe ha ojehechakuaa opa múndo jerére. Jepe oguereko peteĩ preparación hechapyrãva ohovasa haĝua opavavepe ko múndope ikatupyry reheve medico-icha, Presidente Nelson preparacion espiritual imba’eguasuve. Ha’e túva peteĩ familia tuicháva, ta’yrakuéra,nieto ha bisnietokuéra. Ha’e oservi jeroviarekópe ifamilia ha tupaópe opa hekove pukukue.

  31. Tojehecha Russell M. Nelson, “Umi ñe’ẽ ñepyrũha,” Liahona, May 2020, 6; tojehecha avei Russell M. Nelson, “El gozo y la supervivencia espiritual,” Liahona, Nov. 2016, 81–84.

  32. Russell M. Nelson, “Umi ñe’ẽ ñepyrũha,” 6.