2010
O Le Talalelei e Mo Tagata Uma
Setema 2010


O Le Talalelei e Mo Tagata Uma

Sii mai le “Uo i le Uo,” Liahona, Ape. 1999, U2–U4.

Ata
President Dieter F. Uchtdorf

Sa siitia le matou aiga i Siamani i Sisifo a o 11 o’u tausaga. Sa fai le faletata lavalava a lo’u tama ma lo’u tina e tausi ai le aiga, ma o au la o le tama tiliva tagamea. Sa ou vaai i ni uila vili vae fou lava lanumumu, ma sa ou moomoo lava e fia maua se uila se tasi e fai ai au tiliva. Ae sa ou manaomia se uila anagata e toso le pusa e tuu ai tagamea. Sa ou tietie solo ma toso lena pusa tagamea mamafa a o le i amataina le aoga ma pe a tuua foi le aoga. Sa faigata le vaai atu o taaalo mai isi tamaiti. Ae peitai sa tatau ona galulue malosi tagata uma o lo matou aiga, ma sa avea au o se vaega taua o le pisinisi a le aiga.

Ao faasolo ina ou matua, sa ou aoao ai e uiga i faamanuiaga o le faia o mea e te lei iloaina i lena taimi e taua ma lelei mo oe. A o ou laitiiti, sa ou maua ai i se faama’i o le māmā, ae sa leai se tasi na iloaina i lena taimi. Ina ua ou matua, sa ou i ai i le fuavaalele tau. Sa vaaia e fomai ni togitogi i o’u māmā. Ae ona o le galuega faigata o le viliina o lena uta mamafa, na mafai ai lava e lo’u tino ona toe faaleleia ia lava. Sa ou faatupuina le onosai. Sa ou fausiaina le malosi. Sa fai mai fomai sa fofo lava e le ma’i ia lava ma na pasi ai le suega o lo’u malosi faaletino. A na leai, semanu e le mafai ona avea au ma se pailate.

I le avea ai ma se pailate, sa ou fealuai ai i le lalolagi atoa. Ou te lei vaivai lava e matamata i fetu, o ao, o laufanua. Sa ou vaaia le matagofie o atunuu eseese ma a latou aganuu eseese. Ua ou iloa mai i lo’u alu atu i na nofoaga ma vaai i tagata ma vaaia le Ekalesia i na nofoaga eseese, o le talalelei e mo tagata uma, e tusa lava pe o le a le atunuu o loo e nofo ai pe o a foi a outou aganuu. O le talalelei a Iesu Keriso. O le afioga a le Atua—pe o tusia i tusitusiga paia pe o tuleiga a perofeta soifua, pe tatou te faitau ai i mekasini a le Ekalesia pe faalogo i ai i konafesi aoao—e mo tagata uma.

Tauagavale: ata na tusia e David Meikle; taumatau: ata na tusia e Beth M. Whittaker