2010
O Lesona mai se Pusa Tioata Vai o I’a
Setema 2010


Seia Tatou Toe Feiloai

O Lesona mai se Pusa Tioata Vai o I’a

O le popole o la’u tama teine mo se tamai i’a laitiiti ua leiloa, na ala ai ona ou mafaufau i se tagata ua le mafai ai ona tatou se ese ma lē taufaatauvaaina.

Sa iloa e se tasi o le matou au epikopo e i ai se pusa tioata vai o i’a a la’u tama e iva tausaga le matua, ma i se tasi o aso sa ia fesili ai i la’u tama pe manao i nisi i’a. O le a malaga le latou aiga i se tafaoga ma e manaomia ai le sasaa o le latou pusa tioata vai o i’a. Sa vave lava ona talia le foai, ma o se mea na fiafia tele ai la’u tama ona sa i ai se i’a fafine ua tele le manava i le vaega lea.

Ina ua taunuu i le fale mai le lotu i se tasi o aoauli, sa fai ai e la’u tama lana siaki masani i le pusa tioata vai o i’a, e vaai pe o fiafia uma i’a ma malolosi. Sa faateia o ia i lona vaaia ai ni tamai i’a se fa na faatoa fananau mai. Ua amata ona fanau le i’a fafine. Sa faavavave lana gaoioi ma ave ia i’a pepe i se pusa saogalemu e puipui ai i latou mai i i’a lapopoa ma le saua. Ae peitai, o lona fiafia tele, na leiloa ai le isi tamai i’a. A o tagi ma le le fiafia la’u tama, sa ia iloa atu le tamai i’a o taatia mai i le va o tamai maa o loo i le taele o le pusa tioata. Sa taumafai e asu le tamai i’a i totonu o le neti ina ia mafai ona tuu ai i totonu o le pusa saogalemu, ae sa le mafai ona ia faia e aunoa ma le faamanualia ai o le ia.

Sa maua uma lava isi tamai i’a, ma e ui lava sa faatumulia le pusa saogalemu i le tele o isi i’a pepe, ae sa taulai atu pea ma le toto’a la’u tama i le tasi lea ua pau i le va o maa. Sa saofai ai pea ma sauniuni e fesoasoani i le i’a e alu i totonu o le pusa i le taimi lava e mafai ai ona minoi. Sa oo lava foi ina ia teena le ’aiga o le afiafi ao ia saofai ai ma le toto’a i talaane o le pusa tioata pe a ma le fa itula.

O le vaai atu ia te ia na ou manatua ai ni aafiaga masani ma le ootia. Sa ou mafaufau i le Leoleo Mamoe Lelei, o le sa tuua Ana mamoe e ivasefulu ma le iva ae saili mo le tasi lea ua leiloa (tagai Luka 15:3–8; Ioane 10:11–14). Ua tatou iloa uma le lagona e oo i ai pe a leiloa, pe mafatia, pe gasegase foi faaleagaga. Ae e le fiu lava le Faaola ia i tatou. O loo i ai pea o Ia iina ma aao o loo faaloaloa mai, ua sauni ma le naunautai e laveai i tatou, faamalosia i tatou, ma faamanuia i tatou.

E ui ina tatou te le iloaina i le tele o taimi, o loo vaaia ma leoleoina ma le totoa ma le faapelepele i tatou e lo tatou Tama Faalelagi ma lo tatou Faaola o Iesu Keriso, i ao ma po, e popole tele mo lo tatou manuia ma auala tatou te filifilia e savavali ai. Faatasi ai ma le alofa e le faatuaoia, ua La tuu atu ai i a Laua agelu le tiute e faatatau ia i tatou, e faatalitali mo i tatou ia lava lo tatou malosi ma le faatuatua e maua ai le saogalemu ma le filemu i o Laua aao.

Mulimuli ane i lena aso, sa tauia le popole o si au tama mo lena tamai i’a. Ina ua mavae se taimi umi ma le telegese o faatalitali ma faamoemoe, sa minoi ai loa le tamai i’a ma aau ese lemu mai i maa. Sa ia tuua ma le faaeteete le tamai i’a i le toafimalie ma le malupuipuia o le pusa saogalemu. Ua lava lena molimau mo au i le mana fesoasoani o le alofa.

Ata na tusia e John Luke