2010
O Le A Manumalo Le Upu Moni
Setema 2010


O Le Auala Na Ou Iloa Ai

O Le A Manumalo Le Upumoni

Pe tatau ona ou alu i se misiona? O tali na ou maua e matua mausali lava.

Sa ou ola ae i se aiga malosi lava o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Egelani, o le lona valu o tamaiti e toa 10. Sa aoaoina i matou e o matou matua faatuatua i le talalelei ma fai faataitaiga lelei. Ae pe a ma le 14 o ou tausaga, sa amata ai ona faigata ia te au le auai i le seminare i vaveao, alu i vasega eseese ma faeasaite, ma auai i gaoioiga a le autalavou. O le toatele o a’u uo e le auai i le Ekalesia ma sa ese lava o latou tulaga faatonuina mai tulaga faatonuina sa ou ola ae ai.

Sa amata ona ou faia ni filifiliga leaga aua sa ou manao lava ia ou faapei o au uo ma maua le fiafia lea sa latou mauaina. E atoa ifo lo’u 15, ua matuai ou le toe malosi lava i le Ekalesia. A o faasolosolo ina ou matua, na faasolo foi ina matele i le faalelalolagi lo’u olaga.

Ae ui lava i lea, i le taimi lava lea e tasi, sa amata ona ou lagonaina se mea i le taele o lo’u agaga. Sa amata ona faatumulia lo’u mafaufau i fesili e uiga i le faamoemoega o le olaga ma le faasinomaga o le tagata. O le lalolagi lea sa ou iloaina ma sa ou faapea sa ou fiafia i ai, na avea nei ma se nofoaga pogisa tele, lē manaia, ma le tuuatoatasi. Sa lei faamalieina atoatoa lo’u agaga i mea sa ofoina mai e le lalolagi. Sa ou lagonaina e pei lava e tatau ona alu i se isi nofoaga e ese mai i lo’u nuu, o se lagona e faapea sa tatau ona ou faia se isi mea i lo’u olaga.

Ina ua mavae ni vaiaso se tele o nei lagona ma manatu, sa ou filifili loa e tatalo ma ole atu mo se fesoasoani, o le taimi muamua lea na ou tatalo ai talu mai se taimi umi lava. Sa ou filifili e faatali seia po, pe a momoe uma tagata. Ina ua uma la’u tatalo, sa ou mafaufau ma faalogologo, ae sa leai lava se mea na ou lagonaina. Sa faaauau ona ou faia lenei mea mo ni vaiaso seia oo ina taia a’u i se manatu: atonu o le a le vave tali mai le Atua ia te au, aua sa ou ola ae i le talalelei ae o le mea e faanoanoa ai ou te lei talisapaiaina moni lava.

I se tasi afiafi na sui ai la’u auala. Nai lo le manao atu i se tali ma faamoemoe e tuusao mai e le Alii ia te au, sa ou folafola atu i le Alii afai o le a Ia tali mai, o le a ou auauna atu ia te Ia o se faifeautalai. Mo le taimi muamua, sa ou tatalo ai e fia iloa pe moni le Tusi a Mamona, Iosefa Samita, ma aoaoga a le Ekalesia. Sa ou lagonaina se mea na matuai mamana ae sa toafimalie foi na mafua ai ona ou tagi.

Sa ou alu loa i lo’u epikopo, o ia o lo’u uso matua, ma talosaga i ai ua ou fia alu i le misiona. Sa ou popole, ae sa ou iloaina sa tausia e le Alii ia Lana vaega o le maliega, ma e tatau ona ou tausia foi la’u vaega. Sa matuai maligi loimata o lo’u epikopo a o ou faasoa atu i ai lo’u aafiaga.

Ona amata ai lea ona ma tafafao faamasani ma Kelly, o se uo sa le auai i le Ekalesia. Sa ou ta’u atu ia te ia lau fuafuaga ou te alu i le misiona. Sa vaaia e Kelly ua ou sui ma manatunatu ai pe aisea. O lenei mea na iu ai ina fai lesona a Kelly ma sa auai i le Ekalesia, ma na ou maua le avanoa e papatiso ai ma faamauina o ia. I lea lava taimi sa ou manatunatu pe o lea taumafaiga faafaifeautalai ua faataunuuina ai lau tautua i le Alii. Sa ou tauivi pe ou te alu, ma sa ou naunau e tatalo ina ia iloa ai pe o le tuua o Kelly ae auauna atu i le misiona o le mea sao lea e fai.

Sa ou filifilia se nofoaga i luga o le mauga, e ta’u o Saddleworth Dovestones, o le a le mafai ona faalavelaveina ai au. Sa ave la’u meaai, tusitusiga paia, ma la’u api o talaaga ma ou alu loa, ma ou ae i le tumutumu e ofo atu manaoga o lo’u loto i le Tama oi le Lagi. A o ou tatalo, sa ou faalogo ma le totoa mo se tali, atonu o se lagona filemu po o se mea e mu i lo’u loto, ae peitai sa leai se mea na ou faalogoina.

Ina ua ou toe savali mai i lalo, sa ou matauina ni maa i luga o le eleele na faatulagaina lelei lava e sipelaina ai upu nei “O Le A Manumalo Le Upu Moni.” Sa ou mafaufau “fia iloa,” ae na pau ai lava lena. Ae peitai, ina ua ou ta’u atu i lo’u tina, sa fai mai o ia, “O lau tali lena.”

Tou te silafia, ina ua faatoa taunuu mai faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Egelani i le 1837, sa amataina la latou galuega i Preston. O le taimi lena sa feagai le aai ma le faamanatuga tele o le nofoaiga a Masiofo Vitoria. Ao o ese mai faifeautalai mai le latou taavale solofanua, sa latou vaaia se tagavai i o latou luga ae sa faailoa mai ai i ni mataitusi matamata tetele “O Le A Manumalo Le Upu Moni.”

Na avea o se fuaitau faaaoga tele e le Ekalesia ma sa vaaia i le tele o lomiga. Sa lipotia e se tasi o alii faifeautalai e uiga i lana misiona i Indiana, i se tusi sa lomiaina i le nusipepa a Navu o le Times and Seasonsi le 1841: “E ui lava ina filifilia e le Alii ia [tagata] vaivai o le lalolagi nei e talai lana talalelei, o le a manumalo le upu moni, ma o le a faatuputeleina.”1

O le faatuatuaina o le Alii, sa ou tuuina atu ai loa i totonu au pepa o le misiona. I lou 21 tonu lava faatasi ai ma le faamomoli o lo’u aso fanau, na taunuu mai ai lo’u valaauga ou te talai i le Misiona a Egelani Lonetona i Saute. Talu ai o tausaga na ou le toaga ai i le lotu, sa ou lagonaina ai pea le vaivai ma le le atoatoa. O se taimi mulimuli ane o le a ou malamalama i le mea lea sa malamalama i ai lena faifeautalai muamua: e mafai ona filifilia e le Alii [tagata] vaivai o lenei lalolagi e talai Lana talalelei, ae peitai o le a manumalo le upu moni ma o le a faatuputeleina.

Sa ou alu ma le faatuatua i le malumalu ina ia maua ou faaeega paia. Ina ua ou sau i fafo mai le malumalu, sa ou feiloai ai i ni faifeautalai se toalua o e sa talai i la’u uarota. A o matou talanoa sa ou faamatala i ai lo’u aafiaga i luga o le mauga. Sa ataata le tasi o alii faifeau ma faamatala mai e faapea, i se tasi o la aso sauniuni, sa la savavali sopo ai ma lana soa i luga o le mauga ma i se nofoaga patino na faaosofia ai i laua e tuu ni maa i le auvaemauga e sipela ai le fuaitau masani “O Le A Manumalo Le Upu Moni.”

Sa maligi o matou loimata ina ua matou iloaina le mea sa tupu. O i latou o e masani i lenei nofoaga latou te iloa e tele naua maila o auala savali i lea mapuepue i lea mapuepue. Ae sa ou filifilia lava le mea tonu lea sa tuu ai e faifeautalai na maa. Sa ou iloaina ai iina ma i le taimi lava lea, sa tali mai lava le Alii i la’u tatalo i luga o le mauga i lena aso.

Faamatalaga

  1. Jacob Gates, Times and Seasons, Tes. 1, 1841, 621.

Ata na tusia e Brian Call