2012
Tauturu i te feia apî ia farii i te mau iteraa pae varua
Atopa 2012


Tauturu i te feia apî ia farii i te mau iteraa pae varua

Eita hoê a‘e taata e nehenehe e faahepo i te feia apî ia farii i te mau iteraa pae varua, are‘a mai ta te teie mau metua e feia faatere i ite mai, ua rau te rave‘a no te faaitoito i te mau iteraa e arata‘i atu i te faafariuraa.

I to Vyacheslav raua Zoya Gulko no te fenua Ukraine haamataraa i te tuatapapa no ni‘a i te Ekalesia, aita roa o Kira, ta raua tamahine 13 matahiti, i anaanatae roa. Ua pato‘i oia i te amui mai i roto i te mau haapiiraa a te mau misionare, e ia ite oia e, e tae mai te mau misionare i to ratou fare, e « tapiri puai oia i te uputa o to’na piha », te haamana‘oraa ïa a to’na metua vahine.

No te taea‘e e te tuahine Gulko, ua faaoti raua e tomo i roto i te Ekalesia, e ua mana‘o raua e, ahani noa pai e nehenehe ta raua e fana‘o i te tahi taime tano ia parahi Kira no te faaroo i te Varua, e putapû ïa to’na aau. No to’na fariiraa i to’na iteraa papû i te taime no te bapetizoraa o te tahi atu taata, ua ani atoa ïa te tuahine Gulko ia Kira ia haere mai i to’na bapetizoraa—no te tauturu noa ia’na ia taui i te ahu mărô i muri mai. Ua hiti mahuta te tuahine Gulko i te mea ua farii Kira i te reira.

« E ua tupu mau ihoa te reira ! » te haamana‘oraa ïa a te tuahine Gulko. « E ohipa maere ta te Metua i te Ao ra i rave ». Ua farii mau o Kira i te Varua, e hoê noa hepetoma i muri mai i te bapetizoraa o to’na na metua, ua farii oia e farerei i te mau misionare. Ua haamata oia i te tai‘o i te Buka a Moromona. Maa hepetoma noa i muri mai, ua haru te mata o te tuahine Gulko i te hoê api parau i ni‘a i te iri papa‘iraa a Kira, tei ni‘a te mau parau no roto mai i te 2 Nephi 2:25 Piti ava‘e e te afa i muri mai i to raua bapetizoraa, ua haere na metua Gulko i te bapetizoraa o ta raua tamahine. I teie nei, 20 matahiti i muri mai, ua faaipoipo o Kira. O oia e ta’na tane, o Dave, ua faaipoipohia raua i roto i te hiero e te atuatu nei raua i ta raua na tamaroa e piti i roto i te evanelia. Ua tavini oia ma te haapa‘o maitai i roto i te mau piiraa atoa e ua vai itoito noa oia i roto i te Ekalesia.

Na roto i teie ohipa, te parau nei Zoya e, ua haapii mai oia i te hoê haapiiraa faufaa hope e tano i te mau metua melo tahito o te Ekalesia mai tei tano atoa ho‘i ia raua ta’na tane ei melo apî : eita ta te mau metua e ta te feia faatere e nehenehe e faahepo i ta ratou mau tamarii i roto i te evanelia, are‘a râ, e nehenehe ta ratou e titau manihini ia ratou ia tae mai i te tahi mau vahi ei reira e faatupu atu ai i te mau ohipa e nehenehe ai i te feia apî e farii i to ratou iho iteraa pae varua. E na teie mau iteraa, i muri iho, e arata‘i ia ratou i te faafariuraa.

Teie nei râ, eaha pai te rave‘a maitai roa a‘e no te haere e faatupu i teie mau huru iteraa ? Teie te mau ohipa i manuia no te tahi mau metua e te tahi atoa feia faatere na te ao atoa nei.

A horo‘a i te feia apî i te taime taviniraa

Mea oraora roa te feia apî tamaroa no te paroisa no Granja Viana i roto i te tĭtĭ no São Paulo Brazil. Are‘a râ, ua fâfâ te feia faatere e, te vai ra vetahi o ratou e faaruru nei i te tahi mau tamataraa e fifi roa’tura no ratou ia amo mai i ta ratou mau hopoi‘a no te autahu‘araa.

Ua apoo te episekoraa e te feia faatere no te Feia Apî Tamaroa, e ua faaoti a‘era ia faatumu rahi a‘e i ta ratou mau faaoaoaraa i ni‘a i te taviniraa eiaha faahou â i ni‘a noa i te mau faaanaanataeraa. E teie ïa, e haere ratou e hahaere i te mau melo paruparu no ta ratou pŭpŭ autahu‘araa, e haere ratou na muri i te mau misionare rave tamau e e afa‘i ratou i te oro‘a i te mau melo o te paroisa e mau nei i te fare. Ua riro taua mau ohipa ra ei taime tano no te faaohipa i te mau parau tumu o ta ratou e haapii ra i te piha haapiiraa evanelia e i te mau sabati (hi‘o 2 Nephi 2:26).

Mărû noa mai, « ua faatae mai teie mau ohipa pae varua i te tauiraa rahi », te faaiteraa ïa a te hoê ti‘a faatere no te autahu‘araa.

« Ua maere roa matou i te hoê sabati haapaeraa maa, ua faaite mai te mau tamaroa atoa i to ratou iteraa papû », te na reira ra oia. « A rave ai ratou i te reira, e rave rahi o ratou tei putapû roa e ua tahe te roimata a faahaamana‘o ai ratou i te varua au i tae mai i taua mau taime ra. Ua faaite mai te hoê tamaroa i to’na afa‘iraa i te oro‘a i te hoê melo paari o te paroisa tei mau i roto i to’na ro‘i a toru matahiti i teie nei. Ua farii ta’na vahine, te hoê tuahine faaroo rahi, i te feia apî ma te oaoa e te ti‘aturi. I muri mai i te oro‘a, ua faaite oia ia ratou i te oaoa rahi ta’na i farii i roto i to’na oraraa, no te evanelia, noa’tu te mau fifi rahi e te mau tamataraa ta’na e faaruru nei. Ua farii ratou i te Varua e ua haro‘aro‘a ratou i te maitai ta te evanelia e faatupu nei i roto i te oraraa o te mau taata. No te puai o teie iteraa, e haamana‘o â ratou i te reira i te mau matahiti i muri nei—peneia‘e paha i te roaraa o to ratou oraraa ».

Ua faataa mai oia e, aita a‘enei oia i haru mai i teie huru pahonoraa i roto i te « hoê tu‘eraa popo e aore râ te hoê faaoaoaraa arearea a te feia apî ». Hau atu â, te na ô ra oia e, ua haapii mai teie ohipa ia’na i te faufaa rahi ia faaitoito i tera mau huru ohipa i reira te feia apî e farii ai i te faaiteraa o te Varua.

« E mea faufaa rahi te mau ohipa sotiare », ta’na ïa mau parau. « E faufaa hau atu â râ to te mau iteraa pae varua no te tautururaa i te feia apî ia patu i to ratou iteraa papû ».

I te mau mahana sabati atoa i roto i te paroisa no Rennes, tĭtĭ no Angers France, e horo‘a te tuahine Delphine Letort, peresideni no te Feia Apî Tamahine, i te hoê tareta i te feia apî tamahine tata‘itahi e tae mai nei e e ani oia ia ratou ia feruri i te hoê hoa tei ore e tae mai i te pureraa e ia papa‘i i te tahi mea no’na. Ua papa‘i te feia apî tamahine no ni‘a i te haapiiraa no tera hepetoma ra—te mea ta ratou i haapii mai e te mea atoa tei faaûru mai ia ratou—ma te tuu atoa atu i te tahi parau au, te tahi faaiteraa i te tapa‘o aroha. I muri iho e hapono te tuahine Letort e aore râ te tahi o to’na na tauturu i te mau tareta ia ratou tei ore i tae mai i te pureraa.

E ohipa ohie roa, e ohipa manuia atoa râ, te na ô ra oia, eiaha noa ei rave‘a no te feia tei ore i tae mai ia ite e, te haamana‘ohia ra ratou, ei rave‘a atoa râ no te feia e papa‘i ra i te poro‘i ia feruri i te tahi e te tahi.

« Na roto i te mau mea iti e te papû ra e faatupuhia‘i te mau mea rarahi », te na ô faahou nei oia (hi‘o Alama 37:6). « Ua ite matou i te tupuraa te reira. Ua itoito mai te feia apî tamahine, e ua tauturu teie ohipa i te faarahiraa i to ratou iteraa papû ».

Nati i te feia apî e te parau a te Atua

Ua haapii Alama e, e mana rahi to te a‘oraa i te parau a te Atua (hi‘o Alama 31:5). No David Elmer, e ti‘a faatere no te Feia Apî Tamaroa i Texas, i te mau Hau Amui no Marite, ua ite oia i te reira e ua hinaaro ho‘i i te feia apî tamaroa ia tere na muri ia’na no te tahi ohipa « scout » ei reira ia farii ratou i te hoê iteraa papû no te faaineine ia ratou no to ratou ananahi.

Na roto i te pure, ua feruri te taea‘e Elmer i te mea e haapii atu e ua arata‘ihia oia i te hoê a‘oraa a Elder Neil L. Andersen no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo. I ni‘a i to ratou tere, ua haapii o te taea‘e Elmer i teie haapiiraa, e ua faati‘a oia i te aamu ta Elder Andersen i faaite no Sidney Going, te hoê taata tui roo no Niu Terani i roto i te tu‘aro faahoro popo tei faataime rii i te tu‘aro no te tavini i te hoê misioni. « E riro ïa ta outou misioni ei hoê rave‘a mo‘a no te faahaere mai ia vetahi ê i te Mesia ra e ia tauturu i te faaineine no te Tae-Piti-raa mai o te Faaora », te na reira ra o Elder Andersen.1

E puai taa ê to teie ohipa ta matou, te parau ïa a te taea‘e Elmer, no te mea ua haapii oia i te mau parau a te hoê peropheta ora. I te hopearaa o te pureraa, ua tuurima pauroa te feia apî tamaroa na reira atoa te feia faatere i to ratou i‘oa i ni‘a i te tahi mau popo « rugby » ei fafauraa no te tavini atu i te hoê misioni e ei tapa‘o faahaamana‘oraa i te mea ta ratou i haapii mai e o ta ratou atoa i putapû na. E rave rahi metua tane e feia faatere tei ara maoro i tera pô ra no te paraparau i te feia apî tamaroa no ni‘a i ta ratou misioni e te haamaitairaa o te reira i roto i to ratou oraraa.

« E Atua taata to tatou, ua ite Oia i Ta’na feia apî », te parau ïa a te taea‘e Elmer. « Ua ite Oia i to ratou oraraa e ta ratou mau tamataraa e na reira atoa te ohipa e tupu ra i ni‘a i teie mau tamarii. Eita outou e ite i te ohipa Ta’na i rave i roto i to ratou oraraa. No reira o tatou nei, te feia faatere, te faaineine nei e te faanaho nei tatou i te vahi au no ratou no te farii i te Varua. E nehenehe ta outou e rave i te reira na roto i te mau papa‘iraa mo‘a e na roto i te mau parau a te mau peropheta, tera râ, na te Fatu, eiaha tatou, Na’na e ohipa atu i roto i to ratou nei aau ».

A rave i te hoê faanahoraa papû

Te parau nei te taea‘e Elmer e, ua hinaaro oia i te feia apî tamaroa ia haamana‘o mai i te tahi faahou mea no ni‘a i teie tere : e faanahoraa papû tei faati‘ahia no ta ratou tuatapaparaa evanelia.

« Ua mana‘o vau e, te hoê o ta’u hopoi‘a oia ho‘i ïa te horo‘araa ia ratou i te rave‘a no te farii i te Varua, e mai te mea ua hinaaro vau ia tupu mai te reira, e ti‘a roa ïa ia’u ia faanaho maitai i te reira », ta’na ïa parau. “Ua haapii Elder David A. Bednar no ni‘a i te faaineineraa i te mau faanahoraa pae varua i roto i to tatou nei oraraa, te mau faanahoraa mai te tuatapaparaa i te papa‘iraa mo‘a e te pure e te pureraa pô utuafare.2 E i to matou tereraa i tera hepetoma ra, ua tape‘a noa matou i ta matou mau faanahoraa pae varua. Ua pure matou ei pŭpŭ. Ua faataa matou i te feia apî tamaroa no te horo‘a mai i te tahi pureraa 10 minuti i te po‘ipo‘i, e na te feia faatere e te mau metua tane e faaineine no te pô.

« Teie te fâ o te reira, noa’tu tei te atea matou i to matou nei mau fare e ua taa ê rii ta matou mau ohiparaa i te mea e matauhia nei, aita râ ta matou mau faanahoraa pae varua i mau. Peneia‘e e haamana‘o te feia apî tamaroa i te mau haapiiraa tata‘itahi, eita anei paha, te tiaturi nei râ vau e, e haamana‘o mai ratou i te faanahoraa o ta matou i tape‘a noa no te faatupu i te mau pureraa e te pure e te tuatapaparaa papa‘iraa mo‘a ».

Ua ite atoa Myra Bocobo Garcia no te fenua Philippines i te faufaa rahi no te hoê faanahoraa papû, e ua ite oia e, e haapii-matamua-roa-hia te reira i te fare. No te tuahine Garcia raua ta’na tane, o Edwin, e toru tamaroa ta raua e e ono tamahine mai te 8 matahiti e haere roa i te 22 matahiti, e ua rau te mau ohipa maitai tei roto ia ratou. E nehenehe e mana‘o e, e haapurara haere te reira i te mau taata, ua haa puai râ te utuafare no te faanaho papû i te tamaaraa utuafare i te pô.

« Ua riro te tunuraa e te faaineineraa e te amu-amui-raa i te maa na roto i te popou ei hoê o te mau rave‘a maitai roa a‘e no te haaputuputu mai i te mau tamarii », te parau ïa a te tuahine Garcia. Te parau nei oia e, ua riro te taime tamaaraa ei taime no te tamărû, no te tauaparau i te tahi e te tahi, e no te haamauruuru i te Fatu no te mau haamaitairaa.

A haru mai i te mau taime e vai ra no te haapii atu e no te faaroo mai

No Jocelyn Fielden no Nova Scotia, i Canada, te parau nei oia e, te mau haapiiraa faufaa roa ino ta’na i haapii i roto i te atuaturaa i na ono tamarii, mai te 20 matahiti e haere i te 30 matahiti, aita ïa i itehia i roto noa i te haapii-ti‘a-raa, na roto atoa râ i te « faaineineraa i te hoê vahi i reira te mau tamarii e nehenehe ai e haapii mai i te mau parau mau no ratou iho ».

« Eiaha e rû noa no te rave i te mau faaotiraa e aore râ no te pahono i te mau uiraa atoa », te parau nei oia. No te mono i te reira, te faaitoito nei oia ia arata‘ihia te mau tamarii « i te mau papa‘iraa mo‘a e aore râ i te parau a‘o a te peropheta no te arata‘iraa e no te mau pahonoraa ». Te parau faahou nei oia e, « A faaineine râ no te tauaparau i te mea ta ratou e haru mai ». Te tahi atoa rave‘a, ia faaroo oia i te tahi mau uiraa no roto mai i ta’na mau tamarii, te tahi taime, e pahono oia na roto i te uiraa i te tahi atu â uiraa : « Eaha te ti‘a ia oe i te rave i to oe mana‘oraa ? »

« Ia vai te tiaturiraa e, e rave ratou i te mau ma‘itiraa tano », te na reira ra oia. « Ia tauturu tatou i ta tatou mau tamarii ia haapii ia haru mai i te muhumuhu o te Varua i roto i to ratou oraraa, i te mau taime haapiiraa rau i te mahana hoê, no tatou e o ratou, e ia ite atura ratou eaha te mana‘o o te Varua, e riro mai ïa te reira ei hoê rave‘a no ratou no te faatupu â i te mau iteraa pae varua, e na roto i te reira, no te haapuai mai i to ratou iteraa papû no te huru mau o te Metua i te Ao ra e o Ta’na Tamaiti, o Iesu Mesia. E au te reira i te aru pape : rahi noa’tu to ratou iteraa i te maramarama e te tamahanahana o te Varua, rahi atoa atu to ratou hinaaro i te reira e to ratou tutavaraa ia rave i te mau mea e faatae rahi roa mai i te Varua i roto i to ratou nei oraraa ».

Oioi oia i te faaite mai e, te mau parau tumu manuia no’na i roto i te oraraa utuafare, o tera ïa ta te feia faatere o te Ekalesia e haapii nei, faahou e faahou â. Te tahi hi‘oraa, te parau nei oia e, e hiti mai te tahi haapiiraa i roto i te tahi mau paraparauraa mai te itehia nei i te taime no te pureraa pô utuafare, no te tuatapaparaa utuafare i te mau papa‘iraa mo‘a, e no te pureraa utuafare, e nehenehe atoa râ ta te mau metua e ite mai i te tahi atu taime haapiiraa ia faaûruhia ratou e te Varua.3

« Te haereraa na raro, te faahororaa i te mau faaoaoaraa, te taoraoraraa i te popo i roto i te ete [ha‘uti i te taoraraa popo i roto i te ete], te faatupuraa i te tamaaraa fetii, te ohipa-amui-raa, te himeneraa e te taviniraa ia vetahi ê, pauroa te reira, o te tahi ïa mau ohiparaa i reira te haapiiraa o te evanelia i tupu ai i roto i to matou nei utuafare », te na reira ra oia. « E tupu ohie mai te paraparauraa no ni‘a i te mau tumu parau o te evanelia ia faaô tatou i roto i te tahi ohiparaa ».

Ohipa amui no te fâ hoê

Aita i maoro roa i muri mai i te noaaraa ta’na parau tu‘ite i roto i te fare haapiiraa tuatoru Brigham Young University–Hawaii, ua ho‘i KaYan Danise Mok i to’na fenua i Hong Kong e ua piihia oia ei peresideni Feia Apî Tamahine. Te faatanotano ra oia i to’na oraraa i te fare e te haamata atoa ra i te hoê toro‘a ma te titau atoa i te tahi faahou â parau tu‘ite, e noa’tu râ te reira, ua pure maite oia no te faaûruraa no te tauturu i te feia apî tamahine o ta’na e haapa‘o ra ia faatupu i to ratou nei iteraa papû ia faaineine ratou no to ratou ananahi.

I te hoê mahana sabati, te haapii ra oia no ni‘a i te hi‘oraa mure ore, ua faaûruhia te tuahine Mok ia tai‘o i te Buka a Moromona e te tahi tamahine, o oia ana‘e ho‘i tei tae mai i te pureraa i tera mahana ra.

« Oioi roa maua to’u nei tauturu i te tuuraa i te opuaraa ia tai‘o hope i te Buka a Moromona e taua tamahine ra », te na reira ra te tuahine Mok. « Ua farii oia i te opuaraa ma te taupupu ore no te mea o matou tootoru te faaoti atu i teie opuaraa ».

Mai tera iho taime, ua faanaho te tuahine Mok e to’na tauturu e taua tamahine ra i te tahi « faanahoraa hoa » i ni‘a ia Facebook e na roto atoa i te niuniu afa‘ifa‘i, ia faahaamana‘o te tahi i te tahi ia tai‘o mai e ia faaite mai i te mea ta ratou i haapii mai.

Ua parau te tuahine Mok e, ua ite oia i te tauiraa rahi i roto i te oraraa o teie tamahine na roto mai i teie tuatapaparaa i te papa‘iraa mo‘a. E no te mea ua tai‘o atoa te tuahine Mok i te mau papa‘iraa mo‘a i te mau mahana atoa i ni‘a i te pereoo auahi, ua ite atoa mai oia i te mau haamaitairaa no’na iho. « Ua parahi atoa mai te Varua ia’u nei e ua farii au i te mau pahonoraa i ta’u mau pure a tamau noa ai au i te haere i mua i roto i te oraraa », ta’na ïa parau.

« Ia au i to’u iteraa, te vai ra te feia apî e hepohepo ra e o te feaa atoa ra i te parau e, ua nehenehe anei ta ratou e farii i te hoê iteraa papû e na reira atoa i te mau iteraa pae varua mai ta te tahi mau pu‘eraa », ta’na faahou â ïa parau. « Na roro i te ohipa-amui-raa, ua haapapû matou ia ratou na roto i ta matou mau ohipa e, e rave‘a manuia te reira e tei reira atoa matou no te turu ia ratou i roto i ta ratou mau taahiraa atoa i ni‘a i te e‘a. »

Te mau nota

  1. Neil L. Andersen, « Faaineineraa i to te Ao nei no te Tae-Piti-raa mai », Liahona, Me 2011, 50.

  2. Hi‘o David A. Bednar, « Faaitoito ia ratou ia haapa‘o maitai i roto i te utuafare », Liahona, Novema 2009, 17–20.

  3. Ei hi‘oraa, a hi‘o na ia Robert D. Hales, « Ta tatou hopoi‘a i te Atua : Te misioni a te mau metua e te feia faatere no te u‘i apî », Liahona, Me 2010, 95–98 ; David A. Bednar, « Faaitoito ia ratou ia haapa‘o maitai i roto i te utuafare », Liahona, Novema 2009, 17–20.

Tuhaa no mua : hoho‘a faahoho‘araa na Robert Casey © IRI ; tuhaa no muri : hoho‘a faahoho‘araa na John Luke © IRI

Pae aui : hoho‘a no te popo © iStockphoto.com/RTimages ; tuhaa no muri : hoho‘a na Bryan Rowland © IRI ; pae atau : hoho‘a faahoho‘araa © 1998 IRI

Hoho‘a faahoho‘araa © IRI