2012
Ia vai paari e ia riro ei hoa
Atopa 2012


Ia vai paari e ia riro ei hoa

Hōho’a
Elder Robert D. Hales

A haapii e a apo i te ite e te paari i to outou apîraa. E a faateitei e a haapuai ia ratou i piha‘i iho ia outou na.

Mai te peu ua hinaaro ihoa outou i te ora i te oraraa maitai, e hinaaro outou ia pee i te parau a‘o tei itehia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a : « E haapii oe i te paari i to oe apîraa ; oia ïa, e haapii oe i te haapa‘oraa i te mau faaue a te Atua ra i to oe apîraa » (Alama 37:35). E nehenehe i te ohipa aporaa ite e haapotohia atu mai teie i muri nei :

E haamata ana‘e tatou na roto i te tahi maramarama tumu. Ei reira tatou e amui atu ai i te ite i te reira maramarama na roto i te haapiiraa e roaa mai i roto i te piha haapiiraa e na roto i te tai‘oraa. E amui faahou mai tatou i te mau iteraa o te oraraa. Ei reira, e tae tatou i te maha o te taahiraa : te paari. I reira te ao nei e faaea ai. Te vai ra râ ta tatou i te hoê mea aita ta te ao nei. I muri mai i te bapetizoraa e te haamauraa, e horo‘ahia ia tatou te horo‘araa i te Varua Maitai. Ia au i to tatou haapa‘o maitai i te mau ture, te mau oro‘a e te mau fafauraa ta tatou e rave nei i ni‘a ia tatou i te taime no te bapetizoraa, te mau faaotiraa tamau e te pinepine i te taime no te mau pureraa oro‘a, e te mau fafauraa o te autahu‘araa e o te hiero, e vai mai te horo‘araa i te Varua Maitai no te haapii ia tatou e no te arata‘i ia tatou. E arata‘i te Varua ia tatou ia ohipa e ia rave. E mau horo‘a pae varua ta tatou paatoa e e mau tareni atoa ho‘i (hi‘o PH&PF 46).

Te paari e te mau horo‘a pae varua, na te reira e arata‘i i te haro‘aro‘araa o te aau. « O te paari â te mea maitai ; e titau i te paari ; e te mau mea atoa e noaa ia oe ra e titau â i te haapa‘o maitai » (Maseli 4:7). E mea faufaa ia aupuru i te paari e te haro‘aro‘araa i to outou apîraa.

Teie te tahi ohipa no to’u apîraa tei haapii mai ia’u no ni‘a i te paari. E tamaroa no te oire au, no reira ua tono to’u metua tane ia’u i to’na ra taea‘e no te rave i te ohipa faaapu i te tuhaa tooa o te râ no Utah. I to’u faaearaa i reira, ua fifi roa vau i te haro‘aro‘araa mai e, no te aha te mau puaatoro e faatoro ai i to ratou afii na roto i te niuniu taratara no te amu i te aihere na rapae mai, te vai nei ho‘i tauasini ta fenua aihere na roto. Aitâ anei outou i feruri a‘enei e, mai te reira rii tatou? E imi ihoa tatou ia haere atu e hi‘o e, eaha ra te huru i te tahi a‘e pae o te oti‘a, i to tatou ihoa râ apîraa. I roto i to tatou ti‘araa taata—te taata tino nei—e mea au ihoa na tatou ia tapiri i te niuniu taratara e faatoro roa’tu i to tatou nei upoo na roto. No te aha tatou e rave ai i te reira ?

E nehenehe ho‘i ta tatou e farii i te oaoa rahi ma te ore e haere roa’tu na te tahi pae. A haamana‘o, « O te paari te ohipa tumu, » e na roto i taua paari ra, « Eiaha e hape noa’tu i te e‘a o te paieti ore ra, eiaha hoi e haere na te e‘a o te feia parau ino ra. Ia atâta i te reira ; eiaha e tipu noa’tu na ni‘a iho ; e fariu ê atu, e haere ê » (Maseli 4:14–15). Eiaha e tapiri atu. Eiaha e patia i te upoo na roto i te niuniu taratara.

E hoa maitai anei to outou ?

E ite outou e, taa ê atu i teie mau haapiiraa no ni‘a i te paari, te haapii atoa nei te buka no te Maseli ia ma‘iti i te mau hoa maitai : « eiaha hoi e haere na te e‘a o te feia parau ino ra » (Maseli 4:14). « E tau tamaiti, eiaha oe e amui atoa i to ratou e‘a ; ia iriti mai to avae i taua haerea no ratou ra : te horo ra hoi to ratou avae i te ino » (Maseli 1:15–16).

Hōho’a
youth studying together

Te mau faahoho‘araa na Keith Larson

Nahea outou e ite ai e, e mau hoa maitai to outou ? E piti rave‘a hi‘opo‘araa ta’u e horo‘a’tu ia outou. Mai te mea e, e faaohipa outou i teie mau rave‘a hi‘opo‘araa, eita outou e tere na te mau e‘a ê e eita atoa outou e faaatea i te « e‘a titiaifaro e te pirihao e tae roa atu i te ora mure ore ra » (2 Nephi 31:18).

  1. E faaohie mai te mau hoa maitai i te oraraa i te mau faaueraa ia parahi outou i rotopu ia ratou. E haapuai mai te hoê hoa mau ia outou e e tauturu mai oia ia outou ia ora i te mau parau tumu o te evanelia e tauturu nei ia outou ia tape‘a e tae noa’tu i te hopea.

  2. Eita te hoê hoa papû e haama‘iti ia outou i rotopu i ta’na mau raveraa e te mau raveraa a te Fatu, ei reira, e faaatea roa atu ia outou i te e‘a titiaifaro e te pirihao. Te tere haere nei te enemi na te ao atoa nei e te hinaaro roa nei oia ia topa tatou tata‘itahi. Mai te mea te arata‘i nei to outou mau hoa ia outou i ni‘a i te mau e‘a iino, a faaatea mai ia ratou ra i teie nei. A ma‘iti i to outou mau hoa ma te paari.

Eaha to outou huru hoaraa ?

I teie nei, te ui nei au i te hoê uiraa fifi mau : Eaha to outou huru hoaraa ?

Ua hau atu â te oraraa i te faaoraraa ia tatou iho. Ua tonohia tatou no te faateitei e no te haapuai ia ratou i piha‘i iho ia tatou. Ua hinaaro te Fatu ia ho‘i amui tatou paatoa Ia’na ra.

E fare mori outou, e aita e mea atâta a‘e i te hoê fare mori tei marua. A haamana‘o e, o vai outou : e maramarama outou no te ao, no to outou mau hoa, no to outou mau taea‘e e to outou mau tuahine. O outou ta ratou e hi‘o nei.

Te parau faahou nei te Maseli 4 :

« O te e‘a hoi o te feia parau-ti‘a ra, e au ïa i te maramarama anaana ra, o tei tupu noa te anaanaraa e tae noa’tu i te avatea mau ra.

« O te e‘a ra o te paieti ore ra, e au ïa i te pouri ; aore ratou i ite i ta ratou e turori ra » (te mau irava 18–19).

Aita ihoa ratou e ite ra no te aha ratou e turori noa nei. Aita ta ratou e maramarama, aita atoa e avei‘a.

Ua ite anei outou eaha te huru ia tiaturi i ni‘a i te hoê fare mori aita ana‘e e mori ? O te pouri te hopea, e ua mo‘e tatou.

Ia pohe te uira, aita ta te pairati e mau faaiteraa faahou maori râ te mau faaiteraa aita e titau nei i te uira. Aita roa’tu ta’na e rave‘a ê maori râ te faaea-noa-raa i roto i ta’na manureva tama‘i, 12 200 metera i roto i te reva e te mau ata e te tahi atu mau mea e taueue nei ia’na. Aita ta’na e avei‘a. Ua tere au na roto i teie huru ohipa, e ua oaoa roa vau e, tei ô nei faahou â vau. E ohipa tera eita roa’tu vau e haamo‘e. E tere paha outou na teie huru ohipa i te hoê mahana. Aita e mea atâta a‘e i te hoê fare mori tei marua, ia turu‘i ihoa râ outou i ni‘a i to’na mori.

Te turu‘i nei anei te tahi taata i ni‘a i to outou mori no te arata‘i ia’na ? Ia riro ei hi‘oraa maitai Ia riro outou ei hoê mori no te ao nei e ia arata‘i e ia faatere outou ia ratou na piha‘i iho ia outou i ni‘a i te e‘a no te parau-ti‘a. Te turu‘i nei ratou i ni‘a ia outou no te riro ei mori no te faaroo. A pahono atu ia ani mai te tahi taata.

O te Varua te mori arata‘i e faatae nei i te popou e te oaoa. Ia ore noa’tu tatou e opanihia te parahiraa i te Varua i rotopu ia tatou nei no ta tatou mau raveraa. E homa e, te pure nei au eiaha tatou e vai otare noa e e vai oto noa i roto i teie nei ao « poiri e te ri‘ari‘a ra » (1 Nephi 8:4).

Ia vai mai te mau haamaitairaa a te Fatu i ni‘a ia outou na a tutava noa ai outou ia haapii e ia apo mai i te ite e te paari i to outou apîraa. Ia apo atoa mai outou i te paari e te haro‘aro‘araa i to outou aau no te mau parau mau o te evanelia na roto i te haapa‘oraa e na roto atoa i te maramarama o te Varua, te Varua Maitai. Ia riro outou ei hoa maitai. A faateitei e a haapuai ia ratou i piha‘i iho ia outou. A faariro i te ao nei ei vahi maitai a‘e no te mea tei ô nei tatou. A tauturu i to outou mau hoa ia faaea i ni‘a i te e‘a titiaifari e te pirihao, ia faaoromai e tae atu i te hopea e ia ho‘i ma te hanahana.

Ia riro outou ei hoê mori no te ao nei e ia arata‘i e ia faatere outou ia ratou i piha‘i iho ia outou i ni‘a i te e‘a no te parau-ti‘a. Te turu‘i nei ratou i ni‘a ia outou no te riro mai ei mori no te faaroo.