2019
Ua Apoapoaiina e Peresitene Nelson Tagata Samoa ia Puipui a Latou Fanau
Oketopa 2019


Itulau o le lotoifale

Ua Apoapoaiina e Peresitene Nelson Tagata Samoa ia Puipui a Latou Fanau

I lalo o ‘au o le lagi o foufou mai, ma le atagia mai o le Malumalu o Apia Samoa i ona tua, na lapataia ai e Peresitene Russell M. Nelson O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai tagata Samoa i le afiafi po o le Aso Toonai ia tausia ia saogalemu i latou ma a latou fanau.

“O loo lumanai aso faigata,” na faapea mai ai le perofeta ua 94-tausaga le matua i se faigalotu sa faia i le aai i le laumua i lea atumotu o le Pasefika i Saute. “Faamolemole puipui o outou fanau. Fesoasoani ia i latou ia iloa le Alii ma alofa ia te Ia ma tausi Ana poloaiga ma ia saoloto mai filifili o mausa ma mea o loo saisaitia ai.”

O le malo tutoatasi o Samoa o le atunuu lona lua lea o le asiasiga auauna atu e iva-aso i le Pasefika a Peresitene Nelson i atunuu e fitu.

Na tusia e faalapotopotoga tala faasalalau a Samoa ni tusitusiga e uiga i le malaga asiasi a Peresitene Russell M. Nelson i le atunuu o Samoa i le Pasefika i le taimi o lana faigamalaga.

Na tusia e se tasi niusipepa i le Aso Sa 19 o Me e faapea “O se talosaga faapitoa mai le Peresitene O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o Peresitene Russell M. Nelson, mo le Samoa Observer ina ua taunuu mai i Samoa i le Aso Toonai.”

“‘Faamolemole faailoa atu o ma alofaaga ma le loto faafetai i tagata o Samoa.’”

Na faaauau le tusitusiga ma sii mai saunoaga a Peresitene Nelson e faapea: “Ou te alofa i tagata o Samoa, ma e latou te alolofa i le Ekalesia, latou te alolofa i le Alii ma e na ma mananao e o mai ma ia iai se fesootaiga ma i latou, fesootaiga ma a’u ma lo’u valaauga fou.”

Na malaga mai Peresitene Nelson i le Pasefika faatasi ma lona faletua ia, Wendy, ma Elder Gerrit W. Gong o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma lona faletua ia, Susan. I le afiafi o le Aso Faraile, sa i ai le aumalaga i Kona, Hawaii, lea sa faafeiloaia ai i latou e le faitau selau ma selau o Au Paia o Aso e Gata Ai i se fonotaga i le afiafi.

Sa auai le Ao o le Malo o Samoa, Tuimaleali’ifano Va’aletoa Sualauvi II i le sauniga lotu i le mavae ai ona ia faafeiloaia Peresitene Nelson i lona fale o le malo i le aoauli. O i nā na ia talia ai le valaaulia e saunoa i le sauniga lotu i le afiafi.

Na feiloai atu le Palemia o Samoa, Tuilaepa Lupesoliai Neioti Aiono Sailele Malielegaoi ia Peresitene Nelson i se faafeiloaiga a o le’i amatalia le sauniga lotu. E toalua sui o le Kapeneta a Malielegaoi sa auai i le sauniga lotu ma tuuina atu o la lagona faatatau i le saunoaga a Peresitene Nelson.

“Na manino lava le saunoaga a [Peresitene Nelson]e faapea e tatau ona e malosi ia avea ai o se tagata lelei, o se tagata kerisiano ma mulimuli i aoaoga a Keriso,” na faapea mai ai Lopao‘o Natanielu (Dan) Mua, le minisita a Samoa o faatoaga, vaomatua ma faigafaiva. “Na te lē o folafola mai se savalivaliga i le paka mo aso a sau. E mautinoa lava o le a le faigofie, a e faatasi ai ma le faatuatua, e mafai ona tatou ausia la tatou savalivaliga i le paka—atonu e le o iinei, a e i le lagi.”

Na faapea mai Tialavea Fea Leniu Tionisio (John) Hunt, o le minisita a Samoa mo tupe maua/minisita o falepuipui ma auaunaga mo le ola toe fuataiina, sa ia fiafia i le savali a Peresitene Nelson faatatau i le aiga ona o lena taulai atu i le aiga o le a malosi ai Samoa.

[“Afai tatou te mulimuli i lana fautuaga], ou te manatu o le a tatou maua se Samoa e toafimalie,” Sa faapea mai Hunt. “O mea o loo fai e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e ma’eu lava.”

O Hunt, o se Katoliko, na ia faapea mai e le taua le ituaiga talitonuga e te iai i le aoao mai lea i le savali a Peresitene Nelson.

“O a’u o se tagata Katoliko, a e ou te iloa o ia o se Perofeta a le Atua, o loo ia aumaia le filemu ia i tatou,” na faapea mai Hunt. “Po o le a lava le mea tatou te faia, [e talitonu Katoliko ma le Au Paia o Aso e Gata Ai ia Iesu Keriso, e talitonu i le Agaga Paia. O le faalogo atu ia [Peresitene Nelson] ma faatumulia ai lo’u loto. Atonu o le a ou faaaogaina i totonu o lo’u aiga, ia aoao ai la’u fanau ina ia totoa ma lototetele mo mea o le a tutupu mai i le lumanai. E lelei sa ia tuu mai ia i tatou lena lapataiga ia fesoasoani i a tatou fanau ona o [a tatou fanau o] o lo tatou lumanai lea.”

O Lealailepule Rimoni Aiafi, o le Minisita Lagolago o Fesootaiga ma Tekinolosi, ma o se tasi o le Ekalesia Peace Chapel i Samoa (o se Ekalesia faaPenetekoso) na faasoa mai ni mafaufauga talitutusa.

“Na ou fia auai lava ina ua ou faalogo o le a malaga mai le perofeta i Samoa,” na faapea mai ai Aiafi. “E lelei le faalogo atu ia [Peresitene Nelson] o saunoa mai faatatau i le faatuatua ma luitau o loo ua feagai ma i tatou. I le avea ai ma Kerisiano, e ao ona tatou taliaina le mafatia, . . . o le a feagai ma tatou i lenei taimi. E ao lava ona tatou malolosi i le faatuatua ina ia iloa ai e tatau lava ona tatou ola ai i le faatuatua ma faalagolago i le Atua. O lenei tulaga o le a faamalosia ai o tatou tagata ma fausia ai tatou o ni tagatanuu lelei sili atu o le lalolagi ma faapea foi mo le faavavau. Na fesoasoani lea ia te a’u i le avea ai ma se taitai e faalogo atu i ia upu o le atamai. Ua tele mea ua ou aoao mai ai.”

O Samuelu Te’o Atiifale, o se Au Paia o Aso e Gata Ai, o se sui o le Palemene o Samoa (42 pasene o tagata Samoa o Au Paia o Aso e Gata Ai), na faapea mai, o le lauga a Peresitene Nelson o se faamanatu taua o tiutetauave patino e faamalosia aiga ma alalafaga.

“Ua pei o loo saunoa sa’o mai ia i tatou i mea tonu lava o loo tupu i le taimi nei i totonu o aiga, i nu’u ma alalafaga ma faapea foi totonu o le malo,” sa faapea mai ai Atiifale. “O se faamanatu i o tatou tiutetauave, lea e tatou te toe foi ma faia se iloiloga o i tatou lava, le tulaga tonu o loo tatou i ai ma po o fea e faaleleia ma agai ai i luma mai le mea o loo iai nei, ma ia avea ma tagata o le Ekalesia lelei ma tagatanuu lelei i isi ma i tatou uso a tagata, ma faia le auauna atu.”

O le faigalotu i le afiafi sa faasalalau atu i aulotu i Samoa ma Amerika Samoa. O Amerika Samoa o se atumotu e ese e i lalo o eleele o le Iunaite Setete.

I le taunuu ai i Samoa ma a’o agai atu le la taavale mai le malae vaalele i Apia, sa faafeiloai Peresitene ma Tuafafine Nelson e le selau ma le selau o tagata sa laulau tutu i tāfā ala, talotalo atu fu’a o le malo o Samoa ma u’u i luga faailoga faafeiloai.

A o le’i amatalia le faigalotu sa alaala ai i lalo mo se faatalatalanoaga faatasi ma Keni Lesa, le faatonu o le Samoa Observer. Na fesiligia e Keni Lesa le alii perofeta, pe o le a lana savali i le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Pasefika. O le savali, na faapea ma ai, Peresitene Nelson, e tutusa lava mo tagata uma ma so’o se tasi.

“O le savali autu i soo se mea e ma te o i ai, o le o mai ia Keriso, ina ia maua ai Ana faamanuiaga i lou olaga,” na faapea mai ai Peresitene Nelson. “E iai se filifiliga a tagata uma—pe filifili e mulimuli i le Alii o Iesu Keriso po o le filifili se isi auala. Ma i le avea ai ma Lona so’o, ou te valaaulia tagata ia o mai ia Keriso aua o le a siitia ai oe mo lou lelei.”

Auaunaga i le Pasefika

O le malaga auauna atu asiasi na faagasolo i le Me 16–25. Na tuua e taitai sinia o le Ekalesia ia le Aai o Sate Leki i le Aso tofi mo Kona, Hawaii. O isi atunuu e aofia ai o Sini, Ausetalia, Ueligitone ma Aukilani, Niu Sila; Suva, Fiti; Nuku’alofa, Toga; ma Papeete, Tahiti, lea na auai le perofeta i le faamanatuina o le lona 175 tausaga talu mai le taunuu o uluai faifeautalai faamisiona muamua i le atu Farani Polenisia.

Ekalesia i le Kelope

O le Ekalesia o loo ai lona laumua i le Aai o Sate Leki, Iuta, ma ua iai nei le silia ma le 16.3 miliona tagata i le lalolagi atoa ma le silia ma le 200 malumalusa o loo faaaogaina, maea ona faalauiloa, ua fausiaina pe o loo toe faafouina i le lalolagi atoa.

Toeitiiti lava atoa le 83,000 o Au Paia o Aso e Gata ai i Samoa. E 16,000 tagata o le Ekalesia i Amerika Samoa e tusa lea ma le 29% o le faitau aofai o tagata i le teritori. Faaopoopo atu i le malumalu i Apia, ua faasalalau e le Ekalesia le isi malumalu i Pago Pago, Amerika Samoa.

Na lagolagoina Peresitene Nelson o le peresitene lona 17 o le Ekalesia ia Ianuari 2018. Mai lena taimi, ua maea ona malaga o ia i Europa, Aferika, Asia, Amerika i Matu ma Amerika i Saute e auauna asiasi atu i Au Paia o Aso Gata Ai ma feiloai ma taitai o malo ma Ekalesia faapea foi ma taitai o le au tusitusi faasalalau na iai.